Nakon premijernog postavljanja u Zadru krajem 2016. godine, te gostovanja u Ninu, Dubrovniku i Puli, izložba Arheološkog muzeja Zadar „Čovjek i more – Ribolov u antici kroz fundus Arheološkog muzeja Zadar” od četvrtka 7. februara postavlja se u Arheološkom muzeju Zagreb.
Izložba prikazuje ribarski alat i tehnike ribolova koji su se koristili u razdoblju antike, a koji se nisu značajno promijenili sve do modernog doba (štap s uzicom i udicom, harpun i osti, mreže, utezi i plovci, zamke (vrše) i dr.). Izložba donosi informacije o mitologiji i raznim prikazima božanstava, te također o proizvodima i gospodarskom djelatnošću vezanih uz more (ribnjaci, proizvodnja soli, morska hrana kao delicija).
Ribolov se na istočnoj obali Jadrana razvijao još od prapovijesti i predstavljao je važan dio svakodnevnoga života svake društvene zajednice, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi koji su česti na priobalnim nalazištima, ali su do sada vrlo slabo proučavani. Građa prezentirana na izložbi dio je fundusa Arheološkog muzeja Zadar, i većim dijelom potječe iz antičke luke u Zatonu koja je bila u funkciji u razdoblju od 1. do 4. stoljeća.
Autorica izložbe i postava je Dušanka Romanović iz Arheološkog muzeja Zadar. Izložba u Zagrebu će biti otvorena za posjetitelje do 5. marta 2019. godine.
Bivši predsjednici i premijeri vlada zemalja regije osnovali su u petak u crnogorskom glavnom gradu Podgorički klub, koji treba ponuditi zajedničku viziju kako se Zapadni Balkan može integrirati u Europsku uniju (EU).
Osnivači Kluba su bivši predsjednici Crne Gore, Makedonije i Slovenije, Filip Vujanović, Branko Crvenkovski i Danilo Tuerk, bivši predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija te bivši premijeri Hrvatske i Srbije, Jadranka Kosor i Mirko Cvetković.
Članovi ovog kluba, koji je osnovan kao dobrovoljna i neprofitna organizacija radi ostvarivanja općih interesa i ciljeva, su i bivši predsjednici Hrvatske i Slovenije Stjepan Mesić i Milan Kučan, bivša vršiteljica dužnosti predsjednika Srbije Nataša Mićić, bivši albanski predsjednik Alfred Moisiu te bivši predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju, kao i raniji premijeri Crne Gore i Makedonije, Igor Lukšić i Hari Kostov.
„Klub će biti posvećen prosperitetu,dobrim odnosima i afirmaciji europskih vrijednosti u državama članova Kluba, kao i regije i jugoistočne Evrope kojoj pripada“, navodi se u osnivačkom aktu i dodaje kako će Klub, uz puno poštivanje vrijednosti i posebnosti država članica snažno doprinositi razvoju dobrosusjedstva, regionalnoj suradnji i afirmaciji regije u međunarodnoj zajednici.
Bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović je objasnio da je sastav država u Klubu opredijeljen Strategijom odnosa EU i Zapadnog Balkana do 2025., kojim su te države označene kao partneri.
„Hrvatska i Slovenija su već u EU i smatramo da kroz suradnju s njima trebamo uspostaviti most suradnje s EU i da oni budu motor našeg djelovanja. Afirmirat ćemo europske vrijednosti, to je ono što nas spaja i za što se svi zalažemo“, rekao je Vujanović.
Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor je, na zajedničkoj konferenciji za novinare, formiranje Podgričkog kluba nazvala inicijativom za dodatnim građenjem mostova.
„Ne građenjem mostova samo prema EU, već čvršće mostova suradnje između naših država, koji nisu uvijek dovoljno čvrsti i jaki i onakvi kakvi bismo htjeli“, istaknula je Kosor i dodala da „ovo nije ideja obnavljanja bilo kakvih asocijacija i udruživanja iz prošlosti”.
“Mi smo ovdje susjedi i tako ćemo zauvijek živjeti. To je jedino što ne možemo mijenjati, ali možemo unaprjeđivati naše odnose“, poručila je Kosor.
Nakon konsultacija sa meteorološkim stanicama, službama bezbjednosti i razgovora sa izvođačem, koncert Zdravka Čolića u Herceg Novom odložen je za sledeći petak, 08. februar, odlučila je Direkcija 50. Praznika mimoze.
Svečano otvaranje 50. Praznika mimoze biće, umjesto večeras, organizovano sutra, 2. februara, na Fešti od mimoze, ribe i vina u Baošićima.
Iz Direkcije ističu da je ovo bila nužna odluka koja je donijeta iz bezbjednosnih razloga, zahvaljuju se građanima i gostima na razumijevanju, u nadi će u izmijenjenom terminu biti gosti na koncertu Zdravka Čolića u Herceg Novom.
Herceg Novi i Sankt Peterburg povezuju turizam i kultura, koji su jak osnov za nastavak saradnje dva grada, potvrđeno je na današnjem sastanku potpredsjednika Opštine Herceg Novi Miloša Konjevića sa predstavnicom Komiteta za razvoj turizma Vlade Sankt Peterburga Nadeždom Petrovom i Margaritom Rubinom iz Odjeljenja za međunarodnu saradnju i festivale Teatra mladih „A. A. Bryantsev“. Petrova i Rubina u Herceg Novom borave kao gošće na otvaranju 50. Praznika mimoze.
Saradnja u oblasti turizma ozvaničena je protokolom između turističkih organizacija dva grada, a zasniva se, između ostalog, na međusobnoj promociji. Prema dogovoru, aranžmani za Herceg Novi biće istaknuti u turističkim biroima Sankt Peterburga i proslijeđeni ruskim agencijama i turoperatorima, i obrnuto.
Dogovorena je i saradnja u oblasti kulture, pa će Sankt Peterburg biti grad partner Dana ruske kulture u Herceg Novom, a umjetnička direktorica te manifestacije će biti Svetlana Lavrecova, direktorica Teatra mladih „A. A. Bryantsev“. Dani ruske kulture najavljeni su za jun 2019. godine. Taj termin je pogodan, prije svega imajući u vidu da od aprila počinju redovni letovi na liniji Sankt Peterburg – Tivat. Učesnici sastanka su se saglasili da je zajednički cilj uvođenje zimskih letova na ovoj relaciji.
Herceg Novi foto Boka News
Petrova je izrazila zadovoljstvo što ima priliku da boravi na jubilarnom Prazniku mimoze i zahvalila se na gostoprimstvu. Već sinoć, odmah po dolasku, prisustvovala je otvaranju 52. Zimskog salona. Kako je rekla, oduševljena je Herceg Novim i ovaj grad može mnogo da ponudi turistima iz Rusije, zbog čega će nastaviti da jačaju saradnju.
Prestižni događaj 52. Hercegnovski zimski salon, otvoren je u četvrtak, u prepunoj Galeriji Josip Bepo Benković. Obilježilo ga je prisustvo čak 18 od 20 umjetnika-izlagača
Vajar Miodrag Šćepanović iz Kolašina dobitnik je prve nagrade. Drugu nagradu je dobila slikarka Marija Vemić iz Nikšića, a treću umjetnica iz Mostara, Silva Radić. Obrazlažući odluke žirija, predsjendik Radoslav Milošević Atos je ocijenio da cijela selekcija raznovrsnih radova nije povod već rezultat, nadahnuće za očovječenje kroz umjetnost.
Selektorka, istoričarka umjetnosti Senka Subotić, pod motom PARALELE koncipirala je izložbu kao sintezu različitih umjetničkih izraza autora, koji paralelno stvaraju i djeluju na prostorima eks Jugoslavije i šire, s namjerom da prikaže stanje savremenih slikarskih tokova na ovim prostorima. Pored umjetnika iz Crne Gore, odabrala je radove autora sa banjalučke i mostarske akademije, dok , kako je objasnila, nije bilo sredstava za predstavljanje autora iz ostalih država regiona.
Otvarajući izložbu, umjetnica iz Mostara Silva Radić, istakla je da je Salon simbol koji objedinjuje različite priče i simbolike:
– Dvadeset autora večeras svojim simboličkim rečenicama, svojim djelima takođe ostavlja trag u vremenu. Ostavaiće trag i u savkom posmatraču koji se otvori svijetu simbola – poručuje Radić.
Umjetnike je ove godine selektorka izabrala u konsultaciji sa kolegama sa Sorbone i iz Udruženja Salona Nove realnosti u Parizu, što sasvim jasno govori o kvalitetu 52. Zimskog salona i odgovornosti selektorke prema manifestaciji dužoj od pola vijeka, smatra predsjednik Opštine, Stevan Katić:
– Paralele, koje su tema ovog Zimskog salona, ukazuju na ono zajedničko i ono različito. Vjerujem da je tako i u drugim segmentima života – sagledavanjem paralelnih mišljenja i stavova uočavamo različitosti, pruža nam se prilika da sagledamo bolje i više, usmjereni ka istini, ma kakva ona bila. Samo tako unaprijeđujemo sebe. Umjetnicima možemo da zavidimo – oni vide ono što je od nas sakriveno, to nam ukazuju i otkrivaju, a na nama je da, svako u okviru svojih mogućnosti, izvuče pouku ili misao – istakao je Katić.
52. Zimski salon
Prvonagrađani, poznati crnogorski vajar, Miodrag Šćepanović za rad „Zatišje“ kaže da je prvo bio iznenađen pozivom da učestvuje na Salonu, za što je zahvalan organzatoru, a onda i nagradom.
Postavku 52. Hercegnovskog zimskog salona u Galeriji Josip Bepo Benković posjetioci mogu vidjeti narednih 50 dana, tokom tajanja Praznika mimoze.
Međunarodni dan močvarnih staništa, 2. februara, obilježen je danas u Tivtu okruglim stolom o značaju i vrijednostima posebnog rezervata prirode Tivatska Solila. Skup je priredilo JP Morsko Dobro u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Opštinom Tivat, sa cijem da se kroz primjer dobrog upravljanja posebnim rezervatom prirode Solila javnosti približi značaj očuvanja ovakvih područja, ne samo kao značajih staništa rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, već i zbog uloge koju močvarna područja imaju za lokalno stanovništvo.
Na skupu je predstavljen značaj i položaj RAMSAR konvencije, primjeri upravljanja močvarnim staništima, kao i rezultati istaživanja biodiverziteta koja su na području Solila rađena prošle godine.
Solila su prije svega poznata kao ornitolopki rezervat i podaci o brojnosti populacija odnosno vrstama ptica koja se tu gnijezde ili povremeno borave, javnosti su manje-više dobro poznati. Stoga su juče predstavljeni rezultati istraživanja o prisutnosti na Solilima insekata, vodozemaca, gmizavaca i sisara, a iz Instituta za biologiju mora iz Kotora su predstavili svoj trogodišnji rad na istraživanjima zajednice riba i rakova, ali i kvaliteta zemljišta i voda.
“Ti rezultati su potvrdili da su Solila izuzetno važna za očuvanje biodiverziteta, ne samo ptica i halofitne vegetacije, nego i zaštite insekata jer je ovdje zabilježeno prisustvo oko 40 vrsta vilinog konjica izuzetno rijetkih, vrijednih, ali i ugroženih vrsta insekata, što svakako potvrđuje da je ovo područje izuzetno značajano za biodiverzitet i pokazuje da je to jedno od potencijalnih djelova Natura mreže zaštitećih područja EU.”- kazala je rukovodilac Službe za održivi razvoj JP Morsko dobro, Aleksandra Ivanović.
Ističući da su Solila područje koje zbog svog izuzetnog prirodnog značaja uživa poseban status zaštite na nacionalnom i međunrodnom nivou, sekretarka Sekretarijata za planiranje prostora i održivog razvoja Opštine Tivat, Tamara Furtula je kazala da ne smije da zanemariti ni njihov kulturološki i istorijski značaj, s obzirom da područje ovih nekadašnjih srednjevjekovnih solana, predstavlja kulturološki i prirodni pejsaž nastao kao zajednička kreacija čovjeka i prirode.
Kako se čulom najnovija istraživanja na Solilima pokazala su i određene prijetnje tom zaštićenom području.
Solila
„Istrazivanja IBMK su pokazala i upozorila na loš kvalitet vode i to je jedan od zadataka kojim ćemo se morati pozabaviti, u saradnji sa Opštinama Tivat i Kotor koji gravitiraju tom području, jer vode na Solila dolaze iz okruženja bujičnim tokovima. I koliko god Solila mogu i trebaju da prime svu vodu, odnosno pomognu u rješavanju pitanja poplava zaleđa jer močvarna staništa služe i kao retenzije za prihvat velikih količina vode, te vode su lošijeg kvaliteta koje utiču i na život u samom rezervatu. Drugi probelm su invazivne vrste koje u nekim slučajevima i ugrožavaju autohtone vrste koje nastanjuju ovo područje.“- kazala je Aleksandra Ivanović.
Kotorske bedeme u 2018. godini posjetilo je 152.360 turista. Od naplate ulaznica ostvaren je prihod od 1.218.880 eura.
Kako je saopšteno našem portalu iz Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koja upravlja gradskim zidinama, do značajnog povećanja finasiske dobiti došlo je uslijed povećanja cijene ulaznica koja od 2018.godine iznosi osam eura.
Ranija cijena ulaza na bedeme je bila tri eura.
U toku 2017. godine bedeme je posjetilo 188.813 turista kada je ostvaren prihod od 566.439 eura.
I u Opštini Konavle čine sve ne bi li palme na cavtatskoj rivi zaštitili i očuvali od palminog surlaša, stoga ni čudi da je na sjednici Opštine Konavle postavljeno pitanje što se radi ne bi li palme opstale.
Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić kazao je kako će se u dogledno vrijeme možda morati posegnuti i za nekim drugim rješenjima, poput sadnje česvina, ako se palme pod najezdom nametnika ne uspiju očuvati.
-Svako tretiranje palmi stoji nas oko 20 tisuća kuna, a mi smo među prvima o napravili. Žao mi je zbog vizura Cavtata, palme su 30-tih godina prošlog stoljeća donesene iz Herceg Novog i postale su dio Cavtata. Nažalost njima nema spasa i moramo pod hitno naći što staviti umjesto njih. To moramo napraviti već u idućim mjesecima. Česvina je možda najbolje rješenje.- rekao je načelnik Lasić.
Načelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i gospodarenje nekretninama Opštine Konavle Miljenko Mikulić kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako postoje i neke nove metode zaštite kojima bi se palme u konačnici mogla očuvati.
– Palme u Cavtatu nisu u toliko lošem stanju, ali se na pojavio nametnik i mi smo preventivno djelovali i u decembru kada smo ih tretirali, i u januarau smo još jednom ponovili taj postupak. Inače, tokom zime nametnik je u stanju hibernacije i čim se aktivira mi ćemo ponoviti cijeli postupak zaštite. Zaražena je samo jedna palma jer smo od prve pojave štetnika u 2016. na vrijeme reagirali i od tada redovito u suradnji s tvrtkom Đardin d.o.o. tretiramo palme zaštitnim sredstvima. – rekao je Mikulić, istaknuvši kako postoje i neke nove metode tretiranja palminih stabala koje bi mogle biti efikasne.
– Palme su simbol Cavtata i zaista u Opštini radimo sve kako bismo ih uspjeli očuvati. Postoji i nova metoda zaštite palminih stabala prema kojoj se zaštitna sredstva injektiraju direktno u deblo palmi, a procjena struke je da ćemo cavtatske palme ipak uspjeti spasiti baš zbog pravovremenog reagiranja. Postoji još jedna metoda koja je onako malo drastična, a radi se o piljenju debla i premazivanja smolom, ali to nam je zadnja opcija. Nadam se da neće do toga doći jer zaista radimo sve što je u našoj moći da spasimo cavtatske palme. – rekao je pročelnik UO za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i gospodarenje nekretninama u Opštini Konavle Miljenko Mikulić.
Podružnice Bokeškog Foruma Herceg Novi obratila se javnosti sopštenjem u kome poručuju:
“Vrijeme previranja, vrijeme korupcije i političke prostitucije. Vrijeme koje će mo pamtiti po prodaji svega po čemu smo bili prepoznatljivi. Oni koji misle da su Bogom dani da odlučuju o našim sudbinama prodali su prošlost, prodali obraz, prodaju budućnost nase djece.
Jedina politička struktura koja se bori protiv toga u Boki Kotorskoj je upravo Bokeški Forum, a da pri tom nije obraz ukaljao vijerskim i nacionalnim pitanjima. Dok su u Tivtu Bokelji odavno digli svoj glas i krenuli u kontra ofanzivu, u Kotoru, Budvi i Herceg Novom se Bokelji bude iz hibernacije.
luka radovic
Dokazaćemo to i na narednim lokalnim izborima u kojem se nadamo velikom uspjehu. Ne bez razloga, jer otkako je podružnica Bokeškog Foruma osnovana u Herceg Novom članova je sve više i više. Mada bi tome trebali da se radujemo, razlozi zbog kojeg sve više ljudi pristupa našoj organizaciji su poražavajući. Po pravilu su to nemar, sakaćenje obale, nepravde i ponašanje koje karakteriše demonstarcija bahatosti i sile. Najavljena ponovna prodaja Arze, još jedna je kap u prepunoj čaši žuči, još jedan dokaz obezvrijeđivanja svega bokeškog od strane crnogorske Vlade. Bogaćenje preko naših leđa, na koje, ako ne zbog nas samih, a ono zbog naših predaka i potomaka, nemamo pravo da ćutimo.
Budimo ono što jesmo. Čuvajmo svoje, budimo Bokelji. Dignimo glas i podržimo Bokeški Forum jer će mo jedino tako sačuvati Boku”, kaže se u sopštenju koje potpisuje Luka Radović predsjednik podružnice Bokeškog Foruma Herceg Novi.
Stanovnici Paga ljuti zbog ilegalnog izlova školjaka. Isti čovjek uporno vadi i do hiljadu kilograma sedmično. On im odgovara da neće stati, javlja RTL, koji je o ovom sukobu snimio reportažu.
“Oni eksploatiraju školjke. Naravno, ilegalno”, saopštava nam Tihomir Kustić s otoka Paga.
“Izvade sedmično od 500 do 1000 kila školjka”, govori Ivan Fabijanić, Pag.
“Ja im poručujem da neću stat!”, odgovara na sve to Saša Eles, ribar.
“Cijeli ekosustav je ugrožen s tim prekomjernim izlovom školjaka”, kaže Tomislav Zubović iz Udruge Veli Škoj Zubovići.
“A ja kažem da sam čudom ostao živ”, kaže Saša Eles, ribar.
“Jednostavno devastiraju i uništavaju obalu”, izjavljuje Ante Fabijanić, gradonačelnik otoka Paga.
Pag – otok kamena, bure, soli i potpuno bistrog mora u Paškoj vali. No osim čistog mora, ovdje ima i puno školjaka.
“Paška uvala je slično jednom velikom jezeru. Ima jedan mali ulaz s mora i u njoj se nalazi jedna mala zona gdje se mogu vaditi školjke. Školjaka ima svugdje, ali smiju se vaditi samo u toj maloj zoni. Te školjke su pluća ove uvale i ako se te školjke izvade neće biti ni ribe ni ostalih organizama, a gdje nema ribe ni organizama, nema ni života”, objašnjava Tihomir Kustić s otoka Paga.
U Paškoj vali se mogu naći školjke klapun i prnjavice. Zbog velikog izlova školjaka ostali su samo mali primjerci klapuna.
Cijela priča počinje ovog ljeta. Pažani su se počeli buniti protiv Saše Elesa, kojeg su i snimili dok je, kako tvrde – skupljao školjke u nedozvoljenom dijelu Paške vale. Pažani su o svemu obavijestili nadležne institucije – od Ministarstva poljoprivrede do policije i Carine – koje su intervenirale više puta.
Cijela stvar eskalirala je u nedjelju 13. januara, kad je 15-ak Pažana brodovima stiglo do mjesta gdje Saša Eles skupljao školjke. Prozvani ribar završio je u splitskom KBC-u, u dekompresijskoj komori jer je, objašnjava, upravo te nedjelje bio prisiljen naglo izroniti zbog straha od njihovih brodova. Te nedjelje – kaže Saša Eles – Pažani su ga pokušali ubiti, a protiv njega su se navodno urotili – baš svi.
“Ovo što se meni dešava, organizirana urota, linč, ne znam kojim izrazom bi se izrazio, to je ono što ja doživljavam od građana Paga. A u svim tim događanjima, u nekoliko navrata mi je pokušano oduzimanje života. Na vrlo grub način. A da ne kažem koliko je puta uništena moja imovina, otuđena moja imovina ili je bilo pokušaja otuđivanja moje imovine”, govori Saša Eles, tvrdeći da ne lovi u nedozvoljenom području.
Iz Ministarstva poljoprivrede šalju grafički prikaz dozvoljene i nedozvoljene zone koji pokazuje da su ljuti Pažani u pravu.
“Dozvoljena zona izlova školjaka na Pagu prostire se nekih kilometar plus minus širine, a tako je i s donje strane. Južni dio uvale i sjeverni dio uvale je zabranjen za izlov”, objašnjava nam Ivan Fabijanić s otoka Paga.
“Paška uvala je pretežito pjeskovita uvala i ima puno školjaka. Te školjke su prirodni pročišćivač mora i o tim školjkama ovisi cijeli ekosustav. Ako nestane školjki, naša vala će se zaprljati, a naša vala je velika. Ima samo jedan ulaz koji je možda milju, milju i pol i ona se jednostavno ne može sama profiltrirati. Tako da školjke pomažu u mnogo toga i k tome same ribe se hrane školjkama. Orade, hobotnice. One su direktno ovisne o tome”, objašnjava Tomislav Zubović, Udruga Veli Škoj Zubovići.
“Ja se ne borim za sebe, ja se borim za djecu, da djeci ne trebam pokazivati školjku u knjizi, nego da se zaroni, da izvadi dvije školjkice, da vidi da u moru postoji život”, objašnjava Kustić.
