Promocija knjige “Kuba, Kastro i ja”

0
Kastro Fidel Kuba

U organizaciji NIP ART PRESS iz Budve, u press centru hotela TRE CANNE u Budvi, u petak, 8. juna u 20 sati, biće promovisana knjiga “KUBA, KASTRO I JA”,  autora, NIKOLE VUJOŠEVIĆA iz Podgorice.

O ovoj zanimljivoj knjizi, pored autora, govoriće: novinar i publicista RANKO PAVIĆEVIĆ  i advokat MATIJA VUČIĆEVIĆ iz Podgorice, dok će izvode iz knjige, čitati, dramaturg MILOŠ BORETA.

NIKOLA VUJOŠEVIĆ se poslednjih 15 godina, u svojim istraživanjima, studiozno bavi, društvenim životom Kube, njene istorije i  kulture, a posebno je fasciniran autoritetom i istorijskom veličinom i ličnošću, dugogodišnjeg kubanskog vodje FIDELA KASTRA.

Savko od trideset oglavlja  u ovoj knjizi, kao I knjiga u cjelini, imaju jednu unutrašnju osvijetljenost i prozračnost, što prvenstveno  potiče od autora ovog snažnog doživljaja teme. Ali, tome još više doprinosi, živi način pripovijedanja, koji je tečan, jasan i koncizan, a istovremeno slikovit i fokusiran isključivo na impresije, o predmetu opisivanja ….., kazao je pored ostalog u recenziji knjige “KUBA, KASTRO I JA”, advokat, Dr RADOMIR PRELEVIĆ, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.

Booking.com: Sarajevo i Beograd u kulinarsko-turističkom vrhu

0
roštilj
Hrana je jedan od ključnih faktora prilikom biranja odredišta za putovanje. Potvrđuju to i podaci istraživanja što ga je proveo Booking.com na više do 50.000 svjetskih putnika.
Tako 61 posto ispitanika kaže da biraju odredište prema izvrsnoj hrani ili piću, dok njih 34 posto, odnosno 40 posto među milenijskom generacijom, planira u ovoj godini otići na putovanje vezano uz gastronomiju. Gotovo pola ispitanika želi biti još pustolovnija što se tiče vrste hrane na putovanjima, a taj se postotak penje na velikih 60 posto među milenijskom generacijom.
Odnosno, dvije trećine svjetskih putnika želi u 2018. godini isprobati više lokalnih specijaliteta. Hrvatski putnici, međutim, »kvare prosjek«. Premda više od pola putnika iz Hrvatske, njih 51 posto, kaže da bira odredište zbog izvrsne hrane ili pića, samo 15 posto njih planira gastronomsko putovanje u ovoj godini, a samo 35 posto njih želi više pustolovine pri odabiru hrane na putovanjima.
Rezulati istraživanja, sugeriraju kako se neka od najboljih mjesta na kojima se mogu kušati jela domaće kuhinje nalaze se u jugoistočnoj Aziji. Malezija, Tajvan, Japan i Brazil među najpopularnijim su svjetskim odredištima za otkrivanje lokalne hrane. S tog područja dolazi i najveći broj onih koji žele kušati različite svjetske specijalitete; 57 posto Azijata navodi kako traže nove specijalitete koje bi kušali ove godine.
Više od polovice putnika iz Hrvatske, njih 54 posto, ove će godine vjerojatno potražiti tržnice na kojima se nudi lokalna ulična hrana, baš kao što više od polovice globalnih putnika želi doživjeti jedinstveno gastronomsko iskustvo na svom putovanju. To znači i da će društveni mediji biti prepuni fotografija koje prikazuju ono što se jelo.
Želja da se s drugima fotografijom podijeli užitak blagovanja na putovanjima najpopularnija je među azijskim putnicima koji dolaze iz Kine, Indije, Tajlanda, Indonezije i Hong Konga. Primjerice 65 posto ispitanika iz Kine, ili 57 posto putnika iz Indije kane zabilješiti fotografijom svoj užitak. Hrvati to čine u manjoj mjeri, makar petina putnika iz Hrvatske, njih 20 posto, ove godine planira snimiti više fotografija hrane.
Hrana nesumnjivo igra iznimno važnu ulogu pri odabiru odredišta za putovanje, a u konačnici bitno utječe na cjelokupni doživljaj. Eto izazova za hrvatske gastro turističke pregaoce, s obzirom na među top destinacijama za kušanje lokalne hrane, barem prema ovom istraživanju, hrvatskih destinacija za sada nema.

 

Top destinacije za konzumiranje lokalne hrane;

Ipoh, Malezija
Kaohsiung, Tajvan
Nagoya, Japan
Johor Bahru, Malezija
Joao Pessoa, Brazil
Ho Chi Minh, Vijetnam
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Colmar, Francuska
Lima, Peru
Catania, Italija
Beograd, Srbija

Top destinacije za uličnu hranu;

Jeonju, Južna Koreja
Hsinchu, Tajvan
Marrakech, Maroko
New York City, SAD
Mexico City, Meksiko

Top destinacije za pokretne restorane;

Portland, SAD
Sao Paulo, Brazil
Seoul, Južna Koreja
Bangkok, Tajland
Istanbul, Turska

Kako Opština Tivat vodi upravni postupak u slučaju „Crna ovca“ – o pravnim pitanjima sude ekonomisti i menadžeri

7
„The Black Sheep“ -Tivat

Višemjesečna saga sa davanjem, pa oduzimanjem, pa vraćanjem dozvole za izvođenje muzike popularnom lokalu „Crna ovca“ u Tivtu, dobile ja prekjuče novi zaplet kada je glavna administratorka Opštine Tivat Marija Sijerković (DPS) imperativno naložila opštinskom Sekretarijatu za ekonomski razboj i preuzetništvo da ponovljeni prvostepeni upravni postupak u tom slučaju okonča za najviše 20 dana. Sijerković je pritom, upravni postupak delegirala na riješavanje službenicima tog sekretarijata koji po struci uopšte nisu pravniuci – sekretaru Petru Vujoviću koji je magistar menadžmenta, i samostalnoj savetnici II Anji Radmilo, koja je diplomirani ekonomista. Njih dvoje treba da presude po zahtjevu porodice Zeković koja traži da se „Crnoj ovci“ pod hitno ukine dozvola za izvođenje muzike jer taj lokal navodno, velikom bukom ugrožava njihov život i zdravlje.

Zekovići imaju kuću koja se fizički naslanja na objekat u čijem prizemlju radi „Crna ovca“ i još prošple godine su pokrenuli  postupak kod Opštine da se tom lokalu zabrani izvođenje muzike zbog navodno nepodnošljive buke. Pritom su „Ovcu“ i njene vlasnike preko 150 puta prijavljivali Komunalnoj policiji i inspekciji, kao i tivatskoj policiji, ali prilikom nijedne od kontrola i mjerenja nivoa buke u tom lokalu, nisu zabilježena kršenja zadatih normi. Štaviše, „Ovca“ je jedan od rijetkih lokala u Crnoj Gori koji ima sertifikat jedine ovlašćene forme u Crnoj Gori –Instituta za sigurnost iz Podgorice- da njena zvučna izilacija ne samo što zadovoljava, već i nadilazi evropske standarde. Mjerenja obavljena u spavaćoj sobi Zekovića pokazala su da buka tamo, čak i kad su zvulnici u „Ovci“ „odvrnuti“ do maksimuma, ne prelazi 34 decibela i da je u granicama one koja je predviđena uredbom o akustičnim zonama za zone mješovite namjene.

Uprkos tome, Zekovići ne odustaju od namjere da lokalu ukinu dozvolu za emitovanje muzike, što vlasnici „Ovce“ doživljavaju kao pokušaj da im se uništi posao i oni prinude na zatvaranje tog gastro-paba. Oni su Zekoviće prozvali da navodno koriste svoje rodbinske i političke veze sa funkcionerima i čelnicima lokalnog i DPS Crne Gore i da prave pritisak na lokalnu upravu da „Ovci“ bez ikakvog osnova, ukine legalno stečenu dozvolu za emitovanje muzike. Zbog navodnog ugrođevanja zdravlja Zekovići su pokrenuli postupak protiv „Ovce“ i Opštine Tivat tražeći odštetu od 50 hiljada eura, a za gašenje muzuike u lokalu čak su se obratili i premijeru Dušku Markoviću i bivšem predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću.

Iako se stalno žale na „Ovcu“, Zeković su u međuvremenu od jedne banke kupili sprat objekta u kojem se nalazi navodno nepodnošljivo bučni lokal koji im ugrožava zdravlje i život. Glava porodice M.Z. je u proteklih par  mjeseci u nekoliko navrata fizički nasrtao na vlasnike „Ovce“ i imovinu tog lokala, što su oni prijavili policiji, ali konkretne reakcije nadležnih organa nije bilo iako su svi postupci M.Z. dokumentovani i snimcima sa nadzornih kamera na „Ovci“.

Lokal- The Black Sheep

„Vrhunac pritisaka uslijedio je sada kada je glavna administratorka Sijerković naredila da se ponovni upravni postupak po inicijativi Zekovića da nam se oduzme dozvola za muziku, mora završiti za 20 dana. Pravnica iz nadležnog sekretarijata Aida Petković koja savjesno obavlja svoj posao i koja očito nije željela da nam silom na sramotu i bez pravnog osnova, uzima dozvolu, iznenada je otišla na bolovanje, ali je Sijerkovićka upravni postupak delegirala službenicima koji po struci uopšte nisu pravnici, već ekonomisti i menadžeri. Ona je to uradila pozivajući se na svažeću sistematizaciju u Opštini kou je tako sztavila iznad Ustava i zakona“- kazao je juče jedan od suvlasnika „Ovce“ Zdravko Nišavić.

Zbog toga su njegovu advokati Vukašin Šimrak i Boško Grgurević zatražili izuzeće Vujoviča i Radmilo „jer imenovana lica nisu kvalifikovana za vođenje upravnog postupka, s obzirom da ne raspolažu pravničkim stručnim znanjem i umijećem“.

Advokati Šimrak i Grgurević ovakav postupak Opštine Tivat smatraju flagrantnim kršenjem Ustava i zakona o prekršajnom postupku „s obzirom da rukovodilac za vođenje upravnog postupka mora biti lice sa završenim Pravnim fakultetom i položenim državnim ispitom za rad u irganima državne uprave“. Oni su u zahtevu za izuzeće naveli i da bi vođenje postupka od strane ekonomistkinje Radmilo i menadžera Vujovića „predstavljalo bitnu povredu pravila upravnog postupka, a istovremeno upućuje i na izvršenje krivičnog djela nesavjestan rad u službi“. Advokat Šimrak je kazao da ovakvo postupanje glavne administratorke Sijerković „prebacuje dogovornost i delegira vođenje upravnog postupka licima koja zbog toga mogu imati negativne pravne posljedice“ što prema njemu, „prije svega nije profesionalno i korektno u konačnom prema tim licima“.

Sanacija pristaništa u Žanjicama

1
Žanjice mulo

Radovi na sanaciji pristaništa u Žanjicama odvijaju se planiranom dinamikom, a očekuvanja su da će kompletan posao biti završen ideće sedmice.

Naime, JP Morsko dobro je započelo sanaciju ovog objekta obalne infrastrukture krajem maja, a nakon pripremnih radova koji su podrazumjevali uklanjanje polomljenih betonskih talpi i pjeskarenje oštećenih djelova armirano betonskih greda izvršeno je nanošenje reparaturnog maltera u dva sloja kako bi se noseće grede vratile u prvobitne stanje.

Do danas je završeno i postavljanje čeličnih profila u punoj dužini nosećih greda, preko kojih su postavljane nove gazišne talpe izrađene od kvalitetnog drveta.

Nakon završetka ovih radova pristanište će biti infrastrukturno opremljeno zaštitnim odbojnicima.

Vrijednot ove investicije iznosi oko 35.000,00 €.

Po završetku sanacije pristaništa u Žanjicama,  JP Morsko dobro pristupiće sanciji mjesnog mula Bazdanj na obali Đuaševića u Tivtu.

Lavirinti pogubnog solipsizma i građanskog kukavičluka

0
prof.dr Miomir Abović

“Ljuuuubooooo!!! Oooo, Ljuuuuuboooo!!!” Ovako počinje jedna sjajna reklama ( jedna od rijetkih istinski duhovitih i dobrih reklama) koja se ovih dana vrti na našim TV kanalima. Maestralni Petar Božović, u ulozi djeda, doziva unuka i bez prestanka gnjavi istog da ide u kladionicu i da mu uplaćuje tikete. Pri tome, djed ni najmanje ne vodi računa o tome da li unuk uči, je li sa djevojkom u lokalu ili možda ima nekih drugih obaveza. I nije da nije kreator ove reklame pogodio- što bi Dalmatinci kazali- “u sridu” kad je u pitanju dominantna karakterna crta mnogih ovdašnjih ljudi; pa čak, usudio bih se reći, i dominantna mentalitetska crta takozvanog dinarskog tipa čovjeka. U filozofiji postoji stanovište po kojem ne postoji ništa drugo osim nečijeg vlastitog uma i vlastitih mentalnih stanja; to filozofsko stanovište zove se solipsizam.

Jedino što sigurno znam, po ovom filozofskom stanovištu, jest da postoji (samo) moj um i moja mentalna stanja; ne mogu sa sigurnošću znati da postoje umovi drugih i uopšte vanjski svijet. U crnogorskoj ( i dinarskoj) verziji solipsizam se transponuje iz sfere mentalnog i gnoseološkog u sferu etičkog. Mogli bismo ga formulisati sljedećim iskazom: jedino što znam da sigurno postoji su moji interesi, moji prohtjevi i moja želja da ih realizujem; ne mogu ( a i ne želim niti me briga) znati da postoje interesi i prohtjevi drugih ljudi. Ono što me pogotovo u životu ne zanima su opšti interesi i opšte dobro. Solipsizam je opasan svat: gnoseološki zato što svodi jedinku na izolovanu monadu kojoj je a priori uskraćena mogućnost intelektualne, emotivne i bilo kakve duhovne interakcije sa drugim bićima; etički, pak, zato što rezultira društvom sastavljenim od bezobzirnih i sebičnih pojedinaca. A društvo čiji dominantan procenat čine sebični i bezobzirni pojedinci zapravo se više ine može nazvati društvom. Biće nam od koristi da tim povodom zavirimo malo u etimologiju.

U latinskom jeziku societas „društvo“  izvedenica je od imenice socius „partner, drug, prijatelj“. Socius, kako u svom kapitalnom djelu Rječnik indoevropskih ustanovanavodi veliki francuski jezikoslovac Emil Benvenist- inače porijeklom Židov iz danas, zbog sukoba interesa velikih sila, razorenog sirijskog grada Alepa-kategorija je koja pretpostavlja neku vrstu prijateljskog odnosa prema saveznicima.Societas, društvo- prema tome-etimološki denotira entitet u okviru kojeg ljudi uspostavljaju izvjesne uzajamne veze, partnerske relacije, dijele neke zajedničke brige i/ili interese u ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Da bi se jedna skupina ljudi, dakle, uopšte mogla nazvati društvom, kod dominatnog broja ljudi koji obrazuju tu skupinu mora postojati minimum svijesti o uzajamnim interesima i o zajedničkom dobru. Iz toga, pak, logički proizlazi da mora postojati i svijest o samopotiskivanju vlastitih želja i samolimitiranjuvlastitih interesa, te odlaganju njihove realizacijeako se u nekom trenutku te želje i ti interesi ne mogu ostvariti na drugačiji način nego tako što će biti ugroženi želje i interesi brojnih drugih ljudi.

Svijest o potrebi kompromisa je, dakle, sa jedne strane, temelj istinskog društva. Sa druge strane, to je takođe i svijest o potrebi postojanja makar minimuma empatije. Sa treće strane, to je svijest o opštem dobru– dobru koje nadilazi usko partikularne ljudske interese. Ako u jednoj skupini ljudi dominantno ne postoji ovo trojstvo: svijest o potrebi činjenja kompromisa, svijest o potrebi postojanja minimuma empatije i svijest o opštem dobru, nego ako većina individua u određenoj ljudskoj skupini živi tako što bezuslovno u svakom trenutku pokušava zadovoljiti vlastite interese;ako se većina individua u jednoj ljudskoj skupini prečesto ponaša bezobzirno-gotovo nikad ne vodeći računa o potrebama i interesima drugih ljudi; i, konačno, ako većina tih ljudi baš nikad nemaju potrebu da urade nešto što se ne tiče čisto njihovih interesa, onda tu skupinu i ne možemo nazvati ljudskim društvom. Ta skupina je- u vrednosnom smislu- neke vrste supsocijalni fenomen i stoga je treba i drugačije nominovati. Ja nudim naziv egostvo. Lako je- već prostim opažanjem crnogorske svakodnevnice- zaključiti da ono što zovemo crnogorskim društvom u ovom trenutku zapravo treba zvati crnogorskim egostvom. A egostvo- sa svim gore pobrojanim njegovim suštinskim karakteristikama- nema nikakve šanse da opstane na duže istorijske staze.

Pored tragičnog vođenja računa samo o svom interesu, odsustva svijesti o opštem dobru i zabrinjavajućeg nivoa primitivizma i bahatosti u svim segmentima, lako ćemo se složiti da je druga temeljna odrednica crnogorskog društva-egostva nepostojanje kritičke svijesti i građanske hrabrosti. Ili, da upotrebimosintagmu iz naslova ovog članka- posvemašnji građanski kukavičluk. Mogli bismo se zapitati o razlozima ovih dvaju pojava: bezobzirnosti, bahatosti i primitivizma, sa jedne strane, i građanskog ( mada se taj atribut samo uslovno i sa ogromnom semantičkom rezervom može primijeniti na većinu stanovnika Crne Gore) kukavičluka, sa druge. Paradoksalno, obje pojave- premda na prvi pogled izgleda da su dijametralno suprotne i takve da se ni na koji način ne mogu dovesti u međusobnu vezu- imaju isti korijen i uzrok. A korijen tih pojava leži u nekim značajkama novije crnogorske istorije, značajkama koje su tu istoriju presudno obilježile. Stoljeća neprekidnih ratova sa Turcima i unutrašnjih međuplemenskih sukoba oblikovala su tip čovjeka-ratnika; tom čovjeku smisao egzistencije sastojao seu tome da u narodnom predanju bude upamćen kao junak.

Boka Kotorska foto Boka News

Sa druge strane, istorijske okolnosti učinile su da je Crna Gora mogla opstati samo na čelu sa autoritarnim ličnostima. Gotovo jednoipovjekovna autokratska vladavina vladara iz dinastije Petrović-Njegoš oblikovala je prosječnog stanovnika Crne Gore kao autoritarnu ličnost, u značenju koji tom pojmu daje Erih From. To će reći kao pojedinca koji je izuzetno servilan prema onima koje smatra moćnijim od sebe, a izuzetno grub i osion prema onima koje smatra slabijim od sebe. Kad je u jednom istorijskom trenutku, negdje poslije 1945. godine, izgledalo da više neće biti prilike za dokazivanjem junaštva na bojnom polju- ali mitom prenošena tradicija junaštva te potreba da se to junaštvo javno prezentuje i dalje su čvrsto perzistirale- to prvobitno istinsko junaštvodegradiralo je i degenerisalo se u obično divljaštvo i ogavni primitivizam. Nije potrebno govoriti o formama tog divljaštva i primitivizma jer ih svi svakodnevno notiramo: od jurnjava automobilima i motociklima, preko neukusnog hvalisanja, opijanja i tučnjava u pijanom stanju, pucnjava na različitim proslavama, do sveopšteg nepoštovanja propisa i posvemašnje nediscipline kojima se njihovi nosioci ponose, kao što su se nekad njihovi djedovi i pradjedovi ( opravdano, za razliku od njihovih potomaka) ponosili svojim herojskim činovima u bitkama. Sa druge strane- i paradoksalno- taj „junak“- primitivac iz Crne Gore uglavnom je neviđena kukavica kad treba da se pobuni za veću platu, za bolje uslove rada na poslu, za bolje zdravstvo, za efikasnije pravosuđe iza pravednije društvo uopšte. Uostalom, slika sa prvomajske protestne povorke u Crnoj Gori iz godine u godinu kazuje sve o tome, bolje nego hiljadu riječi.

Činjenice i problemi na koje sam ukazao u ovom članku izvjesnom broju njegovih čitalaca biće nesumnjivo od intelektualne koristi. Ali ako se kod nekih nadolazećih generacija radikalnone promijeni odnos prema nekim suštinskim kategorijama kao što su: nužnost samoograničavanja sebičnih interesa, spremnost na činjenje kompromisa, empatija, svijest o opštem interesu, disciplinovanost i poštovanje zakona i propisa, razvijanje kritičke svijesti itd., i dalje ćemo tavoriti u egostvu. A narod, kako već rekosmo, koji nema snage i volje da se uzdigne od nivoa egostva do nivoa istinskog društva pouzdano nema ni budućnosti.

/prof.dr Miomir Abović/

UNESCO: Prioritetne mjere za Kotor i Ohrid

0
Zanatska ulica Kotor

U Ohridu je juče održan sastanak posvećen primjenama odluka Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO koje se odnose na Kotor i Ohrid, područjima koja dijele slične karakteristike, ali i slične politike kada je u pitanju njihov status na UNESCO listi, zvanično je saopšteno.

Procijenjeno je da je dobar trenutak da se organizuje sastanak sa svim relevantnim donosiocima odluka i nacionalnim komisijama za UNESCO, kako bi se zajedničkim snagama definisale prioritetne mjere djelovanja i razmijenila pozitivna iskustva u upravljanju ovim procesima , sopšteno je iz Direktorat za kulturnu baštinu.

Porto Montenegro sponzoriše JK Delfin

0
JK Delfin

Kompanija Porto Montenegro nastavlja da podržava Jedriličarski klub Delfin iz Tivta, kroz godišnje sponzorstvo u vrijednosti od 3.000 eura, koje će biti usmjereno za intenzivne pripreme mladih jedriličara.

„Izuzetno smo zahvalni na sponzorstvu, i na logistickoj podršci kao i promociji jedrenja. Jedriličari JK Delfin nosioci su titule državnih prvaka u svim klasama Državnog prvenstva Crne Gore – Nikola Golubović, državni prvak u klasi Optimist, Josipa Čelanović, državni prvak u klasi Optimist u konkurenciji djevojčica, Pavle Musić, državni prvak u klasi Optimist do 12 godina, Ilija Marković, državni prvak u klasi Laser Radial i Igor Nikolić, državni prvak u klasi Laser 4.7.“- istakao je trener JK Delfin Ilko Klakor.

„Kompanija Adriatic Marinas je višegodišnji prijatelj i sponzorski partner Jedriličarkom klubu Delfin –  jedrenje je tradicionalan sport u Boki Kotorskoj, i kroz ovu, i ostale donacije, želimo da što više podržimo mlade talente u lokalnoj zajednici. Bilo da jednog dana oni postanu vrsni jedriličari i olimpijci u ovom sportu, ili se vremenom fokusiraju na jahting industriju i uslugu, marina za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro će biti njihovo dobro okruženje za lični i profesionalni razvoj“- istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.

Tivatski klub posebno ističe potencijal i takenat svog člana Ilije Markovića koji je među najtalentovanije jedriličare planete i kome stručnjaci predviđaju blistavu karijeru. Marković je nedavno debitovao u seniorskoj konkurenciji na Evropskom prvenstvu, a u avgustu 2018. debituje na Svjetskom prvenstvu u olimpijskoj klasi Laser Standard u Danskoj. Ilija je izuzetno perspektivan jedriličar, na samom početku karijere a njegov cilj je plasman na Olimpijske igre u Parizu 2024.

Država legalizuje divlje ponte i aminuje novo nasipanje mora

3
Dio Lepetana u blizini trajektnog pristanista

Nacrt Državne stidije lokacije (DSL) „Sektor 20 i sektor 21“ (Lepetane i Donja Lastva) koji je po narudžbi Minustarstva održivog razvoja i turizma uradio Republički zavod za urbanizam i prijektovanje, stvara preduslove za legalizaciju niza u međuvremenu podignutih divljih privatnih ponti na obali od Opatova do Donje Lastve, a aminuje i novo nasipanje mora ogromnih dimenzija.

To se čulo danas na dobro posjećenoj tribini na kojoj su predstavnici MORT-a i RZUP-a predstavili nacrt tog planskog dokumenta tivatskoj javnosti. DSL tretira uski pojas morske obale od rta Gospa od Anđela na sjevernom kraju tjesnaca Verige, do potoka Seljanova na jugu. Pored ostaloga, planeri su predvidjeli da se na dobrom dijelu ovog poteza obale vrši širenje kopna na račun mora, radi širenja trase lokalnog puta Tivat-Kotor preko Prčanja, te izgradnje planirane lungo mare pješačke steze cijelim ovim potezom. Karakteristike DSL prisutnima je objasnio Jakov Lopušina iz RZUP-a ističuči da ona zadire i u morski prostor u širini od 100 metara od obale, pa je ukupna površina njenog zahvata na kopnu i moru preko 63 hektara.

Ovaj planski dokument bliže definiše namjenu površina u zoni koja obuhvata neizgrađenu stjenovitu obalu tjesnaca Verige, izgrađenu obalu i naseljsku strukturu u Lepetanima, buduću lungo mare pješačku stazu, trajektno pristanište u Lepetanima, te izgrađenu obalu i šetalište uz more u Donjoj Lastvi.

Lopušina je istakao da planeri nisu prihvatili inicijativu jednog zainteresovanog korisnika prostora da u Lepetanima na dijelu rta Pijavica ucrtaju poslovno-turistički kompleks koji je po zahtjevu, trebao da ima 4.000 kvadrata objekata i marinu što bi zahvatala 5.250 kvadrata mora. Sa druge strane, predviđeno je značajno nasipanje mora i širenje obale radi izgradnje uređenih kupališta i novih ponti. Na području Lepetana, Luke, Opatova i Donje Lastve, tako se po nacrtu DSL, može napraviti ukupno 14.504 kvadrata uređenih i 1.361 kvadrat djelimično uređenih kupališta, na kojima se može smjestiti čak 991 plažni set od po dvije ležaljke i jednog suncobrana, odnosno istovremeno smjestiti skoro 2.000 kupača. To je većina učesnika u raspravi ocijenila pretjeranim i štetnim sa stanovišta ekologije i očuvanja ambijentalnih vrijednosti ovog dijela Boke koji je tzv. bafer zona UNESCO zaštićenog područja Kotorskog zaliva.

Lepetane – mikophotography montenegro

Na pitanje zašto su u nacrt DSL unešene i sve ponte koje su u međuvremenu bespravno napravljene na jednom dijelu obale između Donje Lastve i Lepetana među kojima su dva najdrastičnija primjera ponte što ih je na Opatovu ispred svojih stambenih i turističkih objekata podigla kompanija “Gugi Comerc” iz Budve, Lopušina je kazao da su oni bili dužni da koriste najsvježije katastarske podloge i snimke terena koje im je obezbjedio naručilac plana, te da u međuvremenu od Vlade ili Opštine Tivat nisu dobili nikakav nalog da iz nacrta DSL izbrišu na divlje sagrađene ponte. Na taj način stvara se pretpostavka za legalizaciju ovih građevina u moru.

Građani su ukazali i na to da planeri u sklopu najveće i sada u punoj mjeri neiskorištene urbanističke parcele koja pokriva trajektno pristanište u Lepetanima, nisu u skladu sa potrebama građana, predvidjeli prostor za javno parkiralište, već je cijela parcela opredijeljena za korišćenje za trajektni prevoz što odgovara njenom zakupcu.

Novinari iz Njemačke specijalizovani za outdoor i aktivni turizam posjetili NP Durmitor i Skadarsko jezero

0
Direktor JPNPCG Elvir Klica i direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanovic sa predstavnicima medija iz Njemacke u organizaciji NTO CG u NP Skadarsko jezer

U cilju upoznavanja sa prirodnim ljepotama i turističkom ponudom Crne Gore, u organizaciji NTO CG, novinari iz Njemačke specijalizovani za outdoor i aktivni turizam, posjetili su NP Durmitor i NP Skadarsko jezero, 4 – 6. juna 2018. godine.

„Od velikog je značaja promocija najznačajnijh vrijednosti crnogorskih nacionalnih parkova i njihove turističke ponude zasnovane na prirodi i aktivnom odmoru kod predstavnika međunarodnih medija. U tom kontekstu sagledavamo i ovu studijsku posjetu njemačkih medija koji su imali prilku da se upoznaju sa dijelom turističke ponude NP Durmitor i NP Skadarsko jezero, što će ih, očekujemo, podstaći, kao i njihove sugrađane, da posjete crnogorske nacionalne parkove. Svake godine Parkovi bilježe povećanje broja posjetilaca što je, između ostalog, rezultat efikasnije promocije u saradnji sa NTO CG i lokalnim turističkim organizacijama“, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.

U NP Durmitor, UNESKO zaštićenom području, novinari su splavarili rijekom Tarom, te uprkos kišnom vremenu, pješačili dijelom edukativne staze oko Crnog jezera, i posjetili Centar za posjetioce. Tom prilikom, direktor NP Durmitor Tomo Pajović informisao je o najznačajnijim aktivnostima i turističkoj ponudi i posebno istakao da je „kao prirodno dobro izuzetne univerzalne vrijednosti, NP Durmitor, 1980. godine upisan na UNESKO-vu Listu svjetske kulturne i prirodne baštine, a rijeka Tara u Svjetske ekološke rezervate biosfere od 1977. godine.“

U NP Skadarsko jezero novinari su imali priliku da obiđu Centar za posjetioce na Vranjini, i uživaju u kajakarenju i krstarenju jezerom.

„Pored turističke ponude, kao što je krstarenje jezerom, posjeta Centrima za posjetioce, kajakarenje i pješačenje, sportski ribolov, vinske staze, ono što dodatno privlači turiste je svakako i gastro ponuda lokalnih ribljih restorana i domaći autohtoni proizvodi sa ovog podneblja“, kazao je direktor NP Skadarsko jezero Nenad Ivanović.

Posjeta predstavnika medija iz Njemačke doprinosi efikasnijoj promociji turističke ponude Nacionalnih parkova Crne Gore na međunarodnom planu u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i predstavnicima turističke privrede. Imajući u vidu značaj promocije vrijednosti crnogorskih parkova, predstavnici JPNPCG u saradnji sa NTO CG, u prvom kvartalu ove godine, učestvovali su na međunarodnim sajmovima u Beču, Minhenu i Berlinu.

XIV Međunarodni Žućenica fest – ”P(i)jat od žućenice” u subotu 16.juna

0
Žućenica fest 2016.

Tradicionalna gastronomska manifestacija ”P(i)jat od žućenice”,  u sklopu  XIV Međunarodnog Žućenica fest-a, održaće se u subotu, 16. juna u Tivtu, na rivi Pine.

”P(i)jat od žućenice” počeće u 19 sati koncertom tivatskog Glazbeno – prosvjetnog društva,a pola sata kasnije, šesnaest ekipa (do sada prijavljenih) sa preko 130 kulinara amatera, zaljubljenika u žućenicu, predstaviće jela ove najpoznatije jestive trave u Boki Kotorskoj. Očekuje se predstavljanje i degustacija 250 jela sa žućenicom, a obezbjeđeno je i vino. Fešta se nastavlja nastupom poznate splitske Klape ”Iskon”.

Žućenica fest 2017.

Organizator Žućenica fest-a je Organizacija žena Tivta uz tehničku i finansijsku pomoć Turističke organizacije Tivat i Radio Tivta.

Za ovogodišnji Pijat od žućenice opština Tivat opredijelila je 2.800 eura, a TO Tivat je organizator koncerta Klape ” Iskon ”.