Pomorski saobraćaj krije podatke o obimu prometa na trajektima i zaradi, država nema ili ne želi da ima načina da prekontroliše stanje

0
Pomoski saobraćaj – foto Boka News

Preduzeće Pomorski saobraćaj odbilo je da saopšti koliki je fizički obim prometa ostvarilo na trajektnoj liniji Kamenari-Lepetane-Kamenari do kraja septembra ove godine, kao i kakvi su finansijski rezultati koje je ostvarilo na isteku trećeg kvartala.

Podaci o prihodima od usluga te monopolističke firme inače, osnovno su mjerilo po kojima Pomorski saobraćaj – kompanija u vlasništvu podgoričkih biznismena Dušana i Dejana Bana i njihovog partnera Željka Mihailovića, državi plaća naknadu za obavljanje trajektnog prevoza.

Naime, po ugovoru sa JP Morsko Dobro o zakupu morske obale u Kamenarima i Lepetanima iz 2004. a koji je jedini pravni osnov za njihovo obavljanje trajektnog prevoza na toj liniji, Pomorski saobraćaj Morksom Dobru treba da plati mjesečnu naknadu u visini od 4% prihoda ostvarenog prodajom svojih usluga. Ugovor sa Mosrkim Dobrom iz 2004. je inače, istekao 31.decembra prošle godine, ali je Pomorski saobraćaj odlukom Vlade, nastavio da obavlja ovu djelatnost do daljnjeg i tek je nedavno potpisan aneks ovog ugovora usklađen sa takvom odlukom kabineta premijera Duška Markovića.

Iz Morskog Dobra su kazali da su od početka godine, zaključno sa mjesecom septembrom, od Pomorskog saobraćaja prihodovali 204.609,77  eura. To znači da je, ako se ima u vidu ugovorena obaveza Pomorskog saobraćaja, firma braće Ban i Mihajlovića   na kraju trećeg kvartala imala ostvaren ukupan prihod od prodaje svojih usluga u visini od 5.115.250 eura.

Iz te kompenije međutim, nisu željeli da saopše ni podatke o fizičkom obimu prometa u broju trajektom prevezenih vozila za devet mjeseci, kao ni podatke o tome koliko su novca uplatili Morskom Dobru za zakupninu obale u Lepetanima i Kamenarima.

„Obavještavamo Vas da je Pomorski saobraćaj DOO, u za Vas interesantnom periodu,  od 01.01.2019. do 30.09.2019. godine, uredno mjesečno plaćao sve obaveze prema JP Morsko dobro shodno mjerljivim podacima i validnoj dokumentaciji.  Podaci o iznosima tih uplata su interne prirode i smatraju se poslovnom tajnom kompanije.“- rečeno je iz menadžmenta Pomorskog saobraćaja, uz napomenu da oni „nijesu pozvani da komentaruišu prihode trećih lica – Morskog Dobra“, te da se tim povodom obratimo istoimenom JP iz Budve.

Menadžment Pomorskog saobraćaja međutim, nije komentarisao, odnosno ni potvrdio ali ni demantovao navod iz napšeg pitanja da li je njihov ukupan prihod od trajektnih usluga u prvih devet mjeseci ove godine iznosio oko 6,5 miliona eura. Toliko naime, pokazuje grubi proračun prihoda ove kompanije, na osnovu javnosti dostupnih podataka o broju prodatih trajektnih karata za vožnju u jednom smjeru, u biljetarnicama Pomorskog saobraćaja na Kamenarima i u Lepetanima. Tako se iz karte kupljene u Lepetanima 29.septembra nešto prije 15 sati, vidi da su od početka godine do tog momenta, u biljetarnici Lepetane prodate ukupno 543.542 trajektne karte.  Iz karte kupljene istog dana nešto prije 22 sata u Kamenarima, vidi se da je u toj biljetarnici od početka godine do tada prodato ukupno 520.114 karata za prevoz vozila trajektom. To znači da je samo do 29. septembra, od početka godine preko trajekta prevezeno skoro 1,1 miliona vozila svih kategorija. Imajući u vidu cjenovnik Pomorskog saobraćaja koji kartu za trajekt u jednom pravcu naplaćuje od 1 eura za bicikle do 25 eura za specijalna i vangabaritna vozila, odnosno 4,5 eura za putničke automobile koji čine najveći dio prometa na traketima, ispada da je samo do pred kraj septembra mjeseca, firma braće Ban i Mihajlovića prihodovala oko 6,4 miliona eura od prodatih karata za trajekte. To je za oko 1,3 miliona eura više od zvaničnog prihoda od usluga na osnovu kojeg je Morskom Dobru Pomorski saobraćaj do kraja septembra isplatio ukupno 209.609 eura naknade za korišćenje obale. Više je to i od čitavog zvaničnog prihoda od usluga Pomorskog saobraćaja za cijelu 2018.godinu, a koji po finansijskim iskazima te firme sa sajta Poreske uprave, lani iznosio 5,79 miliona eura.

Karta za trajekt

„Podatak o prometu od oko 1,1 milion vozila i prihodu od prodatih karata od oko 6,4 miliona eura za devet mjeseci 2019., treba uzeti sa dodatnom rezervom jer je ovo konzervativna procjena, zato što u nju nisu ušla prevezena vozila nekih preduzeća i državnih službi koje imaju ugovore sa Pomorskim saobraćajem o plaćanju na odloženo, pa im se i ne izdaju karte u biljetarnicama na Lepetanima i  na Kamenarima. Uz to, i prosjek od 6 eura prihoda po prevezenom vozilu je vjerovatno manji od objektivnog, posebno imajući u vidu da se ove i protekle godine na trajektima bilježi znatno povećanje broja autobusa i kombija, a koji plaćaju znatno skuplje karte od malih putničkih automobila na koje otpada većina prometa.“- kazao nam je  dugogodišnji zaposlenik na trajektima koji je želio da ostane anoniman.

Na pitanje da li JP Morsko Dobro ima mogućnost uvida u fizički obim prometa koji Pomorski saobraćaj ostvaruje na trajektnoj liniji preko tjesnaca Verige s obzirom da je prihod od prodatih trajektnih karata osnovni parametar za obračun naknade što je naplaćuje to JP, iz Morskog Dobra su samo kazali da „Pomorski saobraćaj dostavlja Javnom preduzeću mjesečni Obračun o ostvarenom prihodu od prodaje karata, te shodno tome, uplaćuje 4% od ostvarenog prihoda od prodaje karata u skladu sa Ugovorom.“

Pomorski saobraćaj je prije nekoliko godina odbijao da Morskom Dobru dostavlja mjesečne obračune prometa, zbog čega su se vodili i sudski sporovi između ta dva preduzeća, a Državna revizorska institucija je revidujući finansijske izvještaje budvanskog JP, svojevremeno „izrazila rezervu na način i visinu uplate sredstava od strane ”Pomorskog saobraćaja” po osnovu Ugovora o korišćenju morskog dobra”.

U Budvi predstavljena iskustva Hrvatske u upravljanju “pet friendly” plažama

0
Pet friendly – plaže u Hrvatskoj

U organizaciji Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, u Budvi je održana prezentacija o upravljanju „pet friendly“ plažama koje postoje u Hrvatskoj, predstavljajući primjer dobre prakse koja treba da se primijeni i u Crnoj Gori. Prezentaciju su održali Milica Mašanović iz Službe za održivi razvoj morskog dobra  i Igor Montanari-Knez kaopredstavnik „Montuy’s dog“ plaža u Crikvenici i na ostrvu Rabiz Hrvatske.

Prezentaciji su prisustvovali korisnici kupališta za kućne ljubimce u Crnoj Gori, predstavnici NVO za zaštitu životinja i zaposleni u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom koji obavljaju poslove vezane za izdavanje uslova za organizaciju kupališta.

Imajući u vidu da je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore ove godine po prvi uvelo kategoriju – kupališta za kućne ljubimce (pet friendly), cilj ove prezenatcije bio je da se domaćim zakupcima prezentuje primjer uspješne prakse iz regiona, koju bi već naredne sezone mogli primjeniti i na našoj obali.

U okviru trodnevne posjete gosta iz Hrvatske, g-dina Monatanarija, organizovan je i obilazak plaža za kućne ljubimce u Ulcinju, Baru i  Budvi, kako bi se sagledao potencijal za dalji razvoj ovakve ponude na crnogorskim plažama. Podsjećamo da je Javno preduzeće u Atlasu crnogorskih plaža predvidjelo ukupno 7 kupališta za kućne ljubimce, od čega dvije u Budvi i po jednu u ostalim primorskim gradovima.

Tivatski gradonačelnik pod lupom tužilaštva

5
Siniša Kusovac

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru  formiralo je predmet protiv predsjednika Opštine Tivat dr Siniše Kusovca (DPS) i odbornika te partije u SO Tivat Dejana Sekulovića i pokrenulo izviđaj zbog sumnje da su njih dvojica počinili krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti.

Potvrdila nam je to portparolka ODT Kotor Tijana Čelanović, uz napomenu da je predmet formiran na osnovu krivične prijave koju su građani podnijeli ODT-u.

„Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru na osnovu krivične prijave od 26.09.2019. godine formiralo predmet protiv Kusovac Siniše i Sekulić Dejana. Isti je zadužen državnoj tužiteljki Jovanki Čizmović i trenutno se nalazi u fazi izviđaja“- saopštila je Čelanović.

Kusovac i Sekulić koji se u prijavi našao zbog svog djelovanja na mjestu predsjednika Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu, sumnjiče se da su izvršili krivična djela Zloupotreba službenog položaja iz člana 416 i Nesavjestan rad u službi iz člana 417. Krivičnog zakonika Crne Gore.

„Prikrivajući podatke o stambenom stanju, prethodne pravne poslove zaključene između dr Siniše Kusovca i Opštine Tivat, ne vršeći kontrolu podnijetih podataka, postupajući nesavjesno u službi, doveli do donošenja Odluke o dodijeli kredita za rješavanje stambenih potreba dr Siniši Kusovcu, čime je isti stekao imovinsku korist u iznosu od 52.000,00 €, a za koji iznos je učinjena šteta budžetu opštine Tivat.”- stoji u prijavi na osnovu koje je ODT Kotor pokenuo izvižaj protiv tivatskog gradonačelnika i predsjednika opštinske Stambene komisije za funkcionere.

Tivat Opština

Kusovac je, odlukom Komisije kojoj je predstjedavao Sekulić, krajem 2017. dobio ultrapovoljni, gotovo poklonjeni kredit od Opštine Tivat za “riješavanje stambenog pitanja” iako na to nije imao pravo jer je njemu kao tadašnjem rukovodiocu tivatske Ekspoziture Direkcije javnih prihoda Crne Gore, Opština Tivat već jednom riješila stambeno pitanje, Naime, kako su već objavile “Vijesti”, odlukom SO Tivat Kusovcu je 18.septembra 1999.-te po potpuno diskontovanoj cijeni, dodijeljen opštinski plac od 533 kvadrata na Seljanovu “radi izgradnje porodične stambene zgrade u skladu sa DUP-om „Lastva-Seljanovo-Tivat-Gradiošnica“, ali je on nakon par godina, taj plac preprodao trećem licu po 16 puta većoj cijeni od on za koju ga je dobio od Opštine. Kusovac je potom, u prethodnih nekoliko godina, kao svoje isključivo vlasništvo ili suvlasništvo, prijavljivao čak tri stana u Tivtu, da bi oni potom naprasno nestali iz njegovih imovinskih kartona, bez da je sadašnji tivatski gradonačelnik prijavio njihovu prodaju i promjenu imovine u iznosu većem od 5.000 eura, što je morao učiniti po zakonu.

Sekulovićeva komisja Kusovcu koji joj se zvanično predstavio kao beskućnik, dodijelila je krajem decembra 2017. Iz opštinksog budžeta stambeni kredit od 52.000 eura za “kupovinu stana u izgradnji” u Pod Kuku, u zgradi koja, kako su “Vijesti” pisale, međutim izgrađena je još 2004.godine i u njoj je Kusovac godinama ranije prijavljivao da je vlasnik dva stana. Kusovac će od 52.000 eura stambenog kredita dobijenog krajem 2017. U narednih 20 godina, u budžet Opštine vratiti samo 20%, odnosno 14.560 eura, plaćajući mjesečnu ratu u iznosu od 60,66 eura.

VRHOVNI SUD: ZLOUPOTREBA POLOŽAJA JE I PRIKRIVANJE PRAVIH PODATAKA

U prijavi podnešenoj ODT-u Kotor po kojoj oni sada izviđaju Kusovca i Sekulića stoji da su Kusovac i Sekulić kao )tadašnji) potpredsjednik Opštine i predsjednik komisije, 2017. „morali biti upoznati odredbama člana 6. Odluke rješavanju stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupštine opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu,  kojima je precizno definisano da prijavljeni dr Kusovac Siniša, kao lice kojem je Opština Tivat riješila stambeno pitanje u skladu sa propisima 1999. Godine, nema pravo na ponovno rješavanje stambenih potreba.

„Dr Kusovac Siniša je prijavljivajući se na Oglas, a imajući svijest da mu je Opština Tivat riješila stambeno pitanje i ne prijavljući tu činjenicu, svjesno i sa umišljajem zloupotrebio službeni položaj jednako činjenjem, tako što se prijavio na Oglas znajući da nema pravo na ponovno rješavanje stambenog pitanja, kao i nečinjenjem, neprijavljivanjem ranijeg ugovornog odnosa sa Opštinom Tivat. Iskorišćavanje službenog položaja u okviru prijavljivanja na oglas samo po sebi, odnosno objektivno nije protivpravno, već karakter protivpravnosti dobija prije svega zbog njegove subjektivne usmjerenosti. Iskorišćavanje službenog položaja činjenjem u ovom slučaju je protivpravno jer je usmjereno na ostvarivanje protivpravne materijalne dobiti, odnosno poslijedice ovakvog djelovanja, tj. sticanjem materijalne dobiti, koja je nastupila.”- piše u prijavi u koju smo imali na uvid.

Vrhovni sud Crne Gore inače je, 20.maja 2013. Donio  “Načelni pravni stav“ kojim se definiše da: “Iskorišćavanje službenog položaja postaje krivično djelo kada se službeni položaj ne koristi u interesu službe, odnosno ostvarivanja ciljeva službe, već radi pribavljanja koristi sebi ili drugom, nanošenja štete ili teže povreda prava drugog, a što je zakonom propisana posledica predmetnog krivičnog djela.“

Otpao ventilator u tunelu “Vrmac”, samo pukom srećom niko nije stradao…

0
Tunel Vrmac – otpao ventilator foto – Podgorički vremeplov 2019.

U tunelu „Vrmac“ Kotor – Tivat u nedjelju u poslijepodnevnim satima otpao je jedan od ventilatora sistema za ventilaciju. Samo pukom srećom niko nije stradao, obzirom da ovim tunelom svakog dana prođe više stotina automobila.

Iz Direkcije za saobraćaj potvrdila su nam da se u tunelu “Vrmac” odvojio jedan ventilator i srušio na kolovoz, da je oštećen turistički autobus Montenegro Shorexa u kojem u tom trenutku nije bilo putnika.

Zvanični izvještaj policije očekuje se danas.

Tunel Vrmac – pao ventilator foto – Podgorički vremeplov 2019.

Podsjećamo ovo nije prvi put, naime u maju 2017. godine takođe se otkačio ventilator i pao na kolovoz.

Molunat – kako je pronađena njemačka podmornica potopljena…

1
hrt

Običan zaron u Moluntu nedaleko od Dubrovnika postao je fantastično otkriće. Na dubini od 85 metara ronioci su pronašli izgubljenu njemačku podmornicu potopljenu u prvom svjetskom ratu prije više od stotinu godina.

Malo nekada ribarsko mjesto na samome jugu Hrvatske nadomak Prevlake danas je okrenuto turizmu. Njegovi mještani nisu ni slutili da se u moru samo dvije milje od lučice već više od stoljeća krije važan dio povijesti. Otkriće se nije dogodilo slučajno.

– Naš domaćin Vlaho Ljubenko 2006. odveo je našeg kolegu Damira Mlinarića koji je prvi zaronio na ovu olupinu. Nakon toga 2007. Damir i ja smo zajedno zaronili i napravili smo prve snimke olupine. Pregledavanjem snimki i proučavanjem povijesnih podataka došli smo do zaključka da je to minolovac D2 – ispričao je Dražen Gorički, voditelj ronilačkog tima „Dragorsub”.

Nakon 13 godina ronilački tim Dražena Goričkog Dragorsub specijaliziran za duboke urone vratio se na lokaciju s posebnom opremom i namjerom da točno odrede što leži u dubini.

– Dubine na kojima ronimo su preko 60 metara do 130 metara. Oprema je posebna i ona je konfigurirana tako da održava osnovne životne funkcije i najsličnija je opremi koju koriste astronauti u svemiru – objašnjava tehnički ronilac Uroš Jelić.

Nasuprot najmodernijoj ronilačkoj opremi je brod s kojeg se roni – izrađen je 1906. Sa 113 godine staža stariji je od bilo čega što se Draženov tim u dubinama nada pronaći.

– Kada sam zaronio iznenadio sam se što je drvena paluba na vrhu olupine. Meni je prvi dojam bio da je to onda brod jer vidi se da je propala paluba, vide se grede i onda sam naučio da su podmornice iz Prvog svjetskog rata imale drvene palube da kada su na površini da posada može hodati – ispričao je tehnički ronilac Ivan Miloš.

Svaku dvojbu vezanu uz to što je u dubini otklonio je natpis na brončanom poklopcu topa te njegova pozicija.

– Znamo da je UC 24 po tome. Daljina odgovara od otvora i top je 88 mm označen sa 8.8 cm i piše U-bot – kaže Tomislav Vugrin.

Bila je duga 55 metara a nakon isplovljavanja iz Boke pogodivši je torpedom u desni bok potopila ju je francuska podmornica Circe.

– Ovo je jedina podmornica u Jadranu. Odlično je što leži na dubini od 85 metara i bit će dostupna većini tehničkih ronilaca. Nadamo se da ćemo još puno puta zaroniti na njoj – kaže Dražen Gorički.

Vrijedan je to doprinos Draženova ronilačkog tima koji iza sebe već imaju dva  podvodna otkrića povijesno vrlo važnih brodova. Talijansku topovnjaču „Palestro” koja je sudjelovala u Viškoj bitci i oklopnjaču „Garibaldi”.

– Svakako je riječ o vrijednom pronalasku najme riječ je o podmornici iz Prvog svjetskog rata gdje znamo da su bile rjeđe u vojnoj upotrebi i pronalazak skoro cjelovite vrlo dobro sačuvane podmornice za nas arheologe zaista je jedinstveno rijetko i vrijedno – poručuje Igor Miholjek, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Ovaj arheološki nalaz privući će ronilačke timove iz cijeloga svijeta i dati vjetar u leđa ronilačkom turizmu na tom području. To je i jedina korist jer za ovakvo otkriće ne postoji ni naknada niti nagrada.

/Tomislav Rataj – HRT/

Lopovi na motociklu ukrali novac Zračne luke Dubrovnik

0

Dvojica motociklista opljačkala su jutros zaštitare Zračne luke Dubrovnik kada su prenosili zarađeni iznos od protekloga vikenda.

Dubrovnik – foto A.Kalajdžić

Jutros oko 7.40 sati na platou Zračne luke Dubrovnik dogodila se pljačka novca u kojoj su sudjelovala, prema prvim poznatim podacima, dvojica muškaraca na motociklu.

Događaj su snimile nadzorne kamere, no kako su pljačkaši nosili kacige, još nije poznat njihov identitet. Ovo je prva oružana pljačka na motociklima na dubrovačkom području.

Kako nam je potvrđeno u PU dubrovačko-neretvanskoj, pljačkaši su oteli novac i motociklom se udaljili u nepoznatom smjeru, a potraga za njima i otetim plijenom intenzivno traje, kao i utvrđivanje svih ostalih za istragu relevantnih podataka.

Neslužbeno se doznaje da je riječ o vikend utršku Zračne luke Dubrovnik koji je odnio netko dobro upoznat s detaljima prijenosa novca za potrebe aerodroma.

Nema službenih podataka o visini plijena, ali iz neslužbenih izvora se može čuti da vikend utršci Zračne luke Dubrovnik tijekom pune sezone iznose i 200 hiljada eura. Stoga se pretpostavlja da je utržak ovog posezonskog vikenda trebao iznositi barem 100 hiljada eura.

Novac su zaduženi za to navodno prenosili između zgrada, što je procedura koja je poznata svim zaposlenima.

Motociklisti su evidentno tačno znali kad će se kombi u pratnji zaštitara pojaviti ispred upravne zgrade dubrovačkog aerodroma, te su ga presreli prije nego je odnio novac prema Dubrovniku, najvjerojatnije do FINA-e.

Istraga je u toku, angažirana je cijela PU dubrovačko-neretvanska, a na Zračnoj luci su raspoređene duge cijevi.

Kup oslobođenja Herceg Novog 2019. za klase Optimist i Laser

0
Kup oslobodjenja Herceg Novog 2019.
Proteklog vikenda u Herceg Novom održana je regata Kup oslobođenja Herceg Novog 2019. za klase Optimist i Laser u organizaciji JK Jugole Grakalić. Jedriličari iz JK Delfin, JK Lahor i kluba domaćina odjedrili su 4 regate po veoma sunčanom i toplom vremenu i južnom vjetru jačine 6 čvorova.

U klasi Optimist u  generalnoj konkurenciji prvo mjesto je osvojio Pavle Music, drugo Viktor Lesjak i treće Petar Klakor svi iz JK Delfin. Viktor je prvi a Peter drugi u konkurenciji do 12 godina, i treći je Andrej Drakulović, jedriličar JK Lahor.
U konkurenciji djevojčica prvo mjesto osvojila je Vanja Strahinja, JK Lahor, drugo Nikolina Klakor, JK Delfin i treće Nina Strahinja, JK Lahor. Nikola Golubović, JK Delfin, prvi je u klasi Laser 4.7. Robert Moris, JK Jugole Grakalić je drugi, a treći  je Vasilije Kurbanović, JK Delfin.
U klasi Laser radial prvo mjesto osvojio je Danilo Jončić, drugo Stefan Andjelić obojica iz JK Delfin, i treće mjeste osvojio je Luka Ognjanović iz JK Lahor. Do kraja godine u kalendaru su predviđene još dvije regate za sportske klase, u Kotoru 16. i 17. i u Tivtu 23. i 24. novembra.
Već sledećeg vikenda počinje Svjetsko prvenstvo za klasu Laser do 21 godine u Splitu na kom će se takmičiti Ilija Marković iz JK Delfin. Programom je predviđen pregled opreme i prijave tokom vikenda.
Prvi start regate je u ponedeljak 28. oktobra, a takmičenje traje do 02. novembra. Milivoj Dukić, šampion države i Balkana, završio je dio priprema u Grčkoj, nastavlja sa radom u Španiji a sve u sklopu priprema za Svjetsko prvenstvo u Australiji.

Na ulicama Madrida ovce zamijenile automobile

0

 

Madrid foto Hina

Ovce su jučer zamijenile automobile na ulicama Madrida, dok su pastiri ‘upravljali’ svojim stadima kroz središte španjolskoga glavnog grada, prateći na taj način drevne migracijske putove stoke.

Događaj koji se od 1994. godine održava jedanput godišnje pastirima omogućuje korištenje tradicionalnih ruta za migraciju stoke iz sjevernih dijelova Španjolske prema južnim pašnjacima što ih koriste za zimsku ispašu.

Prije nekoliko stoljeća ruta je prolazila kroz nerazvijena sela, no danas ona ide središtem Madrida i prolazi nekima od njegovih najpoznatijih ulica.

U skladu sa sporazumom iz 1418. godine, pastiri su placali simboličan iznos od 50 srednjovjekovnih novčica za prolazak oko 1000 ovaca preko trga Sol i ulicom Gran via. Stado je jučer činilo 2000 merino ovaca i stotinu koza.

Prva naftna bušotina 22 kilometra od obale

0
Naftna platforma

Prva istražna bušotina za naftu i gas biće izbušena van teritorijalnih voda Crne Gore, na oko 22 kilometra od obale, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike.

Iz Uprave su Dnevnim novinama kazali da će rezultati prvih istražnih bušotina planiranih za narednu godinu dati odgovor na pitanje da li na blokovima postoje rezerve nafte i gasa, te da li će potencijalno nađene rezerve biti takve i tolike da se mogu komercijalno proizvoditi.

“Tek nakon što se utvrdi postojanje struktura i one budu izbušene, moći će se dati odgovor na pitanje da li u podmorju Crne Gore, tačnije u izabranim strukturama, postoje rezerve nafte i gasa. Iako su geofizička istraživanja realizovana u skladu sa najsavremenijim metodama, o ugljovodoničnom potencijalu crnogorskog podmorja na predmetnim blokovima ne možemo govoriti samo na osnovu prikupljenih podataka”, rekli su u Upravi.

U skladu sa ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika na blokovima četiri, pet, devet i deset, koji je potpisan sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek, tokom novembra i decembra prošle godine obavljeno je 3D geofizičko snimanje predmetnih blokova, ukupne površine 1,23 hiljade kilometara kvadratnih.

“Cilj geofizičkih snimanja je prikupljanje podataka o strukturi podmorja na definisanim blokovima. Kada govorimo o blokovima četiri, pet, devet i deset, prikupljeni i obrađeni podaci su u funkciji određivanja tačnih lokacija za bušenje istražnih bušotina koje su u skladu sa Ugovorom, sastavni dio obaveznog radnog programa koji grupa Eni-Novatek mora da izvede u okviru prve faze istraživanja, a koja traje četiri godine”, precizirali su u Upravi.

Kada je riječ o blokovima 30 i 26, na kojima koncesiju za istraživanje ima grčka kompanija Energean, u februaru ove godine završeno je 3D geofizičko istraživanje.

“Prikupljeni podaci su u fazi obrade i za očekivati je da će biti kompletirani do kraja godine”, kazali su predstavnici Uprave.

Opština Herceg Novi izdvojila 30.000 eura za proširenje puta od Kruševica do Vrbanja

0
Kruševice

Na zboru građana Kruševica i Vrbanja, održanom juče u prostorijama Mjesne zajednice, donešena je odluka o formiranju Organizacionog odbora za izgradnju puta Počivanje-Kruševice-Vrbanj.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić podsjetio je da je sve veći broj Novljana i gostiju koji dolaze na Kruševice i Vrbanj. Za poslednjih godinu dana zabilježeno je 13 hiljada posjetilaca Avanturističkog parka i zaleđa, a prema najavama naredne godine će ih biti za četiri do pet hiljada više.

Opština je opredijelila 30 hiljada eura za proširenje puta na najkritičnijim lokacijama, na dionici. Za predsjednika Organizacionog odbora izabran je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, dok su članovi Slavko Vavić, Mićo Murisić, Krsto Tomašević, Savo Radović, Vido Pavlović i direktor Agencije za izgradnju i razvoj Boro Lučić.

Kada je u pitanju uređenje kompletnog puta, najrealnija opcija je da ono bude rađeno po fazama, imajući u vidu da se radi o projektu velike vrijednosti za koji će biti potrebno obezbijediti dodatna sredstva. Poslu treba da prethodi izrada glavnog projekta proširenja i uređenja puta.

Na zboru je poručeno da će za kompletnu realizaciju ovog projekta zajednički morati raditi lokalna samouprava, država i preduzetnici sa Kruševica i Vrbanja, te da ne treba isključiti mogućnost apliciranja za sredstva iz evropskih fondova, s obzirom da se radi o izgradnji infrastrukture koja ima za cilj valorizaciju zaleđa, oživljavanje sela, podsticaj razvoju održivih vidova turizma i poljoprivredne proizvodnje.