Vida Radović dobitnica je Oktobarske nagrade, a Andrija Prlainović Povelje grada, odlučeno je juče na sjedici žirija. Obje odluke donesene su većinom glasova, a dobitnik Oktobarske nagrade odabran je nakon petog kruga glasanja, kazao je predsjednik žirija za dodjelu Oktobarske nagrade i Povelje grada Đorđe Vasilevski:
-Žiri je je imao tri sjednice, a na prethodnoj je odlučeno da dodjelimo po jednu Oktobarsku nagradu i Povelju, kako bi nagradama dali na težini. Sve sjednice su protekle u korektnoj i konstruktivnoj raspravi. Za Oktobarsku nagradu bilo je predloženo 10, a za Povelju grada četiri kandidata i žiri nije imao lak zadatak. Današnjoj sjednici prisustvovalo je osam od devet članova, pa smo tek nakon petog kruga odabrali dobitnika Oktobarske nagrade, objasnio je Vasilevski.
Vida Radović
Vida Radović istakla je da je uzbuđena i srećna i zahvalila svima koji su je predložili, Udruženju penzionera i Klubu veterana dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje u kojem je počasni građanin:
-Zahvaljujem i komisiji. Već su stigle brojne čestitke. Pet decenija se bavim humanitarnim radom i to je veliki period o kojem bi se mogao i roman napisati. Srećna sam što sam pomagala i što pomažem i danas ljudima i to ću nastaviti jer je to moj životni moto, prvi su utisci Vide Radović.
Za vaterpolistu Andriju Prlainovića nagrada Povelja grada je jedna od najdražih u životu:
Andrija Prlainovic
-Velika je čast i ogromno zadovoljstvo što sam dobio nagradu. Vezu sa Herceg Novim
nikada nisam prekidao i trudim se uvjek da na svaki mogući način predstavim Herceg Novi u najboljem svijetlu, kazao je Prlainović.
Vidu Radović predložili su Mjesno udruženje penzionera Bijela i Klub veterana dobrovoljnih davalaca krvi Trebinje, a Andriju Prlainovića Sportski centar i Novska lista. Najveća priznanja Opštine nagrađenima će biti uručena na svečanoj sjednici 28.oktobra. Zbog klupskih obaveza Andrija neće moći da prisustvuje svečanoj sjednici.
Opština Tivat je donijela Strateški plan razvoja Tivta od 2019. do 2022. godine koji nam garantuje da ćemo ostati vodeća opština u Crnoj Gori po načinu upravljanja javnim dobrima i da ćemo obezbjediti dalji napredak Tivta kao prestižne turističke destinacije, prepoznate u Crnoj Gori i šire po očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini. Plan prikazuje budući razvoj naše opštine kroz četiri specifična strateška clja za čije će ostvarivanje u naredne četiri godine iz budžeta Opštine Tivat i drugih izvora biti uloženo oko 120 miliona eura- najavio je juče tivatski gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS).
On je to kazao otvarajući 13. Zajednički savjetodavni odbor Evropskog odbora regija i Crne Gore koji se održava u Tivtu. U fokusu tog skupa su nfrastruktura i ulogu industrije u ekonomskom razvoju na mjesnom nivou.
Kusovac je kazao da će “dobra uprava, vladavina prava, privrede i kulture na mjesnom nivou, pozitivno doprinijeti lokalnim upravama i njihovim organima u procesu priprema za buduće članstvo Crne Gore u EU” i podvukao da lokalna uprava koju on vodi, kako je rekao, “prepoznaje Tivat kao grad koji aktivno učestvuje u kreiranju svoje budućnosti”.
Gradonačelnik je naglasio da je razvoj komunalne infrastrukture u fokusu rada njegove uprave, precizirajući da je u proteklih 12 mjeseci u Tivtu realizovano ili je u postupku realizacije ukupno 26 projekata vrijednih oko 8 miliona eura. Kao najznačajnije investicije, on je naveo izdvajanje oko 1,2 miliona eura za rekonstrukciju i unapređenje više objekata kulture, 1,3 miliona ulaganja u asfaltiranje i sanaciju saobraćajnica i pješačkih staza, gradnju objekta Dnevnog centra za djeu sa posebnim potrebama, te završetak skkoro pet kilometara duge nove MR1 pristupne saobraćajnice turističkom kompleksu Luštica Baz u Krtolima i izgradnju novih rezervoara za vodu u Gradiošnici.
“Najvažnija investicija kada je u pitanju infrastrujktuira nam tek predstoji jer Tivat počinje izgradnju kružnih tokova na grasi budućeg glavnog bulevara kroz grad i to je jedna od najvažnijih naših kapitalnih projekata koji je istovremeno, veoma bitan i za cjelokupnu drumsku saobraćajnu komunikaciju u cijeloj Boki.”- naveo je Kusovac dodajući da u gradnju tri kružne raskrnice na Jadransoij magistrali kroz Tivat, koja uskoro treba da počen, grad ulaže oko 1,1 milion eura.
Šef delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, ambasador Aivo Orav pozdravio je dogovor političkih aktera u Crnoj Gori da se sledeći lokalni izbori održe istog dana u svim gradovima.
„Postoji princip, a što je i dogovoreno, da se svi lokalni izbori održe istog dana. To bi, ukoliko i definitivno bude potvrđeno, bilo veoma dobra vijest“- kazao je Orav.
On je, govoreći danas u Tivtu na otvaranju, 13. Zajedničkog savjetodavnog odbora Evropskog odbora regija i Crne Gore, kazao da Crna Gora mora poboljšati svoje reformske napore, posebno u oblasti medijskih sloboda, borbe protiv korupcije i spriječavanju trgovine ljudima.
„Te reforme zahtijevaju promišljanje i učešće aktera sa svih djelova političke scene Crne Gore, kao i predstavnika civilnog društva. Bojkot parlamenta i izostanak istinskog političkog dijaloga nisu održivi za državu koja pregovara o svom priključivanju EU.“- poručio je ambasador Orav koji je kao „značjan korak unapred u pravcu ponovnog uspostavjanja politilkog dijaloga“, pozdravio osnivanje Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u koji su uključeni predstavnici vlasti i većeg dijela opozicije.
„Pošle sedmice Odbor je usvojio sva pravila i kriterijume vezano za svoje funkcionisanje i to je bio veoma važan momenat u uklanjanju i posljednjih operativnih prepreka za početak konkretnog rada na izbornoj reformi. Iskreno se nadam da će Odbor sada biti u stanju da se fokusira na suštinu svog posla i donese konkretne rezultate u ambicioznoj agendi reforme institucionalnog i legislativnog okvira za izbore.“- istakao je Orav.
Šef delegacije EU je ponovio da je Crna Gora postigla „određeni napredak“ u pregovorima u pristupanju Uniji, ali da je sada prioritet da „cijeli crnogorski sistem vladavine prava isporuči mnogo opipljivije konkretne rezultate, odnosno održiv i jasan niz rezultata“ koji će EU uvjeriti da je Crna Gora zaista spremna da se na evropski način nosi sa ovom ključnom problematikom.
„Napredak u vladavini prava i poštovanju temeljnih ljudskih prava u Crnoj Gori je od ključne važnosti i on zapravo određuje brzinu cijelog vašeg pregovaračkog procesa sa EU.“- naglasio je Orav.
Dio političke javnosti u Crnoj Gori inače, smatra da je EU, nezadovoljna suštinskim simuliranjem reformi, te posebno lošim i selektivnim funkcionisanjem sistema crnogorskog vladavine prava, „podigla ručnu“ u pregovorima o pristupanju sa Podgoricom koji traju već osam godina. Do sada je naša država uspjela da otvori 32 i privremeno zatvori samo tri od ukupno 33 pregovaračkih poglavlja sa Briselom, ali već duže od godinu ne uspijeva da otvori posljednje – poglavlje 8. (Konkurencija), nitida se primakne konačnom zatvaranju bilo kojeg od poglavlja u kojima se već godinama pregovara.
“Crna Gora je ispunila sve preduslove i za otvaranje jedinog preostalog – Poglavlja 8, za koje se nadam da će države članice dobijeti afirmativnu odluku, kako bi se crnogorska pregovaračka struktura mogla u potpusnosti posvetiti ispunjavanju obaveza koje bode ka privremmenom zatvaranju ostalih poglavlja.”- kazao je danas u Tivtu glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom Unijom Aleksandar Drljević.
On je potvrdio “istrajnu posvećenost državnih organa Crne Gore evropskim vrijednostima i članstvu u evropskoj zajednici naroda kao najvažnijem vanjskopolitičkom cilju.”
“U prilog tome govore rezultati budući da je naša država postigla najviše od svih kandidata, te da smo predvodnik proširenja što sa sobom nosi i posebnu odgovornost”- kazao je šef crnogorskog pregovaračkog tima.
Godinama nakon pada Berlinskog zida milijunima bivših istočnih Nijemaca mantra je bila da “idu na zapad” u potrazi za poslom i životnim prigodama.
Trideset godina poslije, sve je veći broj onih koji idu u obrnutom pravcu i vraćaju se korijenima.
S razvojem novih industrija, sve raznovrsnijim poslovnim mogućnostima, unapređenjem skrbi za djecu i relativno jeftinim stanovanjem, istočne savezne pokrajine sve su privlačnije mladim obiteljima.
Peggy Hoffmann (29) htjela se vratiti na posao u punom radnom vremenu nakon što je rodila dvoje djece. Međutim, u zapadnoj Njemačkoj osjetila je stigmu povezanu sa zaposlenim majkama.
Naposljetku je pronašla posao u osiguravajućoj tvrtki u Magdeburgu, na istoku. Drugi ključni dio slagalice bilo je cjelodnevno mjesto njezinoj dvojici sinova u vrtiću. Na zapadu je to mogla dobiti samo na pola dana.
“Zaposlenoj ženi to je san”, kaže Peegy u svom unajmljenom stanu u predgrađu Magdeburga.
Unatoč prvotnoj nevoljkosti, na to je pristao i njezin suprug Carsten pa se cijela obitelj vratila u rodnu im pokrajinu Sasku-Anhalt.
Odljev mozgova
Prije jednog desetljeća Peggy se pridužila Carstenu u Stuttgartu, gdje je on otišao na studij, potaknuta, rekla je, “željom da otkrije nešto novo”.
“Povratak mi je u početku bio vrlo težak”, pripovijeda 33-godišnji Carsten i objašnjava da se morao odreći radnog mjesta znajući da plaće na istoku zaostaju za onima na zapadu.
Ali i on je uspio pronaći novi posao s gotovo jednakom plaćom.
I dok su pokrajinske i savezna vlada uložile milijarde eura u oživljenje istoka, tvrke privučene poticajima i olakšicama žale se na manjak kvalificirane radne snage. Istok je “izgubio oko 1,2 milijuna ljudi između 1991. i 2017.”, kaže Nico Stawarz, demograf iz saveznog instituta za istraživanje stanovništva u Wiesbadenu.
Prvi val iseljavanja bio je odmah nakon ujedinjenja Njemačke kad se urušila komunistička industrija. Drugi se zbio početkom stoljeća kada je nezaposlenost na istoku dosegla 20 posto.
Odlazili su mladi i dobro obrazovani i za sobom ostavljali starije stanovništvo.
Znanstvenici kažu da jako teško nadoknaditi tako dramatičan odljev mozgova, ali dobra je vijest što je trend zaustavljen.
Bolji uvjeti života
Godine 2017. prvi je put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke.
“Vidimo pozitivan razvoj na istoku”, kaže Stawarz. Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, sveučilišta su sve bolja. Iako o tome nema šire statistike, nekoliko dokumenata ukazuje da se na istok vraćaju takozvani “Ossiji”, što je u Njemačkoj bio pogrdan naziv za istočnjake.
Većina ih je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetljeća na zapadu, ondje osnovali obitelj i sada se vraćaju jer je kvaliteta života bolja, objasnio je Stawarz.
Privlačni faktori su unapređenje dječje skrbi, niske cijene stanova i zemljišta i blizina starijim članovima obitelji.
Ne pod svaku cijenu
Lokalne vlade također se trude privući natrag sinove i kćeri svojih regija.
Saska je osnovala ured nazvan “Vratite se, Sasi”, Mecklenburg-Zapadno Pomorje ima ured “mv4you” dok je Saska-Anhalt osnovala “Centar dobrodošlice” za olakšavanje povratka. Vladajući demokršćani u Tiringiji, pak, nude 5000 eura bonusa za povratnike.
Pokrajine i nemaju izbora nego rasprostrti im crveni tepih, kaže Kerstin Mogdans, koordinatorica “Centra dobrodošlice” u Magdeburgu, koja je pomagala Hoffmannima.
“Ljudi se neće preseliti ovdje pod svaku cijenu”, kazala je. “Zato je važno da tvrtke budu svjesne da moraju dati dobre, privlačne ponude”.
Zidovi u glavi
Godinu nakon povratka, Hoffmanni se već osjećaju kao kod kuće. Uskoro namjeravaju i kupiti jednu i preseliti se iz unajmljenog stana. Iako su na zapadu živjeli dugo godina i osjećali se domaće, iznenadilo ih je kada bi im netko u razgovoru zločesto dobacio: “Baš si pravi Ossi”.
“Nije to naročito važno, ali ukazuje na to da je zid razdvajanja, koji je nekoć postojao, još uvijek u njihovim glavama”, čak i među generacijama koje su rođene nakon pada Berlinskog zida.
To potvrđuje i da su im nakon povrataka u Sasku-Anhalt ponovo su im prišivali etikete, ali ovaj put da su “Wessiji”, zapadnjaci. “Ali uspjeli smo riješiti taj nesporazum”, kaže Peggy smijući se.
Otvoreno pismo Vladmira Jokića, doskorašnjeg predsjednika opštine Kotor, crnogorskom premijeru Dušku Markoviću.
Gospodine Markoviću,
Tokom jučerašnje posjete Kotoru, izrekli ste neistinu o tome kako, uprkos insistiranju, niste imali priliku da sa prethodnom vlašću razgovarate o važnim pitanjima razvoja, što je navodno koštalo i Kotor i Crnu Goru. Tokom dvije i po godine, koliko sam bio na čelu opštine Kotor, dobili ste nebrojeno dopisa iz opštine, po različitim pitanjima. Ni na jedan od tih dopisa nikada niste odgovorili. Kada ste dva puta u tom periodu bili u Kotoru, niste se najavili niti posjetili bilo koga iz lokalne samouprave. Jedini put kada ste predložili sastanak je bilo povodom dana opštine Kotor, kada ste me pozvali da dođem u Podgoricu, da mi u kabinetu premijera, u Podgorici, čestitate dan opštine. Već sam Vam jednom javnom poručio, a ovu priliku ću iskoristiti da ponovim, da imajući u vidu milenijumsku istoriju Kotora, ići na noge u Podgoricu da se prime čestitke za dan Kotora bi bilo degradiranje istorije Grada na račun Vlade, a to sebi nikada ne bih dozvolio. Nema ničega što je vrijedno dostojanstva Grada Kotora. Na kraju, pitanje je manira i lijepog vaspitanja da slavljeniku čestitate u njegovoj kući.
Gospodine Markoviću,
Ono što košta Crnu Goru i Kotor to je politika DPS-a i Vaše Vlade. Zapitajte se zašto ste juče jedino imali priliku da obiđete gradilište hotela „Vrmac“, u čijoj rekonstrukciji niti opština niti Vlada ni na koji način ne učestvuju. Zato gospodine Markoviću što sve ostalo u čemu Vlada Crne Gore učestvuje u Kotoru izgleda kao ruina, a gradi se poput Skadra na Bojani. Umjesto što obećavate desetine miliona eura investicija u Kotoru, za sve bi bilo korisnije da odgovorite na nekoliko pitanja koje imam za Vas, predsjedniče Vlade:
– Zašto se niste fotografisali pored Sportske hale koja je trebala da bude završena 17.05.2011. godine, prije više od osam godina? Zašto tu niste objasnili građanima Kotora kako radovi kasne osam godina i kako su preostale obaveze Vlade Crne Gore u ovoj investiciji dva i po miliona eura, a opštine stotinu hiljada eura?
– Zašto se niste fotografisali pored zatvorenog bazena „Nikša Bućin“, čiju rekonstrukciju izvodi Vladina Direkcija za javne radove? Zašto niste tu objasnili građanima Kotora kako to da zatvoreni bazen koji je trebao biti rekonstruisan još 2017. godine i danas nije u upotrebi?
– Zašto se niste fotografisali ispred naselja u Kostanjici, kada se već niste ni jednom udostojili da pomognete u odbrani UNESO statusa?
– Ko je i kada govorio neistinu o tome da počinje gradnja žičare Kotor-Njeguši, Vlade DPS-a 2008, 2009, 2012, 2016, 2017-te ili Vi juče?
– Zašto ste u junu mjesecu prekršili Ustav i zakone države Crne Gore, srušili njen ustavno-pravni poredak i cjelokupnu Vladu stavili u službu opštinskog odbora DPS-a Kotor?
– Zašto ste cenzurisali građane Kotora i niste ispunili zakonsku obavezu da raspustite Skupštinu opštine i raspišete vanredne lokalne izbore? Čega Vas je strah?
Gospodine Markoviću,
Kada ste već sletjeli helikopterom u Kotor da podržite Vaše prvake u kršenju zakona, mogli ste se i prizemljiti i govoriti sa običnim narodom o intenzivnom ekonomskom razvoju Crne Gore. Nakon tih razgovora, gospodine Markoviću, sigurno ne biste opet tako lako poletjeli. Jasna je namjera da se Vašim pojavljivanjem pošalje poruka da je nezakonito preuzimanje vlasti u Kotoru pod Vašim pokroviteljstvom. Siguran sam u ono što i Vi znate, da na taj način ne možete podići popularnost svojim pulenima u Kotoru, mada nećete ni Vi ni oni još dugo moći bježati od izbora i volje građana Kotora. Vjerujem da te scene, iz trećerezrednih holivudskih akcionih filmova, neće uticati ni na sudije Upravnog suda i da će što prije uzeti u razmatranje tužbe predate od strane zakonitih funkcionera opštine Kotor. Nakon tih presuda, gospodine Markoviću, dočekaću Vas u Kotoru kao predsjednik opštine, ukoliko donesete sa sobom odgovore na ova pitanja. Nadam se da će vas tada proći žal i jed što me niste upoznali. Na sreću, u ovom slučaju, kod mene takvih osjećanja nema.
Međunarodni aerodrom u Barceloni, El Prat, vraća se u utorak u normalu nakon što su ga u ponedjeljak blokirale tisuće zagovornika nezavisnosti Katalonije ogorčene osuđujućim presudama katalonskim dužnosnicima, a tijekom dana očekuju se novi prosvjedi.
Policija je postavila željezne ograde i kontrolu na centralnom željezničkom kolodvoru Sants u Barceloni i obližnjem aerodromu El Prat.
Središte prosvjeda bila je zračna luka koju su prosvjednici htjeli zauzeti kako bi svijetu ukazali na „nepravednu presudu“. Ondje je došlo do okršaja s policijom, koja je nastojala spriječiti prosvjednika da ne uđu u zaštićeni dio aerodroma i kontrolni toranj. Policija je koristila pendreke i ispaljivala projektile za rastjerivanje mase, bačena je i dimna naprava, a prosvjednici su bacali predmete na policiju i postavljali barikade.
Neki uplašeni turisti u ponedjeljak su se zatekli na međunarodnom terminalu T1 usred sukoba.
List El Mundo u utorak je izvijestio, pozivajući se na službene izvore, da je liječničku pomoć zatražila 131 osoba, od čega većina na aerodromu, te 40 policajaca. Zasad nema informacija da je itko teže ozlijeđen. Tisuće prosvjednika bile su okružile zgradu aerodroma onemogućivši cestovni i željeznički pristup zračnoj luci, dok su neki uspjeli ući proći dio za kontrolu putnika.
Putnici i osoblje zrakoplovnih kompanija morali su pješke dolaziti na aerodrom, a policija je puštala samo one s putnim kartama. Otkazano je 110 letova na tamošnjem aerodromu, što je bilo oko 10 posto predviđenih letova za ponedjeljak. Neki letovi predviđeni za utorak ujutro također su otkazani, no tijekom dana bi se promet trebao odvijati prema ustaljenom rasporedu.
„Blokirati jedan aerodrom nije isto što i blokirati cestu“, rekao je u utorak ujutro španjolski ministar javnih radova José Luis Abalos za katalonski javni radio. „Pravo na prosvjedovanje nije pravo bez granica. To okupljanje nije bilo prijavljeno“, dodao je.
Dosad su u Kataloniji prosvjednici znali blokirati prometnice i željezničke pruge, kao jučer kada je bila prekinuta linija između gradova Girone i Figuerasa jer su oštetili prugu.
Na blokiranje aerodroma pozvao je pokret „Demokratski tsunami“, za kojeg se čulo u nedjelju kada je, uoči izricanja presude katalonskim dužnosnicima, nekoliko stotina osoba pokušalo blokirati i željeznički kolodvor Sants u Barceloni, u čemu zbog intervencije policije nisu uspjeli. To su pokušali nanovo u ponedjeljak.
Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska rekao je u utorak u jutarnjem programu javne televizije TVE kako istražuju tko stoji iza tog pokreta.
Casa del Mare Mediterraneo hotel - humanitarno veče
1 od 5
Casa del Mare Mediterraneo hotel - humanitarno veče
Casa del Mare Mediterraneo hotel - humanitarno veče
Casa del Mare Mediterraneo hotel - humanitarno veče
Casa del Mare Mediterraneo hotel - humanitarno veče
Casa del Mare Mediterraneo hotel - humanitarno veče
U Casa del Mare Mediterraneo hotelu u Kamenarima protekle subote održana je humanitarna večera, sa ciljem sakupljanja novčanih sredstava za kulinarsko obrazovanje učenika Resursnog centra za sluh i govor u Kotoru.
Večeri su prisustvovali predstavnici velikih kompanija, banaka i diplomatskog kora, te i redovni gosti Casa del Mare hotela.
Šefovi iz svih sedam hotela grupacije Casa del Mare i plažnog bara i restorana Bocasa, koji posluje u sklopu grupacije, predstavili su svoje matične kuće kroz osam signature jela, uparenih sa vinima vinarije Plantaže 13. jul, koja je ujedno bila partner ove humanitarne noći. Tokom večere održana je aukcija, na kojoj su najdarežljiviji ponuđači dobili arhivska vina Plantaža, te potpisane dresove crnogorskih proslavljenih fudbalera Stevana Jovetića i Dejana Damjanovića.
Casa del Mare Mediterraneo hotel – humanitarno veče
Sav novac sakupljen tokom večere biće investicija u budućnost učenika Resursnog centra iz Kotora.
Ova večera samo je jedna u nizu društveno odgovornih i drugih zanimljivih i posvećenih aktivnosti hotelske grupacije Casa del Mare planiranih za jesen i zimu 2019/2020. Hotel Mediterraneo je prvi hotel ove grupacije i zajedno sa Bocasa plažnim barom i restoranom otvoren je tokom čitave godine.
Čas u prirodi na tivatskim Solilima za učenike petog razreda OŠ “Drago Milović” iz Tivta i OŠ “Branko Brinić” iz Radovića o statusu zaštite ovog područja, upriličen je danas u tom rezervatu prirode, u organizaciji Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat, i u saradnji sa JP Morsko Dobro.
Učenici su upoznati i sa informacijama o vrstama biljnog i životinjskog svijeta na Solilima, kao i glinenom industrijom i proizvodnjom soli koja se nekada obavljala na ovom području.
Pomoću durbina i dvogleda posmatrali su malog kormorana, sive i bijele čaplje i više vrsta divljih patki. Uz šetnu stazu razgledali su prostrane skupine halofitnih vrsta biljaka, koje se u prirodi rijetko sreću i koje se u Crnoj Gori, pored Tivatskih solila, mogu vidjeti još samo u Ulcinjskoj solani.
Učili o zaštiti Solila
Nakon obilaska održan je kviz znanja na kojem su učenici pokazali veliko znanje, a najboljima su dodijeljeni prigodni pokloni.
Danas, tačno u podne, u Amfiteatru kotorske Pomorske škole svim maturantima biće podijeljen po primjerak luksuzne fotomonografije “Ljudi i brodovi” autora, novinara i publiciste Siniše Lukovića.
Knjigu u izdanju hercegnovske Knjižare So, čije je objavljivanje 2019. godine potpomogla kotorska lokalna uprava i tadašnji predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, donirao je Bokelj iz stare kapetanske porodice koji je želio da ostane anoniman.
Na dodjeli 142 primjerka fotomonografije “Ljudi i brodovi” kotorskim maturantima obratiće se Veljko Botica, direktor Srednje pomorske škole i Nikola Malović izdavač i autor.
„Ljudi i brodovi” donose storije o čuvenim pomorcima, velikim brodovlasnicima, herojima na moru odlikovanim od strane američkog predsjednika, o jedriličarima-pustolovima, brodolomnicima, autorima Morskih dnevnika, patriotama poput Spasića i Mašere, o jednom zalivskom svešteniku iz kapetanske porodice koga su odlikovale tri države u kojima je živio, te o mnogim kapetanima i njihovim sudbinama. Drugi dio knjige čitalačkom oku nudi da se ukrca na impozantne palube koje su brodile Bokom: na najluksuzniji parorbod koji je ikad saobraćao za luku Kotor, na torpednu krstaricu koja je učestvovala u čuvenoj pobuni mornara 1918. godine, na najveći jedrenjak na svijetu, na najbrži jedrenjak na svijetu, na školske brodove nekoliko država, na megakruzer sa genima slavnih transatlantika, ali i na nosač aviona-sasvim u skladu sa vremenima u koja smo uronjeni. Podrazumijeva se da Siniša Luković promoviše knjige u ediciji Bokeljologija, jer je izdavački format Knjižare So da objavljuje isključivo naslove sa morskom, pomorskom i bokokotorskom tematikom”, kaže se u najavi ovog događaja.
Azil za pse na Dizdarici (Herceg Novi) uskoro će dobiti 20 novih kućica. Inicijativu su pokrenuli volonteri Azila za pse u Herceg Novom, a novac je obezbijedila Opštine Herceg Novi. Pet kućica je već gotovo i nalaze se u Nikšiću.
Opština finansira nabavku kućica u visini od 2.900 eura sa PDV-om, kazala je predsjednica Volontera Slađana Kovačević i zahvalila predsjedniku Opštine na podršci:
Kućica za pse
“Na sastanku koji smo nedavno inicirali kod Stevana Katića, predsjednika opštine, imali smo priliku da istaknemo da je prioritet u Azilu nabavka novih kućica i nove podloge, odnosno pijeska za pse. Saslušao je naše molbe i sugestije i izašao u susret. Prve kuće su gotove, a ostale će pristići prije hladnih zimskih dana”, kazala je Kovačević.
Azil za pse na Dizdarici je otvoren 2009.godine i u njemu trenutno boravi oko stotinjak pasa.
