Norveška komunalna preduzeća nastavljaju saradnju sa Herceg Novim
Delegacija devet komunalnih preduzeća iz Norveške posjetila je danas Opštinu Herceg Novi, gdje su sa potpredsjednicom Danijelom Đurović i direktorom preduzeća „Čistoća“ Vladimirom Arsićem razgovarali o toku projekta ANIN Balkan, ali i o mogućnostima dalje saradnje u vidu pomoći i opreme za komunalna preduzeća u Herceg Novom..
Kroz projekat ANIN Balkan, koji je počeo prije dvije godine, obezbijeđena su sredstva i vozilo za defektažu, koje je stacionirano u Konjicu u Bosni i Hercegovini. U projekat su uključeni Herceg Novi, Gornji Milanovac iz Srbije, Mostar, Konjic, Jablanica i Nevesinje iz BiH.
Vozilo za defektažu služi za otklanjanje kvarova na specijalnim vozilima, i to primarno na onim koja su tokom prethodnih godina norveška preduzeća donirala hercegnovskoj „Čistoći“ i preduzećima iz gradova učesnika u projektu. Takođe, uposlena su i dva mehaničara, u Konjicu i u Norveškoj, koji su u konstantnoj komunikaciji kako bi kvarovi bili što prije otklonjeni, a čija primanja će u narednih dvije godine obezbjeđivati komunalna preduzeća iz Norveške.
Delegacija je prethodnih dana boravila i u Mostaru i Konjicu, kako bi se bliže upoznali sa tokom i funkcionalnošću projekta, uz učešće i predstavnika iz našeg grada.
Potpredsjednica Đurović je istakla da će i u budućnosti Herceg Novi imati tijesnu saradnju sa norveškim komunalnim preduzećima, a postoje i najave novih donacija opreme i dodatne pomoći. Ona se posebno zahvalila počasnom građaninu Herceg Novog Per Jarle Eriksenu, koji svojim angažmanom već duži niz godina doprinosi našoj društvenoj zajednici.
Direktor preduzeća „Čistoća“ Vladimir Arsić naglasio je da će se preduzetim potezima regulisati jedno od najvećih problema tog preduzeća, a to je održavanje voznog parka, posebno uzimajući u obzir godine starosti vozila.
-Uslijediće i obuka našeg osoblja iz Herceg Novog, koje će u komunikaciji sa kolegama iz Konjica i Norveške, u najkraćem mogućem roku regulisati probleme koji se pojave na vozilima. Troškove te obuke će snositi komunalna preduzeća iz Norveške, kazao je Arsić i naglasio da vjeruje da će tokom vremena trajanja ovog projekta radnici „Čistoće“ steći vrijedna znanja i vještine.
Ovako je pozdravio hrvatske novinare član talijanske posade ribarskog broda Mario LC PA 1358 koji su treći put ove godine nelegalno ribarili unutar hrvatskih teritorijalnih voda. Niti su bili jedini, niti im je bilo prvi put. A kako i ne bi kad su za kaznu dobili 45 tisuća kuna, što će lako otplatiti u prvom sljedećem nelegalnom ribolovu. Nekad su se za ovakve bahate postupke ljudi zatvarali, za bježanje policiji na izričitu zapovijed repetiralo oružje, pucalo u zrak na sljedeću, a na kontinuirano ignoriranje pucalo se u nadgrađe broda. Smatralo se to agresijom na teritorij države čiji su teritorij nelegalno prešli i uz to ignorirali upozorenja snaga reda.
Ljudi su ljuti s razlogom, negoduju i smatraju sramotnom kaznu nakon što je evidentirano da ista posada čak triput u jednoj godini nezakonito ulazi u teritorijalno more Republike Hrvatske i prema opažanju nadležnih tijela njihov način plovidbe ukazuje na nezakonit gospodarski ribolov.
Gdje su dronovi?
Gospodo, gdje su vam famozni dronovi? Ministarstvo obrane i Ministarstvo poljoprivrede često koriste priliku za samohvalu trenažnim letovima dronova koje su nabavili valjda za ovakve svrhe. Iako smo već demistificirali njihove mogućnosti, činjenica je da ih upravo u trenucima najveće potrebe jednostavno nema. Da je tome tako, doznali smo danas i iz izvora bliskog Ministarstvu unutarnjih poslova. Dronovi nisu bili ni blizu tamo gdje su trebali. Da su bili, fotografirali bi i nelegalno ribarenje, a tad bi priča bila bitno drugačija, jer bi onda ova gospoda autobusom išla prema Trstu, ali nikako ne večeras!
Talijanski-krivolovci
Morski HR nije niti će ikad biti bilten ičije politike, osim one koja služi moru i njegovoj zaštiti. O talijanskim nelegalnim upadima u hrvatske teritorijalne vode izvještavali smo od kad postojimo i rijetko smo nailazili na adekvatnu reakciju odgovornih. Ovo je agresivan čin koji se ne smije nimalo razlikovati od ijednog nelegalnog kopnenog ulaska u Republiku Hrvatsku. Naprotiv, zbog još jednog ilegalnog postupka – iskorištavanja prirodnih resursa, i to triput u jednoj godini, propušteno je ove ljude adekvatno kazniti na primjeren način, pa da nikome više ne padne na pamet rugati se ljudima ove zemlje koji pošteno rade, plaćaju poreze, legalno ribare i demokratski glasaju za zakone koji bi ih trebali štititi.
Gospodo, za ovu zemlju i njene zakone krvarili su pošteni i časni ljudi. Umjesto ponosne i čvrste zemlje koja ne preza ni pred kim, dobili ste sliku iz gornjeg naslova.
Ne znam za vas, ali mi preko te slike ne možemo prijeći. Kao novinari kojima je prst upućen, a nitko nije reagirao jer nam je pojašnjeno da “nije upućen službenoj osobi”, kao građani ove zemlje kojima se na vlastitom teritoriju rugaju strani kriminalci i kao ljudi kojima ovakvo ponašanje nije normalno, pri čemu je prst samo simbolika.
Ova donja pak je slika hrvatskog društva. Pojasnit ću vam i legendu: Lijevo je Europljanin i njegov pogled na Hrvate i Hrvatsku. Niže je slika njegovog broda koji će sutra i četvrti put baciti parangal kraj Dugog otoka. Plavi trokut u crvenom kvadratiću je pozicija njegova broda koji upravo napušta RH s uzdignutim srednjakom prema krmi. Plavi kružići su statični pristojni i pošteni Hrvati u svojim ribarskim brodovima koji i dalje ne primjećuju ništa od ovog gore navedenog.
Čim su prešli našu državnu granicu, zaustavili su se i otvorili šampanjac. Čestitajte im, jer iskreno, napravili bi ovo i vi. Vi, gospodo koji ste ovo dopustili, živjeli!
U Uniji pomoraca smatraju da nakon sastanka ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića i američke ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke i dalje nije jasno da li je definitivno i sigurno otklonjena opasnost od zabrane ulaska crnogorskim pomorcima u Sjedinjene Američke Države.
Oni su saopštili da su nezadovoljni reagovanjem državne administracije i tvrde da je izostala sinhronizovana akcija državnih organa.
Podsjetimo da je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva u nedjelju saopšteno da je ambasadorka SAD uvjerila ministra da izdavanje viza crno gorskim pomorcima ide ustaljenom dinamikom i da prema informacijama kojima Ambasada SAD raspolaže, nema dodatnih restrikcija po tom pitanju.
“Svakako smo zadovoljni time što je ambasadorka SAD istakla, ali smo i zabrinuti zbog dijela izjave da, po informacijama kojima Ambasada SAD raspolaže, nema dodatnih restrikcija po tom pitanju. Znači, ništa nije definitvno i sigurno i to je ono što nas brine, jer ne vidimo da se naša administracija ovom problemu posvetila onako kako on to i zaslužuje”, kazali su iz Unije pomoraca.
Nakon nekoliko slučajeva povezivanja crnogorskih pomoraca sa krijumčarenjem droge, počele su da kruže nezvanične informacije da će našim pomorcima biti zabranjen ulazak u SAD.
“Kao i dosta puta do sada, cijela ova zbrka je nastala rasturanjem i citiranjem neformalnih informacija te njihovim slobodnim prevođenjem i interpretacijom od čitave javnosti i to je išlo do te mjere da su se u raspravu uključili i pojedini političari nadajući se da će uzeti par neplaniranih bodova”, rekli su predstavnici Unije.
Oni su naveli da je ovakvo “isticanje” crnogorskih pomoraca skoro pa diskriminacija cijele struke.
“Iako smo bili svjedoci hapšenja gradonačelnika, istaknutih članova političkih partija, pa čak i policijskih inspektora, najviše su stigmatizovani pomorci i to svi u globalu, iako vidimo da nečasnih pojedinaca ima u svakoj profesiji. Ugled i reputacija pomoraca su definitivno narušeni, najviše krivicom samih pomoraca koji su involvirani u ova dešavanja, a zatim ništa manje i djelovanjem čitavog društva”, smatraju u Uniji pomoraca.
Prema njihovim informacijama, Nurković se sa ambasadorkom SAD susreo četiri dana ranije nego što je objavljeno saopštenje.
“Ono što nam, kao laicima, prvo upada u oči jeste zvanična objava ovako važne informacije u nedjelju u 19:36 iako je sastanak sa ambasadorskom održan, po nezvaničnim informacijama, bar četiri dana ranije. Druga stvar je ta što nam nije jasno po kom osnovu je delegiran ministar Nurković da rješava ovakve stvari kada one svojom kompleksnošću odavno prevazilaze ingerencije Ministarstva pomorstva i tiču se više nekih drugih resora”, saopštili su predstavnici Unije.
Oni smatraju da je sinhronizovana akcija apsolutno izostala.
“Ako je administracija u cjelini ipak djelovala. onda je to trebalo i saopštiti i ne dopustiti ovoliko i ovakvo spekulisanje”, kazali su predstavnici Unije pomoraca.
Pomorci
Prema njihovim riječima, pitanja implementacije međunarodnih konvencija koje je Crna Gora odavno ratifikovala su i dalje skroz otvorena ili su te konvencije prilagođene crnogorskoj stvarnosti i “potrebama uskog kruga ljudi koji sa pomorstvom i interesima pomoraca dijele samo riječ more koju imaju u imenu radnog mjesta ili institucije u kojoj su zaposleni”.
“I ako smo u proteklom periodu gasili mnoge požare koji tinjaju već desetak godina, iako smo preveli stotine stranica i uputili ih institucijama, iako smo matičnom resoru toliko puta bukvalno crtajući naznačili ono što nam stvara i što nam može stvoriti još veće probleme u budućnosti, odgovoreno nam je minimalnim i kratkoročnim kozmetičkim izmjenama i dopunama zakona i pravilnika koji nam regulišu profesiju”, poručuju predstavnici Unije.
Oni dodaju da u prilog tome ide i njihova jasno iznešena volja da odrade kompletan Pravilnik o zvanjima pomoraca, na čemu, kako kažu, urgiraju već više od godinu.
“Na drugoj strani, posljednje u nizu kozmetičkih promjena odradilo je samo Ministarstvo i to najviše da bi uhljebilo pripadnike mornarice, iako nam nije jasno kako je moguće izjednačiti mornaricu sa trgovačkom flotom kad znamo da ta dva segmenta imaju veoma malo zajedničkog”, istakli su predstavnici Unije.
Uskoro bi trebali početi radovi na povezivanju Beograda i Sarajeva autoputem. U Srbiji počinju građevinski radovi na dijelu autoputa do granice sa Bosnom i Hercegovinom (BIH). Sa druge strane u Bosni i Hercegovini nema naznaka kada će početi sa realizacijom ovog projekta jer se čeka ratifikacija sporazuma između dvije države, ali i dogovor o načinu finansiranja ovog projekta vrijednog oko tri milijarde maraka (1,5 milijardi evra).
Pripremni radovi na dionici autoputa Beograd-Sarajevo na dionici koja prolazi kroz Srbiju od Kuzmina do Sremske Rače gdje je granica sa BiH u dužini od 18 kilometara, su u toku.
Sa druge strane, u BiH nema naznaka kada će početi radovi jer se čeka ratifikacija međudržavnog sporazuma između dvije države o izgradnji autoputa i mosta na Rači.
Saša Dalipagić, pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH kaže da je radna grupa koju čine predstavnici nekoliko institucija odradila svoj posao i uputila prijedlog nadležnim institucijama i čekaju odgovor kako bi se nastavilo sa daljim procedurama.
˝Sad mi očekujemo odgovor na taj prijedlog i onda će radne grupe iz BiH i Srbije sjesti i usaglasiti taj sporazum. Nacrt sporazuma koji je nama poslala Srbija nema puno spornih točaka i ja očekujem da će se brzo riješiti pitanje tog sporazuma i da će vrlo brzo doći u Predsjedništvo BiH (Bosne i Hercegovine) i Vijeće ministara i da će se odrediti tada potpisnik sporazuma i da će se sporazum potpisati za dva do tri mjeseca u zavisnosti od tih procedura˝, pojašnjava Dalipagić.
Autoput
Sa druge strane, ministar saobraćaja i veza Republike Srpske, Neđo Trninić, tvrdi da Savjet ministara BiH, koji je u tehničkom mandatu (jer još uvijek nije formirana vlast u zemlji prim. red.) opstruiše ratifikaciju sporazuma sa Srbijom.
˝Ne postoje prepreke jer je sporazum usaglašen i on (pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH Saša Dalipagić prim.red.) je već par puta upućivao taj nacrt sporazuma na Savjet ministara kako bi dobio odobrenje da se potpiše sporazum između Srbije i BiH. Međutim, već u nekoliko navrata taj sporazum je povlačen sa dnevnog reda što ne mogu da razumijem˝, naglašava Trninić.
Turske investicije?
Nacrtom sporazuma između BiH i Srbije se uređuju osnove saradnje za realizaciju projekta povezivanja Beograda i Sarajeva, odnosno izgradnje trase brze autoceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te izgradnje autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice na Rači gdje je predvijena izgradnja novog mosta i pripadajućeg graničnog prelaza.
Treba istaći i da je BiH izgubila pune dvije godine zbog unutrašnjih nesuglasica oko trase autoputa, a sada osim ratifikacije sporazuma problem predstavlja i način finansiranja projekta vrijednog oko tri milijarde maraka (1,5 milijardi evra), koji bi prema ranijim najavama na određeni način trebala finansirati Republika Turska.
˝Sada preostaje jedino da nam Turska da način finansiranja jer bez toga mi ne možemo dalje. Da li će to finansirati Vlada Turske, da li će to finansirati neka turska banka, da li će finansirati neka turska kompanija na bazi koncesije ili će to biti grant sredstva ili kredit, sve su to neke nedoumice koje nisu riješene˝, pojašnjava pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH Saša Dalipagić.
Ni tu na istom tragu nisu entitetske vlasti u Republici Srpskoj čiji resorni ministar Trninić kaže da nikada nije dobio zvaničnu informaciju da Turska želi da finansira taj projekat.
˝Turski partner je kod nas u kombinaciji i razgovarali smo sa njima za izgradnju dijela autoputa od Brčkog preko Bijeljine do Rače, a ne da oni finansiraju, nego da turska kompanija pod određenim uslovima, obećali su da će to biti prilično povoljni uslovi, da izgrade, a zauzvrat je Srbija obećala da će nam pomoći finansijski izgradnju od Bijeljine do Rače˝, tvrdi Trninić.
Jedini formalni dokument između Bosne i Hercegovine i Turske koji se odnosi na ovaj projekat jeste Memorandum o razumijevanju u vezi s izgradnjom autoputa Sarajevo – Beograd čime se predviđa dinamika procesa puta koji će prolaziti kroz BiH koji su u maju potpisali predsjednik Republike Turske, Redžep Tajip Erdogan i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik u Ankari.
Entitetski zastoji
Osim zastoja na državnom nivou mnogo nisu uradile ni entiteske vlasti.
Iz Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske su istakli da imaju završenu svu projektnu dokumentaciju za projekat izgradnje brze ceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te da slijedi usvajanje plana parcelacije zemljišta i izrada planske dokumentacije za dio autoputa koji prolazi kroz Republiku Srpsku od Bijeljine do granice na Rači.
Iz Ministarstva transporta i komunikacija Federacije BiH nismo dobili informacije o aktivnostima koje su sproveli na realizaciji ovog projekta.
S obzirom na sve probleme neizvjesna je izgradnja ovog važnog projekta pogotovo što i dalje nema naznaka o formiranju vlasti u BiH koje traje već skoro godinu dana od opštih izbora (nije imenovan novi saziv Savjeta ministara, nisu izabrana radna tijela državnog Parlamenta koji je trenutno u blokadi, nije formirana nova vlada u Federaciji BiH prim.red.).
Izložba “Crna Gora sa palete ruskih umjetnika” biće otvorena u petak, 6.septembra u galerijskom prostoru ljetnjikovca Buća.
Izložbu će u 21 sat otvoriti Mirjana Stojanović, dok će posjetioci moći da je pogledaju do 23.septembra
Mediteran kroz vjekove privlači slikare ljepotom prirode, obiljem sunca i duhom romantike, koji se u izobilju nude svima, koji to umiju da vide, osjete i ocjene. Kao što su u 19. vijeku ruski slikari putovali u Italiju i na jug Francuske, u potrazi za drugačijim ambijentom i jarkim koloritom, toliko različitim od uobičajenog okruženja, tako savremeni slikari sa velikim zadovoljstvom dolaze u Crnu Goru. Velelepno sazvučja mora i planina, čije ljepote nikog ne ostavljaju ravnodušnim, odražavaju se u raskošnom sjaju, punoći palete, ispunjene jarkim bojama i pozitivnom energijom, na slikama.
Upravo taj objedinjujući faktor –raskošna ljepota Crne Gore, bile su potstrek za radjanje projekta „Crna Gora sa palete ruskih umetnika“, zvanično započetog 2005. godine, izložbom 10 ruskih slikara u Centralnom Domu umjetnika u Moskvi. Projekat i dalje traje, uz povremene izložbe u Rusiji i Crnoj Gori.
Slikari, predstavljeni na ovogodišnjoj izložbi su Elena Afanasjeva, Sergej Alduškin, Andrej Sanikov, Zemfira Ahmetova i Natalija Čaban. Radovi su većinom u tehnici akvarela, sa nekoliko „laganih“, akvarelski uradjenih ulja i crteža sa korišćenjem pastela i tuša. Svako od umjetnika je na svoj jedinstven način izrazio utisak vidjenog i doživljenog, na ovim inspirativnim i prelijepim prostorima, stoji u najavi izložbe.
Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Kotoru naložilo je M. L. iz Perasta da zbog ubistva kokota u naredna tri mjeseca u dobrotvorne svrhe uplati “određeni iznos” novca, nakon čega će, ako osumnjičeni postupi po rješenju, krivična prijava protiv njega biti odbačena.
To se navodi u odgovoru kotorskog ODT-a na zahtjev Savjeta za građansku kontrolu policije o slučaju ubistva kokota 15. maja, tokom manifestacije “gađanje kokota”, kada mještani Perasta obilježavaju pobjedu nad Turcima u 17. vijeku.
Protiv M. L. tada je zbog upotrebe vatrenog oružja i ubistva pijetla podnijeta krivična prijava.
“U predmetu je trenutno u toku postupak odloženog krivičnog gonjenja… a osumnjičenom, koji je priznao izvršenje krivičnog djela naloženo je da u dobrotvorne svrhe uplati određeni iznos u roku od tri mjeseca”, navodi se, pored ostalog, u odgovoru ODT-a Kotor.
Kazna za M. L. i prva je zbog ubistva pijetla na tom tradicionalnom događaju, zbog čije prirode su više puta reagovali i zaštitnici životinja. Zbog tradicionalnog gađanja žive mete, preporuku da razmisle i revidiraju sadržaj manifestacije, organizatorima – Mjesnoj zajednici Perast, Društvu prijatelja grada Perasta i Opštini Kotor, početkom jula uputili su i iz Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Zavjetni dan – gađanje kokota 2019.
“Vrijeme je da se preispita karakter i sadržaj konkretne tradicionalne manifestacije čije sve aktivnosti i sadržaji moraju biti u skladu sa pozitivnim propisima Crne Gore”, navodi se, pored ostalog, u preporukama Savjeta i dodaje da, manifestacija, iako je tradicionalna, “mora da prepozna neupitno poštovanje zakona u vezi sa upotrebom oružja i moralni napredak u vezi sa preispitivanjem i odbacivanjem tradicionalizma kada je riječ o tretmanu životinja”.
Savjet je tada pozvao i Vladu i Savjet za zaštitu životinja, koji je formiran u okviru Ministarstva poljoprivrede, da podstaknu aktivnosti i napore u pravcu zaštite dobrobiti životinja.
Gađanje Kokota – Boka News
Iz Savjeta su tada kazali da, nakon konačne ocjene ODT-a u Kotoru, očekuju “da se policija odgovarajuće postavi u domenu njene nadležnosti imajući u vidu činjenicu da je upotreba oružja zabranjena na javnom mjestu i da je moglo doći do ugrožavanja bezbjednosti građana”.
Savjet je ranije Upravi policije preporučio i da ubuduće privremeno ograniči okupljanje u Perastu, pa čak i da ga prekine, ukoliko bude realizovano na isti način kao do sada.
Superjahta “A” ruskog milijardera Andreja Meljničenka uplovila je večeras u marinu Porto Montenegra.
Jahta predstavlja pravo tehnološko i estetsko čudo, dugačka je 142 metra i broji posadu od 42 čovjeka.
Dizajn jahte potpisuje Francuz, Filip Stark koji je jahtu završio 2017. godine.
Cijena ovog luksuznog plovila procijenjena je na pola milijarde eura, a ruski milijarder ju je poklonio svojoj supruzi Aleksandri, srpskoj manekenki i bivšoj članica popularne grupe “Modelsi”.
Meljničenko je po Forbsovoj listi iz 2018. godine 88. najbogatiji čovjek na svijetu, dok se smatra za sedmog najbogatijeg Rusa.
Menadžment hercegnovskog opštinskog preduzeća “Čistoća” reagovao je na navode iznijete na pres konferenciji pokreta URA u tom gradu, 3. septembra.
“Nećemo se upuštati u polemike i razloge zbog kojih je gospodin Baždar baš sada odlučio da javnosti saopšti kako je upravo on zaslužan za sve pozitivno što je u „Čistoći“ urađeno, a nije imao nikakvog učešća u nekim odlukama koje ne vidi kao dobre. Svakome ko iole razumije način funkcionisanja ovakvog preduzeća jasno je da su pozitivne promjene, koje gospodin Baždar vidi kao isključivo svoj rezultat, nemoguće bez stalnog i posvećenog zalaganja cijelog menadžmenta, na čijem čelu je izvršni direktor. Da je i sam gospodin Baždar uvidio pozitivne promjene i dobar način rada, potvrđuje nam to što je on nedavno glasao za izbor direktora „Čistoće“, čime je Odbor jednoglasno potvrdio izbor aktuelnog direktora”, stoji u saopštenju menadžmenta “Čistoće”.
Baždar je, kako su kazali, tokom obavljanja funkcije predsjednika Odbora direktora „Čistoće“ bio u potpunosti upoznat sa funkcionisanjem tog preduzeća, kao i sa svim potezima i odlukama koje su značajno doprinijele poboljšanju rada.
“Njemu je vrlo dobro poznato da je dodatna radna snaga bila neophodna kako bi „Čistoća“ mogla u potpunosti da odgovori zahtjevima i omogući redovno obavljanje tehnološkog procesa. Nema riječi o partijskom zapošljavanju na poželjne pozicije, koje gospodin Baždar pominje, već se radi se o operativcima, prevashodno ljudima na pozicijama vozača, mehaničara i čistača koji su angažovani na određeno vrijeme, a bez kojih „Čistoća“ ne bi mogla da postigne ove rezultate u momentima kada je bilo dovedeno u pitanje redovno funkcionisanje. Ne vidimo da je gospodin Baždar imao problem sa angažovanjem dodatnih snaga za pomoć u radu „Čistoće“ onda kada je potpisao odluku da oformi stručno radno tjelo, kojom je angažovao sam sebe za dodatan rad, i odredio naknadu”, stoji u saopštenju “Čistoće”.
Oni su izrazili sumnju u vjerodostojnost peticije sa kojom je Baždar upoznao novinare.
“Ne želeći da, kako su kazali, umanje zalaganje i dobre namjere gospodina Baždara, moramo izraziti sumnju u vjerodostojnost peticije sa kojom je juče upoznao novinare. Razlog je prost, od juče nam se javljaju zaposleni da se ograde od ovog dokumenta, navodeći da nisu znali šta tačno potpisuju i na koji način će to biti iskorišćeno. Podržavamo sve koji imaju dokaze o bilo kakvim neregularnostima, da ih iznesu u javnost i reaguju u skladu sa zakonom. Preduzeće od kojeg zavisi funkcionisanje cijelog grada bavi se isključivo činjenicama i ne može sebi da dozvoli vrijeme za bavljenje neosnovanim navodima, političkim raspravama i zadovoljavanjem ličnih sujeta”, zaključuje se u saopštenju.
Najbrža jedrilica na prethodno održanoj Luštica Bay Cup 2019 regati u zalivu Trašte je “Bojana” iz JK Mornar kojom je upravljao skiper Nebojša Dimitrijević. Jedriličarska regata izuzetne ture – od marine Luštica Bay do ostrva Lastavica i nazad, bila je jedna od uzbudljivijih ruta za ovaj sport u bokokotorskom akvatorijumu i pružila nesumnjiv izazov jedriličarima.
U klasi ojedrenih barki jedrilica “Šajka” i skiper Miroslav Orlov osvojili su prvo a drugo mjesto skiper Branko Krstovic na jedrilici “Andamento Lento”.
U klasi 4 Open pobjednik je skiper Miodrag Milić “Vega” član JK Delfin a drugi je skiper Mato Dabovic i jedrilica “Stella MARIS”.
Članovi JK Lahor, skiper Marijan Milošević i Nikša Truš zauzeli su prva dva mjesta u klasi Open 5 jedreći na plovilima “Amaya” I “Chita”.
U klasi 6, Nikolai Sirnov I jedilica “Plus Minus” bili su prvi, a jedrilica UNA Forza i skiper Goran Moskov i Lustica Bay sailing team su odustali od takmičenja usljed nedostatka vjetra.
dobitnici
U klasi 8 “Bojana” je prva a na drugom mjestu je skiper Dejan Nikolić i jedrilica “Tanya”.
Prva regata u klasi “krstaš” u predivnom akvatorijumu zaliva Trašte i Rosa, Luštica Bay Cup 2019, održana je u organizaciji Luštica Bay i Jedriličarskog kluba “Delfin” (JK Delfin).
Dugogodišnja podrška Luštice Bay mladim jedriličarima JK Delfin, uz prepoznatljivost crnogorskog jedrenja i ideju da se Tivat još bolje pozicionira na međunarodnoj regatnoj sceni, doveli su do osmišljavanja regatnog polja u zalivu Trašte za “krstaše” na uzbudljivoj regati koja će postati tradicionalna.
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore i Nacionalni park Durmitor u saradnji sa Turističkom organizacijom Žabljak, NVU „Rukotvorci“ i Planinarskim klubom „Durmitor“, u petak, 06. septembra 2019. godine, organizuju promotivno-edukativni događaj „NP Durmitor otvara svoja vrata.“
Pozivamo sve ljubitelje aktivnog odmora u prirodi da toga dana, uz besplatan ulaz, posjete Crno jezero i uživaju u raznovrsnim aktivnostima, organizovanim pješačkim turama, edukativnom programu, izložbi rukotvorina.
U okviru promotivno-edukativnog događaja na Crnom jezeru zainteresovani posjetioci će imati priliku da od 10-15 časova besplatno iznajme kajake i oprobaju se u kajakarenju na jednom od najljepših ledničkih jezera u Crnoj Gori, te u 10 časova degustiraju gastronomske specijalitete koje će za ovu priliku pripremiti domaćice sa područja Žabljaka.
Za ljubitelje aktivnog odmora organizovaćemo dvije pješačke ture: pješačku turu „Tri jezera – Barno (1489 m), Zminje (1520 m) i Crno jezero (1450 m)“ i pješačku turu „Ivan do – Jablan jezero“ koje će voditi stručni vodiči iz NP Durmitor i PK Durmitor. Mjesto i vrijeme okupljanja za obije ture je rampa na putu prema Crnom jezeru, u 9 časova toga dana. Prijave za pješačke ture se već mogu vršiti na broj telefona +382 069 68 83 06. Posjetioci parka će imati priliku da u Centru za posjetioce u Upravnoj zgradi NP Durmitor, od 9-16 časova, posjete izložbu leptira i insekata i saznaju više o njihovoj raznovrsnosti i značaju, kao i ulozi koju nacionalni park ima u njihovoj zaštiti.
Djeca predškolskog uzrasta iz vrtića „Eko bajka“ posjetiće izložbu leptira i insekata u Centru za posjetioce u okviru koje će biti organizovana edukativno-kreativna radionica. Učenici OŠ „Dušan Obradović“ će električnim autobusom doći do Vražjeg i Ribljeg jezera gdje će biti organizovana edukativna radionica. Za učenike SMŠ „17.septembar“, biće organizovana edukativna pješačka tura „Tri jezera – Barno, Zminje i Crno jezero“.
Tokom dana, od 9-18 časova, na Crnom jezeru, biće organizovana izložba rukotvorina i domaćih proizvoda u saradnji sa NVU „Rukotvorci“. Izložba je prodajnog karaktera.
Ulaz u NP Durmitor, u petak, 6. septembra, je slobodan za sve posjetioce parka. Očekujemo Vas! Dobrodošli!
Za sve informacije, možete kontaktirati Službu za promociju, edukaciju i turizam, na broj telefona 067 344 359.
