Jesen na sjevernoj Zemljinoj polulopti počela je noćas u 3 sata i 54 minuta, a istovremeno za stanovnike južne polulopte počelo je proljeće.
Danas je jesenja ravnodnevnica, odnosno dan i noć traju podjednako.
Istovremeno, kalendarskim dolaskom jeseni doći će i do promjene vremenskih prilika, pa se početkom sedmice očekuje pad dnevnih temperatura.
Jesen plodovi
Nedjelja:
Pretežno sunčano i toplo. U popodnevnim satima uz umjeren razvoj oblačnosti tek ponegdje moguća kratkotrajno kiša i grmljavina, prvenstveno u planinskim oblastima. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južni i jugozapadni, krajem dana i tokom noći ponegdje pojačan. Najviša dnevna temperatura vazduha od 21 do 33 stepena.
Ponedjeljak:
Promjenljivo oblačno, na jugu sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom od sredine dana mjestimično kiša, a ponegdje i kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom, prvenstveno u kontinentalnim predjelima. Vjetar, u sjevernim predjelima, umjeren do jak južnih smjerova, od sredine dana u skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju, krajem dana i tokom noći u većem dijelu zemlje pojačan i jak, na udare povremeno i olujne jačine. Jutarnja temperatura vazduha od 10 do 21, najviša dnevna 17 do 31 stepen.
“Oktoberfest Montenegro” otvoren je sinoć, simboličnim otvaranjem prvoe pivske bačve.
Manifestaciju su otvorili Mladen Franović, direktor Turističke organizacije Budva koji je pozdravio okupljenu publiku i pozelio im lijep provod i dr Robert Veber, ambasador SR Njemačke u Crnoj Gori, koji je izrazio svoje oduševljenje organizacijom ovakve manifestacije po kojoj je Njemačka posebno poznata u svijetu.
Gradski park je bio ispunjen ljubiteljima piva, dobre muzike, a sjajnu atmosferu su napravili “Atomsko sklonište” i “Orthodox Celts”.
Do usijanja je doveo Bruno Langer, frontmen grupe “Atomsko sklonište” koji je, uz podmlađen sastav na sceni, publiku vratio u vrijeme kada su hitovi poput “Žutog kišobrana”, “Pomorac sam majko” ili “Pakleni vozači” bili himne mnogih generacija koje su cijenile istinu, slobodu i zajednički duh.
Otvoren prvi Oktoberfest u Budvi foto RTV Budva
Da je zajednička nit sa rock muzikom i dobrim zvukom još uvijek neraskidiva između publike i “Atomaca” pokazalo je i nevjerovatno reagovanje publike prilikom izvođenja pjesme “Jer za ljubav treba imat dušu”, koja je još jednom izvedena i prilikom bisa.
“Želim da Oktoberfest, festival piva, kobasice i svega toga ide dalje, da se ljudi vesele i raduju, a mi smo počašćeni da smo na prvom, jer se uvijek pamti ko je bio na prvom festivalu” , rekao je sinoć Bruno Langer.
Između nastupa bendova, održano je i takmičenje u držanju krigle, a publika je navijala i za momke i za devojke koji su se pokazali veoma izdržljivim.
Otvoren prvi Oktoberfest u Budvi foto RTV Budva
Program se nastavlja večeras od 20h kada će nastupiti Gradska muzika Budva, od 21h So Sabi, a od 23h Bad Copy.
Ulaz je slobodan!
Nakon uspješno organizovana dva “Oktoberfesta” u Novom Sadu, kompanija Color Media Communications, u saradnji sa Ambasadom Njemačke i Turističkom organizacijom Budve, ove godine prvi put predstavlja tradicionalnu bavarsku pivsku manifestaciju građanima Crne Gore i njihovim gostima.
Snažna oluja uzrokovala je da se brod za krstarenje „Nautica“ otkida s veza u škotskoj luci Greenocku i otpluta s pristaništa.
Nije poznato koliko je putnika bilo na kruzeru u vrijeme incidenta, koji se dogodio 19. rujna, jer je većina njih, preko 500, bila ne izletu na kopnu.
“Nautica je naišla na iznimno jake vjetrove što je rezultiralo kidanjem užadi kojima je bila vezana za kopno. Svi gosti i posada na brodu su sigurni i nije bilo nikakvih ozljeda”, izjavio je glasnogovornik kompanije Ocean Cruises za World Maritime News.
“U pomoć su pozvani tegljači i brod čeka povoljne uvjete da se ponovno veže. Naših 478 putnika i 26 članova posade su na kopnu i čeka se bolja situacija da se brod vrati na putnički terminal. “
Brod, izgrađen 2000, koji može primiti više od 800 gostiju, isplovio je na 12-dnevno krstarenje po Velikoj Britaniji i Irskoj.
Vjetrovi od 102 mph uzrokovali su brojne probleme stanovnicima Velike Britanije od nestanka struje i prometnog kaosa, a dvoje ljudi je poginulo.
U Žitnici Rupe – Dubrovnik u petak je otvorena izložba naziva “Slatko je, med nije. Grko je, pelin nije”, o kulturi maslina i maslinovom ulju nastala saradnjom Dubrovačkim muzeja i Etnografskog muzeja Split.
-Izložba je posvećena tradicijskom maslinarstvu. Sam njen naslov preuzet je iz narodne pitalice iz 19. Stoljeća. Radio se o tradicijskome maslinarstvu koje u dosadašnjem radu našeg muzeja nije na ovaj način tematizirano. Izravni poticaj za organizaciju ove izložbe bio je Svjetski simpozij maslinara 2016. Veliku pomoć pri ostvarenju ove izložbe pružili sun am znanstvenici s Instituta za jadranske culture I melioraciju krša iz Splita – kazala je Ida Jakšić, muzejska savjetnica splitskog Etnografskog muzeja.
-Većina eksponata dolazi iz našeg fundusa, međutim s obzirom na to da se radi o gospodarskim, odnosno voluminoznim predmetima, ovo se prigodom pokazalo da nam neki predmeti nedostaju. Ova se izložba pokazala dobro prilikom da uspostavimo dobru suradnju s lokalnim stanovništvom. Njihove reakciju su bile izuzetne, s obzirom na to da se ljudima na ovom području bave maslinarstvom već od prapovijesti. Tema je uvijek aktualna – rekla je, viša kutostosica u Etnografskom muzeju Split
Vuković je kao jednu od zanimljivosti o maslini istaknula vjerovanje da maslinova grančica čuva od vještica, te je bilo uobičajeno da se maslinova grančica stavljala djeci u krevet.
-Ovo je još jedna uspješna suradnja dubrovačkog I splitskog Etnografskog muzeja. Sama tema nam se učinila zanimljivom, a I karakteristična je za cijeli dubrovački kraj. Vrlo smo sretni I zadovoljni da ovu izložbu možemo prezentirati publici u Dubrovniku. U dubrovačkom kraju, a posebno bi naglasila, u Dubrovačkom primorju karakteristični su i danas veliki maslinici. U tom kontekstu, istaknula bi jednu zanimljivost. Pronašli smo sačuvani zapis s početka 20. Stoljeća, tačnije iz 1907. Godine koji navodi kako je jedan gospar iz Slanoga Lujo Milić, u na svjetsku izložbu u Londonu, poslao svoje proizvode, među kojima i maslinovo ulje koje je pobralo velik uspjeh. Kada se vratio doma tadašnje ministarstvo dodijelilo mu je nagradu i povelju. Tradicija maslinarstva se I dalje nastavlja, možda na jedan drugačiji način u smislu obrade I prepade, ali svi naši maslinari I dalje dobivaju nagrade za svoje proizvode. – kazala je Barbara Margaretić, voditeljica Muzeja.
Izložbu je otvorila Ivana Vejuić, članica Upravnog odbora Dubrovačkih muzeja.
Cjeline obrađene na ovoj izložbi obuhvaćaju pregled osnovnih sorta, zatim berbu, transport i pohranu maslina do njihove prerade „na malo“ te u uljarama, kao i običaje i vjerovanja vezana uz maslinu. Naglasak je stavljen na nekad uvriježene maslinarske i uljarske prakse, koje se uvelike razlikuju od suvremenih, no na njima počiva tradicija uzgoja i prerade maslina.
Kroz tisućljeća uzgoja maslina duž dalmatinske obale i na otocima smjenjivali su se periodi zamaha maslinarstva i njegova zamiranja, ovisno o danim društvenim prilikama. No, ova izdržljiva, skromna i dugovječna voćka trajno je čovjeku stajala na raspolaganju kao izvor hrane, topline i svjetlosti. Od davnina se njen plod koristio u prehrani, drvo za građu i ogrjev, list kao stočna hrana, a ulje za hranu, začin, lijek i rasvjetu. Maslinove grane i ulje važnu ulogu imaju i u raznim pučkim vjerovanjima i običajima, kao i u kršćanskim obredima.
Nesvakidašnje putovanje u Kotor iz davnih vremena, u staru apoteku na Parilu, jednu od najstarijih u Evropi, pripremanje napitaka sa šarmantnim apotekarom alhemičarom i njegovim pomoćnikom, te smjena straže na glavnim gradskim vratima, priređeno je juče brojnim posjetiocima šetališta u Luštici Bay.
Multimedijalni program kotorske organizacije „Ke nova“ /Che nuova/ Kotorski vremeplov u novom gradu Luštica Bay oduševio je sve – od najmlađih do najstarijih.
„Ovo je naše prvo izvođenje van Kotora, i evo upravo u Luštici Bay, kao nečem što je sasvim novo u cijeloj Boki Kotorskoj i šire, i nadam se da će Vremeplova ovdje biti još. Naš zajednički cilj je bio da i novim stanovnicima Luštice Bay koji dolaze iz čitavog svijeta pokažemo dio bogate istorije Bokelja i Kotora. Priča o Boki, o ljudima, o bokeškoj prošlosti, načinu života, plovidbi i povratku u svoje domove kojima su donosili bogatstva ali i stvarali, i na polju pjesništva, likovnom i svim mogućima oblastima umjetnosti“, rekla je Dolores Fabijan iz „Ke nove“.
Kotorsko putovanje kroz vrijeme u Luštici Bay
Kroz dramsku igru i scenografiju simbolično je predstavljeno kako se odigravala smjena straže na glavnim gradskim vratima, održavanje gradskog sata koje je već stotinu godina u nadležnosti porodice Homen, rad znamenitih kotorskih slikara koji su na trgovima pronalazili inspiraciju, te kako se vodio razgovor lavandera kod česme Karampana. Promenadom Luštice Bay prošao je i dobošar, koji je Kotorom nekada pronosio sve važnije obavijesti.
Kotorsko putovanje kroz vrijeme u Luštici Bay
„Ovaj program, zanimljiv i po scenografiji, kostimima, načinu izvođenja i svemu ostalom, je posvećen predstavljanju gradskog života Kotora tokom proteklih vjekova. Veliko nam je zadovoljstvo da je baš Luštica Bay prva destinacija van Kotora na kojoj se Vremeplov realizovao. Ovakvih događaja ćemo imati još i nadamo se da će nas rado posjećivati gosti iz svih gradova upravo zbog ovakvih manifestacija“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
Kotorsko putovanje kroz vrijeme u Luštici Bay
Cilj organizovanja Kotorskog vremeplova u Luštici Bay je da se na prostoru nove zajednice u nastajanju napravi spona sa tradicijom, vrijednostima i bogatom kulturom Kotora i da se i kulturni ambijent Luštice, kao što je to slučaj sa arhitektonskim i svakako prirodnim, što više prilagodi emitentnom podneblju.
Već u nedjelju 23. septembra, tango ljubitelje u Luštici Bay očekuje velika revija plesa strasti, počev u 12 časova pa sve do 18 sati. Tango maraton je trodnevna manifestacija koja će se održati na promenadi Luštica Bay i na dvije lokacije u Porto Montenegru – Jahting klubu /Yachting Club/ i hotelu Ridžent /Regent /, u organizaciji plesne škole „Tango i tačka“.
Skoplje je najjeftiniji glavni grad u Evropi a slijede Priština i Podgorica. Tako kaže internet platforma za brzi buking karata za autobuski i željeznički saobraćaj Wanderu, koja je napravila ljestvicu najjeftinijih i najskupljih glavnih gradova za posjetiti u Evropi.
Računica je napravljena na bazi prosječne cijene određenih dobara i usluga u svakom gradu, kao što je cijena vožnje 1 kilometara taksijem, pola litra domaćeg piva, šoljice kapućina, ulaznice za muzej, noćenja u hotelu za jednu osobu, karte za javni prevoz u jednom smjeru, te tri obroka za jednu osobu u restoranu srednjeg ranga.
Ispostavilo se da je Skoplje ne samo najjeftiniji grad u jugoistočnoj Evropi, nego i na cijelom kontinentu.
Glavni grad Makedonije prema izračunu Wanderua, u Evropi ima najnižu prosječnu cijenu hotelskog smještaja u iznosu od 56 eura po osobi, treću najnižu cijenu tri obroka u restoranu srednjeg ranga od 8,5 eura, te te petu najnižu cijenu šoljice kapućina od 1,2 eura. Drugi najjeftiniji glavni grad u Europi za posjetiti je Priština na Kosovu, dok je bronzana medalja u ovom izboru pripala Podgorici.
Zagreb se nalazi na 13. mjestu najjeftinijih glavnih gradova, dok je Ljubljana na 22. mjestu.
Top 10 najjeftinijih glavnih gradova u Evropi:
1. Skoplje, Makedonija
2. Priština, Kosovo
3. Podgorica, Crna Gora
4. Jerevan, Jermenija
5. Kišinjev, Moldavija
6. Tirana, Albanija
7. Minsk, Bjelorusija
8. Sofija, Bugarska
9. Bukurešt, Rumunija; Beograd, Srbija
10. Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Glavni grad Hrvatske pokazao se kao drugi najjeftiniji grad na području Centralne Evrope, gdje je titulu najjeftinijeg uzela Bratislava.
S druge strane u top 3 najskupljih gradova u Evropi našao se Monako, Rejkjavik, te Dublin.
Top 10 najskupljih glavnih gradova u Evropi:
1. Monako, Monako
2. Rejkjavik, Island
3. Dablin, Irska
4. Amsterdam, Holandija
5. London, Ujedinjeno Kraljevstvo
6. Pariz, Francuska
7. Kopenhagen, Danska
8. Helsinki, Finska
9. Valetta, Malta
10. Stokholm, Švedska
Zadranka Katarina Kušter Franić, supruga i majka dvoje djece, ostvarila je svoj san i ukrcala se kao deck cadet na stranu brodarsku kompaniju. Ovih dana vratila se nakon polugodišnje plovidbe i s nama podijelila svoja iskustva.
Velika mi je želja ukrcati se na brod, rekla mi je otprilike prije dvije godine Katarina na jednom skupu kapetana i pomoraca u Zadru. Upravo tada u javnosti se vodila rasprava o tome koliko je ženama teško dobiti kadeturu i ukrcaj. No, ta želja Katarini se i ostvarila,a veliki poticaj bio je primjer njezine prijateljice Darije Vukman, koja je tada već plovila na ‘strancu’. Prijateljica Darija tada a i sada plovi na kompaniji CMA CGM, pa sam im se i ja javila,otišla u rijeku, riješila test. Odmah su mi rekli da mi je ukrcaj za tri mjeseca na ‘kontjeneraš’ Zheng He, brod od 400 metara, 54 m širine i 75 m visine, ispričala nam je za Pomorsku večer Katarina.
S prijateljicom Darijom, koju nije vidjela osam mjeseci sasvim slučajno se susrela i to zahvaljujući vremenskoj depresiji. Mi smo, naime, plovili prema jednoj luci, ali je zbog vremenskih neprilika došlo do zastoja, morali smo čekati na sidru, dolazio je tajfun, morali smo se spustiti dolje na Taiwan Strait, a oni su ostali u Pusanu, nakon čega je naša plovidba otkazana pa smo preusmjereni u drugu luku,koja je bila njezina sljedeća luka. I na kraju smo bile vezane brod do broda u kineskoj luci Yangshan. Susret je bio neopisiv, nakon toliko mjeseci vidjeti nekog svog dragog je neopisiv osjećaj. Kad smo bile u njezinoj kabini imala sam dojam kao da smo doma u Zadru, opisuje Katarina susret s prijateljicom.
Katarina je nakon završene srednje pomorske škole i Pomorskoga fakulteta u Zadru sa zvanjem magistre inženjerke nautike i tehnologije pomorskoga prometa, tek dolaskom na brod osjetila što znači kruh sa sedam kora. Tu je rad s ljidima, susret s različitim lučkim vlastima i svime onim što se događa na brodu. Bila sam deck cadet, a i sljedeća kadetura će biti isto takva. I nakon godine dana provedene na brodu namjeravam polagati poručnički, ostati na kompaniji i ploviti kao časnik, otkriva nam svoje planove mlada Zadranka.
I žene zarađuju kruh sa sedam kora foto HRT
Katarina je bila jedina žena na brodu, a odnos kolega bio je više nego izvrstan. Kaže kako su se prema njoj svi odnosili apsolutno ravnopravno. Nije bilo nikakve diskriminacije, stvarno su me prihvatili kao punopravnog člana svoga tima. Poticali su me na rad i stvarno su bili izvrsni prema meni, trudili su sve mi pokazati i odgovoriti na sve što me zanimalo, stvarno bolju ekipu nisam mogla dobiti, kaže Katarina.
Iako smo često u pričama o moru i pomorstvu navikli govoriti o očevima i supruzima,koje obitelj iščekuje nakon dugih putovanja, u Katarininu slučaju priča je drukčija. Dok je na moru, kod kuće je čekaju suprug i dvoje djece. Sretno sam udana, imam dvoje djece, sa suprugom sam 13 godina i on mi je velika potpora u ovome što radim, jer zna kolika je moja ljubav prema struci i moru, kaže nam jedna od rijetkih hrvatskih pomorkinja. Dodaje kako je djecu dulje vremena pripremala na to da će mama ići na brod i ploviti šest mjeseci, ali isto tako da ću se i vratiti i opet biti zajedno. Zahvaljujući suvremenim tehnologijama s obitelji je bila u kontaktu gotovo na dnevnoj bazi. Tako da moj boravak na brodu stvarno nije bio nikakav problem. No, svjedeno ponovni susret je bio susret s puno suza radosnica, a moja djevojčica i dječak dobili su i darove koje sam im obećala donijeti s vijađa, kaže kroz smijeh Katarina.
Simpatična pomorkinja uskoro će ponovno na brod, a u izvrsnom sjećanju ostala su joj obojica zapovjednika broda. Obojica barba su Hrvati iz Rijeke i stvarno su bili izvrsni, najbolji od najboljih ali doslovno. Prvi je bio barba Slavko Malašić, a drugi Mariano Sergo. Puno sam naučila od obojice. Cijelo vrijeme su me učili, pokazivali mi sve vezano za navigaciju, za brod, za sve što sam pitala, oni su uvijek bili tu, kaže Katarina i dodaje da je gotov čitav časnički kadar bio iz Hrvatske i Crne Gore.
Slobodno vrijeme na brodu najčšće je koristila praveći kolače, što joj je bila opuštajuća zanimacija i hobi na brodu, koji je zapravo dobro došao svima. No, vratimo se na početak priče i dogovor Darije i Katarine o tome da neće stati u njihovim pomoračkim karijerama. Darija je sada drugi časnik palube i namjerava polagati kapetanski, a dogovor je da će ona biti barba, a ja njezin prvi časnik, otkriva kroz smijeh Katarina. Njoj i Dariji samo možemo poželjeti ostvarenje snova i realizaciju dogovora, te mirno i pitomo more.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor organizuje filmski maraton Hari Poter serijala na otvorenom, od ponedjeljka 24. septembra do 1. oktobra u Atrijumu Kulturnog centra, sa početkom u 20 sati.
Tokom osam večeri gledaoci će imati priliku da odgledaju osam filmova iz serijala o ovom mladom čarobnjaku.
U ponedjeljak 24. septembra biće prikazan “Hari Poter i kamen mudrosti”, u utorak 25. septembra “Hari Poter i Dvorana tajni”, u srijedu 26. septembra “Hari Poter i zatvorenik iz Askabana”, u četvrtak 27. septembra “Hari Poter i vatreni pehar”, u petak 28. septembra “Hari Poter i Red feniksa”, u subotu 29. septembra “Hari Poter i Polukrvni Princ”, u nedjelju 30. septembra “Hari Poter i relikvije Smrti-I dio, a drugi dio ovog filmskog ostvarenja prikazivaće se u ponedjeljak 1. oktobra.
Ulaz je besplatan.
“Filmski maraton je ujedno i najava Dječije nedjelje koja će u Kulturnom centru biti obilježena od 1. do 6. oktobra”, poručuju iz kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Širom Planete 26. septembra već duže od 20 godina obilježava se Svetski dan čistih planina. Ovo je prilika za jačanje svijesti o značaju planina za život i da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju.
Ovaj dan obično se obiležava obavljanjem ekoloških aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi i planinarenja. Planine su izuzetno važne za održavanje života na našoj planeti. One nam obezbijeđuju kiseonik, vodu za piće, pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, ali, takođe bitno, dijele sa nama svoju ljepotu.
Planinama danas prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Posebno su ugroženi izvori pitke vode koji izviru u planinama, a od kojih zavisi više od polovine ljudske populacije. Klimatske promjene takođe ugrožavaju njihova prirodna bogatstva.
Na Orjenu će povodom Dana čistih planina, u nedelju, 23. septembra, biti održana akcija čišćenja Kamenske ravni, sa promotivnim prolaskom nove, retrasirane staze za obližnji vrh Siljevik (1452 m).
Organizatori su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (akcija čišćenja) i planinarski klub „Subra“ (planinarski uspon).
Dan Planina 2018.
SATNICA:
09h: Okupljanje volontera kod planinarskog doma “Za Vratlom” (1160 m), raspoređivanje i prikupljanje otpada.
10h: Završetak akcije, sumiranje rezultata
10h i 30 min: Polazak na Siljevik
11h i 30 min: Izlazak na vrh, pauza, zatim povratak
13h: Dolazak u pl. dom na zajednički ručak
14h: završetak programa
Orjen
Učešće na akciji je besplatno, a na sopstvenu odgovornost, za maloljetnje na odgovornost punoljetne osobe. Za akciju čišćenja je dobro imati svoje rukavice. Uspon na Siljevik je pogodan za osrednje spremne učesnike, a podrazumijeva posjedovanje ruksaka, gojzerica, rezervne robe, dok su štapovi poželjan dio opreme. Zbog planiranja ručka je OBAVEZNA PRIJAVA učesnika do petka u podne na telefon/vajber: 069 360 803 – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
