Direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora Mirko Đurović potpisali su danas Sporazum o finansiranju uređenja dijela obale ispred budućeg javnog akvarijuma.
U skladu sa Planom korišćenja sredstava, JP za upravljanje morskim dobrom opredjeljuje ukupno 80.000 € koje će donirati iz dva dijela, odnosno po 40.000 € u 2019. i 2020. godini. Sporzumom je definisano da se ova sredstva namjene za izgradnju interaktivnog parka i uređenje dijela obale u okviru budućeg akvarijumskog kompleksa u dvorištu Instituta za biologiju mora.
Nakon potpisivanja Sporazuma o donaciji, direktor Instituta Mirko Đurović je izrazio zadovoljstvo što JP za upravljanje morskim dobrom podržava rad te institucije u svim segmentima, te istakao da je ova donacija ujedno potvrda dugoročne dobre saradnje i značajna podrška otvaranju prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori – “Bokaquarium”.
Akvarijum Boka
Direktor JP za upravljanje morskim dobrom Predrag Jelušić je istakao da preduzeće i Institut za biologiju mora imaju izgrađen dugogodišnji partnerski odnos kroz uspješnu realizaciju brojnih nacionalnih i međunarodnih projekata, te da će JP Morsko Dobro biti jedan od aktivnih učesnika u realizaciji projekata “Bokaquarium”, koji će pored edukativnog karaktera imati važno mjesto u turističkoj ponudi opštine Kotor i cijele Crne Gore.
Otvaranje prvog javnog akvarijuma u Crnoj Gori planirano je krajem maja 2020. godine. Nosilac cjelokupnog projekta je Institut za biologiju mora iz Kotora, a pored JP za upravljanje morskim dobrom, značajnu podršku je obezbjedilo Ministarstvo poljoprivrede i održivog razvoja i Ambasada Norveške u Crnoj Gori kao najveći donator.
Don Anton Belan (67), župnik Kotora i Škaljara, dugogodišnji generalni vikar Kotorske biskupije sahranjen je danas na Prčanju.
Porodica, prijatelji i brojni vjernici oprostili su se od don Tonća u župnoj crkvi na Prčanju moleći Gospodara života, kojemu je don Tonći kao svećenik vjerno služio 37 godina, da ga primi u svoje kraljevstvo svjetlosti i mira.
Misu je predvodio apostolski upravitelj Kotorske biskupije i barski nadbiskup Rok Gjonllesaj, u prisustvu mostarsko-duvanjskog biskupa Ratka Perića, kotorskog biskupa u miru Ilije Janjića i svećenika Kotorske biskupije.
Don Anton Belan- foto Boka News
Don Anton Belan rođen je u Kotoru 13. novembra 1953. godine. Osnovnu školu završio je na Prčanju, a klasičnu gimnaziju u Dubrovniku kao pitomac Isusovačkog sjemeništa. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom sveučilištu u Rimu 1980. godine. Nakon odsluženja vojnog roka, na istom sveučilištu završava dvogodišnje specijalističke studije iz pastoralne teologije. Godine 1981.- 1982. na Papinskom institutu za kršćansku arheologiju slušao je predavanja i postigao odgovarajuću diplomu 1982. godine. Također, na Vatikanskoj školi za diplomatiku, paleografiju i arhivistiku diplomirao je arhivistiku 1984. godine.
U kotorskoj katedrali Svetog Tripuna zaređen je za đakona Kotorske biskupije 3. januara 1982. godine od biskupa Marka Perića. Iste godine, biskup Perić ga je na otoku Gospe od Škrpjela 15. avgusta zaredio za svećenika.
Godine 1983. Apostolski administrator sede vacante Frane Franić imenovao ga je upraviteljem župe Gospe Snježne u Škaljarima i upraviteljem Povijesnog arhiva Kotorske biskupije. U Škaljarima stupa na službu u drugoj polovici 1983. godine zbog studija. Od 1987. do 1991. godine ekskurzor je župe Pomoćnice kršćana na Mulu. U vrijeme ratnih događanja, župnik koji ga je naslijedio na službi ekskurzora na Mulu, napušta svojevoljno župu, a istu kraće vrijeme administrira biskup Ivo Gugić. Godine 1992. ponovno preuzima župu Muo te je na toj službi ostao do 2003. godine.
Don Anton Belan – foto Boka News
Od godine 1985. do 1991. bio je rektor kotorske katedrale. Od 1991. godine do smrti bio je župnik katedralne župe Svetog Tripuna.
2004. godine do prestanke službe biskupa Ilije Janjića, bio je generalni vikar Kotorske biskupije, a od 2007. godine rezidencijalni kanonik Stolnog kaptola u zvanju arhiđakona.
U svećeničkom djelovanju bio je prepoznat kao pastir blizak svim ljudima, čovjek široke erudicije i marni pregaoc na području kulture i ekumenizma.
Odlazak don Tonća nemjerljivi gubitak…
Don Anton Belan – foto Boka News
Dostojanstveno, tiho, nenametljivo, skromno napustio nas je Čovjek, Bokelj, svećenik, erudita, dugogodišnji generalni vikar Kotorske biskupije, don Anton Belan (1953. – 2019.)
Kosmopolitski šarm i duh, paradigma interkulturnog dijaloga koji je promovisao i koji je snažno doprinosio očuvanju ideje o bogatstvu zajedništva i tolerancije kojim se naša Boka Kotorska stoljećima ponosi, krasili su našega don Tonća.
Njegove poruke sa oltara, lakoća neposredne komunikacije, prije svega sa običnim čovjekom, brojnim državnicima koje je ostavljao bez daha tumačeći povjest katedrale Svetog Tripuna, Kotora i Boke Kotorske, promišljanja o pojmu i značaju humanosti, uvjek su nas iznova fascinirali.
Belan i Jandroković u Kotoru 2019. – foto Boka Nes
Uvjek znatiželjan i gladan znanja o istoriji i kulturi njegove Boke Kotorske, kao hodajuća enciklopedija učio nas je u ekumenskom duhu kako se čuva i izgrađuje nasljeđe, duhovna egzistencija, tolerancija… Univerzalne poruke mira, slobode i dijaloga, ljubav prema Kotoru i Boki Kotorskoj duboko su bile ugrađene u svim njegovim postupcima i porukama.
Don Tonći je godinama sarađivao sa našim portalom, povremeno pišući razne tekstove o Boki, vjeri, povijesti, koji su plijenili pažnju naših čitalaca.
Bilo je zadovoljstvo i privilegija družiti se, šaliti se, učiti od našeg don Tonća. Adio!
Na predlog predsjednika opštine Stevana Katića, sa dnevnog reda današnjeg zasjedanja hercegnovske Skupštine opštine povučene su 52 od ukupno predloženih 54 tačaka dnevnog reda, a potom je u dnevni red uvršteno razmatranje aktuelne situacije povodom usvajanja Zakona oslobodi vjeroispovijesti.
Odbornici lokalnog parlamenta glasovima dijela vladajuće koalicije ( Demokrate, SNP, DF i Novska lista) usvojili su, Zaključak Skupštine opštine Herceg Novi kojim oštro osuđuju usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovjesti i zahtjevaju od nadležnih institucija da otvore dijalog sa predstavnicima Mitropolije crnogorsko primorske kao jedine kanonske priznate pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kako bi se, kako su naveli, kroz izmjene i dopune ovog zakona donijelo prihvatljivo zakonsko rješenje.
Zaključku je prethodila rasprava u kojoj su odbornici Demokrata, DF, Novske liste i SNPa tvrdili da je zakon usvojen na sraman način i silom, te da je izazvao vjersku i medjunacionalnu mržnju. Njima se nije pridružila odbornica koalicionog partnera iz SDPa Zinaida Miljković koja je kazala da ovaj zakon nije u nadležnosti lokalnog parlamenta i da o njemu nema svrhe raspravljati.
Iz opozicionog DPSa I SDa izraženo je negodovanje zbog tšskih riječi koje su igovorene u lokalnom parlamentu.Odbornik DPSa Andrija Radman je kazao da on kao vjernik ne vidi ništa sporno u zakonu jer on ne ulazi u ingerencije vjerskih zajednica. Odbornica SD Tatjana Fanfani pitala je predsjednika opštine Stevana Katića zašto je sporno da vjernci Crnogorske pravoslavne crkve koriste objekte Srpske pravoslavne crkve kao sto ih već sada koriste vjernici Ruske pravoslvane crkve. Dragan Janković iz DPS-a je prokomentarisao da je neodgovorno što je sa dnevnog reda povučeno preko 50 veoma važnih tačaka za funkcionisanje grada da bi se raspravljalo o nečem što nije u nadležnosti lokalne skupštine.
Na početku sjednice odbornici su usvojili ostavku predsjednikaskupštine Miloša Bigovica , koju je podnio još u septembru. U nastavku su usvojili rebalns budzet za 2019 koji je ostvaren u iznosu od 92%.
Usvojen je i predlog budžeta za 2020 koji je projektovan na 18 ipo milona eura.
Dvoipogodišnja djevojčica izgubila je život u požaru koji je danas oko 10.40 časova izbio u neformalnom romskom naselju Lovanja u opštini Kotor, a koje se nalazi u polju u blizini aerodroma Tivat.
Vatra koja je izbila iz za sada zvanično neutvrđenih razloga, potpuno je uništila jednu veliku stambenu baraku u kojoj je stradalo i dijete. Nošena jakom burom i pospješena činjenicom da su sve barake na Lovanji od drveta i drugog lako gorivog materijala, vatra se razbuktala za samo par minuta, tako da je, kada su prvi spasioci stigli na lice mjesta, već bilo nemoguće obuzdati.
Prvo vozilo Službe zaštite i spađavanja Tivat kojoj je upućen poziv za pomoć, na lice mjesta stiglo je za samo 3 minuta i 31 sekundu od poziva, ali su vatrogasci tamo već zatekli požar u razbuktaloj fazi i plamene jezike koji su se dizali i desetak metara u vis iz zapaljene barake.
Uprkos ogromnoj količini gustog crnog dima i visokoj tempereturi, tivatski vatrogasci uletjeli su u zapaljenu baraku, ali svi njihovi napori da pronađu dijete i izbave ga, bili su na žalost uzaludni. U pokušaju da spasi djevojčicu, lakše povrede je zadobio komandir Slušbe zaštite i spašavanja Tivat Zoran Barbić kome je na licu mjesta pomoć ukazala ekipa Hitne medicinske pomočći koja je zajedno sa policijom, takođe odmah pohitala na mjesto nesreće.
Sa intervencije
U gašenju požara učestvovale su ekipe Službi zaštite iz Kotora i Tivata, pripadnici DVD Krtoli iz Radovića, Dobrovoljnog vatrogasnog voda iz Tivta te vatrogasci sa aerodroma Tivat, ali uprkos najvećim njihovim naporima, jedna ljudski život je na žalost izgubljen. Vatra se sa zapaljene barake proširila i na dio deponije sekundarnog materijala koja se nalazi u blizini romskog naselja na Lovanji, pa su kotorski vatrogasci iz pomoć tamošnjeg Komunalnog preduzeća, nastavili sa njenim gašenjem, a na terenu je bila i Komunalna policija Opštine Kotor. Uvižaj na poćarištu obavio je osnovni državni tužilac iz Kotora Siniša Milić i ekipa kriminalističke policije OB Kotor.
Mjesto nesreće obišli su i gradonačenici Tivta Siniša Kusovac i Kotora Željko Aprcović kao i predstavnici kotorskog Centra za scojialni rad koji su najavili da će se pružiti najneophodnija pomoć i obezbijdeiti krov nad glavom za porodice čija je baraka izgorela.
Zbog jakih naleta bure, koncert gudačkog kvarteta “Lords of the Strings”, koji je najavljen za danas u 12 sati u Budvi odložen je za sjutra u 13 sati, nakon nastupa dječjih solista “Sanjine smijalice”.
Gudački kvartet “Lords of the Strings” postoji od 2015. godine, a svi članovi su dio Crnogorskog simfonijskog orkestra.
Ski centar Kolašin 1600 ove sezone raspolaže sa dva kilometra više skijaških staza u odnosu na prethodnu, kada je zvanično pušten u rad, saopštili su iz preduzeća Skijališta Crne Gore i dodali da očekuju bolju posjetu ove zime.
Iz preduzeća koje upravlja tim ski centrom su agenciji Mina-business kazali da se Kolašin 1600 kontinuirano nadograđuje u smislu proširenja skijaške infrastrukture.
„S obzirom na bogat kalendar događaja i manifestacija koje smo predvidjeli za predstojeću sezonu, ski centar neće biti atraktivan samo ljubiteljima sniježnih sportova, već svima onima koji uživaju u planinskom ambijentu uz dobro poznate note i čašu kuvanog vina ili toplog punča“, kazali su predstavnici tog preduzeća.
Pripreme predstojeće zimske turističke sezone je, kako su rekli, i dalje u toku, i iz dana u dan se potvrđuju novi događaji i dešavanja.
»Vjerujemo da ćemo cjelokupnom organizacijom u saradnji sa našim poslovnim partnerima pomjeriti granice dosadašnje zimske turističke ponude i da ćemo svim posjetiocima priuštiti spektakularan provod tokom cijele sezone«, kazali su iz Skijališta.
Skijališta Crne Gore je preduzeće koje je osnovala Vlada za upravljanje novim ski centrima i to Kolašinom 1600 koji je već izgrađen, kao i ski centrima Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica i Planinski centar Komovi, čiji je proces izgradnje u toku.
Cilj je da se i postojeća skijališta – Savin kuk, Vučje, Hajla i Kolašin 1450, uvežu u sistem društva Skijališta Crne Gore ukoliko za to bude obostranog interesovanja, a na osnovu modela koji bude prihvatljiv za obje strane, sve u cilju valorizacije i tih skijališta.
Iz Skijališta su saopštili da Kolašin 1600 raspolaže sa majmodernijom šestosjednom žičarom otvorenog tipa za predstojeću zimsku sezonu, a ta infrastruktura opslužuje oko 6,5 kilometara skijaških staza.
„Na ski centru se nalazi restoran Troglava, kapaciteta 400 mjesta, a gosti mogu koristiti i usluge ski škole i ski rentala. Manifestacija otvaranja zimske turističke sezone na ski centru Kolašin 1600 održana je 14. decembra“, podsjetili su predstavnici preduzeća Skijališta Crne Gore.
Oni su saopštili da se zvanični cjenovnik ski pasova za ski centar Kolašin 1600 za ovogodišnju zimsku sezonu razlikuje u odnosu na onaj od prethodne sezone, jer je prilikom formiranja cijene, između ostalog, uzeta u obzir dodatna kilometraža koja je na raspolaganju skijašima, u dužini od dva kilometra.
„Takođe, prethodne sezone se naplaćivao parking, dok je za ovu sezonu besplatan za sve posjetioce ski centra Kolašin 1600“, dodali su iz preduzeća.
Kako su naveli, i zvanični cjenovnik ski pasova za ski centar Savin kuk je neznatno cjenovno jači u odnosu na prethodnu sezonu, s tim što je za razliku od prethodne sezone parking besplatan za sve posjetioce ski centra.
„Za predstojeću zimsku sezonu, ski centar Savin kuk raspolaže sa dvije dvosjed žičare i tri ski lifta, a ta infrastruktura opslužuje pet kilometara skijaških staza. Ugostiteljske usluge se pružaju u restoranu Durmitorsko Sijelo, kao i u caffe barovima Montana i Kulina”, rekli su iz Skijališta.
Od dodatnih sadržaja, Turistički centar (TC) Durmitor nudi avanturistički park u podnožju skijališta. Manifestacija otvaranja zimske turističke sezone na ski centru Savin kuk trebalo bi da se održi danas.
Trenutni fokus rada Skijališta Crne Gore je priprema zimske i ljetnje turističke sezone na ski centru Kolašin 1600 koja će cjelokupnom organizacijom u saradnji sa poslovnim partnerima pomjeriti granice dosadašnje zimske turističke ponude.
„U skladu sa tim, u toku su pregovori sa domaćim i stranim turističkim agencijama, tour operatorima i drugim preduzećima u cilju zajedničkog promovisanja turističke ponude i samim tim što veće posjećenosti ski centra, koji će sigurno biti centar zbivanja na sjeveru Crne Gore za ovogodišnju sezonu“, smatraju u Skijalištima.
Kako su saopštili, projekat izgradnje ski centara na sjeveru Crne Gore ide svojim tokom i nove lokacije za izgradnju ski centara na Bjelasici, koje su predviđene Prostornim planom posebne namjene za Bjelasicu i Komove, već poprimaju obrise skijališta, i to izgradnjom pristupnih puteva od centara gradova do ski centara, postavljanjem stubova za izgradnju najmodernijih žičara kao i radovima na izgradnji baznih stanica.
„Takav je slučaj sa lokalitetima Cmiljača, koji pripada Opštini Bijelo Polje i Žarski, koji pripada Opštini Mojkovac, gdje je upravo u toku izgradnja budućih ski centara“, dodali su iz Skijališta.
Oni su naveli da je u bliskoj budućnosti planirano zvanično otvaranje tih ski centara, a potom i njihovo uvezivanje u jedan ski centar koji će raspolagati sa 60 kilometara skijaških staza nakon završetka planiranih radova.
„Takođe, već za narednu zimsku sezonu, planirano je uvezivanje ski centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600 izgradnjom žičare K7 pri čemu će objedinjeni ski centri raspolagati sa oko 45 kilometara skijaških staza“, saopštili su iz Skijališta.
Ostali planirani ski centri na Bjelasici su ski centar Jelovica koji se nalazi na teritoriji opština Berane i Andrijevica, koji će raspolagati sa 35 kilometara skijaških staza, kao i ski centar Torine koji se nalazi na teritoriji Opštine Bijelo Polje sa 60 kilometara skijaških staza.
„Lokalitet budućeg ski centra Jelovica je po izgradnji predviđen da bude nastavak ski centara Kolašin 1600 i Kolašin 1450, dok je lokalitet budućeg ski centra Torine po izgradnji predviđen da bude nastavak ski centara Žarski i Cmiljača“, objasnili su iz Skijališta.
Poseban značaj cijelom ski rizortu na Bjelasici, kako smatraju, doprinijeće i izgradnja auto-puta Bar-Boljari, odnosno prioritetna dionica Podgorica – Mateševo, kojom će se do ski rizorta na Bjelasici stizati za pola sata od Podgorice, odnosno 45 minuta od aerodroma u Golubovcima.
Prostornim planom posebne namjene za Durmitorsko područje je predviđena rekonstrukcija i nadogradnja skijaške infrastrukture na ski centru Savin kuk pri čemu će raspolagati sa oko deset kilometara skijaških staza u prvoj fazi izgradnje.
„Planirani ski centar Hajla i Štedim, čija je izgradnja u toku, nalazi se na lokalitetu Opštine Rožaje, a predviđeno je da ovaj ski centar raspolaže sa 24 kilometra skijaških staza po završetku izgradnje«, rekli su iz Skijališta.
Izgradnja svih planiranih ski centara na području Bjelasice i Komova, Durmitora i Hajle, u skladu sa poslovnom politikom Vlade, planirana je u dvije faze.
Prva faza obuhvata izgradnju putne infrastrukture sa parkingom za dnevne skijaše, objekata bazne stanice, primarne elektroenergetske mreže, najmodernijih žičara u skladu sa prostornim planovima, skijaških staza, hidrotehničke i telekomunikacione infrastrukture.
Druga faza obuhvata radove za osnježavanje skijaških staza, odnosno izgradnju akumulacionih jezera i sistema za vještačko osnježavanje.
„Na svim planiranim ski centrima biće implementiran dodatni sadržaj za unapređenje ponude koji podrazumijeva izgradnju zabavnog parka koji uključuje snow tubing, rotondo teren, pokretne trake, bob na šinama, biciklističke staze, zip line, kao i instalaciju privremenih objekata namijenjenih kako za zimsku tako i za ljetnju sezonu“, zaključili su iz Skijališta.
Što se dogodi kada se na japanskom brodu, usred Indijskog oceana, s 28 članova posade od kojih su većina Japanci nađu i dva Dalmatinca?
Japanski brod Tanzawa. 311 tisuća bruto registarskih tona, 340 metara dug. Brod otok. Potpuno nov, posljednje čudo precizne i pedantne japanske tehnologije. Japanci kao Japanci – nema labavo. Već od jutra koncentrirano i živahno. Dan počinje vježbom, donosi HRT.
Sve radne obveze moraju se strogo provoditi, bez odstupanja. Kažu pomorci da je Japancima na 1. mjestu posao, na drugom država i tek na trećem – obitelj. Unatoč tomu što im je slobodno vrijeme na dnu popisa, ipak ga imaju. U jutarnjoj smjeni od 10 do 10.30.
I sad dolazimo do srca priče: brod Tanzawa ima 28 članova posade – najviše Japanaca, ponešto Filipinaca i dva Hrvata – prvog časnika palube Josipa Radulića i kapa makine – Vjekoslava Kolanovića. I što će Dalmatinci drugo nego naučiti Japance da – igraju briškulu!
“Kope, spade, I have big bastone, zero points, no kope, matsumi san win”
I neporočni Japanski časnici – Yusuke Matsumi San, Kazuya Kanda San i Haruki su se toliko navukli na briškulu da svako jutro u stanci točno od 10 do 10.30, mole Dalmatince da igraju briškulu. I tko bi ih odbio. Oni koji igraju briškulu znat će što su ‘motovi’.
Primjerice, za tricu je ‘mot’ svom partneru mig okom. Međutim, Japanci su odbili koristiti ‘mote’. Kažu da je nepristojno! Oni igraju briškulu razgovarajući.
Nakon toga opet posao – i tako svaki dan – dok ne istekne četveromjesečni ugovor. I zato su nam svi “kockari”, ljubitelji briškule, poslali lijepu čestitku:
Od 1. marta 2020. godine putnici u Luksemburgu više neće morati da kupuju karte za vožnju autobusima i vozovima.
Koncept održivog transporta nazvan “Modu 2.0” zasnovan je na prelasku na autobuse i vozove, prenose strani mediji. Samo će se karte za prvu klasu i dalje naplaćivati.
– Ovo će uveliko doprinijeti imidžu i atraktivnosti Luksemburga – rekao je premijer zemlje Ksavijer Betel.
Prema pisanju medija, ovo nije samo poklon stanovnicima Luksemburga i turistima, već je i ekonomsko rješenje. Za proteklih 20 godina stanovništvo druge najmanje zemlje EU povećalo se za trećinu, a polovina stanovnika su stranci.
Pored toga, oko 200.000 ljudi iz Francuske, Belgije i Njemačke svakodnevno radi u Luksemburgu, što je povećanje od 140 posto u odnosu na 2000. godinu.
Očekuje se da će veliki broj vozača preći na javni transport kada bude besplatan, ali takođe žele da udvostruče broj parking mjesta “parkiraj i vozi” do 2025. godine.
Luksemburg će na sve ovo potrošiti 41 milion eura.
Predstavnici Opštine Herceg Novi, Mjesne zajednice Igalo i Opštinskog odbora SUBNOR-a 1941-1945 položili su juče vijence na spomen obilježja palim borcima u Omladinskom parku i na Šetalištu Pet Danica.
Na početku Šetališta Peta Danica, na zgradi bivšeg restorana “Galeb”, položen je vijenac ispod spomen ploče novskim heroinama – pet Danica: Tomašević, Đurović, Кosić, Bojanić i Popivoda, o kojima je govorila potpredsjednica Opštine Herceg Novi Danijela Đurović.
–Ove hrabre djevojke su boreći se za slobodu ostavile obavezu da i mi u ovim ne baš lakim vremenima budemo dostojanstveni u borbi za prava svakog čovjeka i organizacije. U godini koju ispraćamo Herceg Novi je obilježio 75 godina od osnivanja Prve Bokeške narodnooslobodilačke udarne brigade, koja je dala veliki doprinos u oslobađanju Herceg Novog, kazala je Đurović i naglasila da je naš grad bio i ostao grad slobodarskih ideja i duha.
Ona je istakla da svako vrijeme nosi svoje breme, pa se i danas vode borbe za neke druge slobode.
-Sloboda je sveobuhvatna i uvijek se moramo boriti za slobodu pravde, slobodarskog življenja, slobodu svog mišljenja i izražavanja, slobodu da budemo ljudi u svakoj prilici, poručila je Đurović, uz istaknutu zahvalnost članovima boračke organizacije 1941–1945 što čuvaju tradicije slobodarstva, posebno tekovine Drugog svjetskog rata.
Polaganje vijenca
Predstavnici Opštine, MZ Igalo i OO SUBNOR 1941-1945 prethodno su tradicionalno položili cvijeće na spomen obilježje u Omladinskom parku u Igalu, gdje su 29. decembra 1941. godine italijanski karabinjeri ubili, odnosno streljali, Pera i Boža Vučković Ćeklića i njihovu majku Aleksandru, Jovan Draškovića i njegovog sina Boža. O tom događaju prije 78 godina govorio je predsjednik MZ Igalo Zoran Savković.
Sekretar Opštinskog odbora SUBNOR-a 1941- 1945 Đorđe Zloković zahvalio je predstavnicima Opštine Herceg Novi, koja im pomaže u realizaciji brojnih projekata i programa.
