Na budvanskoj rivijeri trenutno boravi 47.952 turista, većinom stranih. Iz Turističke organizacije Budva (TOB) su saopštili da je od ukupnog broja gostiju, stranih 47.418.
Prema podacima TOB-a, u hotelima je smješteno 13.109, dok je u kampovima evidentirano 371, u odmaralištima 246 i u hostelima 233 gosta.
U privatnom smještaju se nalazi 33.993 gostiju.
S obzirom da na budvanskoj rivijeri ne postoji precizan statistički podatak o broju gostiju u privatnom smještaju, navodi se samo procjena broja turista koji borave u toj vrsti smještaja, naveli su iz TOB-a.
Stonski školjkari već su očajni. Godinama upozoravaju na polagano, ali sigurno izumiranje školjaka u Malostonskom zaljevu, koje nestaju zbog više razloga, a najpogubniji je pojava golemih jata ovrata (komarči, orada ili podlanica kako ih drugdje nazivaju) koje nemilice proždiru ogromne količine dagnji i kamenica.
– Već sedam, osam godina trpimo štetu zbog ovrata – govori nam je Boris Franušić iz Luke, inače predsjednik udruge “Stonski školjkari”, dok se brodom Nena Mihočevića, u društvu Vedrana Kunice, približavamo jednom od uzgajališta koje je poharalo jato proždrljivih riba. U blizini smo Dube Stonske.
– Više smo uzgajali kamenice jer ovdje na otvorenom jednostavno ne možemo uzgojiti mušule. Svaku godinu pretrpimo gubitak od dva do tri vagona mušula… I kamenice nam jede, pogotovo mlađ. Ako je ne dignemo na vrijeme i ne stavimo u zaštitu, pojest će sve! – Nabavili smo te mreže koje štite kamenicu dok raste, kolektore, iz Francuske i Španjolske. Poslije je cimentavamo, a tu već treba velika riba, preko kila, da je uspije zdrobiti. Stavljamo kamenice u zaštićenije vale, ali ako su u ovako otvorenom moru, neće ostati ništa – odmahuje prema morskoj površini pred nama.
Stradava i mlađ
– Svake godine strahujemo kad dođemo na koncesiju što ćemo naći. Kad vidiš s broda da je bova s mušulama isplutala, odmah znaš da je pojedeno 30 posto – govori Franušić. – Prije nekoliko godina bacili smo 1000 metara mreže na 12 metara dubine. Bila je pola metra od vrha i mislili smo da smo riješili problem.Tako je i bilo dok je mreža bila nova i dok se ovrata nije naučila na nju. Nakon pola godine mreža je bila šporka, obrasla morskom travom, a kurenat ju je oborio i iskidao. Gubili smo puno vremena čisteći mrežu, umjesto proizvodeći kamenice i mušule. Umjesto pet vagona mušula, proizveo sam dva jer sam ostalo vrijeme čistio mrežu. Kako bi je kurenat dignuo, orada bi se zavukla unutra i ostala tu pomalo kljucajući školjke – govori Boris Franušić. Malostonski zaljev kao da je besplatni restoran najkvalitetnijih školjaka namijenjen isključivo jatima ovrata.
I prošle godine pretrpio je veliku štetu, a ove godine posebno. – Od travnja trpimo štetu, sve do danas. Sad ima par ljudi na udici na moru koji u sat i pol, dva uhvate 10 kila ovrata. Čudno je da je sad tišina, već je kasno, inače se digne na bidone i sve kljuca, čuješ je izdaleka kao da tornom tuče. I u Brijesti im je ove godine sve pojelo, što prijašnjih godina nije bio slučaj. Od tone ne možeš živjeti cijelu godinu, pa da je kilo i 100 kuna. Najgore je što je pojelo mlađ, jer to nas blokira idućih barem godinu dana. Pojedeno je sigurno 70 posto – zabrinjavajući je podatak koji iznosi naš sugovornik.
Orada
Čeka se odgovor
A nudi li itko ikakvo rješenje? – Obraćali smo se Ministarstvu mora i Ministarstvu poljoprivrede, tražimo da nam se dopusti ciljani izlov ovrata na ovom području. Na koji će način to biti, ne znam. Trebao bi nam se dopustiti taj izlov ona dva, tri mjeseca kad je najezda. Trenutno smo u pregovorima. Mislim da bi to bilo dobro rješenje za sve. Ako se ništa ne pokuša, nestat će školjkarstvo u Malostonskom zaljevu – siguran je ovaj dugogodišnji uzgajivač. Većina njegovih kolega ima velike obitelji s najmanje troje djece, a mnogi žive samo od školjkarstva.
– Ovrate su autohtona vrsta i tu su oduvijek, ali zbog više faktora došlo je do eksplozije populacije – kaže Vedran Kunica, inače voditelj projekta zaštite malostonske kamenice.
– Razlog je povećanje temperature mora, razmožavanje unutar kaveza u uzgajalištima i bijeg iz kaveza. Ovaj zaljev ima veliku količinu slobodnoživućih vrsta školjkaša, brbavica, periski, kunjki, zbog čega je i zaštićen, a istovremeno je i veliko mrijestilište riba. Ni jedna vrsta nije toliki problem kao orada, jer je predator i uništava sve, pa i školjke u sedimentu. Došla je u pitanje i sama zaštita Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata – ističe Kunica. – Potrebno je logično strateško odlučivanje. Već deset godina čekamo studiju o utjecaju marikulture na Malostonski zaljev i nadamo se da će se ubrzo početi raditi. Bilo bi logično da ta studija zaključi da je prioritet školjkarstvo, a uzgoj ribe trebalo bi ograničiti baš u dijelu uzgoja orade – kaže Kunica.
Orada foto youtube
Spas – ciljani izlov
Da bi kontinentalcima koji odlučuju bilo jasnije, stvar zapravo izgleda kao da se pokraj farme ovaca uzgaja čopor vukova, koji pobjegnu i pojedu ovce, ali se nitko osim stočara ne uzbuđuje. I nitko ne trpi štetu osim njih. – Sve zaštitne mjere koje su uzgajivači do sada primijenili pokazale su se neučinkovitima, od ograđivanja cjelokupnih koncesija, do pojedinačnih pergulara i zvučnih mjera. Riba je inteligentna i nakon nekog vremena prilagodi se i nastavi jesti. Ljudi bacaju petarde i kamenje, riba se primiri sat, dva i onda nastavi jesti – kaže Kunica, te naglašava da je ključno definirati budućnost zaljeva u odnosu na daljnji uzgoj ovrata, odnosno komarči, ili orade kako je deklarirana na trgovačkim policama. Država bi mogla ili trebala razviti i model naknade šteta školjkarima, ali najprije odrediti kako interventno smanjiti golemu populaciju ovrata u Malostonskom zaljevu.
– Ciljani je izlov zasad administrativno neprovediv jer zakoni kažu da se ovdje ne smiju upotrebljavati određeni alati. No, s obzirom na izvanrednu situaciju, država bi trebala učiniti iznimku i u kontroliranim uvjetima izloviti tu ribu, koja je kvalitetna i ribarima bi bila značajan prihod, a školjkarima bi to značilo spas. Pored svega toga, ekosustav bi ponovno uspostavio ravnotežu – naglašava Kunica, te dodaje da ovih dana očekuju sastanak u Ministarstvu poljoprivrede koji bi trebao ponuditi prava rješenja za sprječavanje nestajanja ove delicije s naših stolova.
U pitanju zaštita Malostonskog zaljeva
Kamenice – Ston
– Razlog je povećanje temperature mora, razmožavanje unutar kaveza u uzgajalištima i bijeg iz kaveza. Ovaj zaljev ima veliku količinu slobodnoživućih vrsta školjkaša, brbavica, periski, kunjki, zbog čega je i zaštićen, a istovremeno je i veliko mrijestilište riba. Ni jedna vrsta nije toliki problem kao orada, jer je predator i uništava sve, pa i školjke u sedimentu. Došla je u pitanje i sama zaštita Malostonskog zaljeva kao posebnog rezervata – ističe Vedran Kunica
Sve zaštitne mjere koje su uzgajivači do sada primijenili pokazale su se neučinkovitima, od ograđivanja cjelokupnih koncesija do pojedinačnih pergulara i zvučnih mjera. Riba je inteligentna i nakon nekog vremena se prilagodi i nastavi jesti. Ljudi bacaju petarde i kamenje, riba se primiri na sat-dva i onda nastavi jesti
Neno Mihočević: Ove godine požderalo mi 15 tona mušula
Neno Mihočević iz Dube Stonske i njegova obitelj žive isključivo od školjkarstva – njegov otac, supruga, troje djece između 3 i 12 godina i on ovise o tome što će uzgojiti i koliko školjaka prodati.
Brodom smo zašli prema jednom od njegovih uzgajališta dok nam je objašnjavao što su pergulari – uske, duge mrežice u koje se “sadi” mlađ mušule, odnosno dagnje, pedoče ili kako bi poneki Splićanin rekao, pizdice, kako bi ona postala konzumna i spremna za prodaju. Neno ih na uzgajalištu podiže iz mora, a pergulari vise prazni i iskidani. Nema u njima više ništa. Štete su ogromne – samo na ovom uzgajalištu izgubio je 15 tona konzumne mušule, bez zbrajanja mlađi. Ovaj 36-godišnjak, u čijoj je familiji školjkarstvo tradicija, nikad se nije bavio ničim osim uzgajanjem školjaka. Egzistencija mu je u škripcu. Što se dogodilo s mlađi mušule?
– More je trenutno puno divlje ovrate. Jedu nam male mušule i kamenice. Na velikima se umore pa pođu, ali kad dođu na male, sve zdrobe i pojedu! Koliko će vas ovo unazaditi u proizvodnji?
– Puno me unazadilo. Svake godine je ovako, nekad više, nekad manje, ali ove godine je dar-mar. Prošle godine sam na ovom mjestu sačuvao mušule, pa sam ih i ove godine stavio tu. Bio sam siguran da mi je neće pojesti… Ljudi mi kažu – “zagradi”. Ali to nema šanse na ovoj dubini i na velikim strujama, prvi šilok i samo bi mi napravila još veću štetu. Kako riješiti ovaj problem?
– Ne znam. Da znam, napravio bih sve što je u mojoj moći. Ako postoje neki stručnjaci, volio bih da nam se pomogne. Nisam samo ja oštećen, tu je 40 školjkara od Brijeste do Zamasline, a većina živi samo od uzgoja. Cijelo Malo more je vezano za školjkarstvo. Jeste li ikada zatražili naknadu štete?
– Imam obrt i moram plaćati sve obaveze i koncesije, bez obzira što mi je nanesena ovolika šteta. Dosad je nikad nismo naplatili, ali zato sad i tražimo da nam se pomogne na neki način. Ne tražim novac, ali molim da nam se nekako pomogne. Opet ću nasaditi mlađ mušule i cijelu godinu strahovati hoće li mi je ovrata pojesti. Koliko vam je školjaka pojela riba?
– Samo na ovom mjestu, u trećoj zoni, u uvali Bjejevica, 15 tona konzumne mušule. Da vam ne kažem na drugoj koncesiji, gdje je ista katastrofa, ali je puno veće uzgajalište pa je nešto i ostalo. A ovdje je baš sve uništilo. Govorim o konzumnoj mušuli, a gdje je tek mlađ! Na svakoj ovoj bovi je bilo 20 kila sjemena, male mušule koja se trebala nasaditi. Od kila takve mušule bude 4 kila konzumne. Kad to sve pomnožite, dođete do brojke od koje glava zaboli. Ova mi je koncesija totalno opustošena. Da sam imao samo nju, bio bih gladan kruha… Ljudi pomalo odustaju, a kad jednom sve to napuste, više se ne vraćaju. Kako ste se do sada pokušavali zaštititi?
– Pokušavali smo na pergulare navlačiti još jednu mrežu, ali to se pokazalo lošim jer guši školjku. A da idemo zagraditi nekom mrežom okolo, ni to nije rješenje jer su ovdje velike struje, mreža obraste i raspara se. Po meni bi trebalo napraviti neki ciljani izlov ovrate, da se suzbije ta populacija koja je prerasla u najezdu.
Jubilarno petnaesto izdanje kulturno-gastronomske manifestacije “Njeguška trpeza”, održaće se u subotu 1. septembra na Njegušima sa početkom u 11 sati.
Predsjednik MZ Njeguši, Dragan Duda Čavor kazao je da prepoznatljiva njeguška trpeza, kao simbol tradicionalnog crnogorskog gostoprimstva, iz godine u godinu posebno doprinosi valorizaciji brojnih potencijala Njeguša.
“Program je višečasovni i sastojaće se iz nekoliko segmenata. Specijaliteti ovoga kraja pršuta, sir, kobasica, panceta, vrat i pečenica ispuniće bogatu tradicionalnu trpezu. Neće izostati ni domaća rakija, vino i medovina, a potrudili smo se da za naše goste obezbijedimo i razne vrsta piva.
Njeguši
U muzičkom dijelu manifestacije učestvovaće Zdravko Đuranović, Nikolina Grba, narodni guslar Milan Vujović, koji će govoriti i zdravice, i Teatar 303 iz Kotora. Dodijelićemo plakete zaslužnim pojedincima i kolektivima, kao i nagrade za najuređenije dvorište na Njegušima” – kazao je Čavor za Radio Cetinje.
Organizatori manifestacije “Njeguška trpeza” su MZ Njeguši i Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta uz podršku Prijestonice Cetinje i Turističku organizaciju Prijestonice.
Sedmi Bokeški triatlon Perast 2018. koji se održava jednom godisnje i to u Sprint triatlon disciplini ( 750m plivanja, 20 km biciklizma, i 5 km.trčanja) biće održan u nedjelju 2. septembra.
Obavještavamo javnost da će tog dana na relaciji magistralnog puta od Oravca do Perasta doći do privremene obustave saobraćaja u vremenu od 10:00 – 11:20 sati kao i na relaciji puta Perast – priobalni put – do izlaza ka Risnu u vremenu od 10:45 – 11:45 sati u cilju održavanja ove već tradicionalne manifestacije. Molimo vozače da ukoliko planiraju prolazak ovim dionicama puta, to urade mimo ovog termina ili alternativnim putevima preko raskrsnice u Lipcima ili preko trajekta na Lepetanima, poručuju organizatori.
Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ autorice Ane Kaznačić Skurić bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 3. septembra 2018. godine u 20 sati.
Izložbom će biti predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu – od 16. do 20. stoljeća.
Kroz tri tematske cjeline – kartografija europskih zemalja, kartografija Dubrovačke Republike i pomorska kartografija Jadrana – bit će prezentirano ukupno 87 kartografskih djela. Od kartografskih radova odabrane su karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća. Velik broj kartografskih djela na ovoj izložbi izložen je po prvi put. Odabrana građa na najbolji način oslikava razvojni put kartografije tijekom povijesti, pretežito pomorske, i ujedno predstavlja reprezentativna dostignuća europskih kartografa.
Kartografska baština
Kartografska zbirka koja se čuva u fundusu Pomorskog muzeja jedan je od važnih segmenata dubrovačke i hrvatske kulturne baštine. U njoj su zastupljeni sadržajno vrlo raznoliki kartografski prikazi hrvatske obale Jadrana, Dubrovačke Republike, Sredozemlja, Europe i ostalih dijelova svijeta. Riječ je uglavnom o tiskanim izdanjima, iako su zastupljene i rukopisne karte.
Stare karte iznimno su značajno kulturno dobro i kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja.
Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.
Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2018.
Komad „Kad bi Sombor bio Holivud“ u produkciji i izvođenju Narodnog pozorišta iz Sombora, najbolja je predstava 13. Festovala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu – jednoglasna je odluka stručnog žirija „Purgatorija“.
Žiri u sastavu Ivica Kunčević, reditelj, predsjednik žirija, Dubravka Drakić, glumica, Stevan Koprivica, dramaturg, nakon devet odgledanih predstava u takmičarskoj konkurenciji, najboljim je proglasio komad koji je autorski projekat poznatog reditelja Kokana Mladenovića.
„Ansambl Narodnog pozorišta iz Sombora vodjen inventivnom i višeznačenjski promišljenom režijom Kokana Mladenovića donio nam je duhovitu ali i sjetnu predstavu o pogubnosti, ali i šarmu provincije. Predstava ostvarena atipičnim sredsvima predstavlja posvetu filmu, teatru, nostalgična je ali i opominjuća, pravi raskošan tetarski čin u kome su svi elelemti teatarskog jezika funkcionisali besprekorno.“ – stoji u odluci žirija.
Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje na ovogodišnjem festivalu jednoglasno je dodijeljena Momčilu Otaševiću za ulogu Iva Ledinića u pozorišnoj predstavi „Ekvinocijo“ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice.
„Momčilo Otašević pokazao je na osnovu klasičnog teksta Iva Vojinovića u predstavi visokih rediteljskih standarda reditelja Ivice Kunčevića svo umijeće glumačkog zanata, nadgrađujući povjereni mu lik nekom vrstom posebne emocionalnosti, sve rijedje u savremenom pozorištu. Njegov Ivo je lik sa kojim saosjećamo, kojem u svakom trenutku vjerujemo, a da pri tom Otašević vješto izbjegava zamke patetičnog izraza. On je spontan, „ sličan nama” kako bi rekao Aristotel, uvjerljiv i siguran, glumac koji su svakom trenutku zna što hoće i što je najvažnije, zna kako to da ostvari.”- obrazloženje je odluke o nagrađivanju mladog crnogorskog glumca.
Nagrada za glumačku bravuru pripala je Bojani Gregorić-Vejzović za za ulogu Kraljice Margarete u pozorišnoj predstavi „Kralj Rikard III“ u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba. Specijalna nagrada za umjetnilko dostignuće dodijeljena je pozoripnoj predstavi „Orkanski visovi“ u produkciji Festivala Barski ljetopis Bar i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Cetinje, dok je Radio Tivtu pripala pozorišnu nagrada «Ivana Tomičić» za 2018. koju za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza, dodjeljuje Centar za Kulturu Tivat.
Nagrade laureatima biće uručene večeras na svečanoj ceremoniji zatvaranja “Purgatorija” u 21 sat na ljetnjoj pozornici u Tuivtu, kada će biti priređen i muzičko-scenski spektakl “Na dobrom glasu -glumci pjevaju” na kome će nastupiti brojni crnogorski glumci uz pratnju revijskog orkestra CNP-a.
Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) pokrenulo je 10 sudskih postupaka protiv zakupaca za naplatu neizmirenih obaveza za 2016. godinu.
“Imajući u vidu da nakon sprovedene tenderske procedure, određeni broj izabranih ponuđača nije pristupilo zaključenju ugovora ili nije izvršilo plaćanje po osnovu zaključenog ugovora, Radna grupa JP Morskog dobra je intenzivirala aktivnosti na u cilju izmirenja obaveza po osnovu korišćenja prostora za naznačene godine”, navodi se u saopštenju JPMD.
Podsjećaju, da rok za izmirenje duga za korišćenje lokacija za 2017. godinu ističe 5. septembra, nakon čega će, kako su kazali, uslijediti utuženja za naplatu dugovanja za 2017. godinu.
Iz JPMD napominju da je utoku priprema Programa za naredni petogodišnji period (2019-2023).
“Neophodno je da korisnici, koji do sad nijesu to uradili, što prije izmire svoje obaveze i zaključe Ugovor/Anex, kako ne bi prestao pravni osnov za korišćenje lokacija i postavljanje objekata. Javno preduzeće će inicirati brisanje lokacija iz Plana za koje ne bude imalo regulisane ugovore sa zakupcima i izmirena dugovanja po osnovu zakupa”, zaključuje se u saopštenju.
Vaterpolisti Jadran Veterana prvaci su Evrope u vaterpolu. Tim iz Herceg Novog stigao je do velikog uspjeha na šampionatu u Kranju.
U finalu su bili bolji od Bulls Blooda iz Mađarske 6:4. Najefikasniji kod Novljana bio je Petrović sa 3 gola. Bilić je upisao 2 pogotka, jedan manje Mitrović.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) Danilo Orlandić (SD) sa saradnicima, obišao je danas gradilišta na aerodromu Tivat gdje je u toku izgradnja novog privremenog objekta odlaznog terminala povrpšine 1.300 kvadrata, priključka aerodroma na gradsku kanalizacionu mrežu, novog prilaznog puta i parkinga za vozila zaposlenih, parkinga za autobuse i novog ulaza na aerodrom sa magistrale za slučaj vanrednih situacija. U sve te radove od kojih će većina biti završena za petnaestak dana, dok će novi odlazni terminal biti gotov do kraja oktobra, ACG ulaže nešto preko 2,2 miliona eura.
Pored ovih, na aerodromu Tivat u roku je i niz drugih manjih radova na sanaciji i hidroizolaciji objekata trafostanive i Vatrogasne stanice, uređenju sanitarnih čvrova u dolaznom gejtu, obnovi horizontalne signalizacije na platformi i rulnim stazama,kao i instalaciji nove staklene fasadne pregrade na terminalnog zgradi u koju će biti ugrađeni najmoderniji skeneri za detektovanje eksploziva i metala kod svih osoba koje pristupaju terminalu.
Orlandić posjetio Aerodrom Tivat
„Najbitniji nam je objekat novog dolaznog terminala površine 1.300 kvadrata, na kome izvođač, kompanija „Fidija“ iz Podgorice radove obavlja planiranom dinamikom. Terminal je namijenjen odlazećim putnicima, imaće šest check-in šaltera za registraciju putnika i predaju prtljaga, kao i prostorije za predstavnike aviokompanija. Tu su i službene prostorije za predstavnike Uprave policije i Uprave carina, kao i toaleti za putnike. U sklopu objekta je i nov prostor za sortiranje prtljaga sa svom pratećom opremom uključujući i dvije nove linije za kontradiverzionu kontrolu”- kazao je Orlandić dodajući da je vrijednost tog objekta sa opremom 2 miliona eura. Njegovim završetkom stvoriće se znatno komforniji uslovi za putnike na tivatskom aerodromu gdje je najvećći problem mala i neuslovna terminaln zgrada od oko 4.000 kvadrata, prijektoivana za godipnji kapacitet od 400.000 putnika, a kroz koju će ove godine proći čak preko 1,2 miliona putnika. Istakao je da će ove zime raditi novi terminal, dok će stara terminalna zgrada u tom periodu biti van upotrebe radi djelimične obnove i modernizacije.
Orlandić je kazao da je za ACG ovo nova rekordna godina i da su do sada na oba aerodroma zabilježili promet od preko 1,7 miliona pzutnika, što je za oko 190.000 putnika više nego u ovo doba lani. Najavio je da će uskoro Bord direktora ACG potpisati Kolektivni ugovor na kome insistiraju sindikati oba aerodroma.
Orlandić posjetio Aerodrom Tivat
„Radnici ACG su danas izuzetno dobro zaštićeni i mi poštujemo njihova prava. Vjerujemo da će taj Kolektivni ugovor dodatno unaprediti njihova prava i da svakako neće biti potrebe za bilo kakvim štrajkovima ili protestima.“- kazao je Orlandić koji međutim, nije precizno rekao da li će menadžment ACG tražiti da se novi Kolektivni ugovor unese u koncesioni ugovor i time bude obavezujući za eventualnog zakupca kome Vlada ustupi crnogorske aerodrome.
On je dodao da iz „priče o valorizaciji aerodroma treba isključiti političke primjese“ i ponovio da je ACG uspješno državno preduzeće.
„Za državu, ACG i sve u Crnoj Gori je jako bitno da mi i u Tivtu i Podgorici imamo ozbiljne i kvalitetne putničke terminale koji će se izgraditi u narednom periodu a koji su predviđeni i Master planom razvoja ACG iz 2011. Tivtu je jako neophodan i vodni terminal, a jako su bitni i razvoj novog erodrooma u Ulcinju i perspektiva razvoja aerodroma u Beranama. To su ključne stvari kada je u pitanju valorizacija ACG i prioriteti svima nama i cijeloj državi.“- kazao je Orlandić dodajući da zaposleni u ACG ulažu velike napore da odgovore izazovima jer dnevno preko aerodroma Tivat u špicu sezone prođe i do 12 hiljada, a u Podgorici oko 8 hiljada putnika.
On je želio da se detaljnije izjašnjava o nacrtu koncesionog aranžmana za aerodoma koji je pripremilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ističući da će ACG učestvovati u javnoj raspravi o tom dokumnetu u kojem kaže, „ima zanimljivih stvari, a jedna od njih je i finansijsko-ekonomska analiza“.
Orlandić posjetio Aerodrom Tivat
„Mislimo da je jako bitno da nam eksperti koje je angažovala međunarodna finansijska korporacija IFC objasne na osnovu kojih parametara smo došli do pojedinih zaključaka po kojima je krajni ekonomski benefit za državu 46 miliona eura, a da je scenario pravljen da navodno ACG i država ništa ne ulažu u aerodrome.“- istakao je Orlandič dodajući da od javne rasprave očekuje da sve to razjasni i stvori prostor za donošenje prave odluke. Po njemu „koncesija je jedan od vidova valorizacije i vjerujem da će država i oni koji u njeno ime odlučuju, svakako dobijeti najbolju moguću odluku“.
„Za nas je prioriotet izgradnja novih kapaciteta, a evo vidite da to već i radimo u Tivtu, a uskoro krećemo i u Podgorici.“- kazao je Orlandić. Na pitanje „Viesti“ da prokomentariše činjenicu da Vlada kao jedini vlanssnik ACG, već godinama koči tu firmu u realizaciji investicija za koje imaju novca, Orlandić je kazao da on to „tako ne bi rekao“ jer se „potrošilo mnogo vremena da se iskristališu uslovi za aranžman koji je za rekonstrukciju aerodroma Tivat nudio EBRD“.
Na pitanje vidi li konflikt interesa u činjenici da Vladi varijantu davanja aerodroma u koncesiju predlaže IFC koji je istovremeno akter kontroverznih koncesionih ugovora za više aerodroma u zemljama okruženja, Orlandić je kazao da koliko je njemu poznato, „toga nije bilo“.
„IFC je angažovao eksperte za koje su oni smatrali da su relevatni, oni su napravili nacrt koncesionog akta i ugovora, i o tome treba da se u narednom periodu svi mi ovdje izjasnimo“- zaključio je on.
Superjahta „Yas“ koja pripada emiru Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeiku Hamdanu bin Zajednu bin Sultanu Al Nahijanu, boravila je protekla dva dana na mulu V marine Porto Montenegro u Tivtu, odakle je danas taj 141-metarski brod isplovio na vožnju Bokom Kotorskom.
Osim što je jedan od najvećih jahti koje su ovog ljeta posjetile Porto Montenegro, „Yas“ je karakteristična i zbog svog nesvakidašnjeg dizajna, ali i originalnog porijekla. Naime, ovaj sada ultraluksuzni brod za uživanje koji vije zastavu Kajmanskih Ostrva, život je počeo daleke 1981. godine kao ratni brod – raketna fregata „Piet Hein“ Ratne mormnarice Holandije. Holanđani su ovu fregatu od 3.500 tona deplasmana klase „Kortenaer“ 1998. prodali Ratnoj mornarici UAE u kojoj je ona služila pod imenom „Al Emirat“, da bi 2005. fregatu kupio emir UAE i predao je ADMS brodogradilištu u Abu dDabiju koje je stari ratni brod rekonstruisalo u jednu od najluksuznijih i najvećih privatnih jahti na svijetu.
superjahta YAS danas u Boki
U svom novom obliku i pod novim imemom „Yas“, ovaj brod se na more vratio 2015, od kada „Yas“ drži šestu poziciju na listi najvećih jahti na svijetu.
YAS po isplovljavanju iz Tivta
Zahvaljujući obliku trupa ratnog broda i snažnom pogonu, „Yas“ ima za superjahte neuobičajeno visoku maksimalnu brzinu od čak 26 čvorova, a njeno vrlo neoubičajeno oblikovano nadgrađe jedna je od najvećih struktura na svijetu napravljenih od kompozitnih materijala. Ova jahta može primiti do 60 gostiju koji uživaju u maksimalnom luksuzu, a na raspolaganju im je helikopter i niz manjih plovila, jedtilca, glisera, skutera i drugih i sredtava za zabavu na vodi.
