Zastupnici u britanskom parlamentu prihvatili su u utorak navečer plan premijera Borisa Johnsona da se 12. prosinca u Ujedinjenoj Kraljevini održe prijevremeni izbori.
Za održavanje parlamentarnih izbora 12. decembra u Donjem domu parlamenta glasalo je 430 zastupnika a 20 je bilo protiv. Odluka će sada biti proslijeđena na razmatranje gornjem domu.
Prethodno su zastupnici odbacili prijedlog oporbenih stranka da se izbori održe 9. decembra. protiv pomicanja datuma izbora na 9. decembra izbora glasalo je 315 zastupnika a 295 je bilo za.
Boris Johnson je nakon sastanka sa zastupnicima konzervativne stranke održanog poslije glasanja o izborima rekao da je vrijeme da se zemlja ujedini i obavi brexit, izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije.
Konzervativac Jacob Rees-Mogg zadužen za odnose vlade i parlamenta u donjem domu najavio je da će parlament biti raspušten 6. novembra.
Oko 980 kilograma električnog i elektronskog otpada prikupljeno je tokom 12 trajanja posebne dana akcije prikupljanja te vrste opasnog otpada koja je u proteklom periodu sprovedena u Tivtu. Taj otpad je predat ovlašćenom sakupljaču, kompaniji “Hemosan” DOO iz Bara.
Akciju su organizovali DOO „Komunalno“ Tivat, u saradnji sa Sekretarijatom za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost i Ministarstvom održivog razvoja i turizma.
„Ovo je drugi put da se u Tivtu organizuje akcija prikupljanja ove vrste otpada koji se zbog svojih specifičnosti tretira kao opasan otpad. Cilj nam je da sakupimo što više odbačene računarske opreme, baterija, akumulatora, monitora, televizora, štampača, skenera, tonera za štampače, mobilnih telefona, punjača, računara i drugih sličnih uređaja“ -rekao je Boris Lekić iz Komunalnog preduzeća.
Preko tri sata odbornici opozicije „rešetali“ danas su administraciju gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) primjedbama i kritikama na račun njenog rada, a kroz finansijsku prizmu podataka iz informacije o ostvarenju budžeta Opštine za devet mjeseci, koja je bila na dnevnom redu sjednice SO Tivat.
Od 1.januara do 30.septembra u budžet Opštine slilo se 14,67 miliona eura, što je 65,31% od za cijelu 2019. godinu planiranog prihoda gradske kase koji iznosi 21,45 miliona eura. Lokalna DPS-SD-HGI vlast je do isteka trećeg kvartala potrošila je ukupno 12,08 miliona što je 53,76% od za cijelu 2019.planiranih izdataka od 21,46 miliona eura.
„Podaci o prihodima su frizirani jer ne odgovaraju pravom stanju u kojem pravi, izvorni prihodi Opštine za devet mjeseci iznose tek oko 7,43 miliona eura, dok se ostatak prihoda odnosi na milionske neutrošene iznose novca prenešene iz budžeta za prolu godinu, uzimanje milion ipo kredita Prve banke i vraćanje oko 1,6 miliona eura od Vlade za kupljena vatrogasna vozila. Prihodi od komunalija koji nisu ni 33% od planiranih, su katastrofalni. Da li vam je jasno gdje ste doveli Tivat kada za devet mjeseci 20% ukupnih izdataka budžeta ide na plate administracije, a tek nešto malo više – 26%, za sve kapitalne izdatke“- kazala je Darinka Kašćelan (SNP), dok je Andrija Petković (BF) lokalnoj vlasti poručio da „njeni principi prestaju tamo gdje počinje interes investitora“, te da umjesto da naplate komunalije od svih koji grade stambene i turističke objekte u gradu, vlast teret finansiranja grada prebacuje na građane kroz pojačanu naplatu poreza na imovinu.
Miomir Abović (TA) je kao „bezobrazluk“ ocijenio činjenicu da za tri kvartala nije naplaćeno ni 40% planiranog iznosa od vraćanja kredita datih fizičkim licima jer je riječ o smiješno malim iznosima rata koje vraćaju opštinski činovnici – dobitnici kontroverznih i gotovo poklonjenih stambenih kredita. Sekretarka za finansije Rajka Jovićević (DPS) odgovorila mu je da je naplata lošija od planirane jer „imamo par bivši zaposlenih Opštine koji ne plaćaju rate za kredit jer su prezaduženi“.
Jelka Mimica (DPS) pohvalila stepen realizacije kapitalnih investicija od 47% od godišnjeg plana za devet mjeseci, ističući da je to napredak u odnosu na lani i da „u suštini moramo biti zadovoljni ostvarenim jer to pokazuje jedan dobar rad i napredak“. Sa time se slaže i gradonačelnik Kusovac koji je kritike opozicije nazvao „paušalnim ocjenama bez dokaza“ i naglasio da su kapitalne investicije ove godine za tri četvrtine bolje realizovane nego lani. Na uporne prozivke Mirka Kovačevića (TA) da prezentira dugo obećavane podatke do kojih je došla zajednička komisija Opštine i državne Građevinske inspekcije o broju objekata koji se legalno i nelegalno grade u Tivtu, odnosno obračuna i napleate komunalija u kojima po Kovačeviču, Tivat gubi milionske iznose, Kusovac mu je kazao da „pita novinara Radio Tivta koji je o tome objavio podatake prije nekoliko mjeseci, koliko je toga bilo i što se radilo“ i dodao da je on „mislio da je to završena priča“.
Kovačević, Abović, Kašćelan i Petković obrušili su se nalokalnu vlast koja, kako su rekli, ništa nije učinila kod svojih partijskih kolega iz državne vlasti da se promijeni „katastrofalni Zakon o uništenju prostora“ iz 2017. koji je po njima, omogućio aktuelnu eksploziju gradnje u Tivtu i istovremeno izuzetno niske prihode grada od naplate komunalija.
Odbornici opozicije u SO Tivat
Direktor Direkcije za investicije Bogdan Čučković (DPS) kazao je da se apsolutno ne može porediti način obračuna i naplate komunalija sa naplatom takse za izgradnju objekata na Crnogorskom primorju koja ide Regionalnom vodovodu, a iz čijih podatka o naplati je Ivan Starčević (Matica Boke) izveo zaključak da se u Tivtu za devet mjeseci počelo graditi čak 87,5 miliona eura vrijendosti novih objekata, a istovremeno je naplaćno samo 819.000 eura komunalija.
„Regionalni vodovod naplaćuje taksu na osnovu bruto, a i na osnovu neto površine objekata pri čemu mi imamo i niz olakšica i smanjenja za investitora po raznim osnovama. Njima je naknada koju naplaćuju za novi hotelski kompleks od pet zvjezdica na Plavom horizontu milionska, a mi ćemo naplatiti nula eura komunalija jer se one po odluci SO Tivat, ne plaćaju na hotele te kategorije.“- kazao je Čučković.
KAKVA JE ČIJA ZAOSTAVŠTINA
Kusovac je opoziciji poručio da „im je žao“ što će Opština u narednih nekoliko mjeseci do lokalnih izbira sagraditi tri kružna toka na magistrali, početi bulevar i što se sada realizuju investicije koje su kaskale ili odlagale godinama. On je obećao i gradnju „zatvorenog bazena u kompleksu nove sportske dvorane na Župi“ i pozvao opoziciju da ne kritikuju „onog koji radi, jer on ponekad i pogriješi radeći“.
„Treba tome dati vjetra u leđa a ne gledati ono malo, što iz objektivnih i u vrlo maloj mjeri, subjektivnih razloga, do sada nije odraženo“- poručio je Kusovac dodajuči da će Tivćani znati na izborima cijeniti ono što je aktuelna vlast uradila.
„Vi za skoro četiri godina vlasti niste uradili 80 odsto bitnih projekata koje ste obećavali. Gdje vam je bulevar, zabilaznica, servisna zona, Vatrogasni dom, parking garaža, kanalizacija u Lastvi, Lepetanima i Radovićima… Najveći vaš doprinos po kome ste ušli u istoriju Tivta je poklonjenih 5,6 miliona eura gradskog novca Porto Montenegru i tri puta riješavanje vašeg stambenog pitanja“- odgovorio mu je Kovačević.
Nakon što je vlada Crne Gore dala koncesije za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika talijansko-ruskom konzorciju ‘Eni Novatek’ i grčkoj kompaniji ‘Energean’, odlučeno je da će prva istražna bušotina biti izbušena 22 kilometra od crnogorske obale. Do kraja 2019. će biti prikupljeni i podaci grčke kompanije Energean, a ima li u Crnoj Gori crnog zlata, znat će se oko sredine iduće godine, javlja Sputnik news, a prenosi Jutarnji list.
Jedna će bušotina Eni-Novateka naftu tražiti na dubini od 6,5 kilometara, a druga će tražiti plin na dubini od 1,5 kilometara, najavio je direktor Uprave za ugljikovodike Crne Gore, Vladan Dubljević. Dodao je i da je jedna međunarodna agencija tu zemlju svrstala među 20 najperspektivnijih vjerojatnih novih nalazišta ugljikovodika.
Ako se nafta i plin u Crnoj Gori pronađu, toj će zemlji pripasti 62 do 68 posto dobiti od valorizacije ugljikovodika, na osnovu poreza, koncesije i drugih naknada, rekao je Dubljević.
U slučaju pronalaska sirove nafte u Crnoj Gori, ona bi se koristila samo za izvoz.
‘Crna Gora nema rafinerije, tako da ukoliko se pronađe sirova nafta, ona se neće koristiti za potrebe države, već za izvoz. Pronalazak bi svakako imao veliki uticaj i državi bi donio prihode od prodaje sirove nafte’, rekao je Robert Karahanas iz grčkog ‘Helenik Petroleuma’.
Ipak, mnoge ekološke udruge i aktivisti već učestalo apeliraju za prestanak bušenja te upozoravaju da će zbog naftnih platformi turizam biti ugrožen, a Jadran devastiran, prenosi Jutarnji list.
Nakon što im volonteri pomognu da izmigolje iz jajeta, sićušne kornjače preko oblutaka na grčkoj plaži jure do mora, na početku opasnog puta koji će preživjeti tek svaka hiljadita.
Kira Schirrmacher (22) pažljivo pomaže tek rođenoj glavatoj želvi da se oslobodi ljuske jajeta i smije se na opasku da je neka vrsta “primalje”.
“Da, radim ovo cijeli dan”, kaže studentica sociologije iz Njemačke. Ona je jedna od volontera koji brinu o želvama na plažama Kiparisijskog zaljeva, njihova najvećeg gnjezdilišta u Europi.
Turizam, klimatske promjene i zla sreća doveli su do toga da Međunarodna zajednica za očuvanje prirode (IUCN) glavate želve uvrsti na popis ugroženih vrsta.
Njihov ukupan broj nije poznat, ali populacije u Tihom i Indijskom oceanu kritično su ugrožene. Na Sredozemlju je situacija bolja jer su mjere očuvanja vrste dale rezultate.
Kiparisijski zaljev, na zapadu Peloponeza, na svojih 44 kilometra obale ove je godine imao 3700 gnjezdilišta, što je dvjesto više nego lani, kaže oceanograf Dimitris Fitilis.
“Čini se da je više naših ženki preživjelo i vratilo se gnijezditi”, objašnjava.
Svako gnijezdo sadrži oko 120 jaja, ali iz otprilike petine kornjače se uopće ne izlegu.
U opasnosti od rođenja
Glavate žele mogu živjeti 80 godina, narasti preko pola metra i težiti do 80 kilograma.
Ali kada se izlegu imaju samo pet centimetara i u smrtnoj su opasnosti od rođenja. Već na putu do mora moraju izbjeći pse, šakale, lisice, galebove i druge predatore.
Ako dospiju do mora, ondje im prijete rakovi, ribe, čak i odrasle kornjače. Usto, prva 24 sata moraju plivati bez prestanka kao bi im se razradila pluća.
Odraslim glavatim želvama najveća je prijetnja čovjek. One mogu progutati udice i plastično smeće, ali više od pola njihovih ozljeda posljedica su udaraca u glavu, sjekirama ili veslima.
Počinitelji su najčešće ribari koji se žale da krpanje mreža, što im ih velike kornjače oštete jako skupo.
glavata-zelva
Globalno zagrijavanje
Klimatske promjene stvorile su potencijalnu neravnotežu u spolovima jer se mužjaci ne mogu izleći ako je temperatura u gnijezdu iznad 29,3 stupnja Celzija.
“To već ostavlja posljedice u nekim zemljama, Australiji na primjer. Ondje se zbog globalnog zagrijavanja rađa više ženki”, kaže Fitilis.
Drugo ključno gnjezdilište glavatih želvi, u Zaljevu Laganas na Zakintosu, godišnje privuče stotine tisuća turista.
Kao i u mnogim drugim popularnim turističkim odredištima, i ondje se aktivisti za zaštitu okoliša desetljećima ‘hrvaju’ s hotelijerima i vlasnicima restorana i njihovim kuharima oko mjera za zaštitu kornjača.
Nacionalno blago
“Nemamo baš podršku mještana”, kaže Schirrmacher u Kiparisiji.
Jedan mjesni hotelijer kaže da bi regija trebala razviti turizam temeljen na kornjačama.
“Trebao bi postojati brod sa staklenim dnom za promatranje kornjača, ali ovdašnje vlasti nisu u stanju napraviti ni poštenu cestu do plaže”, kaže ljutito.
Ekologe dodatno brinu namjere nove grčke konzervativne vlade o ublažavanju restrikcija vezanih uz zaštitu okoliša kako bi privukla nove turističke investicije.
Fitilis naglašava da je nazočnost kornjača najvažniji pokazatelj kvalitete morske vode.
“Sretni smo što imamo ta gnijezdilišta. To je nacionalno blago. Treba ga zaštititi, a ne iskorištavati”.
Opština Herceg Novi i Grad Istočno Sarajevo sarađivaće u oblastima turizma, ekonomije, kulture, obrazovanja, sporta i lokalne politike, definisano je Sporazumom o saradnji i prijateljstvu koji su danas potpisali predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić istakao je da je ovaj sporazum u duhu onoga što Opština Herceg Novi radi godinama, a to je širenje veza i prijateljstava.
“Ovim sporazumom jačamo prijateljske i bratske odnose između Grada Istočno Sarajevo i Opštine Herceg Novi, na zadovoljstvo svih građana. Mi nećemo biti prijatelji samo na papiru, već istinski”, poručio je Katić, uputivši riječi zahvalnosti bivšem ambasadoru Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Vinku Radovanoviću, koji je inicirao potpisivanje Sporazuma.
Kako je kazao, predstavnici Herceg Novog već su bili u posjeti Istočnom Sarajevu, gdje su razmijenili iskustva i dogovorili konkretne korake za nastavak saradnje. Katić je istakao da je turizam jaka veza između dva grada, imajući u vidu da Istočno Sarajevo ima Jahorinu koja je jak zimski centar, dok je Herceg Novi prepoznat kao ljetnja turistička destinacija. Takođe, fokus partnerstva biće međunarodni projekti, kultura, obrazovanje i sport.
Potpisivanje Sporazuma
”Mislimo da je ovo logičan slijed događaja i primjer kako se na najbolji mogući način mogu odabrati partneri iz ove dvije susjedne države. Mislim da za Grad Istočno Sarajevo u Crnoj Gori nema boljeg partnera od Herceg Novog”, kazao je gradonačelnik Istočnog Sarajeva Nenad Vuković i zahvalio se svima koji su u prethodnom periodu doprinijeli da dođe do potpisivanja Sporazuma.
Istočnom Sarajevu, kao i Herceg Novom, turizam je najvažnija privredna grana i osnov razvoja, kazao je Vuković, ali i dodao da to nije jedina oblast u kojoj će dvije uprave sarađivati.
Potpisivanje Sporazuma
“Kada je u pitanju turizam jasno je da u Herceg Novom postoji sjajna prošlost, a sigurno da krupnim koracima idete u budućnost. Vidjeli smo tokom ova dva dana kakve ste pomake učinili kada je u pitanju dovođenje investicija i ja vam na tome čestitam. S druge strane, mi planiramo da saradnju razvijamo u drugim segmentima društvenog života – sportu, kulturi, privredi, kao i kada je u pitanju razmjena iskustava s obzirom na problematike za lokalne zajednice, koje imamo i jedni i drugi samostalno i u odnosu na republičke vlasti”, rekao je Vuković. On kao posebno plodnu oblast za saradnju vidi i obrazovanje, vjerujući da je znanje resurs na kome treba da počiva razvoj grada.
Krajnja želja je da ovaj Sporazum bude krunisan bratimljenjem dva grada, zaključio je Vuković, i dodao da očekuje da se u bliskoj budućnosti odluka o tome nađe u skupštinama Istočnog Sarajeva i Herceg Novog, kako bi ovjekovječili saradnju za budućnost.
Kompanija Luštica Development pokreće drugi ciklus stručnog osposobljavanja mladih kadrova bez radnog iskustva, na pripravničkim pozicijama,na kojima bi u tivatskoj kompaniji bili angažovani tokom 2020. godine.
Program će pružiti mogućnost svršenim studentima pravne, ekonomske i turističke struke da tokom godišnjeg programa stručnog osposobljavanja steknu sveobuhvatna znanja i praktično iskustvo, uz mentorstvo stručnog tima kompanije.
“Zadovoljstvo nam je da pozovemo zainteresovane mlade ljude koji žele da budu dio stvaranja nove integrisane zajednice u Luštici Bay da apliciraju kako bi bili dio našeg godišnjeg, pripravničkog programa. Sigurni smo da će sa prvim profesionalnim koracima u Luštici Bay dobiti jedinstvenu i stručnu radnu mogućnost koja će im u daljem periodu biti od pomoći kako bi se što bolje pripremili za ulazak u brzi ritam promjenljivog poslovnog okruženja”, saopštila je menadžerka za ljudske resurse u kompaniji Antonia Kelava.
Pripravnički staž u Luštici Development, kompaniji koja razvija najveći projekat u turizmu u Crnoj Gori, projekat Luštica Bay, omogućiće mladim kadrovima proaktivno poslovno djelovanje u milutinacionalnom radnom okruženju, sticanje praktične stručnosti, kreiranje radnih navika i izgradnju profesionalnih odnosa u renomiranoj, internacionalnoj sredini.
„Radim u okruženju koje me razvija i motiviše, i u kojem se posmatra razvoj talenta. Imam veliku mogućnost za lični i profesionalni i razvoj profesionalnih odnosa i konekcija. Luštica Bay je projekat koji razvija čitavu Crnu Goru u pozitivnom smjeru i srećna sam što sam dio nečeg tako značajnog“, izjavila je Jelena Višić, asistent u sektoru ljudskih resursa u Luštici Development.
Program stručnog osposobljavanja Luštica Bay kreiran je sa željom da se mladi kadrovi iz Crne Gore, koji ujedno već predstavljaju i najveći procenat zaposlenih u kompaniji i njenim podružnicama, u ranoj fazi karijernog rasta pridruže dinamičnom radnom okruženju, te oblikuju radne sposobnosti kroz praktične smislene zadatke, odgovornosti i projekte, uz adekvatan stručni trening, podršku i vođstvo.
Više informacija dostupno na https://www.lusticabay.com/careers.
Odbornik Socijaldemokrata u SO Tivat Igor Petković najavio je danas da će ta partija zatražiti raspisivanje lokalnog referenduma u Tivtu u vezi namjere Vlade da aerodrom Tivat da u 30-godišnju koncesiju. Vlada koju čini i SD, prije nekoliko dana započela je pretkvalifikacioni postupak za izbor koncesionara za Aerodrome CG.
Petković čija partija u Tivtu čini lokalnu vlast sa DPS-om i HGI-om je danas na sjednici lokalnog parlamenta ocijenio da će grad Tivat u poslu na kome insistira Vlada, pretrpjeti štetu od najmanje 30 miliona eura.
“Koncesioni akt i sve što će se na osnovu toga raditi je nezakonito! Zato želimo zvanično da najavimo da ćemo iskoristiti sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju da dokažemo tu nezakonitost. Iniciraćemo pokretanje referenduma o ovom pitanju, jer o najvažnijem poslu ove generacije Tivćana, a važnijeg od davanja ACG u koncesiju nemamo, svoj sud moraju dati građani Tivta”, kazao je Petković.
Igor Petković
Naglasio je da je Vlada “ušla u konflikt sa Evropskom Komisijom” raspisujući tender za aerodrome po važećem, a ne novom Zakonu o koncesijama što je tražila EU. Istakao je da je koncesioni postupak nezakonit jer nije na propisan nacin utvrđena vrijednost imovine koja se daje u zakup, kao i zbog toga što se na tender iznosi i imovina koja je pripada državi.
“Nadamo se da će Vlada, nakon što čuje naš stav, odustati od ovog posla, isto kao što s potpunim pravom odustaje od malih hidroelektrana uz obrazloženje da ne želi da radi nista protiv volje građana”, zaključio je Petković.
Porto Montenegro je finansirao renoviranje toaleta u JPU Bambi u područnoj jedinici u Donjoj Lastvi, u iznosu od 5.000 eura.
Kao i mnogo puta do sada, ni ovog puta nije izostala podrška Porto Montenegra za projekte predviđene za poboljšanje uslova naše djece u vrtiću u Donjoj Lastvi. Zahvaljujemo Vam i radujemo se budućoj saradnji, istakla je direktorica JPU Bambi Tivat Katarina Hercegovac.
U saradnji sa Savjetom roditelja JPU Bambi i menadžmenta ove predškolske ustanove, svake godine Porto Montenegro realizuje jedan projekat društveno-odgovornog djelovanja u vrtiću, u cilju što kvalitetnijeg boravka najmlađih.
Zahvaljujemo na razumijevanju i sredstvima koja ste opredijelili za realizaciju radova kojima smo im poboljšali uslove boravka u vrtiću. Već sada planiramo šta u narednoj kalendarskoj možemo uraditi za najmlađe da im uljepšamo svakodnevicu, istakla je predstavnica Savjeta roditelja Sanja Vuković.
Ministar turizma Gari Cappelli u ponedjeljak je na otvaranju 5. Istria Gourmet Festivala ocijenio kako hrvatska eno-gastro scena ima budućnost, te najavio skorašnje predstavljanje akcijskog plana za razvoj gastronomske i gourmet ponude. Ustvrdivši kako je glavna vizija dodatno etablirati Hrvatsku kao gastronomsku ikonu Europe kroz lokalne namirnice i autentične okuse, Cappelli je istaknuo kako gotovo trećina turista odabire Hrvatsku upravo zbog gastronomije. Domaćin petog Istria Gourmet Festivala je rovinjski hotel Lone.
Sudionici festivala, na kojem će biti predstavljeni novi trendovi u svjetskom kulinarstvu i hotelijerstvu visoke kategorije, imat će prigodu sudjelovati u atraktivnim master class i show cooking radionicama te zanimljivim edukacijama koje će voditi vrhunski predavači i chefovi kuhinja ovjenčani Michelinovim zvjezdicama.
Prvi festivalski dan namijenjen je ugostiteljstvu, kada će se na kulinarskoj pozornici pojaviti priznati chefovi – Mauro Uliassi i Roberto Cerea. Mauro Uliassi ovogodišnji je dobitnik treće Michelinove zvjezdice i vlasnik poznatog talijanskog restorana “Uliassi” čija se kuhinja bazira na tradiciji jadranske rivijere, dok je Roberto Cerea chef legendarnog restorana “Da Vittorio” u Bergamu, koji se kroz svoju dugogodišnju tradiciju proslavio ribljim specijalitetima i kojeg od 2010. godine krase tri Michelinove zvjezdice.
Utorak je u znaku hotelskog sektora, brojnih stručnih predavanja i okruglog stola na temu važnosti izvrsnog ugostiteljstva u luksuznim hotelima. Među govornicima naći će se i poznati talijanski chefovi Vincenzo Candiano i Michelino Gioia. Bit će održan i specijalizirani master class posvećen mesu.
Peto izdanje Istra Gourmet Festivala, koji je nastao u suradnji Turističke zajednice Istarske županije i hotelske kompanije Maistra, uz potporu Hrvatske turističke zajednice, najavljuje i gala večeru, 28. listopada, u Grand Park Hotelu Rovinj koje će prirediti chefovi restorana s Michelinovim zvjezdicama. Gostima će svoje specijalitete servirati chefovi Enrico Bartolini, Donato Ascani, Valeria Piccini i Francesco Sposito koji će na tanjurima prezentirati svu raznolikost svjetske kuhinje. Na meniju će se tako, između ostalog, naći dimljena sipa s mirtom, srnetina s raštikom, but od biserke punjen aromatičnim biljem te mnogi drugi specijaliteti.
