“Maškarada” podiže ljestvicu kvaliteta i nastavlja sa brojnim aktivnostima

0
Izložba i revija karnevalskih kostima – maškarada

Protekla godina, do sada najuspješnija od osnivanja NVU Maškarada iz Tivta, obilovala je raznovrsnim aktivnostima kao što su učešća na maskenbalima i karnevalima u zemlji i inostranstvu na kojima su osvojene brojne nagrade, učešća na humanitarnim događajima, a vrhunac rada predstavlja organizacija Drugog međunarodnog karnevala u Tivtu, uz podršku brojnih sponzora, koji po ocjeni javnog mnjenja predstavlja najbolju manifestaciju u gradu, čulo se u petak na redovnoj godišnjoj skupštini ove NVU.

„Maškarada podiže ljestvicu kvaliteta u karnevalskom svijetu, ali i kada je u pitanju organizacija manifestacija. Aktivnostima i uspjesima koje postiže Maškarada odgovornim i posvećenim radom članova, teško da se može pohvaliti bilo koja nevladina organizacija, ne samo u Tivtu, nego i mnogo šire.

Karneval će ove godine biti još kvalitetniji s obzirom na činjenicu da već sada imamo potvrdu o učešću karnevalskih grupa iz Brazila, Bolivije, Italije, Njemačke, Turske, i zemalja okruženja, a imaćemo i visoke predstavnike Federacije evropskih karnevalskih gradova iz Švedske, Njemačke, Holandije, Italije, zemalja okruženja, ali i iz Sjedinjenih Američkih Država, Urugvaja, i Arube, jer su članice Federacije i zemlje van Evropskog kontinenta. Nastavljamo visoko kvalitetno organizovanje manifestacije po čemu je Tivat već uveliko prepoznat u karnevalskom svijetu“ – naglasio je Goran Božović, menadžer karnevala.

Karneval Tivat 2019.

Ove godine karneval se održava od 11-14 juna, a u Maškaradi se nadaju da će u institucijama sistema imati više sluha kada je u pitanju finansijska podrška, naročito u Opštini Tivat, čija je podrška prošle godine bila više nego skromna u odnosu na mnoštvo benefita koje organizacija ove manifestacije donosi gradu.

Maškarada je trijumfalno započela aktivnosti u Novoj godini osvajanjem prvog mjesta na maskenbalu u Beogradu u sklopu karavana Praznika mimoze, a u toku su aktivnosti na izradi nove kolektivne maske koja će biti prikazana na predstojećim maskenbalima.

„U februaru mjesecu Maškarada će biti učesnik na međunarodnom karnevalu u Braunšvajgu u Njemačkoj, što će biti prvi put u istoriji da neko iz Crne Gore učesvuje na tom karnevalu, što je još jedna od brojnih potvrda kvaliteta rada Maškarade, i dokaz da je naše udruženje jedan od najboljih ambasadora i Tivta i Crne Gore“ zaključio je Božović.

Na skupštini NVU Maškarada jednoglasno su usvojeni godišnji izvještaj o radu i finansisjki izvještaj za 2019. godinu, kao i plan rada za 2020. godinu.

Predsjednik Opštine Kotor najavio nova ulaganja u gradsku infrastrukturu

0
Željko Aprcović

Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović najavio je dodatne investicije koje bi trebale poboljšati kvalitet života građana. Kako je kazao za 28. januara zakazana je sjednica SO Kotoor, na kojoj bi trebali donjieti odluku o kupovini dva lokaliteta koja su u vlasništvu kompanije Jugopetrol.

“Posrijedi je lokalitet u Škaljarima na otprilike 3.700 kvadratnih metara sa 1.700 m zatvorenog prostora i  drugi lokalitet cca. 30.000 kvadratnih metara sa objektima u industrijskoj zoni. Taj lokalitet uzimamo kako bismo sa CEDIS-om, koji ima svoje zemljište na atraktivnom lokalitetu, zamjenili i nadam se uskoro počeli onu davnašnju ideju Kotorana da upotpunimo turističku ponudu. Nadam se da ćemo realizovati ideju gradnje žičare koja bi trebalo da vodi od tog prostora do tvrđave San Đovani”, rekao je on.

Za očekivati je, smatra Aprcović, da upravo za taj sadržaj postoji veći nivo interesovanja. U toku su i razgovori sa ministrom kulture Aleksandrom Bogdanovićem o snimanju stanja Bedema.

Kotor zidine

“Cilj nam je da vidimo gdje treba urgentno djelovati kako bismo ih zaštitili. Preporuka ministra Bogdanovića tokom zadnje posjete Kotoru je da to bude jedan vid donacije koji će biti poklon Kotoru, kako bismo mi kroz planove koje budemo donosili u narednom periodu uradili projekte i radili na rekonstrukciji Bedema”, rekao je predsjednik kotorske Opštine.

On je podsjetio da je u planu otvaranje dva nova preduzeća – Parking servisa i društva sa ograničenom odgovornošću koje bi gazdovalo Bedemima.

Tivćani već godinama ne znaju kakav vazduh udišu – oprema Agencije za zaštitu prirode i dalje u kvaru, sporadična mjerenja bila dobra

0
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Zahvajujući činjenici da Agencija za zaštitu prirode (EPA) ne otklanja kvar na mjernoj opremi stanice za kontrolu kvaliteta vazduha u Tivtu, žitelji tog grada već godinama nemaju detaljne podatke o tome kakav vazduh udišu.

„Zbog kvara na mjernoj opremi u Tivtu je vršeno automatsko mjerenje samo PM2,5 čestica. Srednja godišnja koncentracija suspendovanih čestica PM2.5 iznosila je 16,88 μg/m3, što je ispod propisane granične vrijednosti koja iznosi 25 μg/m3”- stoji u Informaciji o stanju životne sredine u Opštini Tivat za 2018., a  koju je usvojio lokalni parlament na posljednjoj sjednici.

Stanica za kontrolu kvaliteta vazduha EPA u Tivtu postavljena je krajem marta 2012. kada su je svečano pustili u rad tadašnja direktorica te Agencije Daliborka Pejović (DPS) i tadašnji tivatski gradonačelnik Dragn Kankaraš (DPS). Oni su tada pored ostaloga, poručili da će postavljanje stanice za mjerenje kvaliteta vazduha koje je  bilo predviđeno lokalnim planovima Zelenog tima, „doprinijeti unapredjenju kvaliteta života građana i turista koji posjećuju Tivat“.

Podaci sa te stanice međutim, već godinama se ne dobijaju zbog kako je objašnjeno, kvara na mjernoj opremi, a koju EPA iz nepoznatih razloga, još nije popravila i isposobila da u punoj mjeri vrši monitoring kvaliteta vazduha u jednoj od turistički najbitnijih i saobraćajno najopterećenijih opština u Crnoj Gori. Dionica Jadranske magistrale Tivat-Budva zvanično je naime, najzakrčeniji i najopterećeniji dio ukupne drumske saobraćajne mreže u Crnoj Gori, na tivatski aeroodrom godišnje sleti preko 7 hiljada aviona, a u ovdašnje marine uplovi nekoliko hiljada jahti što sve zajedno doprinosi zagađenju vazduha.

Tivćani ipak zbog nebrige EPA prema sopstvenoj mjernoj opremi, mogu računati na samo izvještaj o koncentraciji suspendovanih PM čestica u vazduhu, ali ne i na koncentraciju štetnih gasova poput azot monoksida, azot dioksida, sumpor dioksida, ugljen monoksida i benzena, odnosno sadržaj olova, kadmijuma, arsena, nikla i benzo(a)pirena u suspendovanim PM 10 česticama, kakve mjere i evidentiraju ostale slične staince u monitoring mreži EPA širom Crne Gore.

Stoga se stanje sa kvaliteom vazduha u Tivtu može tek djelimično pratiti iz povremenih ad hoc mjerenja koje za svoje potrebe preduzimaju Opština i druge zainteresovane institucije.

U Informaciji o stanju životne sredine za 2018., stoji da je te godine Opština Tivat finansirala ispitivanje kvaliteta vazduha u Gradiošnici u periodu 24. do 31.januara godine, kod OŠ “Drago Milović” u periodu 3.do 9.marta i kod OŠ “Branko Brinić” u Radovićima u periodu 10.do 17.septembra, a ta ispitivanja je izvršio „Centar za ekotoksikološka ispitivanja“ (CETI)  iz Podgorice.

„Izvršeno je ispitivanje sadržaja sumpor dioksida, azot monoksida, azot dioksida, ugljen monoksida, benzena, ozona, suspendovanih čestica PM10 i sadržaj olova, kadmijuma, arsena, nikla i benzo(a)pirena u suspendovanim česticama PM10. Izmjerene vrijednosti svih parametara na sve tri lokacije bile su ispod graničnih vrijednosti definisanih Uredbom o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha.“- stoji u izvještaju. Isti rezultat da su svi mjereni parametri bili ispod propisanih maksimalnih graničnih vrijednosti, dala je i ispitivanje kvaliteta vazduha koje je na zahtjev tivatskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ od 22. februara do 8.marta 2018. CETI obavio na lokaciji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini u Krtolima.

Posada hrvatske jedrilice HIR 3 oplovila Rt Horn!

0
Posada hrvatske jedrilice HIR 3 oplovila Rt Horn- foto Hina

Posada hrvatske jedrilice HIR 3 oplovila je 22. januara rt Horn, najveći izazov za svakog moreplovca, u sklopu ekspedicije oko svijeta “HIR 3 preko 3 OCEANA”, izvijestila je u petak Marina Đukanović iz HIR 3 Teama.

Saša Fegić i Nebojša Petrović su, nakon rta Dobre nade i rta Leeuwin, uspješno savladali i treći u nizu, zloglasni rt Horn, te preplovili tri oceana iz naslova ekspedicije – Atlantik, Indijski ocean i Pacifik.

Na put oko svijeta legendarna 10-metarska jedrilica HIR 3 krenula je iz Malog Lošinja, 17. lipnja 2018. s posadom koja se izmjenjuje po etapama. Saša Fegić skiper je i jedini stalni član posade, a Nebojša Petrović pridružio se ekspediciji u Cape Townu.

Nakon prelaska Indijskog oceana početkom 2019. i “prezimljavanja” u Australiji i Oceaniji, u najtežu etapu putovanja uputili su se s Novog Zelanda.

Plovidba preko Južnog Pacifika počela je 18. studenog 2019. u Aucklandu i nakon 66 dana te više od 5.000 nautičkih milja, okončana je ovim trijumfalnim hrabrim postignućem, ‘osvajanjem jedriličarskog Mont Everesta’, ističe se u priopćenju iz HIR 3 Teama.
HIR 3 je dan kasnije sretno uplovio u Puerto Williams, Chile gdje će se posada odmoriti od napornog prelaska Pacifika, te pripremiti brod za nastavak putovanja, odnosno za posljednju etapu ekspedicije, povratak od Ognjene zemlje do Hrvatske.

Jedrilica HIR 3 hrvatskoj javnosti je poznata je po bogatoj i burnoj jedriličarskoj prošlosti – osim nekoliko prelazaka Atlantika, već je jednom oplovila i svijet, što je ovjekovječio Mario Saletto u 35 epizoda dokumentarne serije “Jedrima oko svijeta”, a početkom ‘90-tih pretrpjela je bombardiranje Dubrovnika. Jedva spašena iz okupiranog grada, popravljena je i početkom milenija prodana u Vrsar gdje je više od 10 godina ležala zapuštena, gotovo pred potonućem.

U takvom stanju ju 2014.  pronalazi i otkupljuje sadašnji vlasnik, Saša Fegić, te četiri godine strpljivo obnavlja i temeljito priprema HIR 3 za još jedan krug oko svijeta.

Legendarnoj jedrilici HIR 3 ovo je drugi obilazak rta Horn, ovaj put pod hrvatskom zastavom. Na gotovo isti datum, 21. januara 1989. godine, dvočlana posada u sastavu Mladen Šutej i Ozren Bakrač oplovila je  rt Horn u projektu “Jedrilicom oko Horna”, što je dokumentirano u istoimenoj knjizi.

HIR 3 na plovidbi oko svijeta prate i podržavaju brojni ljubitelji mora i jedrenja, putem platforme Patreon na www.patreon.com/sailingtribe i na Facebook stranici HIR3, navela je Marina Đukanović iz Malog Lošinja, iz HIR 3 Teama.

Holokaust pamte preživjeli i oni koji su ga čudom izbjegli

0
Aušvic – foto EPA

Židovi koji su preživjeli holokaust i oni koji su ga čudom izbjegli danas su u poznim godinama i lako zaborave što im se dogodilo jučer. Ali strahote Drugog svjetskog rata ne mogu izbrisati iz sjećanja iako je prošlo gotovo osam desetljeća.

Uoči 75. godišnjice oslobođenja Auschwitza u Jeruzalemu je organiziran Svjetski forum o holokaustu. Preživjelih svjedoka sve je manje.

“Židovi smrdite, bježite u Palestinu”, slušala je uplašena sedmogodišnja djevojčica dok je s ocem hodala praškom ulicom. Susjedi su nju i njezina oca s prozora gađali kamenjem.

“Tata odvedi me kući, bojim se”, rekla je Judith Jaegerman ocu, koji ju je primio za ruku i pohitao prema vratima njihova doma u kojemu su do tada živjeli veselo i bezbrižno.

Odrastala je u tadašnjoj Čehoslovačkoj s roditeljima i dvije sestre, a događaj koji je opisala Hini na marginama foruma u Yad Vasehmu bio je njezin prvi susret s antisemitizmom.

Njezina sestra Esther, tada 14-godišnjakinja, molila je oca da pobjegnu u Palestinu, što je on odbio.

Esther je na svoju ruku pobjegla s grupom mladih ljudi, a nakon nekoliko mjeseci ispostavilo se da je donijela dobru odluku.

“Židovi su bili naivni i nisu vjerovali da se protiv njih sprema rat”, pripovijeda Judith danas.

U Pragu su počeli još nehumanije postupati prema Židovima, a s 11 godina, 1942., odvezena je s obitelji u nacistički logor u Terezinu.

Cijela obitelj je u tom trenutku razdvojena, ali je Judith uspjela pobjeći iz dječjeg doma i pronaći majku. Bila je sretna što ju je “mogla držati za ruku”.

U decembru 1943. svi su poslani Auschwitz gdje su zarobljenici “gladovali, smrzavali se i oboljevali od tuberkuloze”.

Ali kako su britanske zračne snage nekoliko mjeseci ranije bombardirale Hamburg, dio zarobljenika iz Auschwiza je poslan da očiste grad.

Ondje je provela “najgorih devet mjeseci”, a potom je prebačena u koncentracijski logor Bergen-Belsen gdje se nagledala mrtvih. U istom logoru je 1945. stradala Anna Frank.

Britanski vojnici oslobodili su ih 15. travnja 1945. Otac joj nije preživio holokaust.

Najstariji novinar 

Walter Binghman najstariji je izraelski novinar, koji u 96. godini redovno vodi talk-show na Izraelskom radiju. Kaže da “još to može”.

On je Židov poljskog porijekla koji je 1924. rođen u njemačkom Karlsruheu.

U razgovoru s Hinom prisjetio se djetinjstva i ispričao kako je pri jednom školskom ispitu kolega iz klupe prepisivao od njega.

Učitelji su bili uvjereni u suprotno.

“On je Židov, kako bi on mogao znati išta, rekli su”, ispripovijedao je Walter koji je potom loše ocijenjen, premješten u ‘magareću klupu’ i vrlo brzo izbačen iz škole, kao i svi ostali učenici Židovi.

Prebačen je u drugu školu samo za Židove udaljenu 60 kilometara od kuće. Ubrzo su njegova oca odveli nacisti, a i njega bi da su ga našli.

Nekoliko dana prije Kristalne noći, 28.10.1938., nazvao je majku i rekao joj da se želi vratiti kući.

“Da me pitate što sam jučer ručao, ne bih vam znao odgovoriti, ali ne mogu zaboraviti da sam se tog dana u 15:22 ukrcao u vlak i krenuo doma”, kazao je Walter, koji je na Svjetskom forumu o holokaustu bio u dvojnoj ulozi, preživjeloga i novinara. Na kraju nije bilo jasno je li više intervjua dao ili ih je vodio.

On u Kristalnoj noći, 9. novembra, nije stradao, ali u tom početku nacističkog pogroma Židova živote je izgubilo više od 1300 osoba, razoreno je ili teško uništeno 1400 sinagoga i više od polovice zgrada židovskih općina u Njemačkoj i Austriji i opustošeno je na tisuće trgovina.

Idućeg dana u koncentracijske logore odvedeno je više od 30.000 muškaraca.

Nekoliko mjeseci poslije, Walter je ‘kindertransportom’, masovnom operacijom spašavanja židovske djece, stigao u Britaniju. Ondje će se pridružiti britanskoj vojsci i sudjelovati u iskrcavanju u Normandiju.

Zamjena cipelica

Pravednici među narodima ljudi su koji su pomagali Židovima i pokušali ih zaštititi od progona i istrebljenja.

Izrael i memorijalni centar Yad Vashem odlikovali su tisuće ljudi medaljom na kojoj na hebrejskom piše “Onaj tko spasi jednog čovjeka, spasio je čitav svijet”.

Talijanska obitelj pomogla je Yoni Amit (82), rođenoj kao Antonia Galandauer u današnjoj Rijeci da sa svojom obitelji pobjegne iz gradića Bagnacavalla u Švicarsku.

No, dok su se skrivali u Italiji, Yona pamti da su joj samo jednom dopustili igranje na otvorenom s vršnjacima. U igri je zamijenila svoje cipelice s rođakinjom koja nije uspjela izbjeći Auschwitz i preživjeti ga.

“Moje cipelice su bile u Auschwitzu, a ja nisam. To je čudo”, kaže Yona.

Preko sedam desetljeća od oslobađanja zatvorenika iz logora smrti, Yona ne želi da se zaborave ljudi koji su “ugrozili svoje živote, živote svoje djece i dijelili sa Židovima hranu čak i onda kad ni za sebe nisu imali dovoljno”.

A Judith je uvjerena da ono što su oni prošli “nitko ne može razumjeti i nikada neće moći”.

/Doris Kujek/

Noćne more Dilana Doga stižu na Zimski strip vikend HSF-a

0
strip

Horor žanr u stripu i jedan od najznačajnijih likova devete umjetnosti – Dilan Dog tema su petog izdanja Zimskog strip vikenda koji će se održati od 07. do 09. februara. Kako smo to navikli, Udruženje ljubitelja stripova Hercegnovski strip festival (HSF) pripremilo je bogat tematski vikend sa sjajnim programom i atraktivnim gostima italijanskim autorima Đorđom Pontrelijem (Giorgio Pontrelli) i Verterom Del’Ederom (Werther Dell’Edera).

Nakon prethodnih izdanja kada smo imali prilike uživati u programima vezanim za strip i „Igru prijestola“, pank rok, stend ap komediju, te Teksa Vilera i Divlji Zapad, i sve sa povodom u obilježavanju nekog jubileja, poput početka devete sezone najpoznatije svjetske televizijske serije, ili 40 godina pank kulture ili 70 godina postojanja Teksa, ovog puta je takođe očigledan povod u odabiru teme.

U Italiji se upravo sada na svim prodajnim mjestima nalazi 400. broj Dilan Dog serijala, koji ne samo da predstavlja veliki jubilej, već donosi i novi veliki zaokret u životu, svima omiljenog, istraživača noćnih mora. Uz jubilej, Dilan Dog je u prethodnom mjesecu dobio još jednu veliku čast. Naime, otpočeta je po mnogo čemu revolucionarna i do sada u svijetu nezabilježena saradnja između dva giganta izdavačke industrije, američkog DC komiks i italijanskog Serđo Boneli Editore, kroz koju će se u zajedničkim, takozvanim krosover epizodama, pojavljivati likovi ove dvije kuće. Prva takva epizoda upravo je krosover Dilan Doga i Betmena, koja se takođe nalazi na kioscima u Italiji.

„Promjene u koncepciji Dilan Dog-a su jako aktuelna i kontroverzna tema, kako u Italiji tako i kod ljubitelja stripa u balkanskim zemljama, i već dugo se spekuliše o tome šta je naumio Roberto Rekioni (Roberto Recchioni) urednik serijala. Na Strip Vikendu ćemo imati prilike čuti direktno od strip teoretičara ali i najaktuelnijih crtača ovog serijala o njihovim utiscima, planovima, i saznanjima o Dilanovoj budućnosti“, poručuju iz HSF-a.

Pored glavnih zvijezda 5. Zimskog strip vikenda, Pontrelija i Del’Edere specijalni gosti će biti ponovo i sjajni Valter Venturi, te jedan od najplodnijih pisaca i strip scenarista na ovim prostorima Pavle Zelić, čiji su romani i stripovi uglavnom posvećeni ovom žanru.

Pontreli, rođen 1977. godine, profesor je na međunarodnoj školi stripa u Rimu i na strip scenu je ušao objavljivanjem u jednom od najvećih magazina svih vremena Hevi Metalu. Nakon uspješnog debija, postaje jedan od najtraženijih autora, te radi za veliki broj izdavačkih kuća. Za Serđo Boneli crta Dilan Doga, serijal Jedno doba jedna priča, te Priče iz sutrašnjice legendarnog pisca i Dilanovog tvorca, Ticijana Sklavija. Za američkog izdavača DC komiks radi Betmena, za IDW serijal Dži Aj Džou, za Boom Studios crta CBGB. Radi i za mnoge italijanske kuće Laki Red, Mondadori, Eura, Lion, Edizioni BD i druge, te u francuskoj za Soleil, Monster Alergi i Edision Narativ. Obreo se i u svijetu filma i televizije pa je redovni saradnik na dugometražnim filmovima, televizijskim serijalima i tv reklamam za koje radi na vizuelnom identitu i knjigama snimanja.

Del’Edera je „vruća roba“ na svjetskom tržištu stripa i slovi za jednog od trenutno najboljih i najaktuelnijih crtača. Rođen, 1975. godine, pohađao je međunarodnu školu stripa u Rimu kao i Pontreli, te nakon debija za Medžik Pres serijalom Kraj puta, za izdavačku kuću Eura radi na poznatim serijalima Detektiv Dane i Džon Dou. Slijedi angažman za američke izdavače te za legendarni Vertigo otpočinje saradnju sa jednim od najboljih scenarista svih vremena, Brajanom Azarelom, na serijalu Lavles iliti Bez ljubavi. Slijede angažmani na kultnim naslovima istog izdavača, Kuća misterija, Grčka ulica, te Džon Konstantin. Ubrzo dobija posao i kod najveće američke izdavačke kuće Marvel, za koju realizuje grafičku novelu Spajdermen: porodična posla, ali i sarađuje spektakularnim naslovima kao što su Panišer i Iks Fors! U rodnoj Italiji, za kuću Boneli radi na serijalima Dilan Dog, Jedno Doba Jedna Priča, te Siročad, dok po tekstu legendarnoh Ticijana Sklavija, oca Dilana Doga realizuje grafičku novelu Glasovi vode. Najnovije izdanje Dilan Dog kolor festa na našim kioscima objavljeno tek prije nekoliko dana, upravo je epizoda na kojoj je radio ovaj sjajni crtač, pa eto prilike za hercegnovsku publiku da svoj primjerak dobiju sa potpisom i posvetom.

Tikulin za HSF

Venturi već, može se reći, stalan gost Herceg Novog, i njegov veliki promoter, imaće u neku ruku i ulogu domaćina italijanskim zvijezdama, a našoj će se publici ovog puta nakon Zagora i Teksa, predstaviti svojim horor stripovima.

Pavle Zelić, će takođe imati dvostruku ulogu, jer će pored predavanja na temu horor žanra i predstavljanja svog cjelokpnog opusa koji uključuje jako uspješan roman “Peščana Hronika” te izuzetni strip serijal “Družina Dardaneli” biti i moderator panel diskusije na temu Dilan Doga i stvaralaštva naših specijalnih gostiju.

Uradićemo sve da auto-put bude gotov u datom roku

0

 

autoput-asfaltiranj

Radovi na prvim kilometrima crnogorskog auto-puta uskoro bi mogli biti završeni. Iako precizan datum drugi čovjek CRBC-a u Crnoj Gori Kang Šifei ne želi da precizira, za Novu M ističe da će uraditi sve da prva dionica bude gotova u datom roku.

Građevinski radovi su završeni preko 80 odsto. Mi sa strane CRBC možemo garantovati da ćemo dati sve od sebe da se projekat završi u datom roku. Dakle, ne možemo dati čvrste garancije ali uložićemo svoje maksimume da se završi do kraja septembra i stoga sve strane koje rade na projektu moraju da sarađuju.

CRBC uspješno posluje širom svijeta, no svakako, objašnjava zamjenik upravnika projekta, na crnogorskom terenu suočili su se sa brojnim izazovima.

U suštini sa tri izazova se kompanije suočila – ovo je prvi put da smo došli u Evropu i suočili se sa evropskim načinom rada. Drugi izazov je birokratija i papirologija na koju nismo navikli. A treći je sami teren – dakle veliki broj mostova i tunela, duboki klanci, visoke planine, nezgodna konfiguracija i nezgodna stijenska masa, tako da je baš bio izazovan projekat da se odradi.

No, po obavljenom poslu benefite će osjetiti svi, budući da je Crna Gora jedina zemlja na Balkanu koja nema auto-put. Kada bude gotov “projekat vijeka”, na prvoj dionici – od Podgorice do Kolašina vozićemo se kroz 16 tunela i preko 20 mostova.

Prednosti ovog puta su, kao prvo što će se smanjiti vrijeme putovanja do obale, a drugi je ekonomske prirode. Te benefite će prvo osjetiti stanovnici Crne Gore jer će skratiti vrijeme putovanja od Podgorice do Kolašina za ovu sekciju, a kasnije i ostale, drugo što će biti bolja povezanost sa ostatkom regiona.

Najzahtjevnijim dijelom impozantnog projekta se pokazao most Moračica, arhitektonsko čudo i simbol auto-puta Bar-Boljare. Dug je skoro kilometar, tačnije 960 metara, sa ukupnom širinom 23,40 metara. Ima četiri trake, po dvije u oba pravca i nosi pet stubova, od kojih je najviši 162 metra, dok visina od samog dna korita rijeke Morače do gornje tačke mosta iznosi cak 202 metra. Most Moračica je ujedno i najskuplji objekat na prioritetnoj dionici auto puta Bar Boljare. Vrijednost mu je oko 74. 5 miliona eura.

Mislim da će Moračica biti najupečatljiviji dio po završetku posla. On je ujedno i jedan od najkomplikovanijih objekata zbog visokih stubova i kompleksnosti izgradnje, zatim zbog tunela dugih preko 3 km, gdje smo se prilikom izgradnje suočavali sa komplikacijama kao što je prodor vode i sama konfiguracija terena. Kao treći izazov bih naveo tunele i mostove na sjeveru u blizini Mateševa koji su sami po sebi kompleksna struktura, a pored toga su i veliki standardi životne sredine koje treba ispoštovati.

Koliko je ukupno radnika angažovano i koliko je od toga kineskih?

U špicu izgradnje je angažovano oko 3000 radnika, od čega 2000 kineskih, samo za CRBC.

Da li ćete graditi drugu dionicu od Mateševa do Andrijevice?

Što se tiče iduće dionice auto-puta, planiramo da ove godine počnemo pregovore sa Vladom Crne Gore.

Iz CRBC-ja ranije je saopšteno da su zainteresovani i za druge projekte u Crnoj Gori.

Glavni fokus nam je da završimo na vrijeme ovu dionicu auto puta, iako smatramo da budući da smo jedna od najvećih svjetskih kompanija da bismo trebali da nastavimo saradnju u Crnoj Gori pošto sa sobom donosimo i ogromno iskustvo. Naredni fokus je da vidimo šta će biti sa drugom dionicom auto-puta. Smatram da imamo dobru saradnju sa Vladom Crne Gore i smatramo da će se i još poboljšati u budućnosti.

Ministar saobraćaja Osman Nurković nedavno je kazao i da se nada da će se izgradnjom auto-puta do Beograda putovati za četiri, umjesto devet sati, te da će putarina na prvoj dionici autoputa najvjerovatnije biti od 3,5 do četiri eura.

Svečanosti u čast Svetome Tripunu zaštitniku grada i biskupije

0
Lode – Mali admiral foto arhiv Boka News

Svečanosti u čast Svetome Tripunu zaštitniku grada i biskupije u Kotoru počinju u ponedjeljak 27. januara, kada će tačno u podne Mali admiral Bokeljske mornarice sa lođe katedrale Svetog Tripuna izgovarati Lode – pohvale zaštiniku grada Svetom Tripunu, koji se slavi 3. februara.

Mali admiral ove godine je  Karlo Ribica iz Tivta.

Porijeklo naziva Lode proizilazi iz latinskog laudes ili acclamationes, što u prevodu znači pohvale zaštitnicima gradova, svecima mučenicima. U srednjovjekovnim gradovima istočno-jadranske obale, ostali su sačuvani tekstovi Loda (pohvala) svecima zaštitnicima u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru.

Danas se Lode izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave zaštinika grada Svetog Tripuna.

Katedrala Svetog Tripuna- foto Boka News

Od 30. I. do 1. II. svaki dan s početkom u 18 sati biti će trodnevna duhovna priprava. Na blagdan Kandelore (Svijećnice), 2. II. u 18 sati prijenos relikvija, pjevana Večernja sa Službom čitanja i kađenjem svetih moći. Kalendarski će se blagdan sv. Tripuna proslaviti 3. II. dvjema svetim misama, u 10 i 18 sati.

Vanjska proslava biti će u nedjelju, 9.II. koja će započeti dočekom podružnicama Bokeljske mornarice ispred glavnih gradskih vrata u 9,30 sati, kolo sv. Tripuna plesat će se ispred katedrale u 10 sati, a u 10.30 započet će svečana pontifikalna euharistija koju će predslaviti mons. dr. Ivan Devčić, riječki nadbiskup.

Katedrala Svetog Tripuna foto Boka News

Nakon svete mise slijedi procesija s relikvijama ulicama grada. U nedjelju, 16. II. nakon sv. mise u 11 sati biti će spuštanje zastave.

Dodatno, u organizaciji KotorArta u petak, 7. II. u katedrali će se održati koncert klasične glazbe posvećen pokojnom kotorskom župniku don Antonu Belanu.

 

Azijske luke uvode mjere karantene

0
Singapur – luka

Pomorci koji su zadnjih tjedana boravili u Kini suočeni su s mjerama nadzora pri uplovljavanju njihovih brodova u luke diljem Azije. Osobito se to odnosi na one koji žele izaći na kopno.

Mjere karantene već su uveli Singapur, Južna Koreja, Japan i Tajvan, a očekuje se da će i druge države u Aziji pa i na Bilskom Istoku i Europi uskoro uvesti slične mjere.

U Singapuru, jednoj od najvećih svjetskih luka, lučke su vlasti uvele obavezno mjerenje temperature na svim lučkim terminalima. Slične mjere uvela je i luka Busan u Južnoj Koreji.

Promet rijekom Yangtze ozbiljno je pogođen, a prema izvješćima u blizini luke Wuhan, ishodišne točke zaraze koronavirusom, promet je obustavljen. Preko 25 milijuna ljudi u provinciji Hubei odsječeni su od svijeta.

Sjeverna Koreja zatvorila je sve svoje granice, a Australija je donijela odluku da na temelju Zakona o Biosigurnosti, „svi operatori brodova koji tek trebaju uploviti u australske teritorijalne vode i luke moraju bez iznimke obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede ukoliko neki član posade ima simptome koji bi upućivali na zaraznu bolest“.

Najmanje 22 mrtvih i 1000 ozlijeđenih u potresu u Turskoj

0
Turska poters Foto: SERTAC KAYAR

Najmanje su 22 osobe poginule a više od tisuću je ozlijeđeno u snažnom potresu na istoku Turske, gdje su spasioci u subotu izvlačili prve žrtve iz ruševina

Najmanje je trideset ljudi ostalo pod ruševinama nakon snažnog potresa magnitude 6,8 koji je u petak oko 20.55 sati (18.55 sati po srednjoeuropskom vremenu) pogodio okrug Sivrice, u pokrajini Elazigu.

AFAD, vladina agencija za katastrofe, objavila je u subotu ujutro na Twitteru da je iz ruševina dosad spašeno petero preživjelih.

Među njima je i trudnica koja je desetak sati bila pod ruševinama, objavila je državna agencija Anadolu.

– Bilo je strašno, zgrada se počela rušiti a mi smo istrčali van. Sada smo na farmi izvan grada . rekao je za AFP Melahat Can (47), stanovnik Elaziga.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je da će se “poduzeti sve potrebne mjere” kako bi se pomoglo stradalom području i da je onamo poslao neke ministre.

– Preko naših ustanova, napose AFAD-a i Crvenog polumjeseca, prisutni smo u narodu – objavio je na Twitteru.

Sportske dvorane, škole i knjižnice otvorile su vrata svima koji su pobjegli iz svog doma, objavile su vlasti.

Turska televizija je objavila snimke stanovnika koji u panici istrčavaju iz svojih zgrada i iz zgrade čiji se krov zapalio, a objavila je i snimke spasilaca koji traže preživjele u ruševinama zgrade.

AFAD navodi da je nakon potresa zabilježeno najmanje 30 manjih potresa i da je više od 400 spasilačkih ekipa poslano na teren.

Turska je u seizmički najaktivnijem dijelu svijeta pa su potresi ondje česti.