Azil za pse na Dizdarici (Herceg Novi) uskoro će dobiti 20 novih kućica. Inicijativu su pokrenuli volonteri Azila za pse u Herceg Novom, a novac je obezbijedila Opštine Herceg Novi. Pet kućica je već gotovo i nalaze se u Nikšiću.
Opština finansira nabavku kućica u visini od 2.900 eura sa PDV-om, kazala je predsjednica Volontera Slađana Kovačević i zahvalila predsjedniku Opštine na podršci:
Kućica za pse
“Na sastanku koji smo nedavno inicirali kod Stevana Katića, predsjednika opštine, imali smo priliku da istaknemo da je prioritet u Azilu nabavka novih kućica i nove podloge, odnosno pijeska za pse. Saslušao je naše molbe i sugestije i izašao u susret. Prve kuće su gotove, a ostale će pristići prije hladnih zimskih dana”, kazala je Kovačević.
Azil za pse na Dizdarici je otvoren 2009.godine i u njemu trenutno boravi oko stotinjak pasa.
Maslinarskog društvo “Boka” obezbijedio je sadnice masline, sorte Žutica, po cijeni od tri eura (podrška Opštine Kotor) za sve članove koji su redovno izmirivali obaveze prema Društvu.
Prednost imaju oni koji sade najmanje 50 komada.
Bliže informacije možete dobiti putem telefona 067 201 732, svakog radnog dana do 15 sati.
Članovi Maslinarskog društva “Boka” pobjednici berbe maslina na Braču
MD Boka – medalja
“Ubjedljivo prvo mjesto za ekipu iz Boke Kotorske, koja je predstavljala Crnu Goru na 3. Svjetskom prvenstvu u berbi maslina na Braču u Hrvatskoj. U konkurenciji 13 zemalja učesnica iz cijelog svijeta, naši su ljudi pokazali najviše znanja i spretnosti u nekoliko disciplina. Ivanu Mirkoviću i Marini Benaković – Željki i Bošku Mizdrak, članovimna Maslinarskog društva Boka, sve častitke za uspjeh kojim su nas obradovali” saopštili su iz MD Boka.
Crnogorci najbolji berači masline na svijetu – objavio HRT. Po propozicijama, na takmičenju su učestvovale četvoročlane ekipe maslinara iz svih zemalja svijeta koje su ranije prijavile svoje ekipe.
Boje Crne Gore branili su članovi Maslinarskog društva Boka, Ivan Mirković i Marina Marić Benakovič i Željka i Boško Mizdrak. Za 45 minuta, ubrali su 77,6 kg ploda masline, što je za 20 kg više od drugoplasirane ekipe iz Bosne i Hercegovine.
Pod pokroviteljstvom TO Postira i Općine Brač a uz veliko zalaganje organizatorske ekipe koju predvodi Ivana Jelinčić, takmičenje je treći put uspješno organizovano, a učesnici i posjetioci sa sobom su ponijeli najljepše utiske. Osim takmičarskog, cilj je i promocija turističke ponude ove sredine.
Blizu 200 mještana seoske oblasti Vranjska, kod Bileće, kojoj pripada više zaselaka, traže vanrednu sjednicu bilećkog parlamenta, ali i razmatranje Narodne skupštine RS u vezi s problematikom migranata u ovoj oblasti, koja je kulminirala ubistvom jednog migranta.
Mještani nekoliko sela koja se smatraju najugroženijim od migranata, jer se nalaze na njihovoj ruti od Crne Gore do Hrvatske, odnosno EU, okupili su se danas u zaseoku Simijova da izraze negodovanje zbog, kako kažu, najezde migranata u ovim krajevima, koji sve češće provaljuju u njihove kuće.
Mještani MZ Krstače i sela u okolini Bileće danas su na protestnom okupljanju poručili da se osjećaju ugroženo zbog velikog broja migranata, koji u posljednjih godinu i po prolaze ovim područjem i često provaljuju u kuće.
Oni su zatražili i da ubuduće na ovom prostoru bude stacionairan jedan policijski punkt ili barem učestale patrole, kako bi se osjećali bezbjednije, jer se ovim krajevima i noću i danju svakodnevno kreću migrantske grupe.
Mještanin Milenko Kešelj rekao je u obraćanju okupljenima da je, kada je riječ o migrantima, situacija prevršila svaku mjeru.
“Svi imamo nekog nemoćnog kod kuće. Kako da se osjeća žena kojoj pred kuću dođe 37 migranata”, upitao je Kešelj.
Migranti Bileća
Sastanku u Simijovima su prisustvovali i načelnik opštine Bileća Miljan Aleksić i opštinski menadžer Mihajlo Vujović, kako bi zajedno sa mještanim pokušali iznaći rješenje za zajedničku inicijativu u vezi eventualnog rješenja ili barem za ublažavanje ovoga problema.
“Svjesni smo da vam nije lako i da je situacija komplikovana, pa vam zasad možemo obećati vanrednu sjednicu Skupštine opštine Bileća”, kazao je načelnik Aleksić.
A Nikola Špirić, potpredsjednik SNSD-a, rekao je da se migrantska kriza razvija u pravcu koji prijeti da definitivno ugrozi bezbjednost i budućnost u BiH, a da za to vrijeme ministri u Savjetu ministara u tehničkom mandatu vode bitku kako da što duže ostanu u foteljama.
Pomorac iz Manile (podaci poznati redakciji) s broda „Piet“ koji nam je u nedjelju ustupio snimku spašavanja prvih preživjelih kolega s potonulog Bourbon Rhodea, uspio nam je ispričati šokantnu ispovijest za koju tvrdi da su mu nakon spašavanja, ispričali preživjeli brodolomci. Poslao nam je i fotografije spašavanja, a ispričao je i do sad nepoznat podatak o pronalasku druge splavi koja je bila prazna.
– Gospodine, molim vas, iskoristite moje podatke kako bi pomogli da se razumije ova tragedija – započeo je priču filipinski pomorac s broda “MV Piet” s kojim smo jutros ponovno razgovarali.
– Posada zrakoplova Falcon ugledala je splav s preživjelima i poslali su nam koordinate, te smo u skladu s tim postupili i pronašli ih. Drugog dana potrage moji kolege su pronašli i tijelo koje pripada južnoafričkom članu posade Bourbon Rhode-a i predali smo ga Francuskoj ratnoj mornarici – ispričao nam je sugovornik i poslao snimke pronalaska, no snimke su potresne i iz razumljivih razloga ih nećemo objavljivati.
“Jedanaest ih je bilo u i oko splavi, a onda ih poklopio val”
Jesu li vam preživjeli ispričali što se dogodilo i jesu li vidjeli kapetana?
– Ispričali su da nisu vidjeli kapetana nakon što im je naredio da napuste brod, jer se ubrzo brod prevrnuo. Jedan od njih mi je ispričao da ih je u splav ušlo sedam, trojica su bila na brodu, a četvorica su se držala za konop oko splavi. Tad ih je ponovno pogodio snažan udar vjetra i val, te ponovno prevrnuo splav. Trojica su se uspjela popeti, no ostali su odmah nestali među valovima – prepričava nam Filipinac.
Jesu li vidjeli lansiranja drugih splavi?
– Ispričali su da su oni lansirali jednu splav, a druge nisu mogli vidjeti, jer su bili veliki valovi, puhao je jak vjetar i bilo je mutno, slaba vidljivost. Jedan od trojice se uhvatio za konop splava dok je bio pod morem.
“Pronađena druga, prazna splav”
– Kad smo pronašli preživjele, još je jedna splav pronađena, ali bez ikoga u njoj. Sve što znam je da se radi o tankeru koji ju je pronašao. Ne znam koliko smo bili udaljeni od njih u tom trenutku, niti od mjesta potonuća, jer sam bio na palubi – kaže nam.
Do sad nigdje nije objavljeno da je pronađena druga, prazna splav. Odakle vam ta informacija i koliko je pouzdana?
– Čuo sam je od mojih časnika koji su o tome informirani s drugog broda. Zato što su naš i taj drugi brod plovili u pravcu splavi i odjednom smo pronašli prsluk za spašavanje. Tada je taj drugi brod stigao do splavi (koju su pronašli praznu) – ispričao nam je svoje svjedočanstvo ovaj Filipinac.
Na prvih pet fotografija se vidi splav sa spašenim brodolomcima u trenutku prije nego li ih je spasila posada broda “Piet”. Fotografije dvoje ukrajinskih i jednog ruskog pomorca pokazuju vidno iscrpljena, ali sretna lica s vidljivim ozljedama kože. Fotografije lica smo zamutili zbog digniteta brodolomaca, ali i njihovih kolega, koji su ih spasili.
S ovim informacijama najprije smo upoznali obitelj našeg kapetana Dina Miškića i prijatelje koji od početka tragaju za informacijama o tome gdje su preostale splavi sa sedmoricom nestalih u Atlantskom oceanu. Dosadašnje izjave preživjelih u javnost su izišle nakon što su ih prethodno dali svojoj kompaniji i osiguravajućem društvu i ponešto se razlikuju od ove koju nam prenosi čovjek koji tvrdi da su mu priču ispričali ljudi koje je pak spasila posada njegovog broda. Teško je nagađati zašto je tako.
Unatoč svemu navedenom, potvrđeno je i ovaj put da za barem dvije splavi i sedam članova posade, uključujući kapetana Dina Miškića još uvijek nema ni traga. Obitelj, prijatelji, a i svi koji prate ovu dramu već 18 dana nadaju se jednome – da je to samo zato jer ih još uvijek nismo uočili u golemim prostranstvima Atlantskog oceana. Zbog toga su uvjereni da potragu treba nastaviti, jer u splavi se može preživjeti barem 30 dana!
Na aerodromu El Prat u Barceloni u ponedjeljak je otkazano 67 letova predviđenih za danas, a taj broj bi mogao i porasti budući da katalonski prosvjednici i dalje blokiraju tu zračnu luku iskazujući nezadovoljstvo osuđujom presudom zagovornicima nezavisnosti, izvijestio je operater španjolskih aerodroma AENA.
Tokom ponedjeljka je bilo predviđeno 1066 letova na tamošnjem međunarodnom aerodromu.
Prosvjednici i dalje ondje pristižu pješačeći cestom čime je onemogućen promet vozila prema zračnoj luci. Prekinute su i željeznička te metro linija prema El Pratu. Ondje je došlo i do policijske intervencije koja je palicama rastjerivala prosvjednike, pokušavajući ih spriječiti da uđu u unutrašnjost aerodroma, premda su neki bili prošli kontrolu.
Bačena je i dimna naprava, pokazuju snimke objavljene na televiziji.
Diljem Katalonije u ponedjeljak se održavaju masovni prosvjedi nakon što je ujutro Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud, te posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.
Foto Twiter Catalonia
Tokom prosvjeda je trinaest osoba zatražilo liječničku pomoć, od čega njih deset na aerodromu El Prat, izvijestila je lokalna hitna pomoć. Nitko od njih nije teže ozlijeđen premda su dvije osobe prevezene s aerodroma u bolnički centar.
Dvije osobe su privedene, izvijestila je španjolska javna televizija TVE.
Španjolsko ministarstvo javnih radova izvijestilo je da nije došlo do kolapsa aerodroma te se promet i dalje odvija. Osoblje aviokompanija i putnici pješice dolaze na aerodrom El Prat i s njega tako odlaze.
Instalacija od drveta – ostrvo Olib – foto M. Marušić
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom poziva sve zainteresovane nevladine organizacije da se jave na Poziv za dostavu predloga za dizajn, izradu i postavljanje umjetničkih instalacija od sakupljenog prirodnog i obrađenog drveta sa plaža.
Poziv se raspisuje u okviru projekta “WELCOME” (WatEr LandsCapes sustainability thrOugh reuse of Marine littEr) koji se finansira iz Programa „Interreg IPA CBC Italija-Albanija-Crna Gora 2014-2020″.
Prosvjednici u Barceloni, ogorčeni presudama katalonskim dužnosnicima, nastoje u ponedjeljak blokirati lokalni aerodrom Prat pa je tamo došlo do policijske intervencije i prekinuta je željeznička linija do grada.
Stotine prosvjednika ušle su na terminal T1 međunarodne zračne luke te sjede na podu odbijajući se maknuti. U jednom trenutku došlo je do naguravanja s policijom koja je upotrijebila pendreke prilikom zaustavljanja mase.
Grupa nazvana „Demokratski tsunami“ još je u nedjelju, uoči izricanja presude, bila blokirala željeznički kolodvor Sants, nakon čega je policija morala iznijeti neke od prosvjednika. Njihovi članovi daju avionske karte kako bi prosvjednici mogli proći kontrolu na aerodromu te blokirati promet.
„Demokratski tsunami“ poziva prosvjednike na zaustavljanje zračnog prometa prema Barceloni kako bi „Europi i svijetu pokazali odbacivanje osuđujuće presude“.
RENFE, kompanija za upravljanje željeznicama, morala je zaustaviti promet od aerodroma prema Barceloni. Prekinuta je i linija podzemne željeznice koja povezuje aerodrom i grad. Ispred aerodoma se stvaraju automobilske gužbe. Aerodrom je blokiran i policija ne pušta nikoga bez avionske karte.
Nekoliko željezničkih pruga u Kataloniji također je blokirano, među kojima i ona u gradu Gironu, uporištu zagovornika nezavisnosti.
Od jutra se prosvjednici okupljaju diljem Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku Španjolske. U popodnevnim satima i navečer, kada se ljudi vrate s posla, očekuju se masovni prosvjedi.
Predsjednik katalonske vlade Quim Torra ranije je najavio „odlučan, nenasilni i demokratski“ odgovor na „nepravedne presude“.
Ranije tokom jutra je devetero katalonskih dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti 2017. kojeg je bio zabranio Ustavni sud, te posljedičnog jednostranog proglašenja samostalne republike Katalonije. Još troje dužnosnika osuđeno je na zabranu obnašanja javnih funkcija i novčane kazne.
Španjolski premijer Pedro Sánchez rekao je u ponedjeljak kako su katalonski zagovornici nezavisnosti osuđeni zbog kršenja zakona a ne svojih političkih ideja.
Sánchez, vođa Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), odbacio je bilo kakvu mogućnost budućeg referenduma pozivajući se na ustav. Za mjesec dana se suočava s parlamentarnim izborima u Španjolskoj na kojima bi, prema anketama, mogao osvojiti većinu mjesta u parlamentu ali nedovoljnu za samostalno sastavljanje vlade.
„Očekujem suradnju svih stranaka koje poštuju ustav. Moramo restaurirati suživot preko dijaloga, zakona i ustava“, poručio je Sánchez.
Predstava “Da bar nisam žensko” rađena u produkciji “Beo Arta” gostuje na velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u petak 18. oktobra od 20 sati.
Po motivima istinitih priča migrantkinje Mahbube Taheri, autorka teksta je Nina Džuver, režiju i scenografiju potpisuje Vladan Đurković, a glume Milica Stefanović i Vaja Dujović.
Prodaja ulaznica po cijeni od pet eura biće na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.
Za đake, studente i penzionere cijena karte je dva i po eura.
Sinopsis: Priča govori o mladoj migrantkinji iz Avganistana Zahri u njenom bijegu ka Evropi.
Kroz dva toka radnje pratimo Zahrinu borbu na granici sa krijumčarkom Rahom i paralelno njenu borbu sa nemilosrdnim imigracionim sistemom koji predstavlja službenica Fatima.
Sve tri žene su tragički junaci, a Zahra je ona koja će pokušati da prekine začarani krug nasilja i zlostavljanja žena koji su nažalost svojstveni savremenom dobu.
Premijer Duško Marković razgovarao je danas sa čelnicima Opštine Kotor o razvojnim i infrastrukturnim projektima vrijednim preko 50 miliona eura koji će doprinijeti razvoju Kotora i Boke Kotorske.
“Kotor treba svojim razvojnim potencijalom da doprinosi daljem ekonomskom rastu zemlje. Vladina ekonomska politika već pokazuje snažne benefite kroz smanjenje nezaposlenosti za osam odsto i budžetske prihode koji su ove godine veći za preko 70 miliiona eura”, poručio je Marković.
On je kazao da na temeljima nekadašnjeg Hotela “Vrmac”, kredibilan investitor ulaže 10 milliona eura u gradnju novog hotela sa četiri zvjezdice sa 105 smještajnih jedinica u kojem će biti otvoreno 100 novih radnih mjesta.
Marković u Kotoru
“Posebno je važno što i na ovom lokalitetu i u ovom objektu nemamo izlazak iz postojećih gabarita ni jednog centimetra. Ovo će biti jedan od najljepših hotelskih objekata u Zalivu i što je posebno važno to što poštujemo investitoru da je zadržao i zadržaće dio zdravstvenih kapaciteta koji će upotpuniti ponudu ovog objekta i opštine Kotor“ – kazao je Marković.
Vrmac budući izgled
Sa rukovodstvom Opštine Kotor permijer je razgovarao o sportskoj sali i bazenu koji se godinama grade i renoviraju.
“Imamo nedorasle izvođače. Ili će ispunjavati obaveze, ili ćemo tražiti druge! U svakom slučaju ćemo ta dva kapitalna društvena infrastrukturna objekta završiti”, poručio je premijer.
On je u susretu sa novinarima istakao da je važna tema sastanka bila i dobra ponuda žičare Kotor – Njeguši od čega će korist imati i Cetinje i Nacionalni parkovi Crne Gore, i crnogorski turizam generalno.
Marković u Kotoru
Na pitanje novinara o problemu odvoda otpadnih voda predsjednik Vlade je rekao da je sada potrebno rješavati tu problematiku ne samo u Kotoru već i u Perastu i Risnu jer je propušteno da to bude urađeno ranije.
Upitan o da li je na sastanku bilo riječi i o ostalim lokalnim temama poput gradnje zaobilaznice oko grada predsjednik Marković je rekao da o tome nije bilo riječ jer je to kompleksno pitanje koje mora biti riješeno u dijalogu sa UNESCO-m.
„Mi ne želimo da Kotor izgubi svoju poziciju u UNESCO-u. Kotor je sam po sebi velika crnogorska vrijednost u kulturnom, i naravno ne samo u kulturnom nego i u identitetskom smislu. Ali posebnu vrijednost ima kao prostor koji je zaštićen UNESCO-om. Nažalost, u prethodnom periodu nijesmo bili pažljivi u komuniciranju sa UNESCO-m, postoje određeni nesporazumi kad su u pitanju razvojni potencijali Kotora. Mi sada želimo da te nesporazume eliminišemo i da sa UNESCO-m za jednim stolom utvrdimo šta su to razvojni interesi, šta su to potrebe ovog prostora Opštine Kotor u cjelini i nađemo najprihvatljivija rješenja. U okviru tih otvorenih pitanja je i valorizacija bedema, zaobilaznica Kotora ovdje, nekada specifične lokacije blizu ovog prostora, tako da nam ostaje dosta posla na tim otvorenim pitanjima, a istovremeno razvojnim potrebama Opštine Kotor“- kazao je predsjednik Vlade.
Naveo je i da su rezgovarali o gradnji bulevara Jaz – Tivat, kao i o benefitima ako dobiju kvalitetnog koncesionara za Aerodrome Crne Gore.
“Bićemo u stalnom kontaktu da i Kotor prigrabi dio benefita od intenzivnog ekomskog razvoja Crne Gore, koje je propustio u ove 2,5 godine. Nijesam imao priliku, uprkos insistiranju, da sa prethodnom lokalnom vlašću o tim važnim pitanjima razgovaram što je, nažalost, koštalo i Kotor i Crnu Goru”, poručio je Marković.
U Pomeni na otoku Mljetu, u subotu i nedjelju, 19. i 20. oktobra u organizaciji Javne ustanove Nacionalni park Mljet, Udruge Deša i Hrvatske gorske službe spašavanja, održava se prvi Mljet Outdoor Festival. Cilj događanja je posjetiteljima omogućiti da kroz rekreativne aktivnosti te sudjelovanje u radionicama upoznaju prirodne ljepote NP Mljet kao i gastro ponudu najzelenijeg hrvatskog otoka.
Mljet Outdoor Festival održava se u sklopu projekta Unaprjeđenje sustava održivog upravljanja, turističke valorizacije i interpretacije prirodne baštine na području NP Mljet – MLJET – ODISE(J)A MEDITERRANEA, kojeg su sufinancirali Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj te Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Projekt za cilj ima optimizirati posjećivanje Nacionalnog parka, podići svijest o prirodnim i kulturnim vrijednostima zaštićenog područja te doprinijeti ekonomskoj dobrobiti lokalne zajednice i održivom razvoju otoka Mljeta kroz unaprjeđenje sustava posjećivanja, posjetiteljske infrastrukture i edukacijskih programa u NP Mljet.
Mljet Outdoor Festival počinje u subotu, 19. oktobra u 14 sati besplatnim turističkim razgledom uz pratnju vodiča Ustanove. Također, održati će se i prezentacija lokalnih proizvođača, OPG-ova i gastro radionica u organizaciji udruge Deša, u sklopu koje će svi zainteresirani imati prilike naučiti kako pripremati neka od tradicionalnih jela s otoka Mljeta, dok su za one željne aktivnijeg provoda organizirane besplatne biciklističke ture po Nacionalnom parku. Subota će završiti besplatnom ribarskom večerom te koncertom grupe Kopito.
Nedjelja će započeti organiziranim vježbama opuštanja uz more, a za one koji preferiraju aktivniji boravak u prirodi organizirane su vođene pješake ture.
Za sve dodatne informacije slobodno se obratite na: 098/97 33 196 ili na mail ane.radovic@media-val.hr
