Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Najpoznatija svjetska niskotarifna kompanija, čuveni irski Ryanair, zainteresirana je da svojim letovima poveže Mostar s ostatkom svijeta.
Kako Klix saznaje, Aerodrom Mostar dobio je upit iz Dablina, u kojem je naznačen interes irskog avioprijevoznika da grad na Neretvi postane jedna od 230 svjetskih destinacija s kojih lete avioni s prepoznatljivom zlatnom harfom.
Pregovori su u toku, a mostarska delegacija već je jednom boravila u Dablinu, sjedištu Ryanaira. U narednom periodu očekuje se konkretizacija razgovora i postizanje eventualnog dogovora.
Kontakti su ostavreni i s Wizz Airom, a obje ove kompanije s više ili manje uspjeha već saobraćaju s bh. aerodroma.
Iz Mostara trenutno saobraća samo Croatia Airlines za Zagreb, a u maju se očekuje povratak aviokompanije Eurowings i otvaranje linija za njemačke gradove. Spominje se mogućnost i da nova bh. kompanija FlyBosnia čarter letovima prevozi italijanske hodočasnike koji dolaze u obližnje Međugorje.
Novi konkurs za obnovu broda Galeb još nije raspisan, a kada će biti, još uvijek nije poznato. Podsjetimo, rok za dostavu ponuda na natječaj za obnovu Galeba i njegovo pretvaranja u brod-muzej bio je 3. januara i kao jedini ponuđač javilo se brodogradilište »Viktor Lenac«. U natječaju je Grad Rijeka iznos za potrebne radove procijenio na 27,6 milijuna kuna, dok je ponuda »Lenca« iznosila 59,9 milijuna, zbog čega je u konačnici natječaj i poništen uz ocjenu iz Grada kako se radi o »nerealno visokom iznosu«, piše Novi list.
U istom priopćenju o poništenju natječaja, objavljenom 7. januara 2019. godine, iz Grada su naveli kako će novi biti raspisan u roku od 30 dana. Taj rok je prošao, a novi natječaj za obnovu još uvijek nije raspisan.
Iz Grada su, osim tvrdnji da je iznos planiran za obnovu realan, isticali i kako bi radovi trebali biti gotovi u roku od 10 mjeseci od ulaska broda u izabrani škver, na temelju čega se računalo da bi brod-muzej, ako bi u veljači bio otegljen, do kraja 2019. mogao biti i zgotovljen. Nakon toga bi slijedilo uređenje muzejskog postava pa bi Galeb svoja vrata kao brod-muzej mogao otvoriti u svibnju odnosno lipnju 2020. godine. No s obzirom na poništenje prvog natječaja i činjenicu da novi još nije raspisan, za očekivati je kako ti planovi neće biti ostvareni, što u konačnici i nije najveći problem. Hoće li Galeb prve posjetitelje primiti u lipnju ili srpnju manje je važno, puno je važnije hoće li ih primiti uopće.
Obnova »Galeba« dio je projekta Europske prijestolnice kulture i njegova obnova financira se zajedno s obnovom Palače šećerane kroz integrirani program »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine« koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa »Konkurentnost i kohezija« sa 68.891.606,18 kuna bespovratnih sredstava.
Upit o detaljima vezanima uz novi natječaj uputili smo Gradu Rijeci i te ćemo informacije objaviti čim ih dobijemo.
biće otvorene u subotu 23. februara u 18 sati na glavnom gradskom trgu, koncertom klape “Contra” – saopštio je Organizacioni odbor.
Dječiji maskenbal biće održan u subotu 24. februara u Poslovnom centru „Vukšić” od 15 sati. Za sve maškarane mališane predviđeni su pokloni i zabava uz “The grupu”.
U cilju što bolje promocije Tradicionalnog Karnevala i ove godine, osim u Kotoru, predviđeni su abrumi u Budvi i Tivtu. Abrum u Budvi održaće se 25. februara od 17 sati.
U saradnji sa ŠOSMO „Vida Matjan”, dva sata kasnije u crkvi Svetog duha održaće se „Koncert pod maskama”.
Kotorski karneval – Stare ure
U Tivtu abrum je planiran za 26. februar od 17 sati , a istog dana proći će i ulicama Kotora, oko 18.30. Drugi abrum u Kotoru održaće se dan prije karnevala – 2. marta od 11 sati. Ulicama Starog grada proći će Kapo karnevala, kotorska Gradska muzika i mažoretke udruženja „Fešta” i Plesnog studija „Alisa”.
Nakon toga na Trgu od oružja nastupiće plesna grupa “Infinity dance”, kao uvod u koncert grupe Trio Gušt.
Na velikoj sceni Kulturnog centra nastup će imati plesni studio „Alisa” – 27. februara u 19 sati, dok će dan kasnije u Galeriji Kulturnog centra biti priređena izložba karnevalskih kostima.
„Svi smo mi Fešta” – naziv je XXIV koncerta mažoretki „Fešta” koji će, uz podršku „Feštine akrobatik grupe” biti organizovan na velikoj sceni Kulturnog centra 1. marta od 19 sati.
Na velikom maskenbalu, u Poslovnom centru „Vukšić” 2. marta će od 20 sati goste zabavljati “Tri kvarta” i “Trio Gušt”.
Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 3. marta velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od 15 sati.
Đe ste Kotorani foto Boka News
Suđenje karnevalu biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
U karnevalskoj noći nastupiće „Terraross”, poznati feštađunski orkestar iz Pulje i Goran Karan sa bendom „Vagabundo”.
Na dan karnevala iz štampe će izaći humoristično-satirični list „Karampana”. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova koji čine sadržaj ovog lista nalazi se na Kamenom kiosku, ispred glavnih gradskih vrata.
Organizator fešte je JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta” Kotor, pokrovitelj je Opština Kotor.
Opština Budva će, kroz # DynaMob 2.0 projekat, po prvi put biti u prilici, da svojim građanima i turistima, omogući alternativu za zdraviji i ekonomičniji prevoz u gradu, kroz nabavku električnih bicikala, ugradnju stanice za punjenje eko automobila, stanica za bike-sharing, u kombinaciji sa odgovarajućom aplikacijom.
Projekat #DynaMob 2.0 ima za cilj da promoviše i podstakne korišćenje ekološki prihvatljivih oblika transporta sa fokusom na car-sharing i bike-sharing.
Opština Budva je domaćin drugog po redu sastanka projektnih partnera koji se realizuje u okviru implementacije projekta #DynaMob 2.0 – Dinamična mobilnost i finansira se sredstvima Evropske unije kroz INTERREG IPA program prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru 2014-2020.
Sastanak je svečano otvorio Marko Marković, potpredsjednik Opštine Budva, koji je učesnicima poželio dobrodošlicu.
“Naša opština je najrazvijenija turistička opština u zemlji i posljednjih decenija mi činimo otprilike polovinu ukupnog turističkog prometa Crne Gore. Sa najviše aktivnih privrednih subjekata po glavi stanovnika, Budva je takođe domaćin i veoma intenzivne ekonomske aktivnosti. U posljednjih 10 godina mi smo prvorangirana opština po nivou konkurentnosti u Crnoj Gori”, kazao je Marković.
Međutim, on je istakao da ovakav intenzivan ekonomski razvoj ima svoju cijenu.
“U špicu sezone naša relativno mala zajednica od oko 20.000 stanovnika uveća se 5 do 7 puta i ponekad primi i do 150.000 ljudi. Posljedično, mi se suočavamo sa nekoliko teških izazova a jedan od njih jeste i veliki saobraćajni zastoj i povećanje našeg karbonskog otiska.
U posljednje dvije godine naša Opština je dosta radila na poboljšanju “ozelenjavanja” naše ekonomije i turizma. Sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj potpisali smo Protokol o razvoju niskokarbonskog turizma i već smo sproveli nekoliko “zelenih” inicijativa sa ovom renomiranom međunarodnom institucijom.
U martu 2018. godine Budva je potpisala Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju i pridružila se zajednici više od 7.000 gradova koji se bore za održivo i zeleno okruženje.
#DynaMob-2.0 BD
Budva je takođe i član CIVINET mreže gradova koji promovišu CIVITAS održivu urbanu mobilnost, inicijativu koja je implementirala preko 800 riješenja za urbani transport u više od 80 “Living Lab” gradova širom Evrope.
Ali istovremeno, uprkos svemu ovome, mi smo veoma svjesni da su ovo samo početni koraci. Ukoliko ne uspijemo da proširimo poruku o održivoj mobilnosti kroz cijelu našu zajednicu: našim građanima i našim gostima, i ukoliko im ne pružimo punu institucionalnu podršku mi nećemo ostvariti naše ciljeve.
Stoga je, DynaMob 2.0, projekat dinamične mobilnosti, sa svojim osnovim ciljem promovisanja i podržavanja ekološki prihvatljivih načina transporta veoma važan za nas.
Poslije dugo vremena Budva je sada dobila punu participaciju u Intereg programu i mi se radujemo saradnji u okviru ove inicijative. Mi ćemo pratiti svaku aktivnost veoma pažljivo i pružićemo našu punu institucionalnu podršku u cilju postizanja uspjeha”, zaključio je Marković.
Tokom sastanka, partneri na projektu će razgovarati o dosadašnjoj realizaciji projektnih aktivnosti, biće predstavljene najnovije tehnologije i rezultati vezano za Akcioni plan održive mobilnosti, #Dynamob 2.0 Staze i Investicije.
Ukupan budžet projekta #DynaMob 2.0 je 839.500,00 eura, a implementacija projekta trajaće do aprila mjeseca 2020. godine.
Filmom o ”poslednjem vojvodi Vojvodine” Miroslavu Miki Antiću i prezentacijom manifestacije ”Antićevi dani” sinoć su u Herceg Novom otvoreni Dani Novog Sada, u okviru programa 50. Praznika mimoze.
”Miroslav Mika Antić, kome je ovo veče posvećeno, je znao da se vrijeme mjeri samo našim djelima. Iako je najveći dio života proveo u Novom Sadu, njegova djela jasno govore da je za njegov pjesnički pogled na svijet bilo tijesno i Panonsko more”, rekao je konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović otvarajući veče posvećeno Miki Antiću.
Jubilarni 50. Praznik mimoze je jedinstvena prilika da se tradicionalno dobri odnosi dva grada podignu na kvalitativno viši nivo, rekao je Konzul. On je istakao da Republika Srbija i Generalni konzulat snažno podržavaju razvoj i unapređenje kulturnih aktivnosti Novog Sada i Herceg Novog, te da se nada da će ovi Dani biti ”pokretačka snaga osnaživanja institucija kulture dva grada”.
”Vjerujem da će kulturna saradnja dva grada, koja je i do sada bila zasnovana na prijateljskim i jakim vezama, otvoriti prostor i stvoriti preduslove za zajedničku saradnju kroz projekte ekonomsko održivog razvoja, privredne, aktivnosti zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, sporta i drugih sfera od značaja za opšti društveni napredak i podizanje životnog standarda građana dva grada”, poručio je Dojčinović.
”Mi ćemo nastaviti saradnju, jer je ove godine Novi Sad Omladinska prijestonica Evrope, za tri godine je Evropska prijestonica kulture, tako da imamo puno razloga da sarađujemo sa ovim gradom i kolegama koji se bave kulturom i turizmom. Onda ćemo moliti naše gradske oce da to podignemo na viši nivo, jer puno je razloga da Novi Sad i Herceg Novi postanu gradovi pobratimi”, poručio je Mirsad Avdić iz Kulturnog centra Novi Sad.
Predstavljajući 12. ”Antićeve dane”, Avdić je kazao da su posvećeni piscu koji je ”posebna planetarna pojava”. U foajeu Dvorane Park postavljena je i izložba tekstova o ranijim festivalima, kako bi posjetioci saznali više o manifestaciji i samom Antiću, a ona je upotpunjena njegovim djelima koja je ustupila hercegnovska Gradska biblioteka i čitaonica.
”Organizovanje Dana Novog Sada je tek početak saradnje, na koju smo se obavezali potpisivanjem Sporazuma o saradnji u okviru Oktobarskih dana. Naravno, na ovu saradnju nas ne obavezuje samo sporazum, već mnogo dublje veze, bratske, prijateljske i kulturološke”, kazala je direktorica Javne ustanove kulture ”Herceg Fest” Gordana Porobić Krcunović, ističući da je ovo samo jedan od prvih koraka na ostvarivanju plana saradnje sa novosadskim Kulturnim centrom.
Poželjevši prisutnima da uživaju u filmu o pjesniku koji nas je od malih nogu učio da sanjamo i maštamo, Porobić Krcunović je najavila da će pored kulturnog, Novljani i gosti imati priliku da dožive i puls boemskog života Novog Sada. Gastronomsko veče biće organizovano večeras, 21. februara od 20 sati u Gradskoj kafani i na njemu će biti predstavljena novosadska kuhinja uz zvuke tamburaša.
Suorganizatori Dana Novog Sada su Javna ustanova kulture “Herceg Fest” i Kulturni centar Novi Sad, dvije ustanove kulture koje od prošle godine imaju sporazum o saradnji. Partner u realizaciji gastro večeri je kompanija “Lighthouse of Montenegro”.
U poslovnoj zgradi Elektroprivrede Crne Gore u Nikšiću, u srijedu 20. februara organizovano je izvlačenje dobitnika prvog kola nagradne igre ZLATNI TIM UHVATI RITAM, u skladu sa Pravilima nagradne igre. Nagradna igra ZLATNI TIM UHVATI RITAM počela je 15. januara i trajaće do 31. maja, a odvija se u pet kola.
Nagradna igra je organizovana za članove ZLATNOG TIMA, odnosno sva domaćinstva koja su 31. januara imala stanje duga 0 eura i tako postali članovi Zlatnog tima.
U bazi za izvlačenje dobitnika našlo se 193.444 domaćinstava, članova Zlatnog tima. Nagradni fond za prvo kolo je automobili OPEL ASTRA ENJOY kao i 150 umanjenja na računu od 50 eura. 110 umanjenja od 50 eura izvlačilo se iz baze u kojoj su svi članovi Zlatnog tima, njih 193.444, a 40 umanjenja iz baze u kojoj su članovi Zlatnog tima koji koriste servis elektronski račun, kojih je bilo 15.810.
Proces izvlačenja nadgledala je komisija u sastavu: Milan Perović, predsjednik, iz fukcionalne cjeline Snabdijevanje, Jelena Ćeranić, član, iz Direkcije za informacine tehnologije i Eleonora Albijanić, član, iz Direkcije za ljudske resurske i korporativnu komunikaciju
Automobil OPEL ASTRA ENJOY dobilo je domaćinstvo sa pretplatnim brojem 11140503 iz Berana.
150 umanjenja od 50 eura dobila su domaćinstva iz raznih crnogorskih gradova: Herceg Novog, Kotora, Tivta, Budve, Bara, Ulcinja, Cetinja, Nikšića, Žabljaka, Mojkovca, Bijelog Polja, Rožaja, Podgorice, Berana, Pljevalja. Njima će se umanjenje od 50 eura automatski obračunati na narednom, februarskom računu.
Sistem izvlačenja dobitnika organizovan je metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem.
Spisak dobitnika može se pogledati na web sajtu www.epcg.com, 21. februara u svim štampanim medijima biće objavljen spisak dobitnika – pretplatni broj i grad, a o dobitnicima se javnost može informisati i na našoj fejsbuk strani na kojoj je išao prenos izvlačenja uživo.
Podsjećamo da su ostala još četri kola nagradne igre, za koje će izvlačenja biti organizovano u upravnoj zgradi EPCG u Nikšiću u 09.45 h, i to za drugo kolo 20. marta, treće kolo 17. aprila, četvrto kolo 27. maja i peto kolo 19. juna.
U naredna četri kola nagradni fond čini 150 umanjenja na racunu od 50 eura. 110 umanjenja izvlači se iz baze u kojoj će biti svi članovi ZLATNOG TIMA, a 40 umanjenja iz baze u kojoj su članovi Zlatnog tima koji imaju aktiviran servis elektronski račun.
Njemački investicioni fond 4K Invest, koji je bio zainteresovan za neki od modela preuzimanja crnogorskog nacionalnog aviopreoznika Montenegro Airlines, na korak je od odustajanja od tog posla.
“Nemoguće je širiti posao u Crnoj Gori i zbog unutrašnjih i spoljnih ograničavajućih faktora”, rečeno je za Investitor.me nezvanično iz 4K Investa.
“Imali smo kontakt s predstavnicima Vlade ali ne vidimo način kako da kroz poslovanje ozdravimo kompaniju i učinimo je profitabilnom. Nagomilani gubici su veliki problem, ali i uslovi poslovanja avio-biznisa i van Crne Gore”, precizirali su iz fonda.
Montenegro Airlines je godinama u velikim finansijskim problemima a akumulirani gubici iznose oko 60 miliona eura. Sudeći po komentaru iz 4K Investa, to je veliki problem za sklapanje dogovora, a situaciju otežava i stanje avio-prevoza u Evropi i svijetu. Avio-kompanije su u problemima sa poslovanjemn već godinama unazad, zbog sve nižih karata i većih troškova za gorivo i aerodromske usluge.
U Vladi Crne Gore su u ovoj godini kao jedan od prioriteta postavili rješavanje situacije s Montenegro Airlinesom.
U Orebiću je održan radni sastanak u svezi multimodalnog projekta pod naslovom ‘Poboljšanje prometne povezanosti Pelješca i otoka Korčule’ koja u ovoj fazi uključuje izgradnju dva trajektna pristaništa u Polačištu na otoku Korčuli i u Perni na poluotoku Pelješcu, spojnih cesta, te obilaznicu Orebića u duljini od 6,5 km.
Na sastanku je razmatrana dinamika i usklađivanje realizacije pojedinih segmenata ovog velikog multimodalnog projekta. Hrvatske ceste su izvijestile da su pokrenule i započele realizaciju ugovora za izradu svih glavnih projekata do građevinske dozvole. Osim glavnih projekata potrebno je izraditi i studiju utjecaja na okoliš za koju se pretpostavlja da će vremenski najznačajnije utjecati na ukupnu realizaciju, jer zbog Europske regulative minimalno trajanje izrade studije ovog tipa iznosi osam mjeseci, izvještava Dubrovačko-neretvanska županija.
Nakon kompletiranja cjelokupne dokumentacije pristupit će se izgradnji obilaznice za što postoje i mogućnosti financiranja iz EU fondova. Budući je trasa same obilaznice i njezin položaj definiran prostornim planom, razmatrana su i usuglašena spojna rješenja na Orebić kao i način spajanja na samim krajevima obilaznice duge oko 6,5 kilometara. ŽUC je izvijestio da se spojne ceste od buduće Luke Perna prema obilaznici Orebića projektiraju u skladu s planom te da su zadovoljni sa sadašnjom dinamikom realizacije, a zamjenik Cebalo je istaknuo da realizacija planiranih trajektnih pristaništa ide zadovoljavajućim tempom te kako su sredstva EU fondova već na raspolaganju što se tiče planiranih luka.
Načelnik Ančić je napomenuo kako nepovoljan položaj postojeće trajektne luke dovodi Orebić u težak i neizdrživ položaj u prometnom smislu, te je pozdravio aktivnosti koje se u ovom trenutku rade na razvoju cjelokupnog projekta. Istaknuo je da je Općina spremna i želi pomoći na svaki način kod realizacije jer je ovaj projekt od neizmjerne važnosti za kvalitetu života kako mještana tako i turista, te za ukupni gospodarski razvoj same Općine, Pelješca i otoka Korčule.
Mještani Bijele se žale da ih grit koji je uskladišten u krugu Jadranskog brodogradilišta Bijela i dalje ugožava jer nije adekvatno obezbijeđen.
Predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojislav Ilić navodi da dobijaju veliki broj pritužbi građana da se u danima kada je pojačan vjetar diže ogromna prašina od grita o čemu postoje i video zapisi.
“Dio prašine, odlazi u more, a dijelom u atmosferu”, kaže Ilić.
Misli da bi trebalo na neki način onemogućiti dizanje prašine nakon sijanja rasutog grita.
Iz mjesne zajednice Bijela navode da su pokušali prošle sedmice da organizuju zvaničan sastanak predstavnika Opštine i Mjesne zajednice, kako bi našli adekvatno rješenje za ovaj problem, ali da se nije pojavio niko od predstavnika izvođača radova – firme “Valgo”.
O svemu su obavijestili Komunalnu policiju koja se proglasila nenadležnom i sve proslijedila ekološkoj inspekciji.
Bijela – grit
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i predsjednik francuske kompanije “Valgo” Fransoa Buše su prije 15 mjeseci najavili da će prvi brod sa toksičnim gritom iz Jadranskog brodogradilišta Bijela krenuti za Španiju u januaru ove godine, a čitav projekat remedijacije tla trebalo bi da bude završen do marta 2020. godine.
Predsjednik kompanije “Valgo” je tada kazao da će projekat remedijacije tla trajati 21 mjesec, da će tretirati 150.000 tona otpada na površini od 1,7 hektara i da je projekat vrijedan 23 miliona eura.
Do sada nijedna tona grita nije odvezena iz Brodogradilišta, a u mjesnoj zajednici Bijela nemaju informacije ni kada će to biti.
Prosječna zarada zaposlenih u lokalnoj upravi Tivta, ne računajući primanja radnika javnih ustanova Centar za kulturu, Sportska dvorana i Muzej i galerija koji su takođe na budžetu Opštine, trenutno iznosi 873,57 eura, proizilazi iz analize podataka o izdacima za neto zarade planiranim u budžetu Opštine za 2019. i broja stalno zaposlenih u opštinskoj administraciji.
To je izuzetno visok prosjek imajući u vidu činjenicu da prosječna zarada u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, iznosi 512 eura. Prosječna zarada opštinskih činovnika značajno je veća i od generalnog prosjeka zarada u Tivtu koji po Monstatu iznosi 675 eura i koji je ubjedljivo najveći u državi. Imajući u vidu ove podatke, ne čudi prava jagma koja u Tivtu vlada za „udomljavanje u Opštini“ ili njenim javnim preduzećima i ustanovama, u koje bez većeg promišljanja, prelaze i kadrovi DPS koji su do tada radili za strane investitore poput Porto Montenegra, kao što je npr. slučaj sa glavnom administratorkom Opštine Marijom Sijerković, direktoricom Turističke organizacije Gabrijelom Glavočić, Muzeja i galerije Jelenom Bujišić…
Poplava zapošljavanja u lokalnoj upravi rezultirala je činjenicom da je Opština sa 88 stalno zaposlenih, koje je u njoj na proljeće 2014. na kraju svog mandata „ostavio“ bivši gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS), u međuvremenu pod Sinišom Kusovcem narasla na 152 činovnika i funkcionera koji primaju platu iz budžeta koga pune svi Tivćani. Samo za neto zarade ovih 152 administrativaca, iz gradskog budžeta Tivta ove će godine biti potrošeno ukupno 1.593.400 eura, što daje prosječnu neto mjesečnu platu od 873,57 eura. Uz to, Opština će ove godine iz svog budžeta izdvojiti i dodatnih ukupno 293.000 eura za neto plate zaposlenih u Centru za kulturu, Sportskoj dvorani i JU Muzej i galerija.
Ovako glomazna i dobro plaćena lokalna administracija međutim, Tivćanima u najvećoj mjeri ne pruža očekivano visoki kvalitet usluga. Samo u prošloj godini ukupne direktne štete za budžet grada u iznosu od oko osam miliona eura bio je kroz izgubljene sudske sporove, plaćanje odštete građanima za uzurpiranu zemlju ili kontroverznim opraštanjem komunalija strateškim investitorima. Istovremeno, brojne investicije i projekti koji su Kusovac i lokalna vlast na izborima 2016. obećali Tivćanima, idu više nego kilavo, pa je tako lani za svih 12 mjeseci realizovano ukupno nešto više od 40 odsto svih planiranih investicija za 2018. Neki od tih projekata poput gradnje nepunih 400 metara puta u naselju Cacovo gdje za tri godine od početka radova nije još položen ni centimetar asfalta, ili izmještanja dva stuba dalekovoda u Gradiošnici bez čega nema izgradnje Vatrogasnog doma, a na što se čeka već četiri godine, gotovo da su dobila legendarni status i predmet su brojnih šala u gradu.
I dok godinama čekaju da im lokalna administracija unaprijedi komunalnu infrastrukturu i izgradi nedostajuće javne objekte, Tivćani će samo ove godine za plate i ostala primanja zaposlenih u Opštini i trima njenima JU, te poreze i doprinose na njih, izdvojiti više od 3,45 miliona eura. Za taj novac Tivat bi na primjer, mogao dobiti gradu već godinama prijeko potreban objekat nove velike osnovne škole za oko 1.000 učenika, sa svom najmodernijom opremom.
