Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani - foto pomorska škola
1 od 9
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Povodom obilježavanja Dana Opštine Kotor, u petak su učenici prvog razreda Pomorske škole i Gimnazije bili na pješačkoj turi do tvrđave San Đovani.
Predivno novembarsko jutro i Stari grad, umiven suncem koje je milovalo kotorski zaliv kao da hrlimo ka ljetu, a ne ka zimi, bili su pravi vjetar u leđa i podstakli su 250 učenika da uživaju u ljepotama naše prirode, našeg grada i onoga što su nam preci ostavili u nasljeđe, na čuvanje.
Ujedno, vjerujemo da ovakva druženja služe i da nas podsjete kakvu privilegiju uživamo svi mi koji imamo mogućnost svakodnevnog boravka u predivnom Kotoru. Privilegija nas obavezuje i na odgovorno ponašanje, tako da su učenici i nastavnici iskoristili ovu pješačku turu do San Đovanija i da pokažu da će dati svoj doprinos očuvanju prirode, voljno su pokupili sve čemu nije mjesto u prirodi.
Pješačka tura kotorskih srednjoškolaca do tvrđave San Đovani
Današnje druženje organizovano je u saradnji sa lokalnom upravom grada Kotora koja je obezbijedila vodu i hranu za sve učenike, a napominjemo da su naše zidine i tvrđava San Đovani od prošle godine upisani u Listu svjetske baštine UNESCO – a.
Druženje je završeno okupljanjem na Pjaci od kina gdje su se učenicima obratili direktor Srednje pomorske škole, Veljko Botica i gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić.
Direktor Botica i gradonačelnik Jokić rekli su sljedeće: ,,Cilj nam je da u okviru ovakvih akcija jačamo odnos pojedinca i kolektiva prema gradu Kotoru, društvenoj zajednici, da bolje upoznamo sredinu u kojoj boravimo, a da ujedno naučimo i da je čuvamo kroz pojačanu brigu koju Boka Kotorska zaslužuje.”
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor u ponedjeljak, 19. novembra, u okviru programa obilježavanja Dana opštine Kotor, organizuje edukativnu radionicu na temu “Legende i vile: Tre sorelle i vila Alkima u Gradskoj biblioteci”, namijenjenu učenicima nižih razreda osnovne škole.
Radionice će se održati u 10 i 11 sati u čitaonici Gradske biblioteke.
Cilj radionice je da se djeci ukaže na bogato kulturno nasljeđe. Posebni gosti na radionici će biti Nikola Kovač i Nikolina Nikolić, učenici VII. razreda, pobjednici na natjecanju Mladi ekoreporteri za članak „Vila Alkima čeka svoju lađu.“
Radionicu će voditi Jelena Vukasović, bibliotekarska savjetnica.
Olupina argentinske podmornice San Huan koja je nestala 15. novembra 2017.godine as 44 člana posade, locirana je u na dnu Atlantika, nakon dugog iščekivanja i strepnji porodica mornara.
Brodovi, avioni i daljinski upravljane mini podmornice iz 13 zemalja uzalud su pokušavale da lociraju podmornicu foto pixbay
“Argentinsko ministarstvo obrane i ratne mornarice obavještava da je pretraživanjem uz pomoć mini podmornice, ARA San Huan lociran na dubini od 800 metara”, objavila je ratna mornarica na Tviteru. Argentinske vlasti su se prije zvanične informacije sastale sa porodicama žrtava. “Slomljeni smo. Kažu da će nam pokazati fotografije. Gotovo je”, rekla je Jolanda Mendiola, čiji je sin Leandro Kisneros (28) bio u podmornici.
Američka privatna kompanija Okean Infiniti koju je angažovala argentinska vlada, od septembra traga za podmornicom jer mornarica ne posjeduje potrebnu opremu. Krajem 2017. i početkom 2018. godine, brodovi,avioni i daljinski upravljane mini podmornice iz 13 zemalja uzalud su pokušavale da lociraju podmornicu.
Pretražiće olupinu i utvrditi uzrok nesreće
“Sada počinje novo poglavlje”, rekao je sekretar ratne mornarice Rodolfo Ramalo. Pretraživanje olupine pomoćiće u istrazi i utvrđivanju uzroka potonuća podmornice. Podvodni robot opremljen kamerom snimio je fotografije podmornice oko 400 km od obale Patagonije. Podmornica je locirana dan nakon komemoracije za 44 mornara u pomorskoj bazi Mar del Plata, u prisustvu argentinskog predsjednika Mauricija Makrija.
Američka kompanija Okean Infiniti potpisala je ugovor sa argentinskom vladom shodno kome za lociranje San huana dobija 7,5 miliona dolara. Nestanak podmornice potresao je javnost u Argentini. Prije prekida komunikacije, komandant podmornice je javio o problemu sa akumulatorom, ali to, po njegovoj ocjeni, nije bila veća smetnja da se nastavi put prema bazi Mar del Plati, luci na Atlantiku, oko 400 km udaljenoj od Buenos Airesa.
Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA
Kada je prije pet godina Boži Grginoviću, inače frizeru po struci, u rodni Sukošan (Hrvatska) iz Malezije stigla naručena sadnica limunske trave koju je znatiželjno položio u zemlju, nije bio svjestan da je prvi u Hrvatskoj to učinio i da je svojim rukama doslovno “zasadio” uspjeh.
Tri godine kasnije, jednog toplog juna, proizveo je prirodni sok od limunske trave i jabuke, a u septembru iste godine i sok u kojem je pomiješao limunsku travu i aroniju. Iz kombinacije trave s jabukama i aronijom, koju je nabavio u Krapini, gdje se nalazi i ekopunionica i tvornica “Bobo” s kojom radi, rodila se inovacija na svjetskom tržištu!
Osim dobrog okusa ovog napitka bez konzervansa, shvatio je i da se od soka ne znoji puno kao nekada, da mu tijelo ne gubi nužnu tekućinu, da dugo nakon konzumacije ne osjeća žeđ i, općenito, da se osjeća bolje. On i njegova obitelj znali su da imaju kvalitetan i ukusan proizvod, pa su ga prijavili Društvu inovatora DIATUS Split te u vrlo kratkom vremenu dobili poziv za 46. Festival inovacija u Ženevi.
Nagrade i pohvale
– U posljednjih smo šest mjeseci na izložbama i sajmovima inovacija u SAD-u, Ženevi, Varšavi i ove sedmice Nürnbergu osvojili četiri brončane medalje za sokove te primili brojne pohvale. Emocije se još nisu slegle, ne mogu vam opisati osjećaj kada između svih tih velikih zemalja, Kine, Rusije, Amerike, Francuske, oni spomenu nas i Sukošan! Velika je to stvar za našu obitelj, potvrda da čitav posao ima smisla, da je priča o maloj sukošanskoj inovaciji zaista velika i zato vjerujem da će biti još medalja. Unatoč svim skepticima! – kazao nam je Božo u obilasku oko dvije hiljade kvadrata na kojima je posađena limunska trava. Saznajemo i da su prošle godine zasadili cijeli hektar, no nisu je imali kome prodati.
Nažalost, limunska trava kod nas još uvijek nije traženi proizvod.
Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA
– Za sada ne mogu reći da možemo dobro živjeti od toga, ali ako dođe do veće distribucije i mogli bi! Trenutno se sok prodaje tek u nekoliko sukošanskih kafića. Ja stvarno želim poticati i druge da se bave poljoprivredom, da sade i da se u konačnici hrane organskim proizvodima, da shvate koliko je to bolje za organizam – kaže nam Božo.
Ubrzo se okrećemo vedrijim temama i Božo nam pokazuje etiketu na kojoj je ime brenda “Naš okus” te objašnjava kako je zapravo riječ o palindromu – ako čitate unatrag, dobit ćete riječ Sukošan. Za ime je zaslužna žena Iva koja zajedno s njim vodi ovo poljoprivredno gospodarstvo. Naravno, pomažu i dvije kćeri.
Limunska trava (Cymbopogon citratus) koju sade zapravo je višegodišnja ljekovita i začinska biljka čije je prirodno stanište u mnogim azijskim zemljama: Malezijancima je ona, kaže Božo, “za dobro jutro” jer tada prave čaj od nje, ali i “za dobar dan” jer je koriste kao začin u brojnim jelima, ona snažno pojačava okuse kod jela i pića. Miriše na limun, kao što i sam naziv kazuje, ali joj je okus blaži i slađi, zato je recimo, u kombinaciji s aronijom izvrsna jer ublažava njezin trpki okus.
Poznata je po svojim dobrobitima, ali kod nas još traži svoje mjesto pod suncem. Istraživanja koja se mogu pronaći na bespućima interneta dokazuju da limunska trava pospješuje probavu, kontrolira razinu kolesterola, čisti i detoksicira organizam, pomaže kod prehlade i gripe, usporava rast kancerogenih stanica, smanjuje bol artritisa, ublažava miris znoja…
Božo i njegova obitelj konzumiraju je u obliku čaja, sokova i prave prirodne sapune i, kako kaže, poboljšala im se koža, tijelo je čišće od toksina, a i manje je prehlada.
Zdrava inovacija koja osvaja svijet-Foto Luka Gerlanc/HANZA MEDIA
Propale sadnice
– Znanje o limunskoj travi tek treba doprijeti do naših ljudi! Jasno, ovo joj nije prirodno stanište, iznimno ju je teško uzgojiti, voli topla i vlažna mjesta, ali ne i izravno sunce. Zapravo mogu reći da sam imao sreće što je uspjela. Ipak, nije sve teklo glatko, prve godine propalo je šest hiljada sadnica zbog prejakog sunca, jednostavno ih je spalilo! Čim temperatura padne oko nule urod propada, pa svake godine nakon zime moram nanovo sve saditi. Zato mi je potreban plastenik. Ove godine, pak, zbog vremena nesreća se dogodila i s plantažom žižula. Ako uspiju sljedeće, spremam nešto stvarno posebno – najavljuje Božo tajanstveno.
Ponovno je riječ o inovaciji, povijest će se, izgleda, ponoviti…
Predstavljeno više od 850 inovacija iz 34 zemlje svijeta
Na 70. jubilarnom sajmu u Nürnbergu, odnosno jednoj od najpoznatijih i najstarijih međunarodnih izložbi inovacija IENA 2018., ove godine predstavljeno je više od 850 inovacija iz 34 zemlje svijeta, a sajam je posjetilo više od 30.000 posjetilaca.
Na izložbi je, osim sokova Bože i Ive Grginović, predstavljeno deset hrvatskih inovacija i sve su polučile izvrsne rezultate, pokazale značajan tržišni potencijal te zainteresirale brojne predstavnike gospodarskog sektora.
Obilježavanje 100 godina predaje Austrougorske flote
1 od 8
Željko Komnenović
100 godina predaje Austrougorske flote
100 godina predaje Austrougorske flote
Sjećanje na strijeljane mornare
100 godina predaje Austrougorske flote
100 godina predaje Austrougorske flote
Siniša Luković
Sjećanje na strijeljane mornare
U Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u petak je obilježena stogodišnjice predaje austrougarske flote Jugoslovenskoj kraljevskoj Ratnoj mornarici, u organizaciji Matice Boke i Generalnog konzulata Srbije iz Herceg Novog.
„31.oktobra 1918. u Puli potpisan je akt o predaji austrougarske Ratnoj mornarici nove države – Kraljevine SHS. O tome događaju svjedoči spomenik u bivšem Mornaričkom, a sada velikom Gradskom parku u Tivtu. Našu inicijativu o obnovi spomenika koji je oštećen pedesetih godina prošlog vijeka prihvatio je opštinski Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti i nadamo se da će spomenik uskoro biti obnovljen“, kazao je predsjednik Matice Boke, Željko Komnenović.
On je podsjetio da je završetak Prvog svjetskog rata donio dramatične događaje u kojima su se oko preuzimanja moćne austrijske flote stacionarane u Arsenalu borili Kraljevina Italija i Narodna vijeća koja su tražila njihovu predaju Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca.
Predavanje o tim povjesnim događajima održao je novinar i publicista iz Tivta, Siniša Luković.
„Već 29.oktobra u Zagrebu je proglašena nova državna tvorevina – država Slovenaca, Hrvata i Srba a car Karl 30.oktobra donosi odluku da se kompletna K.u.K. Kriegsmarine zvanično preda u ruke i pod vlast Narodnog vijeća države Slovenaca, Hrvata i Srba. Potpisivanje zapisnika o primopredaji austro-ugarske flote u Puli, Šibeniku i Boki Kotorskoj obavljeno je 31.oktobra u 11 časova na bojnom brodu „Viribus Unitis“ u Puli, a njegovi glavni potpisnici bili su komadant Ratne mornarice, kontraadmiral Mikloš Horti i članovi Komisije Narodnog vijeća SHS iz Zagreba dr Ante Tresić-Pavičić, dr Ivan Matija Čok i Vilim Bukšeg.
Pored ostaloga, u dokumentu je na kraju stajala i klauzula: „Carska i Kraljevska flota zajedno sa materijalom i zalihama, predaje se ovim zapisnikom Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba uz izričito pridržavanje prava vlasništva neslovenskih država do sada postojeće Austrougarske monarhije.“
100 godina predaje Austrougorske flote
Na osnovu tog dokumenta, austrougarske ratne brodove stacionirane u Puli i Šibeniku već 31.oktobra 1918. preuzeli su jugoslovenskih oficiri i posade u kojima su pored naših, bili i mornari i podificiri iz Češke, Slovačke i Poljske. Prvi komandant mornarice države SHS (iako mu je titzula zvanilno glasila „povjerenik za Mornaricu“) tada postaje kontraadmiral Dragutin Prica.
Primopredaja u Boki išla je unekoliko komplikovanije – opunomoćenik komande i načelnik Štaba flote u ovoj bazi, bio je proslavljeni hidroavijatičar, poručnik bojnog broda Dimitrije Konjović. On je 31.oktobra u 16 sati na krstarici „Kaiser Franz Joseph I“ održao sastanak sa oficirima iz redova Slovenaca, Hrvata i Srba, a na kome je odlučeno da se za komandanta tog pomorskog sastava u ime Narodnog vijeća SHS iz Zagreba, imenuje kapetan fregate Jozef Leva, dok su brodovima određeni novi, jugoslovenski komadanti.
Leva i kontradamiral Vitus Vončina koji ga je na kratko naslijedio, odustali su međutim, već sutradan od imenovanja, pa je dužnost komadanta dotadašnje austro-ugarske, a sada jugoslovenske ratne flote u Boki preuzeo kontraradmiral Artur Katineli-Obradić Bevilakva. On je odmah sa Konjovićem preduzeo niz mjera za učvršćenje reda i discipline na brodovima i mornaričkim jedinicama na obali, nakon čega je 1.novembra i potpisan zapisnik o primopredaji brodova.
Siniša Luković
„Po najvišem naređenju sve meni podređene jedinice Carske i Kraljevske flotile krstarica i III divizije bojnih brodova, koje se nalaze u Boki Kotorskoj, današnjim danom predajem vojnom zastupniku jugoslavenske države, uz izričito pridržavanje svih prava koja proizilaze iz suvlasništva ostalih djelova austrougarske monarhije.“- stoji u zapisniku koji su tog dana potpisali komadant austrougarskih pomorskih snaga u Boki, komntradmiral Erih Hejsler i kontraadmiral Katineli u ime nove države. Katineli je inače, za tu priliku sebi uzeo i izmišljenu novu titulu „komandujućeg admirala u Južnoj Dalmaciji“
U ruke Jugoslovena u Boki, tako je i prije dolaska na ovo područje jedinica Vojske Kraljevine Srbije i Jugoslovenskog odreda koje su nadirale iz pravca Podgorice ka primorju, prešla kompletna impozantna austro-ugarska vojna baza u Boki i flota što se ovdje zatekla a činila su je 3 bojna broda (Erzherzog Ferdinand Max, Erzherzog Friedrich i Erzherzog Karl), oklopni krstaš Sankt Georg, stražarski brod Kronprinz Erzherzog Rudolf, obalska oklopnjača Monarch, 4 krstarice (Helgoland, Novara, Panther i Kaiser Franz Josef I), 3 razarača (Reka, Pandur i Scharfshutze), 17 torpiljarki i 7 podmornica. Pored njih bilo je tu još 13 remorkera, 5 manjih transportnih parobroda, dva plutajuća doka, 3 hulka i 3 pontona, dok je u Kumboru predata hidroplanska baza sa šest hangara i 47 hidroaviona.
Austro-Ugarska ratna mornarica tako je prestala da postoji i prije zvanično potpisanog primirja u Prvom svjetskom ratu, (4.novembra 1918.), prije nego što su u Boku Kotorsku kopnenim putem došle 6.novembra prve jedinice srpske vojske – prethodnica 2.jugoslovenskog puka, čak i prije nego što je u zaliv 5.novembra 1918. uplovio prvi ratni brod snaga Antante –francuski razarač „Kabyle“.
Odluka austrougarskog cara Karla da se flota uz službeno sastavljenje i potpisivanje zapisnika preda predstavnicima Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba iz Zagreba, potvrđivala je da ona nije predata revolucionarnim putem, već je ovaj postupak baziran na legitimizmu, značio samo promjenu njenog vlasnika. Sve se odvijalo u redu i miru,, bez sukoba i prolivanja krvi, pa je jugoslovenska država u nastajanju, u svoje ruke dobile moćnu ratnu flotu – putem pregovora i pod uticajem primirja što se naziralo na horizontu nakon četiri teške ratne godine, a ne organizovanom revolucionarnom akcijom“, istakao je Luković.
Luković je naglasio da su u periodu od 21.decembra 1919. do kraja januara 1920. Italijani i Francuzi iz Tivta i Boke odvukli preostale veće i modernije zaplijenjene bivše autrougarske brodove.
„Na koncu cijele priče koja se potegla do okončanja Versajske mirovne konferencije i dogovora o podijeli ratnog plijena, Jugoslovenima su ostale samo mrvice od nekada moćne austrougarske flote koja se njima predala, pa je Kraljevina SHS na kraju u Tivtu 1921. Godine, preuzela samo 12 torpiljarki i nekoliko zastarjelih pomoćnih brodova. Sve ostalo, razgrabljeno je i otišlo put Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD“, zaključio je Luković.
U saradnji sa Generalnim konzulatom Srbije iz Herceg Novog u Zbirci pomorskog nasljeđa prikazan je dokumentarni filmi „Zaboravljeni admiral- Ernest Trubridž“.
Film donosi biografsku priču o britanskom admiralu Ernestu Trubridžu koji je stigao u Beograd 1915. godine i kao komandant britanske misije na Dunavu zajedno sa srpskim vojnicima suprotstavio se napadu na Srbiju. Film u produkciji RTS iz 2017.g. je zasnovan na dnevnicima admirala Ernesta Trubridža koje je vodio tokom boravka u Srbiji i u kojima su zabilježeni najznačajniji trenuci tokom ratovanja sa srpskom vojskom. Dobar dio ovog dokumentarnog filma o britanskom admiralu koji je bio i glavni zapovjednik savezničke flote na Mediteranu i ratni komandant luke Medova sniman je u Londonu.
100 godina predaje Austrougorske flote
Pored brojnih posjetilaca događaju koji su podržalli Porto Montenegro i Centar za kulturu prisustvovali su britanska ambasadorka u Crnoj Gori Elison Kemp i konzul Republike Srbije, Zoran Dojčinović.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume sproveli su na području Herceg Novog, na Orjenu, akciju pošumljavanja, u okviru akcije koja se sprovodi širom Crne Gore pod sloganom “Za svakog stanovnika po jedna sadnica”.
“Današnjoj akciji pošumljavanja Orjena pored predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Uprave za šume, učestvovali su i predstavnici Agencije za razvoj i zaštitu Orjena iz Herceg Novog, predstavnici lovačkog udruženja “Orjen” , učenici JUSMŠ “Ivan Goran Kovačić”, planinarska sekcija Osnovne škole “Milan Vuković” Herceg Novi, kao i članovi izviđačkog odreda “Orjen”- Herceg Novi”, saopštilo je Ministarstvo.
Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede Milosav Anđelić istakao da je briga za očuvanje šumskog bogatstva, po kome smo prepoznati u Evropi, nešto što nas sve ujedinjuje u zaštiti prirodnih i društvenih vrijednosti naše države.
“Na nama je da učinimo sve da očuvamo i unaprijedimo prirodne resurse, prioritet u šumarstvu očuvanje, plansko i održivo korišćenje šuma”, kazao je Anđelić.
U suočavanju sa izazovima, kakvi su negativni uticaji klimatskih promjena, koji mogu dovesti do značajnih poremećaja u ekosistemu šuma, on je ukazao na potrebu zajedničkog odgovora šire zajednice i svakog pojedinca.
Sadnja na Orjenu
“Nastojaćemo i u narednom periodu da ovakvim i sličnim aktivnostima podstaknemo širi interes društvene zajednice za uključivanje u ovakve i slične aktivnosti kako bi svi dali lični doprinos očuvanju prirodnih resursa i životne sredine”, kazao je Anđelić.
U saopštenju se ističe da današnja akcija ima poseban značaj, jer je riječ o planini koja povezuje zaleđe Herceg Novog sa zelenim dijelom grada, i na kojoj šume imaju višestruke funkcije koje se ogledaju, ne samo kroz zaštitnu, već i druge uloge, prije svega, rekreativne, turističke, edukativne i estetske.
Na današnjoj akciji posađeno je ukupno 5.000 sadnica bora od ukupno planiranih 20. 000 na ovom prostoru. Najvredniji bili su najmlađi, hercegnovski srednjoškolci i članovi planinarskih i izviđačkih sekcija osnovnih škola.
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju
1 od 6
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju - Premijer na brodu
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju - Premijer na brodu
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju - Premijer na brodu
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju - Premijer na brodu
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju
Predsjednik Vlade Duško Marković i ministarri ekonomije i održivog razvoja i turizma Dragica Sekulić i Pavle Radulović posjetili su brod „Polar Empress“ koji je počeo istraživanja u podmorju Crne Gore i tom prilikom poručili da današnji dan predstavlja početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori, da će se prilikom istraživanja voditi naročito računa o zaštiti životne sredine i da smo, učeći se na greškama drugih država proizvođača nafte i gasa, a inspirisani pozitivnim primjerima, koncipirali zakonodavni okvir tako da u trenutku potencijalne proizvodnje ugljovodonika državni interesi budu maksimalno zašticeni.
„Istraživanje koje će danas početi ovaj brod predstavlja prvu vrstu operativnog istraživanja po koncesionom ugovoru Emija i Novoteca sa Državom“ – rekla je ministarka ekonomije. Precizirala je da će norveški brod koji su angažovale kompanije koncesionari za istraživanje nafte i gasa u četiri bloka našeg podmorja u narednih 40 dana obaviti 3D ispitivanja tako što će snimati dno crnogorskog podmorja da bismo kao rezultat dobili mape i podatke na osnovu kojih će biti locirane prve dvije bušotine.
„Sve ovo što smo danas čuli na ovom brodu uvjerava nas da je ovo brod pod strogom kontrolom, koji je u skladu sa svim savremenim praksama kako u oblasti geologije, seizmologije tako i u oblasti zaštite životne sredine. Vjerujemo da je ovaj model koji mi koristimo i koji smo na neki način iskopirali od Norveške nešto što će nam svima donijeti korist u narednom periodu“ – rekla je ministarka Sekulić.
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je rekao da je posjeta poslužila da se uvjeri da je sve što je predviđeno u vezi sa zaštitom životne sredine ispoštovano.
„Šest međunarodno priznatih eksperata koji se bave zaštitom živog svijeta, prije svega zaštitom morskih sisara, tu su sa nama. Oni će vršiti monitoring ovih vrsta za čitavo vrijeme koji brod plovi i našim i međunarodnim vodama na koje Crna Gora po međunarodnim konvencijama ima pravo. Osim ljudi imamo i opremu, takozvane hidrofone, koji će kupiti sve zvučne signale koje eventualno živi svijet na koji ovakva istraživanja mogu imati uticaj mogu da emituju. U slučaju da se oni pojave u radijusu od 700 m, koliko iznosi radijus dosega ove opreme, istraživanje će biti prekinuto dok se živi svijet udalji iz tog područja“ – rekao je ministar održivog razvoja i turizma.
Dodao je da je vrlo obimna studija zaštite životne sredine propisuje, pored postojećih stručnjaka i dodatnih, više od 260 dodatnih mjera zaštite koje će biti ispoštovane.
„Mogu samo da izrazim zadovoljstvo što sam danas upoznao sve te ljude i uvjerio se u sofisticiranost njihove opreme i njihovu odlučnost da ovo istraživanje ne ostavi bilo kakve posljedice na živi svijet u Crnoj Gori“ – rekao je ministar.
Ministri su poručili na kraju posjete da na brodu predstavnici crnogorskih nadležnih tijela i da će biti dnevno izvještavani o svim aspektima istraživanja.
„S obzirom na to da medije nijesmo mogli da dovedemo na brod koristićemo svaku mogućnost da dnevno informišemo javnost, da dnevno šaljemo što više informacija u vezi sa istraživanjima i da građani imaju dovoljno informacija kako projekat bude odmicao“ – rekla je ministarka Sekulić.
Popularna Facebook stranica Now This Food posvećena kulinarstvu objavila je prije manje od 24 sata prilog o Stonskoj torti, koji je do sad pregledan 77 hiljada puta.
Tortu su opisali kao stoljetnu tradicionalnu poslasticu, koja se izvorno pravila za posebne prilike kao Božić, Uskrs i vjenčanja, uz to sa sve one koji se žele kušati u njenoj pripremi objavili su i recept.
Stonska torta (Za 4 osobe)
Tijesto:
1 jaje, 500g glatkog brašna, žlica ulja, octa, sol Nadjev:
10 jaja, 250 g margarina, 500 g šupljikave tjestenine, 600 g šećera,
1 vanilija, korica limuna, pola žlice cimeta, 300 g mljevenih badema, 50 g mljevenih oraha, 100 g krušnih mrvica
Zamijesite glatko, vučeno tijesto i razvucite ga preko kalupa. Nadijev promiješajte sve zajedno, osim jaja i margarina. Tjesteninu skuhati i postepeno slagati u kalup zajedno s nadjevom, jajima i margarinom.
Tortu preklopiti ostatkom tijesta i peći na 180*C 40 minuta.
Mlaku izvadimo iz kalupa i dekoriramo.
U svim vidovima smještaja na području Tivatske rivijere trenutno se odmara 860 zvanično prijavljenih gostiju, što je 15 odsto više nego na isti dan prošle godine- saopštila je danas Turistička organizacija Tivta.
Od ukupnog broja gostiju njih samo 5 su iz Crne Gore, a svi ostali su stranci.
U hotelima boravi 127 gostiju, dok 733 posjetiovca koriste usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Tivat se sprema za doček Nove godine
Doček nove godine Tivat – foto arhiv Boka News
Željko Joksimović, Lepa Brena, Boris Novković, Bojan Delić, Ana Kokić, Amadeus bend, Ana Rucner, La banda Tambura night, samo su neka od imena su koja će nastupiti tokom bogatog novogodišnjeg programa na gradskoj rivi Pine u Tivtu.
„Novogodišnji program ove godine na Pinama počeće nešto ranije, u odnosu na prethodne godine. Već 15. decembra tivatski ugostitelji postaviti će kućice sa gastro ponudom, a muzički program počinje 26. decembra. Tivćane i njihove goste u novogodišnjoj noći zabavljaće Željko Joksimović, 1. januara nastupaju Lepa Brena i Bojan Delić, a 2. januara Ana Kokić i tivatski bend Toć“- kazala nam je direktorica TO Tivat, Gabrijela Glavočić.
Tokom osam prazničnih dana nastupiće Amadeus bend, Boris Novković, La banda Tambura night, Ana Rucner, Leontina i gosti, The gents, Disko inferno, Tribjut bend ABBA. pripremljen je i poseban popodnevni program za najmlađe posjetioce u kojem učestvuju Leontina, Minja Subota i Tijana Dapčević.
Inače u Tivtu je počelo kićenje grada i pripreme za višednevni novogodišnji program.
Skupština Opštine Tivat danas je nakon tročasovne žustre rasprave, usvojila novi Stateški plan razvoja Opštine Tivat za period 2019.-2022.godina.
Koordinator izrade tog dokumneta, menadžer Opštine Marko Petričević (DPS) naglasio je da je Plan “prepoznao Tivat kao grad otvorenih šansi za sve građane” da sadrži listu jednogodišnjih i višegodišnjih projekata, koji će ostvarivati kroz četiri specifična strateška cilja i u njega će, iz sopstvenih i drugih sredstava biti uloženo 116 miliona eura.
Miomir Abović (TA) je rekao da je dokument “priznanje dosadašnjeg lošeg upravljanja i nerealnih planova i zloupotreba od strane DPS i njihovih koalicionih partnera.” Naveo da je za obrađivače Plana turizam primarna, dok je on u stvarnosti tercijalna djelatnost u kojoj posao nalaze ljudi iz regiona i rade za male plate.
“Konstatujete da se moraju graditi turistički objekti, pa onda opredijelite 3 miliona eura za izgradnju zgrade za funkcionere. To su komični momenti, kao što je i naveden podatak da je broj aktivnih privrednih subjekata povećan 63 odsto u odnosu na 2012. godinu. Investitore oslobođate komunalija, sami sebe smanjujete prihode i tako poboljšavata poslovni ambijent“, rekao je Abović. Upitao je zašto se direktorka OŠ “Drago Milović” Ružica Lazarević koja je i odbornica HGI u lokalnom parlemantu ne zalaže za izgradnju novog objekta osnovne škole. „Vjerovatno nema vremena od diskriminacije partijski nepodobnih ljudi kao što je član TA, Ivo Pean.“- rekao je Abović.
Plan je kritikovala i Darinka Kašćelan (SNP) istakavši da gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) nije Porto Montenegru opristio 5,6 miliona eura duga za komunalije, Tivat bi imao novca da napravi neki od nedostajućih objekata komunalne infrastrukture.
Mirko Kovačević (TA) je rekao da Kusovac u istu ravan stavlja razne molersko – farbarske projekte sa velikim projektima koji se godinama ne realizuju. Istakao je da se izgradnja bulevara već četvrti put najavljuje u nekom strateškom planu, a isto je i sa nadzemnim garažama, otvorenim bazenom Belane, kompleksom na Lukovića barakama, Vatrogasnim domom…
„Ti projekti ni početi nijesu. Od svega toga u ranijem planu uradili ste samo projekat rekonstrukcije Pina i zgrade na lokaciji Švedske barake“ -rekao je Kovačević. Nalasio je da je projekat izgradnje bulevara vrijedan oko 10 miliona eura, “a vlast je olakšala budžet za 7 miliona eura jer su po naredbi Mila Đukanovića Porto Montenegru oprostili dug za komunalije od 5,6 miliona eura a sumnjiva sudska presuda je opštinu koštala 1,5 miliona eura.”
Sa sjednice SO Tivat
Kovačević i Abović ponovili su optužbe da je Kusovac pod naredbama iz Podgorice, neosnovano i protivzakonito oprostio Portu 5,6 miliona eura dadžbina koje sbi ostali plaćaju, na što je gradonačelnik uzvratio tvrdnjom da je sve bilo po zakonu i da je to bila obaveza opštine prema investotoru.
“SDT je kvalifikovao da nema elementa za krivičnu odgovornost i da može da se eventualno vodi parnični postupak. Vaši komentari sada o tome ispadaju smiješni.“- rekao je Kusovac.
Strateški plan je kao finansijski nerealan kritikovao i Budimir Cupara (Arsenal za Tivat) dok je Ivan Starčević (Matica Boke) ukazao da je u tom dokumnetu potpuno zanemarena oblast Krtola i potrebe mještana tog dijela opštine.
SO je donijela novi DUP “Servisna zona Luštica”, a za izvršnog direktorra novoformiranog preduzeća „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda“ imenovan je Srećko Tripović (HGI).Donešena je i odluka o uvođenju izletničke takse koju će ubuduće u iznosu od 1 euro po posjetiocu, plaćati sve organizovane turističke grupe koje budu posjećivale Gornju Lastvu i veliki Gradski park u Tivtu. Uz primedbe opozicije i podjećanje da su se kako roditelji te djece, tako i stanari obličnjih zgrada na Seljanovu bunili zbog neadekvatnosti te lokacije, glasovima vladajućih stranaka DPS, SD i HGI usvojena je odluka da se Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama gradi na Seljanovu, na mjestu dotrajale barake Crvenog krsta.
NIJE IH BRIGA ŠTO KAŽU RODITELJI DJECE
Pročitano pismo Marijane Mišič-Škanata predsjednice Udruženja roditelja djece sa posebnim potrebama u kome je ona podsjetila na superiornost lokacije u gradskom parku za koji je Dnevni centar za tu djecu i za koji je projekat uradio arhitekta Srđan Tadić.
„Kada smo čuli priču da opet prebacujete izgradnju Dnevnog centra na Seljanovo, iako smo se izjasnili da je najbolje rješenje u gradskom parku, mislili smo da se neko šali sa nama. Nažalost, vi ste mrtvi ozbiljni i izgleda da više ništa ne možemo da uradimo da to promijenimo. Nemojte samo da nas ubjeđujete da ste našli najbolje rješenje i nemojte da nam govorite da želite najbolje i da ste dali sve od sebe, jer niste. Niste se potrudili da obezbijedite najbolju poziciju i najbolji projekat, ignorišete stav roditelja i stavljate marginalne grupe zajedno u istu zgradu, odvajajući ih od ostalih građana, a to se zove getoizacija- poručila je u svom pismu Skupštini Mišić-Škanata predlažući da im umjesto prostorija u objektu na lokaciji Crvenog krsta, opština ponudi prostor u Šoping centru, gdje će biti smještene druge civilne organizacije i građani, na mnogo boljoj poziciji dalje od magistrale i sa dvorištem.
