Promocija monografije “Praznik mimoze – 50 godina cvijetnog festivala”

0
Monografija Praznika mimoze

Promocija monografije „PRAZNIK MIMOZE – 50 GODINA CVJETNOG FESTIVALA“ zakazana je za petak, 22. marta u 19 sati u Dvorani „Park“.

Ideja o monografiji Praznika mimoze stara je deceniju i više. U susret četrdesetom rođendanu najstarijeg hercegnovskog festivala počela je priprema, a zadatak da u priče saberu sve prethodne godine dobili su pokojni Petar Janičić, ugledni publicista i novinar i Vitka Vujnović, novinarka Radio Herceg Novog. Monografija te godine nije objavljena, ali je prikupljen dragocjen materijal koji je pred 45. izdanje februarske cvjetne fešte sabran u knjigu „Praznik mimoze – čarolija koja traje“ .

Petar Janičić, preminuo je u međuvremenu, ali su storije o prvim godinama Praznika koje je on zabilježio (period od 1969. do 1984.) ostale sačuvane i objavljene su. Zbivanja i atmosferu na Prazniku mimoze od 1985. do 2002. godine  zabilježila  je Vitka Vujnović, a  Dragica Ivanović (novinarka u Radio Herceg Novom i višegodišnji dopisnik „Pobjede“)  uradila je isto za period od 2003. do 2009. godine.

Novi povod za oživljavanje ideje o monografiji bio je novi jubilej – 50 godina Praznika mimoze. Ideju su inicirali iz  JUK Herceg fest koja je i izdavač.

Monografija „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“ pripremana je skoro godinu.

Prethodna publikacija „Čarolija koja traje“ bila  je odlična osnova za početak, ali se tim saradnika okupljen oko monografije saglasio da priču treba dopuniti kazivanjem  organizatora i učesnika, domaćina i gostiju, različitim  sagledavanjem koncepta festivala. Zbog toga se i nije išlo   već savladanim putem prethodne publikacije, niti  su opširno hronološki bilježeni  događaji iz poznatog  festivalskog kolopleta, već je hvatana suština  kroz kazivanja onih koji su živjeli za i uz Praznik u godinama koje  danas nazivamo zlatnim, potom onima koje su bile u svakom smislu teške i olovne zbog zemljotresa, rata, sankcija, do onih u kojima smo se oporavljali, osamostaljivali, pa ponovo povezivali sa prijateljima. Pokušali smo  takođe da  nagovjestimo i šta bi Praznik trebalo da postane u budućnosti.

Monografija Praznika mimoze

U novom prikupljanju građe, priča, fotografija za ovu knjigu zahvalnost dugujemo svim sagovornicima, svima koji su fotografisali, snimali, pisali o novskoj fešti.

Rezultat posvećenog jednogodišnjeg rada je monografija objavljena na više od 300 strana, sa preko 500 fotografija i stotinak razgovora.

Na kraju, i kada ovu knjigu ispisivanu s jubavlju i poštovanjem, pročitamo, mogli bismo opet započeti  novu. Jer,  neizmjerna je energija i nasaglediva radost koju ovom Prazniku dajemo i koju nam on vraća, krećući se  poput života lagano  prema budućnosti.

Inovativni finski dizajn u Herceg Novom

0
Izlozba-Inovativni finski dizajn- foto Z.K.

Među prijateljske zemlje koje je ugostio 50. Praznik mimoze upisala se i Finska, izložbom „Inovativni finski dizajn“ koju je sinoć u foajeu Dvorane Park otvorio finski ambasador Perti Ikonen.

Finska i Crna Gora se približavaju, poručio je ambasador Ikonen otvarajući izložbu koja je prvi put u Crnoj Gori.

“Kako je Crna Gora u procesu pristupanja Evropskoj uniji, evidentno je da smo svakog dana sve bliži jedni drugima”, rekao je Ikonen, dodajući da su konekcije između sjevera i juga sve bolje pa ćemo, pored ljetnje linije od Helsinkija do Podgorice, od 01. aprila imati i direktan let Helsinki-Tivat.

On se zahvalio Herceg Novom na prilici da učestvuju u Prazniku mimoze i objasnio da ovom izložbom žele da pokažu da Evropa i dalje ima dosta toga da pokaže u oblasti dizajna i inovacija. Od deset najinovativnijih zemalja svijeta osam je iz Evrope, a Finska je jedna od njih.

“Ko god posjeduje mobilni telefon takođe posjeduje i finski patent u tom telefonu, što znači da svi na svijetu koristimo nešto što je dio Finske“, kazao je Ikonen.

Herceg Novi ovom izložbom otvara vrata još boljoj saradnji sa Finskom, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.
Izlozba-Inovativni finski dizajn- Stevan Katić – foto Z.K.
“Od prijatelja iz Finske možemo i nadamo se naučiti mnogo, a Herceg Novi će uvijek rado biti domaćin ovakvih i sličnih manifestacija”, dodao je Katić i zahvalio se Ambasadi Finske.

“Kreativna dizajnerska rješenja, od komunikacionih i informacionih tehnologija, brodogradnje i namještaja, do medicinske elektronike i zdravstvene zaštite, primjeri su ne samo estetskog sklada i minimalizma, već, u određenoj ravni, predstavljaju misao i ideju o napretku – sa potkovanim fokusom, konciznošću i vizijom. Tim principom se vodi i naša lokalna samouprava, kako bi buduće generacije naslijedile prave vrijednosti, one koje ostaju kao prepoznatljiv pečat zajednice u kojoj rade i stvaraju“, kazao je Katić.

Izlozba-Inovativni finski dizajn- foto Z.K.

Otvaranju je prisustvovao i počasni konzul Finske Mihailo Pavićević.

Kroz deset panela, izložba upoznaje posmatrača sa autentičnim i inovativnim rješenjima koji su veoma bitan element uspjeha finskih kompanija i razvoja finskog društva uopšte. Prikazuje dizajn različitih proizvoda, od brodova do mašina i alata, a sva rješenja se vode istim principom – jednostavno korišćenje i dobar izgled.

Izlozba-Inovativni finski dizajn- foto Z.K.

Postavku koja je pripremljena u saradnji Ambasade Finske za Crnu Goru i Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ možete pogledati do 04. aprila.

U Boki uhvaćen krivolovac, ronilac sa devet kilograma školjki, koje su vraćene u more

Pošto od samog začetka akcije Stop krivolovu kod mnogih stoji veliki znak pitanja kako se krivolovu konačno našao “protivotrov” na ovim prostorima, i od kud tolika stopa uspešnosti u akcijama protiv pojedinaca i organizovanih krivolovnih grupa, praktično vam prezentujemo, na najnovijem, primjeru uspješnu akciju, sprovedenu danas u reonu zaliva, na potezu Lipci-Risan, poručuju iz neformalne grupe sportskih ribolovaca i ljubitelja prirode Crne Gore, Stop krivolov.

„Naime, na prijavu građana na našoj FB stranici, Stop krivolovu, da je u mestu Lipci uočeno lice koje vrši ronjenje uz korišćenje aparata za disanje (boca sa kiseonikom), krenulo se u ubrzano planiranje daljih koraka.

Lice je sve vreme praćeno i fotografisano, obaviješteni su nadležni, sa kojima je koordiniran svaki naredni potez i kretnja, posebno u trenutku kada je lice, pod pritiskom jedne meštanke da će obavestiti nadležne o tome što radi brzo napustilo lokaciju, i u ronilačkom odjelu sjeo u auto i krenulo ka Risnu!

Iako je u tom trenutku izgledalo da će se prekršilac izvući, upornost našeg člana to nije dozvolila, te je svojim autom krenuo u istom pravcu, kontrolišuću obalu, i naišao na parkiran auto prekršioca u Risnu, na plaži Mao, o čemu je izvestio nas, a mi informaciju prosledili nadležnima, koji su već krenuli ka lokaciji!

Komandir Jedinice patrolnih brodova i čamaca Herceg Novi, i Inspektor za ribarstvo su ubrzo pronašli lokaciju na kojoj se nalazi vozilo, i iz parkiranog automobila nastavili osmatranje, međutim, lice nije uočeno, te je naš član krenuo u obilazak terena, i nakon izvesnog vremena uočio mesto gde lice roni i o tome izvestio nadležne.

Stop krivolovu

Posle strpljivog čekanja i osmatranja uz konstantu komunikaciju, prekršilac je konačno uočen kako izlazi iz mora i kreće sa ulovom ka svom autu, i u tom trenutku je zaustavljen i procesuiran!

Što kod njega, što u automobilu, zatečeno je oko 9 kilograma Vongola, koje su posle evidentiranja vraćene u more, a od lica je oduzeta kompletna oprema za ronjenje i alat korišten u ovoj krivolovnoj djelatnosti i uz prijavu njegov krivolovni dan se završio neslavno!

Ponovo! Jer se radi o licu koje je i prošle godine procesuirano za isto delo, i kome su krivolovne delatnosti izgleda osnovno zanimanje!

Stop krivolovu

Dakle…Građani, meštani, komšije, ribolovci, ronioci, svi oni savesni članovi našeg društva, od kojih se uostalom akcija Stop krivolovu i sastoji,uz zdravu komunikaciju i saradnju sa nadležnim institucijama, a uz pokroviteljstvo Vlade Crne Gore koja je na apel nas iz Stop krivolovu, dakle građana ove zemlje, u maju 2017.godine odgovorila uredbom kojom je naloženo svim nadležnim institucijama da se krene u borbu protiv krivolova, a pod rukovodstvom Direktorata za ribarstvo MPRR , donose sve ove sjajne rezultate što na slatkim vodama, što na moru!

I to je ono na šta smo najponosniji! Na tu spregu svih nas, na tu saradnju i komunikaciju između gradjana i države, na razumijvanje i zajedničku volju da se uradi nešto dobro, nešto neophodno, da zajedno stremimo istom cilju! Nije baš svojstveno našem podneblje, ali eto, mi smo uspjeli i na to smo veoma ponosni!

Neko će možda reći “veliki spektakl za par kila školjki”…ali taj griješi!

Ovo je samo jedna od zajednički sprovedenih akcija gde se na djelu vidi zdrav odnos, razumijevanje, želja i upornost! Gdje se obraća pažnja na glas “malog čoveka”, na ono što ga tišti,  gdje država prepoznaje zdravu ideju da se nešto loše i nelegalno zaustavi! I naravno da će takva saradnja donositi samo pozitivne rezultate!

Hvala vam svima! I vama koji nas pratite i podržavate, i onima koji imaju ne baš sjajne komentare za ono što radimo, ali najviše hvala onima koji ulažu trud i strpljenje da se nešto promeni, a danas ga je u ovu jednu akciju, uloženo zaista mnogo! Tekst je možda poduži,ali svakako kraći od tih 4-5 sati koliko je danas utrošeno na ovu akciju, a o upornosti i volji aktera da ne govorimo! Hvala vam na današnjem trudu,na svim prethodnim a i narednim akcijama, jer jedino tako menjamo nešto loše i pretvaramo ga u bolje !!!

Idemo dalje… poručuju iz Stop krivolovu !!!

Broj za prijavu krivolova u Herceg Novom je 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i na Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.

stop krivolovu

Gradnja na Ponti Veslo i fotografije objavljene na društvenim mrežama izazvale su revolt…

0
Ponta Veslo-radovi foto Radio HN

Intenzivna gradnja na Ponti Veslo na  Luštici  i fotografije objavljene na društvenim mrežama izazvale su  revolt brojnih Novljana, a novinari su pokušali da saznaju o kakvom je projektu riječ, ko i šta gradi.

Planska dokumentacija koja pokriva Pontu veslo ne postoji na zvaničnom  sajtu Opštine Herceg Novi. Na sajtu resornog Ministarstva stoji   da je  Opština Herceg Novi radila Lokalnu studiju lokacije Uvala veslo, koju je 28.juna 2018.godine, predala Ministarstvu održivog razvoja i turizma na reviziju. Dokument nije dobio potrebne saglasnosti, javlja Radio Herceg Novi.

Marina Sekulić, načelnica hercegnovskog Sekretarijata za za prostorno planiranje i izgradnju objasnila je, da je izrada Lokalne studije lokacije (LSL) Uvala Veslo pokrenuta  donošenjem Odluke o izradi plana, 2014. godine na zahtjev zaintersovanih korisnika prostora. Dodala je, da je uporedo sa Odlukom o izradi plana, donijeta  i Odluka o izradi studije procjene uticaja na životnu sredinu, te da je  sprovedeno anketiranje zainteresovanih korisnika prostora u trajanju od 15 dana, od 24.marta do 7. aprila 2014. godine.

– Uprava za javne nabavke sprovela je postupak javne nabavke šoping metodom za potrebe odabira Obrađivača plana i izvještaja (obrađivač plana je doo „MA Consulting“ iz Podgorice, i obrađivač izvještaja doo „Verdeprojekt“ iz Podgorice). Pribavljeni su podaci, predlozi, mišljenja za potrebe izrade plana i isti dostavljeni navedenim obrađivačima. Izrada plana je 2016. godine zastala iz razloga što je Prostorni plan opštine Herceg Novi stavljen van snage.

Donošenjem novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata oktobra 2017. godine nastavljena je procedura izrade plana. Prema mišljenju MORT-a, Nacrt plana je bilo neophodno korigovati. U međuvremenu je izrađena Studija kulturnih dobara za zahvat LSL Uvale Veslo.  Na kraju, po sili zakona, shodno čl. 217 novog Zakona – 31.12.2018, obustavljena je izrada ovog planskog dokumneta, navela je Sekulić.

Načelnica Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Marija Andrić objasnila je da su obišli teren  18.marta ove godine.

Konstatovali su izvođenje građevinskih radova, a zapisnik sa terena i foto dokumentaciju, koji su sačinjeni na licu mjesta, proslijedili su Ministarstvu održivog razvoja i turizma, odnosno nadležnim inspekcijama na dalje postupanje.

Naučni skup u povodu 300. godišnjice proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom

0
Rijeka- Wikimedia

U sklopu 300. obljetnice proglašenja Rijeke Slobodnom kraljevskom lukom, čime je počeo razvoj luke i grada, u utorak je u Gradskoj vijećnici održan naučni skup na kojem su sudjelovali istoričari, arhitekti i istoričari umjetnosti.

 Skup su organizovali Udruga “Slobodna država Rijeka” i Muzej grada Rijeke.

Predstavnik riječkoga Gradskog vijeća Danko Švorinić ocijenio je na otvorenju skupa da je Rijeka dostojno obilježila jedan od najvažnijih datuma u povijesti grada. “Nakon što je Rijeku 1719. car Karlo VI. proglasio slobodnom lukom, počeo je njezin uspon te se izdigla od manjega grada do velike kozmopolitske sredine”, rekao je.

Zamjenik riječkoga gradonačelnika Marko Filipović je rekao da je veza luke i grada neraskidiva. “Povijest otvorenosti dovela je do toga da je danas Rijeka grad u kojem je izražena tolerancija prema različitostima, različitim narodima, rasama i religijama”, istaknuo je Filipović.

Članica Organizacijskog odbora Ljubinka Toševa Karpowicz predstavila je tom prigodom prvi put javnosti izvorni dokument iz 1725. godine koji regulira ponašanje trgovaca i posjetitelja Rijeke kao Slobodne kraljevske luke.

Taj je dokument u arhivu Srpske pravoslavne crkvene opštine u Rijeci, gdje je pohranjen kao dokument koji su primili grčki pravoslavni trgovci koji su stigli u Rijeku, rekla je.

U uvodnom predavanju arhitektica Nana Palinić je predstavila glavne značajke izgradnje riječke luke, od prve lokacije na ušću Rječine, preko prvih gatova građenih na nasutom terenu ispred današnjega Staroga grada, do planova iz 19. stoljeća i izgradnje luke kakva je i danas.

Diroktor Muzeja grada Rijeke Ervin Dubrović govorio je o projektima i publikacijama te ustanove povezanima s lukom, Velid Đekić predstavio je istoriju riječke petrolejske luke, a Daina Glavočić održala je predavanje o ronilačkom izviđanju riječke luke 1946. godine kako bi se otkrile olupine brodova i utvrdila šteta nakon savezničkog bombardiranja 1945. godine.

Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade – predstava Lagarije – čas o surogatu

0
Lagarije

Svjetski dan pozorišta za djecu i mlade, pod motom “Povedite dijete u pozorište, danas” obilježiće se u srijedu 20.marta.

Iz kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor poručuju da će ovaj dan biti obilježen izvođenjem predstave LAGARIJE-čas o surogatu, u Velikoj sali  sa početkom u 19 sati.

Radi se o predavanju, odnosno performansu namijenjenom djeci starijoj od 10 godina, rađenom prema motivima animiranog filma “Surogat” Dušana Vukotića.

“Film iz 1961. godine je satirični komentar na tadašnji društveni trenutak, no danas, kad je ono što je neposredni doživljaj skoro sasvim iščililo iz naših života i surogat postaje norma po kojoj dišemo, djeluje poražavajuće aktuelno. Uronjeni u društvene mreže kao u rastvor formaldehida, nikada nismo bili usamljeniji. A u takvom svijetu odrastaju i žive i naša djeca. Sagledati taj svijet i prihvatiti ga kao normalan je teško, ali promijeniti ga je nemoguće jer to bi značilo: ići protiv istorije. Ipak, alternativu je nužno pronaći, i mi je tražimo. Prihvatajući da je i pozorišni izraz simulacija, ne želimo da se borimo protiv surogata, već da se borimo uprkos surogatu. Pitamo se: ako je surogat već neminovan, što je to dobro što nam on može donijeti, odnosno da li nešto lažno može da posreduje i istinu? Vukotićev film služi kao osnova i inspiracija da se kroz multimedijalni performans posreduje ideja o kreaciji kao ultimativnom surogatu koji (ironično) donosi izbavljenje od surogata samog”, kaže se u najavi ovog događaja.

Autorski i izvođački tim čine: Mirko Radonjić reditelj i vizeulni identitet, Nina Perović kompozitorka i Marija Backović, asistentkinja reditelja.

Predstava je koprodukcija KC “Nikola Đurković”, Kotorskog festivala pozorišta za djecu, a u partnerstvu sa Dramskim studijom Prazan prostor.

Cijena ulaznice je 3 eura i može se kupiti na blagajni Kulturnog centra na dan igranja predstave i od 10-12 i od 17-19 sati.

Chef’s Stage: Gastronomija važna za destinaciju

0
Kuvari

Gastronomski festival “Chefs’ Stage”, koji se u ponedjeljak i utorak održava u Šibeniku, okupio je više od 80 domaćih i inozemnih chefova i profesionalaca, izvijestili su iz Ministarstva turizma RH, iz kojeg ističu i značaj gastronomije za jaču prepoznatljvost odredišta.

“Čak 93 posto turista koji putuju svijetom sudjeluje u nekom ‘posebnom iskustvu vezanom uz hranu i piće’, što ukazuje da je gastronomija danas sadržaj koji može znatno utjecati na percepciju cijele destinacije te na razinu zadovoljstva gostiju s cjelokupnim turističkim iskustvom. Hrvatska uspješno gradi imidž kvalitetne gastro destinacije, što potvrđuju i priznanja u svjetski poznatim vodičima Michelin i Gault&Millau“, ističe u priopćenju i ministar turizma Gari Cappelli.

Uvjeren je da Hrvatska, uz daljnje povezivanje s lokalnim proizvođačima i izgradnju ‘priča i iskustava’ vezanih uz eno-gastro proizvode, može postati i jedna od gastro ikona Europe.

Iz Ministarstva turizma festival ocjenjuju i jednim od najvažnijih regionalnih gastro događanja, a sudionici iz Hrvatske te predstavnici svjetske gastro scene raspravljat će o brojnim pitanjima vezanim za gastronomiju i ugostiteljstvo, s ciljem povezivanja ugostitelja, hotelijera, proizvođača, dobavljača, influencera i drugih.

Uz to će se održati i brojni masterclassovi s poznatim chefovima i predavanja, uz ostala i o projektu povezivanja prehrambeno-prerađivačkog sektora i sektora turizma kroz uspostavu lokalnih proizvodnih sustava i teritorijalno brendiranje Hrvatske kao prepoznatljive gourmet destinacije. Cilj tog projekta je pozicioniranje Hrvatske kao gastro ikone afirmirane kroz lokalne namirnice, autentične okuse te interpretaciju raznolikog kulturnog nasljeđa, ističu iz Ministarstva turizma, uz najavu kako će uskoro biti predstavljan i akcijski plan za razvoj gastro turizma.

Jučer je održan i panel pod nazivom “Što Hrvatskoj treba”, na kojemu je državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić istaknuo da je gastronomija jedan od temelja razvoja cjelogodišnjeg turizma.

“Prema posljednjem istraživanju TOMAS Ljeto 2017, gastronomija je istaknuta kao jedan od glavnih motiva dolaska gostiju u Hrvatsku, koju kao motiv ističe čak 29 posto ispitanika. Veliki doprinos dat će i centri kompetentnosti, koji će kroz umrežavanje i suradnju s jakim inozemnim centrima pridonijeti jačanju kvalitete obrazovanja u turističko-ugostiteljskim zanimanjima, što će utjecati i na kvalitetu gastronomske ponude naše zemlje”, rekao je Matušić.

Drugo izdanje “Chefs’ Stagea” okupilo je 50 hrvatskih i 33 internacionalna chefa i profesionalaca, a svoje će proizvode predstaviti i 70 hrvatskih proizvođača i vinara, što će pratiti i predstavnici internacionalnih medija vezanih uz gastronomiju.

Morsko dobro: Plastika dominantan otpad na plažama

0
Plaža- plastika

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) u saradnji sa NVO “Zelena mreža – Green net” protekle sedmice realizovalo je četvrtu u nizu aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada iz mora sa plaža u Ulcinju, Bečićima i Herceg Novom. Najviše otpada sakupljeno je u Herceg Novom a dominantan otpad na plažama bila je plastika.

Akcija koja je započeta 2018. godine sprovedena je na djelovima Velike plaže u Ulcinju, Bečićke plaže u Budvi i plaže Igalo u Herceg Novom.

“Otpad sa ovih plaža je selektovano sakupljan kako bi se omogućilo recikliranje materijala kao što je drvo, plastika, staklo i aluminijum. Prvi rezultati četvrtog u nizu istraživanja otpada sakupljenog na gore pomenutim plažama pokazuju da količine i vrste otpada variraju te da je na svim plažama dominantan otpad plastika”, saopšteo je iz JPMD.

Najviše otpada sakupljeno je u Herceg Novom gdje je pored plastike zabilježena i najveća količina prirodnog drveta.

Plaža – plastika

“U poređenju sa Herceg Novim i Ulcinjom najmanje otpada, i ovog puta, sakupljeno je u Budvi”, navodi se u saopštenju.

Naredna istraživanja, kako su kazali, omogućiće dalju kvantitativnu i kvalitativnu analizu i dobijanje mjerodavnih podataka o otpadu iz mora.

Otpad sakupljen u ovim akcijama analiziraće i kategorisati Institut za biologiju mora, koji je ravnopravan partner u projektu “Welcome”.

Welcome

“Rezultati istraživanja će omogućiti praćenje otpada iz mora tokom 2 godine kao i poređenje podataka i identifikaciju vrste i porijekla otpada koji na plaže dolazi iz mora i ušća rijeka”. navode iz JPMD.

Akcija je realizovana u okviru projekta “Welcome”, Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru.

Producenti „Minamate“ donirali novu opremu SZS Tivat

0
Župa – Tivat

Ekipa filmske produkcije dramskog ostvarenja „Minamat“a čije snimanje je završeno u Tivtu, donirala je novu opremu Službi zaštite i spašavanja Tivat, u znak zahvalnosti za izvanrednu i profesionalnu saradnju tokom snimanja ove filmske drame u kojoj glavnu ulogu tumači holivudska zvijezda Džoni Dep.

„Producenti su ocijenili da se Tivat se pokazao najprije kao izvanredan domaćin, ali i ozbiljna podrška, obezbijedivši sve neophodne administrativne i tehničke uslove za snimanje, ali i prijeko potrebnu privatnost. Naš cilj jeste da svi posjetioci, a naročito ovako važni gosti, imaju uslove za nesmetan boravak u Tivtu. Svim članovima ekipe, uključujući i glavnog glumca, Tivat i Crna Gora su se jako dopali i najavili su da će ovdje ponovo doći“ -saopštio je juče predsjednik Opštine dr Siniša Kusovac.

Producenti filma su obezbijedili najneophodniju novu opremu za SZS Tivat u vrijednosti od 1.500 eura.

Pored holivudske zvijezde, u Tivtu su proteklih dana boravili i najpoznatiji japanski glumci Hiro Sanada i Rjo Kase. Sanada je domaćoj publici poznat po TV serijalima „Helix“, „Lost“ i „Extant“ u kojoj glumi sa Hale Beri, dok je Rjo publici poznat po ulogzi vojnika u ostvarenju u ostvarenju Klinta Istvuda „Pisma sa Ivo Džime“. Režiseru „Minamate“ Endrjuu Levitasu, u Tivtu se pridružila čuvena britanska operska diva, meco sopran Ketrin Dženkins.

johnny depp – as celebrated war photographer w.eugene smith c 20 9 larryhorricks-h_2019

“Minamata“ je jedno od posljednjih filmskih ostvarenja snimanih u Bokotorskom zalivu. Izvršna producentska kuća iz Beograda WIP Films posljednjih godina ovdje je organizovala snimanja  velikih filmskih ostvarenja poput „November man“, „Papillion“ i drugih.

„Minamata“ je film o prvom ratnom fotografu novijeg doba, Judžinu Smitu, koji nakon II svjetskog rata radeći za časopis „Life“, otkriva trovanje ljudi iz fabrike Minamata u Japanu.

Udruženje pomorskih kapetana upozorava na moguće posljedice – Luka Kotor treba da ima ograničenja u pogledu veličine i broja brodova

Luka Kotor – Foto Ivka Janković

Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore Kotor, u vezi projekata Luke Kotor za postavljanje samostalnog odbojnika za privez kruzera – “Pilon“, u nastavku Luže, odnosno pravljenja noseće konstrukcije za bitvu za privez brodskih konopa, kao i postavljanja dvije bove za privez broda na sidrištu br.1 ispod Pomorskog fakulteta, upozorava na sledeće:

– Ovim projektima se, na pomenutim pozicijama, omogućava vez mega kruzera, dužine od oko 340 metara, širine oko 45 metara, sa gazom od oko 8 metara i visine od vodene linije do vrha glavnog jarbola broda od oko 40 metara. Ovi mega kruzeri imaju 100.000-150.000 BRT-a. Ovo praktično znači da se omogućava vez brodova bez ikakvih ograničenja.

– Ovim projektima se u akvatorijumu drastično smanjuje maneverski prostor za mega kruzere, čime se enormno povećava rizik od pomorskih udesa, uključujući i rizik od zagađenja morske okoline. Ovim Luka Kotor, kao glavni nosilac odgovornosti za “siguran vez” broda, unaprijed pristaje na ovaj vrlo realan i enorman rizik a time i na plaćanje enrmnih odšteta.

– Projektovano i postojeće tehničko stanje Luže je vrlo upitno za vez mega kruzera. Pored same konstrukcije ovo se odnosi i na postojeće bitve za privez odnosno njihovu max. poteznu silu kao i na njihove pozicije i broj.

– Postojeća dubina uz Lužu, za koju garantuje Luka Kotor, za vez mega kruzera je upitna a svako povećanje dubine dovodi u pitanje statiku same Luže odnosno siguran vez broda.

Kotor

Na osnovu gore navedenog, mišljenja smo da Luka Kotor treba da ima ograničenja u pogledu veličine i broja brodova koji borave u akvatarijumu odnosno luci Kotor, poručuje UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore Kotor.