Unapređuju održivi turizam i štite poljoprivredne pejsaže

0
Tivat – mikophotography montenegro

Drugi radni sastanak ulesnika IPA prekogranilnog projekta “FOST INNO – Fostering tourism innovation system in Adriatic-Ionian Region” (Sistem podsticanja inovacija u turizmu Jadransko-jonske regije), održan je juče u Tivtu u organizaciji tivatske Opštine.

Projekat FOST INNO se implementira u okviru programa INTERREG ADRION 2014-2020. Vrijedan je ukupno 1,27 miliona eura, a riječ je o EU projektu u kojem, pored Opštine Tivat kao jedinog partnera iz Crne Gore, sarađuje još sedam partnera iz pet država. Ukupna sredstva koja će pripasti Opštini Tivat iznose 130.372 eura.

Sastanku su u ime vodećeg partnera Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije prisustvovala prodekanica za znanstvenu i stručnu djelatnost, prof. dr. sc. Helga Maškarin Ribarić, koja je i kordinatorka cjelokupnog FOST INNO projekta, kao i predstavnici svih projektnih partnera iz šest zemalja. Ostali partneri uključeni u projekat su: Fakulteta za uporabne družbene študije v Novi Gorici (Slovenija), RRA Severne Primorske: Regijska razvojna agencija d.o.o. Nova Gorica (Slovenija), Comune di Perugia (Italija), Regione Molise (Italija), Stručna služba za razvoj i međunarodne projekte Zeničko-Dobojskog kantona (Bosna i Hercegovina), Universiteti i Shkodres „Luigj Gurakuqi“ (Albanija), Opština Tivat (Crna Gora). Kako je istaknuto, zajednički izazovi programskog područja, kao što su produženje turističke sezone, poboljšanje kvaliteta turističkih proizvoda te unapređenje saradnje među učesnicima u turizmu, rješavaće se u skladu sa načelima dugoročne održivosti turističkog razvoja.

Opšti cilj projekta FOST INNO je poboljšanje konkurentnosti jadransko-jonskog područja uz povećanje inovacionih kapaciteta održivog turizma. U okviru projekta planirano je uspostavljanje i razvoj internacionalnog ,,Centra za transfer znanja i inovacija u turizmu jadransko-jonskog područja“ koji će okupljati stručnjake iz područja turizma sa zajedničkim zadatkom razvoja inovativnih turističkih proizvoda i usluga.

U Gornjoj Lastvi kod Tivta juče je održana i završna konferencija…

Gornja Lastva

U Gornjoj Lastvi kod Tivta juče je održana i završna konferencija   projekta “Obnova tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža za održivu poljoprivredu – AGRISCAPE&ME”.

Taj projekat sprovode nevladine organizacije EXPEDITIO-Centar za održivi prostorni razvoj, Kulturno zavičajno udruženja “Napredak” Gornja Lastva i Maslinarsko društvo „Boka“ – Boka Kotorska, sa Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore kao saradnikom. Projekat se finansira iz sredstava EU u okviru regionalnog projekta “Održiva poljoprivreda za održivi Balkan: jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za javno zastupanje i razvijanje politika na zapadnom Balkanu“, koji realizuje regionalni konzorcijum organizacija civilnog društva iz Albanije, Makedonije, Kosova, Crne Gore i Srbije  Projekat AGRISCAPE&ME ima za cilj da doprinese razvoju održive poljoprivrede kroz zalaganje za obnovu, očuvanje i unapređenje tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža kao dijela ukupnog kulturnog pejzaža.

Heroj koji je Jadran spasio od katastrofe: “Brod bi se definitivno potopio da nismo došli!”

0
Haksa-i-Andy – Photo: MPPI/Facebook

TROGIR – Nakon dvodnevne neizvjesnosti u sigurno spašavanje turskog broda Haksa u čije potpalublje je u nedjelju rano u jutro prodrlo more, pristankom u trogirski škver agonija napokon završava. Heroj dana, to sad konačno možemo i javno napisati je Andy Marović, instruktor ronjenja s Komiže!

Brod je spasio jedan čovjek!

Unatoč koordinaciji službi na terenu, od sigurne katastrofe turski brod Haksa spasio je jedan jedini ronilac i dobro more!

Doznajemo kako je instruktor ronjenja i voditelj Manta Diving Centra Andy Marović pozvan u nedjelju poslijepodne kad je zakrpao brod da bi pumpe lakše ispumpavale more i kako bi ga koliko-toliko sigurnije u tegalj mogao preuzeti Brodospasov remorker Alkaid. Brod je preuzet u tegalj, no nekoliko nautičkih milja od kopna, trup je opet počeo popuštati, pa su Marovića ponovno pozvali noću oko 04.00 sata u ponedjeljak. To je za Morski.hr potvrdio i sam Marović:

– Istina je, zvali su nas u nedjelju oko 16 sati i u ponedjeljak rano u jutro između 4 i 5 sati. Krpali smo rupu na krmenom dijelu dna, veličine 15×10 cm s dvokomponentnim ljepilima i priručnim materijalima – pojasnio nam je Marović.

– Drugi prodor mora u brod dogodio se kroz usis motora i brod bi se definitivno potopio da nismo došli! Prijavili su da brod tone oko 5 sati i nitko doista nije mogao doći brže nego li je došao, no brod bi se definitivno potopio da nismo došli – pojasnio nam je Marović.

RUTA-HAKSE

Heroj Jadrana kojeg treba upoznati

Na pitanje tko je s njim radio na popravku odgovara:

– Radio sam sam prvi put gotovo dva sata i drugi put nešto više od sat vremena, a kako je bilo raditi, probajte zamisliti rad na otvorenom moru ispod korita broda koji tone!

Marovića su pozvali vlasnik broda i Lučka kapetanija, a s obzirom na splet dobrih slučajnosti s vremenskim prilikama, prava je sreća da u Jadranu nismo dobili katastrofu većih razmjera!

Marovića u ronilačkom krugu poznaju kao vrhunskog profesionalca kojeg se zove za najteže i najkompleksnije situacije ugroze poput ovih ili spašavanja drugih ronioca. Prozvali su ga i “šaptačem ugorima”, zbog toga što mu na dubinama te zmijolike nemani doslovno jedu iz ruke. O Maroviću je pisao i Daily mail, pa je zasigurno vrijeme da hrvatska javnost upozna junaka koji je u jednom danu dva puta spasio Jadran.

Jak potres zatresao Hercegovinu i veći dio Dalmacije

0
potres
EMSC (Europski Mediteranski Seizmološki Centar) izvijestio je da je umjereno jak potres 47 minuta nakon ponoći – 19. jun, pogodio južne dijelove susjedne BiH.
Magnituda potresa epicentru iznosila je 3.9 stupnjeva po Richteru, dok je dubina nastanka potresa procijenjena na dva kilometara pod zemljom. Mjesto epicentra je između Mostara i Ljubuškog.
Potres se osjetio u dijelovima Dalmacije, osobito u Vrgorcu i Metkoviću.
Iz centra 112 javljaju da nisu primili obavijesti o šteti ili o ozljedama, ali da je potres uzrokovao uznemirenost stanovništva.

Prijem za komandni kadar rumunskog jedrenjaka koji boravi u posjeti Crnoj Gori

0
Sa prijema kod gradonacelnice

Povodom dolaska u Crnu Goru školskog broda Ratne mormarice Rumunije, jedrenjaka “Mircea” koji je u ponedjeljak uplovio u Tivta, gradonačenica dr Snežana Matijević upriličila je prijem za delegaciju koju su činili rumunski ambasador u Crnoj Gori Ferdinand Nađ i komandant broda, kapetan fregate Mircea Tarhoaca.

Oni su, kako je saopšteno iz Matijevićkinog kabineta, upoznali predsjednicu opštine sa detaljima posjete i karakteristikama broda sagrađenog 1938 godine u Njemačkoj.

MIRCEA pristaje u Porto Montenegro

“Mircea” je trenutno na 31-jednovnom krstarenju Mediteranom sa ukrcanih ukupno 186 članova posade, od kojih su 48 pitomci Vojnopomorske akademije rumunske Ratne mornarice iz Konstance, a 51 njihove kolege – pitomci akademije Ratne mornarice Njemačke. Na svom putovanju na koje je krenuo 4.juna iz Konstance, “Mircea” je već uplovio u luku Bari u Italiji, do petka 22.juna zadržaće se u Tivtu, nakon čega će prilikom povratka za Rumuniju, jedrenjak još uploviti i u luku Pirej u Grčkoj.

Matijevicka sa komandnim kadrom rumunskog jedrenjka i ambasadorom

 “Veoma mi je drago da je brod “Mircea” uplovio baš u Tivatski zaliv. Veliko je zadovoljstvo što smo domaćini ovako važnom brodu, koji decenijama obučava kadete i sprema ih za dalje usavršavanje. Nadam se da ovo neće biti posljedni put da ugostimo ovaj školski brod, već se nadam i nekoj budućoj saradnji u dijelu razmjene kadeta sa školskim brodom “Jadran”. – istakla je gradonačelnica Tivta Snežana Matijević.

MIRCEA pristaje u Porto Montenegro

Njenom sastanku sa rumunskom delegacijom prisustvovala je i prva žena crnogorske Mornarice, kao i jedina dama koja službuje na školskom brodu “Jadran”, poručnica korvete Sara Rakočević.

“Ikone iz riznica paštrovskih manastira“

0
ikona

U Spomen domu “Stefan Mitrov Ljubiša”, u utorak, 19. juna od 20 časova biće otvorena dokumentarno-umjetnička izložba “Ikone iz riznica paštrovskih manastira“. Izložba se priređuje u okviru programa Ustanove koji se realizuje u okviru Evropske godine kulturne baštine (2018).

utori koncepta izložbe i organizatori su: Istoričarka umjetnosti i direktorica JU Muzeji i galerije Budve, mr Lucija Đurašković arheolog Dušan Medin,.

Na izložbi će biti prikazano 15 ikona iz tri paštrovska manastira (Praskvica, Reževići i Gradište), nastalih u periodu XVIII–XX vijek u domaćim, grčkim, venecijanskim i ruskim radionicama, a čiji su autori, između ostalih, čuveni ikonopisci pripadnici bokokotorske slikarske škole Dimitrijević-Rafailović, potom Nikola Aspioti sa Krfa, Aleksije Lazović, Marko Krstov Gregović, prvi akad. obrazovani slikar sa naših prostora.

U djelu stručnog uvodnog teksta iz kataloga izložbe, koji potpisuje mr Lucija Đurašković piše: “Pored brojnih ikona koje su izobrazili zografi, pripadnici ove poznate ikonopisačke škole, riznice paštrovskih manastira, posebno Praskvice, Reževića i Gradišta čuvaju mnoštvo primjera ikonopisnog slikarstva koji se najčešće vezuju za period od XVII do početka XX vijeka.

ikona

Raskošno bogatstvo ikonopisnih stilova, kao i ikonografskih specifičnosti na ovim ikonama, ukazuje na, sa jedne strane, veze sa Atosom, a sa druge, na uplive Zapadnih stilskih tendencija koje će se preko italo-kritskih majstora i njihovih učenika, naročito u XVII vijeku širiti Mediteranom, te stizati i u naše krajeve.

Takođe, i brojne ruske ikone iz XVIII i XIX vijeka koje se danas čuvaju u riznicama ovih manastira, predstavljaju svjedočanstvo bliskih kulturnih veza ovih najznačajnijih paštrovskih duhovnih centara sa carskom Rusijom. Na ovim ikonama najčešće su predstavljani Isus Hristos, Bogorodica sa Hristom, kao i Sveti Nikola, čiji je kult svetitelja zaštitnika bio u Rusiji naročito razvijen”.

Izložbu će otvoriti konzervatorka savjetnica Jasminka Grgurević, zaposlena u JU Centar za arheologiju i konzervaciju Crne Gore u Kotoru.

Izložba se može pogledati do 9. jula 2018. godine.

Popović Moškov: Odluke u interesu Kotora trebalo bi da ujedine sve u parlamentu

0
Liljana Popović Moškov foto Boka News

Potpredsjednica opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov smatra da bi odluke, koje uvećavaju opštinsku imovinu po povoljnim cijenama, logično trebale da ujedini sve u parlamentu, ali da aktuelna dešavanja sa odlaganjem 16. skupštine govore i o mogućem uplivu privatnih interesa u njihovo donošenje.

Gostujući u emisiji Radio Kotora “Razgovori nedjeljom” Popović Moškov je konstatovala da se ova tačka, inače tek druge skupštine od početka godine „razvlači umjesto da se postavi kao broj jedan, pa da oni koji nisu za kupovinu obrazlože zašto nisu”.

Predlog odluke o kupovini nepokretnosti u vlasnišvtu Privrednog društva “Jugopterol” AD Kotor (JPK) jedna je od tačaka dnevnog reda, opet odloženog, nastavka šesnaeste sjednice Skupštine opštine Kotror, a ukoliko bi bio izglasan Opština Kotor bi 35.000 kvadrata dobila po izuzetno povoljnoj cijeni od 57,3 EUR po metru kvadratnom.

„Nikada mi neće biti jasno da neko iz kaprica ili zbog privatnog interesa, neće da izglasa ovakvu odluku. Nije važno ko je u poziciji ili opoziciji. Budimo na poziciji grada. Logika i brojke govore da u ovo treba ući”, kazala je Popović Moškov uz podsjećanje da u Kotoru nije urađeno nešto kapitalno od 90-tih, te da je grad stalno gubio institucije, rasprodavao imovinu, dok je aktuelna skupštinska postavka u poziciji da poveća opštinsku imovinu.

Ona je kazala da nije zadovoljna funkcionisanjem lokalne izvršne vlasti i podsjetila da je prošle godine od aprila do Nove godine održano 15 skupština, a od januara ove do danas jedno i drugo u nastavcima.

Nije se odustalo od žičare

Na pitanje što sa 4,7 miliona EUR aktuelnog suficita u budžetu opštine, Popović Moškov je rekla i da žičara nije investicija od koje se odustalo, već da je prethodno potrebno obezbijediti sigurnost za početnu stanicu i prilaz turistima.

„Prostor u Tabačini pripada CEDIS – u sa kojim smo dogovarali kako da uradimo zamijene lokacija, da im ponudimo da mi postanemo vlasnici prostora od 8.000 kvadrata, a što on starteški znači za Kotor mislim da ne trebam troštiti riječi. Dobili bi prostor za valorizaciju Špiljara, bedema, buduće žičare… Zaključili smo i da bi mi time riješili i saobraćajni kolaps koji stvaraju autobusti koji dolaze iz pravca Dubrovnika. Urađen bi bio manji zahvat kroz Tabačinu uz kružni tok sa jednosmjernim kretanjem”, kazala je Popović Moškov.

Dodaje i da bi se time olakšao parking stanovnicima Starog grada, te da bi gro turista ulazio na sjeverna vrata.

„Kontaktriali smo CEDIS i imali sastanak sa njima za parcelu u industrijskoj zoni”, kaže Popović Moškov.

Nakon urađene procjene koja govori da parcela od oko 80.000 kvadrata, koja se graniči sa autobazom Jugopetrola bez ikakve infrastrukture, vrijedi 4,4 miliona EUR,sa čime su se složili u CEDIS – u, a obavljena je i procijena njihove imovine u Tabačini na iznos od oko 2,2 miliona EUR.

„To bi zunačilo da mi pola te parcele od 40.000 kvadrata treba da damo u zamjenu za ovo za Tabačini. Krenuli smo dalje da održavamo kontakte da se taj proces okonča. U međuvremenu predsjednik opštine je dobio pismo namjere JPK Kotor sa obavještenjem da je prethodna vlast krenula u pregovore oko imovine ove kompanije koja je ostala u Kotoru i njihove ponude i pitanja da li i ova vlast treba da nastavi u ovom smjeru. Riječ je o prostoru u Škaljarima i baze u industrijskoj zoni. Nakon kolegijuma smo ocijenili da je to dobro jer znamo za što bi taj prostor upotrebili”, navodi dalje Popović Moškov.

Kotor foto TO Kotor

Kandidati za seljenje su Vodovod i kanalizacija

Kandidati za seljenje su svakako Vodovod i kanalizacija (plaća zakup JPK cca 50 – 60 hiljada na godišnjem nivou”, Komunalno ( takođe nema svoj adekvatan prosotor i iznajmljuje ga za skladištenje i razne druge namjene), Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora (nema takođe adekvatan prostor za skladištenje).

„Sa tim u industrijskoj zoni bi riješili za ova preduzeća, a u Škaljarima bi se otvorio prostor za korisnike onih u Starom gradu koje je Opština Kotor dala bez naknade raznim društvima, udruženjima, političkim partijama”, kazala je Popović Moškov.

Na koalicionom sastanku je dobijena podrška da se nastavi sa pregovorima, nakon čega je usaglašena ponuda od 2.650.000 EUR (isplata u dvije tranše) i pristupilo se potpisivanju memoranduma.

Postignuta cijena je povoljna za Opštinu Kotor i iznosi 363, 47 EUR po metru kvadratoinom (za prostor JPK u Škljarima ) odnosno, prevedeno na na ukupno zemljište, 216, 04 EUR po metru kvadratonm.

Liljana Popović Moškov foto Boka News

„Primjera radi, samo livade bez infrastrukture danas se prodaju po 200 EUR po metru kvadratnom, a u industrijskoj zoni postignuta kuporodajna cijena je 57,3 EUR metar kvadratni. To je opremljeno područje sa upravnom zgradom, saobraćajnicom, infrastrukturom, strujom, vodom, hangarima, internom benzinskom stanicom, 35.000 kvadrata”, kaže Popović Moškov.

Ovaj elaborat je urađen u februaru, a novi momenat sa CEDIS-om bio je njihovo saznanje da Opština Kotor pregovara sa JPK o kupovini nekretnina i zainteresovanost za autobazu u Radanovićima.

Nakon uvida izrazili su spremnost za razmjenu prostora Tabačine za ovaj lokalitet, što je prihvaćeno i uneseno u opštinski elaborat.

Iz Stručne službe Skupštine opštine Kotor obavještavaju da je zasijedanje gradskog parlamenta koje je bilo planirano za sutra odloženo.

Put i vodosnabdijevanje na Luštici: Uskoro tender za izradu projekata

0
Sastanak na temu izgradnje infrastrukture na Luštici

Tender za izradu projekata putne i vodovodne infrastrukture na Luštici biće raspisan do kraja ovog mjeseca, kako bi se do kraja godine počelo sa izvođenjem radova, dogovoreno je na današnjem sastanku u Opštini Herceg Novi kojem su prisustvovali predstavnici lokalne uprave, Sekretarijata za razvojne projekte, Ministarstva finansija, Opštine Tivat i kompanije Northstar, investitora na projektu Montrose.

Narednih dana biće potpisan protokol o saradnji između Vlade Crne Gore, Opštine Herceg Novi i kompanije Northstar na izgradnji putne i vodovodne infrastrukture, kao i ostalim detaljima u vezi sa ovim projektom. Za ove projekte već postoji idejno rješenje i programski zadatak.

Na ovaj način će se, između ostalog, riješiti dugogodišnji infrastrukturni problemi mještana Luštice i omogućiti dalji razvoj ovog poluostrva.

Konjević: Bez tolerancije nepravilnosti na šetalištu

1
foto Opština HN

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević obišao je danas sa nečelnicom Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Marijom Andrić i direktoricom Komunalno stambenog preduzeća Jasminom Konjević dio rivijere od kluba “Yachting” do Stare banje, kako bi evidentirali stanje i komunalni red na terenu.

U narednom periodu će Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora intenzivnije kontrolisati komunalni red na Šetalištu Pet Danica, sa akcentom na radnje bez prethodno pribavljenih dozvola: za vožnju na šetalištu, postavljanje reklamnih panoa i držanje privremenih objekata, najavili su načelnica Andrić i potpredsjednik Konjević.

Narednih dana će predstavnici gradske uprave i komunalnih preduzeća obići dijelove rivijere do Kamenara, a Opština Herceg Novi ovim putem apeluje na zakupce plaža i lokala, kao i na naše sugrađane, da povedu računa o čistoći i komunalnom redu na šetalištu.

Tivat – uplovio jedrenjak “Mircea” sa 200 članova posade i pitomaca…

Školski brod Ratne mornarice Rumunije, jedrenjak “Mircea” uplovio je jutros u Tivat.

Umjesto na gradskoj rivi Pine, kako je bilo najavljeno, brod je zbog nedovoljne dubine mora na Pinima, uplovio i vezao se na mulu V marine Porto Montenegro.

Na rumunskom jedrenjaku, koji će u Crnoj Gori ostati do petka, je oko dvije stotine članova posade i pitomaca rumunske i Ratne mornarice Njemačke.

Tokom boravka, posada broda će imati niz zajedničkih aktivnosti sa posadom “Jadrana” i pripadnicima MVCG, a “Mircea” će biti otvoren i za posjete građanima.

Jedrenjak “Mircea” uplovio u Boku – foto Stevan Kordić

Kapacitet jedrenjaka je do 210 članova posade i pitomaca Vojnopomorske akademije Ratne mornarice Rumunije, kojima on služi za obuku i sticanje pomoračkih znanja i vještina u praksi. Na tom brodu se povremeno obučavaju i pitomci iz Turske, Njemačke, Hrvatske, Ukrajine, Francuske, Danske i Holandije.

“Mircea” je dobio ime po vojvodi od Valahije (preteči Rumunije) Mirčei Velikom (1386–1418), koji se istakao u brojnim ratovima protiv Osmanlija i za čije je vladavine rumunsko pomorstvo na Crnom moru doživjelo prvi veći uspon.

Fotorgrafije je dronom snimio Stevan Kordić.

/S.L./

Umjesto Jadran, Rusi izabrali Grahovo, napravili farmu koza

0
Grahovo

Za razliku od većine Rusa, koji se nakon dolaska u našu zemlju nastanjuju na obali Jadranskog mora, petočlana porodica Tjuševski od maja 2013. živi na Grahovu – zaleđe Boke. Tu su napravili farmu koza i proizvode više vrsta sira.

“U Crnoj Gori smo od 17.maja 2013. Tada smo došli da posjetimo roditelje od moje supruge, sve nam se svidjelo i ostali smo“, istakao je Vitalij Tjuševski za TVCG.

Kako je naglasio priroda i ljudi su ga, na neki način, privukli da ostane u našoj zemlji.

„U Rusiji sam se bavio sličnim poslovima, imao sam poljoprivredno gazdinstvo. Držao sam svinje. Ovdje je bilo neophodno da se zanimam i odlučio sam se za farmu koza“, objasnio je on.

Ćerka Angelina je tu sa pomogne roditeljima, a to što čine i njeni brat i sestra. Njihov rad i trud se isplati, objašnjava ona, jer svi proizvodi sa njihove farme imaju tržište, pa se sir koji proizvode može naći u skoro svim gradovima na jugu naše zemlje.

„Naš sir zainteresovani mogu da kupe u Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Baru, Nikšiću i Podgorici. Veliki broj naših mušterija su Rusi“, kazala je ona.

Na farmi se proizvode raznovrsni sirevi, pa su tu: tvrdi, sitni, sušeni, nemasni, mladi, kao i sirevi sa raznovrsnim ljekovitim biljem.

„Mi pravimo oko 20 vrsta sira. U sir stavljamo slatku papriku, ljutu papriku, različite začine, origano, ruzmarin, a stavljamo i crno vino.
Plan ovih vrijednih domaćina je da prošire proizvodnju i da se u narednom periodu na njihovoj farmi nađe oko 500 koza”, rekla je Angelina.