Ukupno 125 radova pristiglo je, do okončanja roka, na treći humanitarni poetski konkurs koji je organizovao NVO “Bokeški Forum”. Za nas impozantan broj posebno kad se ima u vidu da je svakom autoru bilo dozvoljeno da pošalje samo po jednu pjesmu na temu “Hvala ti”. Ono što nas posebno raduje je da su prvi put od pokretanja ove humanitarne akcije pjesme stigle iz svih bivših jugoslovenskih republika.
Takođe sem sa prostora “od Vardara pa do Triglava” stigli su nam i radovi iz : Frankfurta, Vankuvera, Napulja, Jerusalima, Brisela, Barselone… Na taj način za korak smo bliži našem cilju: da Tivat postane poetski centar regiona.
Odluku o pobjedniku žiri u sastavu: Katica Čavor, Sonja Milatović, Aleksandra Petrović – Matić i dr Andrija Petković saopštiće 1.decembra. Pobjedniku će pripasti nagrada od 200 eura, drugoplasiranom autoru 150 i trećeplasiranom 100 eura.
Kompletan prihod od prodaje zbirke biće baš kao i prethodne dvije godine uplaćen u humanitarne svrhe.
Za nešto preko dvije godine funkcionisanja aktuelne lokalne vlasti u Herceg Novom sanirano je i uređeno na desetine dionica lokalnih puteva, uglavnom u prigradskim naseljima i zaleđu našeg grada.
Potreba za popravkom stanja saobraćajne i pješačke infrastrukture postoji u svakom naselju, a težnju rukovodstva Opštine Herceg Novi da se sa svakim problemom uhvati u koštac potvđuje i namjera o ulaganju oko milion eura u uređenje infrastrukture na Toploj.
Topla će u narednom periodu biti veliko gradilište, potvrđuje potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević. Neki od projekata koji će biti izvedeni su:
– Krak puta od Volija do Ramarexa, put T5, za koji je urađen projekat;
– Krak puta od Mojdeškog mosta do Stanišića Dubrave, put I4, izdati UT uslovi i radi se na izradi projekta;
– Trenutno se izvode radovi na izgradnji trotoara u dijelu Njegoševe ulice od restorana „Mimoza“ do vile „Kukoljac“;
– Završeno je i idejno rješenje adaptacije postojećeg trotoara u Ulici Mića Vavića (od raskrsnice sa Njegoševom ulicom do parkinga naselja Topla I). Radovi za sanaciju ove izuzetno prometne 140 metara duge pješačke komunikacije koštaće 20 hiljada eura;
– U planu je izgradnja puta od Tople III do Modre ploče, na dionici koja je sada makadamska, procijenjene vrijednosti oko 30 hiljada eura. U ovom dijelu naselja već je postavljena nova javna rasvjeta, uz krak puta kod bivšeg Kineskog restorana;
– Na igralištu u blizini OŠ „Dašo Pavičić“ preostali su završni radovi na postavljanju tribina, reflektora i prostorije za smještaj opreme. Ovaj posao vrijednosti je 60 hiljada eura, a u planu lokalne samouprave je sanacija igrališta za djecu na Toploj II, što će koštati oko pet hiljada eura;
M. Konjević
– U neposrednoj blizini vrtića i osnovne škole završeni radovi na postavljanju zaštitne ograde. Sanacija postojeće i postavljanje nove ograde biće urađeno i na Milašinovića mostu;
– U planu je i sanacija puta oko škole, kao i izgradnja potpornog zida. Procijenjena vrijednost ovih radova iznosi oko 60 hiljada eura;
– Radovi na sanaciji pješačke komunikacije uslijediće i na trasi od zgrade „Novljanke“ do Šetališta Pet Danica;
– U planu je i sanacija Šetališta na potezu od kafe bara „Jazz“ do restorana „Kantula“, koju će pratiti uklanjanje starih kioska i postavljanje novog uličnog mobilijara;
Kako Konjević ističe, svi ovi projekti su na liniji nastojanja lokalne samouprave da uredi komunalnu infrastrukturu u svakom naselju.
Posla ima mnogo, a svaki od projekata predstavlja važnu promjenu lica grada, što prepoznaju i mještani koji podržavaju i pomažu njihovu realizaciju, zaključuje potpredsjednik Opštine Herceg Novi.
Povodom proslave Dana grada, u Galeriji Josip Bepo Benković u Herceg Novom, u četvrtak, 24.oktobra u 19 sati biće otvorena izložba crteža i slika poznatog novskog i crnogorskog slikara, nekadašnjeg stanovnika Novog, Anđelka Arnautovića.
Arnautović je rođen je na Cetinju 1935. godine. Umjetničku školu je završio u Splitu. Studije pohađao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću (odsjek slikarstvo). Specijalizovao zidno slikarstvo i unutrašnji enterijer u Parizu, “Ecole de Bozar”. Dobitnik stipendije Saveznog ministarstva za kulturu za usavršavanje slikarstva u Parizu (Francuska). Bavio se umjetničkim i pedagoškim radom u Herceg Novom.
Član je ULUCG, od 1963. god.
Do sada je izlagao na velikom broju samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu.Dobitnik je velikog broja nagrada za svoje stvaralaštvo od kojih su najznačajnije:
– NAGRADA ŠESTOG HERCEGNOVSKOG ZIMSKOG SALONA
– PRVA NAGRADA SALONA 13. NOVEMBAR CETINJE
– NAGRADA ZAVIČAJNOG MUZEJA HERCEG NOVOG
– NAGRADA CENTRA ZA KULTURU- CETINJE, NA 13 NOVEMBARSKOM SALONU
– NAGRADA FONDAZA LIKOVNO UNAPREĐENJE „MOŠA PIJADE”, za likovnu umjetnost
– NAGRADA PETOG TRIJENAU\ SAVREMENOG CRTEŽA- SOMBOR
– NAGRADA ZA SLIKARSTVO U GALERIJI „BARLETTI (ITALIJA)
Istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Milica Radulović u svom osvrtu na Arnautovićevo stvaralaštvo primjećuje:
… Stalna i neiscrpna fascinacija morem, školjkama, Ženom, rađa jedan čudesni svijet Arnautovićevih slika, koji uvijek iznova uzbuđuje i poziva na promišljanje. No, ta naizgled jednostavna motivska orjentisanost, nosi u sebi mnogo dublju i sadržajniju dimenziju umjetnikovog najličnijeg doživljaja Svijeta. Tako nam prizori morskih bura, napuštenih i nasukanih barki, usamljenih ribara na pučini, postaju bliska vizija dramatične istine samog Života. Vođen, naime, oporom spoznajom unutrašnjih nemira i sukoba, vječitih napora i traganja, umjetnik u sopstvenom ambijentu istražuje različite mogućnosti njihovog odraza i na taj način uspostavlja nove modele likovnih vrijednosti. To je očigledno i na motivima mrtve prirode, gdje raspuknute polovine prezrelih narova nose u sebi vječitu ideju vanitasao prolaznosti i smrtnosti kao jedinoj izvjesnoj konačnosti.
Ipak, Arnautovićevo slikarstvo nije turobna slika svijeta. Naga ženska tijela, zaodjevena školjkama kao nekom tajnom, koja djeluju uzbudljivo i nedokučivo, odraz su istinske umjetničke fascinacije lijepim. Uz posebne efekte svjetlosti, gdje se dodatno potvrđuje Arnautovićevo prefinjeno slikarsko umijeće, ovdje se naročito prepoznaje jedan specifičan, istančan stvaralački nerv, osjetan u svakoj nijansi boje. Suptilan i precizan likovni gest, još je uočljiviji na seriji crteža, gdje su opet najčešći ženski potreti. Ovdje najviše dolazi do izražaja sama linija, katkad teška i jaka, potom mekana i vlaknasta. Tom finom modulacijom linije, postiže se diskretni prizvuk zagonetnosti ili melanholičnosti. Motiv školjke, dodatno, inspirativno je polazište kako za umjetnički „tretman” same forme, tako i za njenu simboličku vrijednost. Tako postignuta likovnost cjelokupnog djela ukazuje na naročitu čulnost i neobičnost umjetnikove stvaralačke imaginacije i njegovu istinsku posvećenost sopstvenom, autentičnom likovnom izrazu”.
Izložbu će svečano otvoriti poznati scenografi slikar Zoran Jokić i biće otvorena do 08.novembra.
Kolašin 1600 će u prvoj fazi, zajedno sa skijalištem Kolašin 1450, ponuditi u sezoni 2020/2021. čak 45 kilometara skijaških staza.
Inače, prošlogodišnje zimske sezone u Crnoj Gori ostvaren je rast broja turista od 33,37 odsto a noćenja 15,83 odsto u odnosu na 2017. godinu. Očekivanja su da će se u ove godine zimskoj turističkoj sezoni ostvariti još bolji rezultati.
Na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj u Ski centru Kolašin 1600, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija (NTO), najavili su, u saradnji s lokalnim vlastima i turističkim kompanijama, intenziviranje promocije Crne Gore na regionalnom i evropskim emitivnim tržištima, posebno na onima s kojima Crna Gora ima dobru avionsku povezanost
Sezona počinje 14. decembra
Miloš Popović, direktor Skijališta Crne Gore, rekao je da će u skijališnu turističku infrastrukturu do 2022. godine biti uloženo 140 miliona eura.
Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog skijališta.
“Kolašin 1600 će u prvoj fazi, zajedno sa skijalištem Kolašin 1450, ponuditi u sezoni 2020/2021. čak 45 kilometara staza”, dodao je Popović.
Kolašin je britanski The Guardian nedavno uvrstio među deset najboljih malih skijališnih resorta u Evropi.
Ove zime, skijalište Kolašin 1600 ponudiće osam kilometara staza i školu skijanja, te restoran, a radiće se i zabavni park.
“Uz podsticaj koji će dati auto-put, ovo područje bit će novi biser crnogorskog turizma”, smatra direktor Skijališta Crne Gore.
Sezona na skijalištima Kolašin i na Žabljaku počeće 14. decembra. Ponuda će biti obogaćena sa šest koncerata regionalnih muzičkih zvijezda.
Sezona će, zavisno od vremenskih uslova, trajati do 1. ili 15. aprila.
“Vrlo je važno da se osigura saobraćajna dostupnost. Putevi prema skijalištima moraju biti prohodni svakog dana od osam ujutro”, istakao je Popović.
On je predložio da se turistička ponuda Kolašina obogati izgradnjom klizališta. Kako bi se osigurali potrebni kadrovi, smatra da je nužno u Srednjoj stručnoj školi u Mojkovcu osnovati smjer žičničara, te specijalistički smjer industrijskog mašinstva na fakultetu u Podgorici.
Zatražio je i da se spusti PDV na žičare na sedam posto, jer su dio javnog prevoza.
Europska komisija dala je u utorak zeleno svjetlo za ulazak Hrvatske u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola što je hrvatski premijer nazvao još jednim velikim uspjehom Hrvatske, a pohvale su izrekli i visoki dužnosnici u Bruxellesu.
“Europska komisija smatra, na temelju rezultata šengenskog evaluacijskog procesa započetog 2016. godine, da je Hrvatska poduzela mjere koje su potrebne da bi se osigurali potrebni uvjeti za punu primjenu šengenskih pravila te da su standardi ispunjeni”, objavila je Komisija u priopćenju.
Poziva Hrvatsku da nastavi primjenjivati sve sadašnje aktivnosti, posebice upravljanje na vanjskim granicama kako bi osigurala da ti uvjeti budu i dalje ispunjeni.
“Ovo je važan dan i još jedan veliki europski uspjeh Hrvatske”, kazao je u izjavi novinarima u Zagrebu premijer Andrej Plenković.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Schengen nije dovoljna, ali je preduvjet da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor. Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.
“Mi smo u tehničkom pogledu danas dobili objektivnu verifikaciju jedine institucije koja je za to zadužena, da smo spremni”, dodao je Plenković.
Na pitanje novinarke o datumu ulaska Hrvatske u šengenski prostor, odgovorio je da “ne želi spekulirati o preciznom datumu”, ali drži da “nije realno” da Hrvatska uđe u šengenski prostor za vrijeme predsjedanja EU-om.
Pohvale
Nakon objave ocjene EK-a Hrvatsku je pohvalio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izrazivši uvjerenje da će uloženi trud biti nagrađen.
“Vjerujem da će zemlje članice poduzeti prave korake kako bi Hrvatska uskoro postala punopravna članica Schengena”, rekao je, prema priopćenju, Juncker.
Pohvale je izrekao i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos objasnivši zašto je to važno.
“Sada kada je Hrvatska poduzela mjere kako bi osigurala da su svi potrebni uvjeti ispunjeni, mi to moramo priznati”, rekao je. “Kada postane punopravna članica Schengena, Hrvatska će pridonijeti daljnjem jačanju šengenskog prostora i osigurati da se vanjske granice EU-a bolje štite”.
Stalne evaluacije
Da bi mogla pristupiti šengenskom prostoru država mora dokazati da je u stanju preuzeti odgovornost za kontrolu vanjskih granica prostora u ime drugih država članica šengenskog prostora i za izdavanje ujednačenih viza za kratkotrajni boravak; učinkovito surađivati s drugim državama članicama šengenskog prostora kako bi održale visoku razinu sigurnosti nakon ukidanja unutarnjih granica; primjenjivati skup šengenskih pravila, poput pravila o kontrolama na kopnu, moru i u zračnim lukama, izdavanje viza, o policijskoj suradnji i zaštiti osobnih podataka te se povezati se na šengenski informacijski sustav (SIS) i Vizni informacijski sustav (VIS) i upotrebljavati ih.
U državama članicama šengenskog prostora provode se redovite evaluacije kako bi se provjerilo primjenjuju li ispravno pravila šengenskog prostora.
Što će sve utjecati na trenutak hrvatskog službenog ulaska u Šengensku zonu
Sam ulazak u Schengen, odnosno kada će biti donesena politička odluka, teško je predvidjeti iz više razloga: prvi je što se već nekoliko godina u EU-u pokušava dogovoriti reforma Dublinskog sustava, što je pitanje solidarnosti unutar Unije po pitanju migracija i o čemu još nema konsenzusa, drugi je što će se morati jačati šengenski sustav i treći što su ispred Hrvatske u čekaonici za Schengen Bugarska i Rumunjska.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje s neriješenim graničnim pitanjem.
Plenković se u izjavi novinarima osvrnuo i na moguće slovensko blokiranje ulaska u šengenski prostor kazavši da je spor sa Slovenijom “bilateralnog karaktera”.
“Mi ćemo nastojati te teme (bilateralne) odvajati od ove teme, jer je to tema koju trebamo rješavati sa Slovenijom na drugi način, dijalogom i traženjem rješenja s kojim će obje strane biti zadovoljne”, poručio je premijer.
Arbitraža
Slovenska vlada zadnjih mjeseci izražavala je dvojbe u to da je Hrvatska ispunila sve potrebne kriterije za ulazak u Šengen, a među argumentima koje je navela u tužbi protiv Hrvatske sudu EU u Luksemburgu zbog neprimjene arbitražne presude o granici napisala je da joj to onemogućava kontrolu šengenskog režima na moru, stvara teškoće za slovenske ribare, te da Hrvatska krši europsku pravnu regulativu.
Slovenska novinarka pitala je u utorak Plenković hoće li se pridržavati presude Europskog suda o arbitraži sa Slovenijom. Plenković je podsjetio da je Hrvatska izašla iz arbitražnog procesa, jer je bio kompromitiran zbog slovenskog utjecaja na suce.
“Ušli smo u to u dobroj vjeri”, kazao je Plenković i dodao da pitanje rješenja hrvatsko-slovenskog graničnog spora nije “ključno pitanje”.
“Nismo ni prvi ni zadnji koji imamo otvorena granična pitanja”, kazao je Plenković i dodao da ih Hrvatska i Slovenija trebaju rješavati u dobrosusjedskom duhu.
“Protiv smo blokada, a za dijalog”, kazao je.
Kratka povijest Schengena
Šengenski prostor trenutačno se sastoji od 26 europskih zemalja (od kojih su 22 države članice EU‑a: Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovenija, Slovačka, Španjolska i Švedska). Četiri zemlje koje nisu članice EU-a također su dio Schengena: Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Trenutačno je šest zemalja članica EU-a izvan Schengena. Velika Britanija nikada nije htjela biti članicom toga prostora, a slijedom toga i Republika Irska je morala ostati izvan, jer bi u suprotnom morala uvesti granične kontrole sa Sjevernom Irskom, što je protivno mirovnom sporazumu iz 1998. Ciparska, međunarodno priznata vlada, ne kontrolira cijeli teritorij, na sjeveru otoka je samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar, koju priznaje samo Turska. Bugarska i Rumunjska od 2011. godine imaju pozivnu ocjenu Europske komisije, ali još nema političke suglasnosti da ih se prime. Šesta je Hrvatska koja je upravo dobila pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Priča sa prostorom bez unutarnjih graničnih kontrola počela je 14. lipnja 1985. kada je pet zemalja članica: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska potpisalo sporazum pored Schengena, malog mjesta u Luksemburgu. Međutim, provedba sporazuma počela je tek u ožujku 1995. kada se ukinute granične kontrole između zemalja potpisnica.
Protiv grupe koja je pokušala da prošvercuje 56 kilograma kokaina na školskom brodu “Jadran” u Tivtu podignuta je optužnica, koja je dostavljena Višem sudu na kontrolu. Na čelu ove kriminalne organizacije, kako istraga ukazuje, su Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić. Grupa kojoj je pripadao Vojin Stupar oformljena je tokom 2018. godine u Crnoj Gori. Istražitelji sumnjaju da su Stupar, Rovčanin i Račić pakovali kokain vrijedan pet miliona eura, piše Pobjeda.
Stupar je u pritvoru, a za Račićem i Rovčaninom su raspisane crvene potjernice. Osim njih trojice, pod istragom su podoficir Vojske Crne Gore Duško Radenović i Tivćanin Radomir Ostojić, dok je status svjedoka saradnika dodijeljen starijem vodniku Milošu Kuliću.
Prema navodima iz istrage, djelovanje kriminalne organizacije bilo je planirano i na međunarodnom nivou, a njeni članovi bili su spremni na primjenu nasilja i zastrašivanja. Račić i Rovčanin planirali su više krivičnih djela, obezbjeđivali novac, vozila, telefone, drogu, oružje, municiju. Njihova uloga je bila i da vrbuju članove kriminalne grupe, ali i da sami obavljaju nezakonite poslove.
Zadatak Kulića bio je, kako istražitelji vjeruju, da postupa po naredbama i uputstvima organizatora kriminalne organizacije, vrbuje druge osobe za članstvo u grupi, prenosi naredbe i uputstva od organizatora.
Njegov “posao bio je i da sakrije drogu koja je bila namijenjena za tržište Turske, ali i da pruža “logističku podršku drugim članovima kriminalne organizacije prilikom preuzimanja droge, oružja i municije”. Zadužen je bio i da obezbijedi prostor u vojnim objektima, radi skrivanja droge.
Nalazi iz istrage ukazuju i da je Radenović, kako se osnovano sumnja, trebalo da se pobrine za preuzimanje i unošenje droge na školski brod Jadran i da je sakriva dok brod boravi u lukama Turske i drugih država. Po dobijenim uputstvima, drogu je trebalo da preda drugim članovima grupe, a od njih preuzme iste količine heroina. Ostojić se sumnjiči da je preuzimao kokain i predavao ga drugim članovima na čuvanje.
Istražitelji su razotkrili i ulogu Vojina Stupara koji je, prema prikupljenim dokazima, bio određen za čuvanje oružja i municije za potrebe kriminalne organizacije, pakovanje kokaina u rance…
Između ostalog, navodi se i da postoji osnovana sumnja da je Stupar sa Račićem i Rovčaninom u prvoj polovini aprila 2019. godine 56 kilograma kokaina upakovao u pet ranaca kao i dva pištolja i 52 komada municije. Račića, Stupara i Rovčanina je za sada neidentifikovana osoba prevezla do parkinga jednog kafe-bara u Tivtu gdje su drogu predali Kuliću i Radenoviću. U odluci Suda navedeno je i koji dokazi sumnjiče Stupara da je počinio krivično djelo.
Iz drugih dokaza video nadzora sa sigurnosnih kamera proizilazi da je rance sa drogom i oružjem na brod Jadran unio Radenović.
Stupar je zet Igora Božovića, koji je desna ruka Slobodana Kašćelana i Radoja Zvicera. Do Stuparovog imena istražitelji su došli na osnovu brojnih dokaza među kojima su i razgovori pribavljeni mjerama tajnog nadzora.
Dejan Rovčanin i Vladimir Račić imaju dosije i osuđivani su zbog šverca droge. Račić slovi za jednog od najbližih saradnika Darka Šarića, kojeg su srpske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina.
Rovčanin je hapšen 2012. godine u akciji “Zelena milja. Njega terete da je bio dio grupe koja se bavila krijumčarenjem 140 kilograma skanka na međunarodnom nivou. Prvostepenom presudom osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog šverca droge u međunarodnim razmjerama. Apelacioni sud mu je smanjio kaznu na pet godina i četiri mjeseca. Istražitelji prikupljaju finansijsku dokumentaciju protiv grupe koja je u aprilu, kako se osnovano sumnja, pokušala da prošvercuje 56 kilograma kokaina.
Post–seizmički monitoring morske faune crnogorskog podmorja, nakon obavljenih 3D geofizičkih snimanja na blokovima četiri, pet, devet i deset, završen je u ranim jutarnjim satima, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonika.
“Ovo ispitivanje definisano je Elaboratom o procjeni uticaja na životnu sredinu i imalo je za cilj da utvrdi stanje morske faune, preciznije, morskih sisara, na navedenim blokovima nakon završenog 3D geofizičkog ispitivanja koje je realizovano u novembru i decembru prošle godine”, navodi se u saopštenju.
Monitoring je trajao 18 dana rada i obavljan je sa broda Aran, istog broda koji je korišćen za prikupljanje podataka o morskoj fauni prije 3D geofizičkog istraživanja.
Cilj monitoringa je, kako su objansili iz Uprave, dobijanje podataka koji će biti upoređeni sa informacijama o stanju morske faune prije 3D istraživanja.
“U konačnom, rezultati ovog monitoringa pokazaće da li je i u kojoj mjeri realizovano 3D geofizičko istraživanje uticalo na morsku faunu na ovim blokovima. U ovom istraživanju učestvovali su i predstavnici Instituta za biologiju mora”, dodaje se u saopštenju.
Istraživanja na blokovima četiri, pet, devet i deset realizuju se u skladu sa Radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni i Novatek, koji je potpisan u septembru 2016. godine.
Pomicanjem sata kazaljke jedan sat unatrag, odnosno s 3 sata ujutro na 2 sata, u nedjelju, 27. oktobra, završava ljetno računanje vremena u ovoj godini.
Zimsko računanje vremena traje do posljednjeg vikenda u martu 2020. godine.
Evropski parlament je 4. marta ove godine izglasao da se ukida pomjeranje sata od 2021. godine, pa će tako sve zemlje EU morati da odaberu ljetno ili zimsko računanje vremena.
Zagovornici ove odluke tvrde da je ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena korisno za uštedu energije, dok protivnici tvrde suprotno.
Predloženo je da izmjena vremena posljednje nedjelje u martu 2021. godine treba da bude i posljednja za zemlje EU koje se odluče za ljetno računanje vremena.
Članice EU koje žele da zadrže standardno ili zimsko računanje vremena treba da izmijene vrijeme ili pomjere sat posljednji put posljednje nedjelje u oktobru 2021. godine.
Danska pivarska grupa Carlsberg objavila je dva prototipa svoje nove Green Fibre Bottle, prve paprinate pivske boce na svijetu. Inovaciju su objavili na C40 svjetskom sammitu gradonačelnika u Kopenhagenu. Dva su prototipa napravljena od drvenih vlakana iz održivih izvora, mogu se potpuno reciklirati, a pivo drže zahvaljujući tankim biorazgradivim polimernim folijama kojima su boce obložene iznutra.
Carslberg je objasnio da testiranje folija ali da je ionako riječ o prolaznom rješenju, jer krajnji je cilj razviti funkcionalnu bocu bez ikakve plastike. Danski pivari, realno, nisu ni blizu boci koja bi bila spremna na tržištu, ova dva prototipa su važna jer su probili neke tehnološke granice i uspjeli napraviti puno napredniju ambalažu od svega što su dosad imali, i spoznaje iz tog procesa mogu koristiti na svim svojim pakiranjima.
“Inovacija treba vrijeme i nadamo se da ćemo nastaviti surađivti s vodećim stručnjacima kako bismo svladali preostale tehnološke izazove, kao što smo napravili s našim Snap Packom,” rekla je na predstavljanju Carlsbergova direktorica za razvoj Myriam Shingleton. Carlsberg svoju tehnologiju želi nastaviti dijeliti i s drugim industrijama, i tvrdi da okuplja zajednicu u kojoj su L’Oréal, Coca-Cola i Absolut.
Projekt Green Fibre Bottle 2015. su godine pokrenuli proizvođač ambalaže BillerudKorsnäs, invatori ecoXpaca i Danskog tehničkog sveučilišta uz podršku Danskog fonda za inovacije. Iz te su suradnje nastali Paper Bottle Company, Paboco joint venture BillerudKorsnäsa i proizvođača boca Alpla, and bottle manufacturing specialist Alpla, i spomenuta zajednica za razvoj ekološki održivih boca.
Dramatičan pad broja stanovnika u zemljama jugoistočne Evrope, većinom zbog iseljavanja mladih, ugrožava sposobnost tih zemalja da održe postojeći sistem socijalne skrbi, upozorio je u ponedjeljak UN.
Prema posljednjoj procjeni UN-a, 9 od 10 država kojima najbrže pada broj stanovnika, nalaze se u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, rekla je za Reuters Allana Armitage, direktorica Populacijskog fonda UN-a za istočnu Evropu i srednju Aziju.
UN procjenjuje da će Bugarska do 2050. izgubiti četvrtinu današnje populacije te da će sve okolne države gubiti stanovništvo u nadolazećim desetljećima.
“Zbog manje djece i velike emigracije stanovništvo zemalja jugoistočne Europe smanjuje se i stari, a, za razliku od zapadne Europe, ne teži se imigraciji kako bi se popunila razlika”, rekla je Armitage.
U većini zemalja jugoistočne Europe će, između 1995. i 2035., udio osoba starijih od 65 godina u populaciji biti dva puta veći, a u nekima i tri puta veći, procjenjuje UN.
Manje radno sposobnog stanovništva povlači pitanje održivosti sadašnjeg sustava socijalne skrbi, pa tako i mirovina, navodi Armitage.
Armitage smatra kako su bolja skrb o djeci, fleksibilnije radno vrijeme, rodiljni dopust za oba roditelja, neka od rješenja za adresiranje demografskog problema.
