Konferencija žena Tivat – „Žućenica festa“ ove godine po svemu sudeći neće biti ?!

2
Konferencija žena Tivat

Tradicionalnog i veoma popularnog „Žućenica festa“ ove godine u Tivtu po svemu sudeći, neće biti jer je NVO koja je stajala iza te veoma uspjele turističke i manifestacije gastronomske i etnološke kulture – Organizacija žena Tivat (OŽT), ostala bez adekvatnog prostora za rad.

„Žućenica fest, odnosno njen najatraktivniji i najprepoznatljiviji dio – gastro šou „Pjat od žućenice“ u ovim uslovima ne može se pripremiti niti održati. Jednostavno, mi smo nakon 28 godina rada, dovedene u situaciju da zbog problema sa prostorom, moramo na žalost značajno redukovati svoje aktivnosti“- kazala nam je predsjednica OŽT Blaženka Vučurović.

Ta NVO nosilac je Novembraske nagrade – najvećeg priznanja grada Tivta, a koju je dobila i Vučurović kao pojedinac. OŽT je poznata i po svom humanitarnom i društveno-korisom radu pa pored „Žučenica festa“ njene članice bivaju nezaobilazan faktor svake značajnije humanitarne akcije u gradu, a lani su bile i sjajne domaćice koje su hranile i dočekivale desetine vatrogasaca i vojnika što su se u Tivtu skoro dva mjeseca borili sa velikim šumskim požarima,

Poneđene prostorije

OŽT je nedavno (simbolično – na međunarodni Dan žena 8.marta) iseljena iz barake u Đačkoj ulici u centru Tivta jer je vlasnik tog objekta i okolnog placa – Centralna banka Crna Gore najavila da će početi rušenje barake i gradnju davno planiranog i obećanog novog poslovno-administratvnog objekta na ovoj lokaciji. Nakon što su se članice OŽT i ostali korisnici prostorija barake iselili, Opština je objavila da gradnja novog kompkesa ipak neće početi na proljeće, već tek u septembu pa se dio korisnika i vratio u baraku, a okolno zemljište i ovog ljeta će tivatski Parking servis koristiti kao naplatni parking.

„Ne mogu da vjerujem da opštinari u koordinaciji sa CBCG nisu mogli i OŽT ostaviti u baraci do jeseni do kad bi se već moglo naći neko adekvatno riješenje i mi preseliti u odgovarajuće druge prostorije. Ogorčena sam što smo 8.marta maltene morale izaći na ulicu i sve svoje stvari navrat-nanos, seliti u prostorije bivšeg kafića „Mar-Mar“ u Donjoj Lastvi koji nam je Opština privremeno ustupila i gdje bi trebali da u istom prostoru radimo sa MZ Lastva-Seljanovo, što jednostavno nije moguće“- kaže Vučurović dodajući da OŽT raspolaže sa namještajem i kuhinjsom opremom za koju treba prilagoditi zapušteni prostor u Donjoj Lastvi,a njihove aktivnosti isključuju mogulnost da se istovremeno, u tih manje od 50 kvadrata, okuplja i sastanke održava rukovodstvo MZ.

Poneđene prostorije

Ona ističe da im je Opština nudila prostor u Domu kulture u Gradiošnici ali da im on ne odgovara jer je mali i udaljen od centra grada gdje živi većina od 70-tak aktivnih članica OŽT.

„Najveći dio nas je već pomalo u gidinama, a Gradiošnica je daleko i nema dobrog javnog prevoza do tog dijela grada. Ni Donja Lastva nije idelano riješenj, ali je bolje od Gradiošnice, samo prostoriju treba prilagoditi i u njoj ne možemo biti i mi i MZ. Uz to, iz Opštine su nam rekli da je prostor u Donjoj Lastvi na tenderu i da će ga izdati ako nađu zainteresovanog zakupca, pa nam je i to potpuno nesigurno riješenje.

Svjesni smo da Opština nije u obavezi da jednoj NVO poput naše obezbjeđuje prostor, ali smatramo da smo za ovih 28 godina rada učinile dosta za grad da bi se on trebao potruditi da nam nađe adekvatan prostor i omogući da nastavimo sa brojnim humanitarnim, društvenim i kulturnim aktivnostima koje sprovodimo“- kaže Vučurivić dodajući da se članice OŽT sastaju svake srijede i da će nastaviti sa dijelom svojih aktivnosti. Tako je već odrađen tradicionalni „Martovski bal“, počinje organizacija medicinskih i pregleda na mamografu za sve Tivćanke, a slijedi i organizacija izleta na Lušticu sa branjem divljih jestivih i ljekovitih trava i njihovom turističkom prezentacijom. „Žućenice festa“ i tradicionalnih raskošnih koktela koje OŽT priređuje za skoro svako značajnije dešavanje u Opštini i Centru za kulturu, sigurno neće biti do daljnjeg jer članice te NVO nemaju gdje da postave svoju kuhinju iz koje izaze Tivćanima i turistima tako omiljene đakonije.

Žućenica fest 2017.

„Našlo se u Tivtu opštinskog prostora za privatni fakultet, za privatni biro rada, pa bi valjda red bio da se nađe nešto i za nas“- rezimira Blaženka Vučurović pokazujući nam prostor u Donjoj Lastvi gdje se članice OŽT još nisu skućile ni raspakovale, jer ne znaju kada će i iz njega morati da izađu pred novim zakupcem.

“Mi stvaramo lidere” – postavljen bilbord sa uspješnim tivatskim srednjoškolcima

0
Mi stvaramo lidere

U sklopu akcije “Mi stvaramo lidere”, u dvorištu JU Srednja mješovita škola “Mladost” u Tivtu postavljen je bilbord sa uspješnim tivatskim srednjoškolcima – mladima koji su u određenim oblastima ostvarili izuzetne rezultate.

Javnosti su na ovaj način predstavljeni: Nina Mitrović – državna prvakinja u matematici i informatici, Marko Mršić – kapiten kadetske vaterpolo reprezentacije i Luka Perišić – Balkanski prvak u kik boksu.

Akciju sprovodi, drugu godinu za redom, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat u saradnji sa SMŠ ,,Mladost”, sa ciljem promovisanja uspješnih mladih ljudi iz Tivta.

Tako je protekle godine posebna pažnja usmjerena na učenike škole “Mladost” – dobitnike priznanja “Luča”. Namjera je između ostalog istaći i promovisati dostignuća mladih u različitim oblastima: obrazovanju, sportu, kulturi.

Vodena čarolija u Kotoru

0
Vodena čarolija

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor i Prirodnjački muzej Crne Gore iz Podgorice organizuju izložbu slika i eksponata biljnog i životinjskog vodenog svijeta i gmizavaca pod nazivom VODENA ČAROLIJA, autora Nade Bubanje i Katarine Burzanović.

U Galeriji kotorskog Kulturnog centra otvaranje izložbe će biti u petak, 20. aprila 2018.g. u 19 sati.

Izložbu će otvoriti dr Lidija Polović, direktorica Prirodnjačkog muzeja i Marija Bernard, direktorica Kulturnog centra.

Ihtiološka zbirka Prirodnjačkog muzeja broji ukupno 97 eksponata. Od toga je 29 dermoplastičnih preparata muzeološkog značaja i 68 mokrih praparata koji osim muzeološkog imaju i naučni značaj, jer predstavljaju bazu za proučavanje raznovrsnosti ihtiofaune Crne Gore i šireg područja Balkanskog poluostrva.

Veliki broj eksponata naslijeđen je iz Prirodnjačke zbirke nekadašnjeg Republičkog Zavoda za zašititu prirode. Zbirka riba broji 21 morsku vrstu, sve sa područja Jadranskog mora i 30 slatkovodnih vrsta, sa područja Crne Gore.

Zbirka se dopunjava terenskim radom kustosa i otkupom materijala, naročito, kad su u pitanju krupni kapitalci.

Zbirka vodozemaca je osnovana 2000. godine. Broji oko 450 eksponata, uglavnom sa teritorije Crne Gore. Među  eksponatima se nalaze primjerci rijetkih, endemičnih i zaštićenih vrsta vodozemaca.. Iako svaki primjerak ima svoju naučnu i kulturnu vrijednost, posebnu pažnju privlače primjerci neoteničnih jedinki mrmoljaka-lokalni endemi. Nažalost, veoma mali broj se nalazi u zbirci, jer su staništa ovih jedinki prilično ugrožena, poribljavanjem jezera, tako da su u pojedinim jezerima zahvaljujući neplanskom poribljavanju mnoge podvrste izčezle. Zbirka vodozemaca predstavlja izvor informacija za naučne i stručne radove, kataloge, monografije.

Svi zainteresovani izložbu mogu pogledati do 18. maja 2018.g.

Luštica Bay se ubrzano razvija, na ljeto otvaraju marinu, hotel…

0
Lustica bay – marina

Novi turističko naselje na Mediteranu Luštica Bay se ubrzano razvija kako bi ovog ljeta otvorio vrata prvog luksuznog hotela – The Chedi Luštica Bay, marina naselja sa 220 stambenih jedinica i Luštica Bay marine sa 176 vezova. Paralelno se odvija priprema za početak izgradnje novog naselja u Luštici Bay – gradskog jezgra Central kao mjesta za privremeni ili stalni boravak za oko 3,5 hiljade stanovnika – saopšteno je juče iz kompanije Luptica Development iz Tivta.

Ta firma je kćerka-kompanija egipatsko-švajcarskog konzorcijuma Oprascom koji realizuje ovu preko 1,1 milijardu eura vrijednu investiciju. Luštica Bay koji se razvija na obali zaliva Trašte u Krtllima kod Tivta najveći je investicioni projekat u turizmu Crne Gore i izgradnji rezidencijalnih sadržaja, te je istovremeno i jedina „greenfield“ investicija što podrazumijeva i izgradnju cjelokupne infrastrukture neophodne za funkcionisanje novog grada.

„Ova godina je višestruko značajna za razvoj projekta – u avgustu otvaramo vrata svima da posjete The Chedi hotel te marinu i sadržaje koje oni nude. Nova era luksuza ali i privatnosti počinje na ljeto.“- kazala je Slavica Milić iz marketinga Luštice Development.

Izgradnja hotela The Chedi Luštica Bay je počela prije tačno godinu. Hotel će biti smješten na centralnoj poziciji šetališta u naselju u marini odakle koje se pruža zadivljujući pogled na marinu i Jadransko more. Raspolagaće sa 111 soba, dva restorana (uključujući i specijalni restoran sa međunarodnom kuhinjom), barom, konferencijskim i poslovnim centrom, otvorenim bazenom, luksuznim spa i fitness centrom sa zatvorenim bazenom, teretanom, te pratećim objektima.

Kompanija Luštica Development planirala je ove godine veće učešće i promociju Crne Gore na internacionalnim sajmovima, kao i brojne novinarske posjete iz regiona i svijeta. Do sada je kompanija učestvovala na sajmovima u Dizeldorfu, Londonu, Stokholmu, Dubaiju, Bakuu, Sankt Peterburgu i Alma Ati u Kazahstanu. Novinari iz Velike Britanije Srbije, BiH, Slovenije i Njemačke su boravili ili borave u Luštici Bay.

„Jami distrikt“ najbolja predsatava na festivalu u Skoplju

0

 

Jami distrikt

Pozorišna predstava “Jami distrikt” u koprodukciji Centra za kulturu Tivat nastavlja da osvaja nagrade na pozorišnim festivalima u regionu. Tako je ovaj komad koji je po tekstu Milene Bogavac režirao Kokan Mladenović, na upravo završenom festivalu “Lica bez maski” u Skoplju osvojio tri nagrade.

“Jami distruktu” je pripao  GRAND PRIX za najbolju predstavu, Kokan Mladenović je nagrađen za najbolju režiju, a Nina Nešković za najbolju glumicu.

Svoju turneju na festivalima u regionu “Jami distrikt”  nastavlja 21.maja na Festivalu “Teszt” u Temišvaru i 28.maja na Sterijinom pozoriju u Novom Sadu. Ova predstava u kojoj pored Neškovičeve igraju i Isidora Simijonovic i Jelena Graovac do sada je izvedena 38 puta. Igrana je u 8 država i dobila je 12 nagrada.

“Jami distrikt” je urađen u koprodukciji Centra za kulturu Tivat, Bitef teatra Beograd i Festivalom Maszk iz Segedin, te Think Tank Studija iz Novog Sada.

Priključak na internet širokog pojasa u Sloveniji postaje “univerzalno pravo”

0
slovenija

Svako selo u Sloveniji dobit će pravo priključka na internet širokog pojasa minimalne brzine prijenosa podataka od 10 Mbit/sekundu, a pravo će se početi ostvarivati od kraja  lipnja ove godine, objavila je u utorak slovenska državna Agencija za telekomunikacijske usluge.

Riječ je o tome da će pravo priključka na internet širokog pojasa po prvi put biti uključeno na listu “univerzalnih” komunikacijskih usluga koje moraju biti pristupačne svim konačnim korisnicima.

Time će se pravo na internet širokog pojasa staviti u paket  prava na osnovne telekomunikacijske usluge, kao što su pravo na priključivanje na fiksnu telefonsku mrežu ili pravo na telefonsku govornicu u svakom naselju.

Univerzalna komunikacijska usluga  predstavlja minimalnu košaricu komunikacijskih usluga koja mora biti pristupačna svim korisnicima u svakom dijelu zemlje, a trenutno je na osnovi ugovora koji traje do kraja iduće godine izvodi državni Telekom Slovenije.
Nova odluka AKOS-a kojom se pravo na internet širokog pojasa uključuje na listu minimalno zajamčenih komunikacijskih uusluga bit će u petak objavljena u službenom listu, a treba je početi realizirati najkasnije s krajem lipnja ove godine, objavio je u utorak mariborski dnevni list “Večer”.

Budući ponuđač univerzalne komunikacijske usluge s pravom na širokopojasni internetni priključak moći će sam izabrati način kako tu uslugu osigurati korisnicima koji sada nemaju te mogućnosti zbog tehničkih ograničenja ili specifične lokacije, pa će se moći odlučiti za osiguranje takvog interneta korisniku putem fiksnoga, mobilnog, hibridnog ili satelitskog priključivanja, a imat će pravo i na povrat uloženih sredstava, odnosno subvenciju države.
Procjenjuje se da je u Sloveniji koja ima vrlo razvijenu mogućnost priključivanja na internet za stanovništvo još uvijek oko 4600 domaćinstava koja na komercijalnoj osnovi ne mogu dobiti pristup internetu širokog pojasa, a disperzirana su po cijeloj zemlji.

Slovenija će odlukom AKOS-a postati šesta država u Europi koja pravo na internet širokog pojasa uvodi kao univerzalno pravo, navodi mariborski list.

Dvjesto godina svijetli savudrijski svjetionik

0
Savudrija svetionik

Na današnji dan prije 200 godina prvi je put zasvijetlio najstariji jadranski svjetionik, onaj u Savudriji, a tim je povodom otvorena izložba “Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”, čime je na rtu Savudriji počelo cjelogodišnje obilježavanje početka organizirane svjetioničarske službe na Jadranu.

Na izložbi, koja će se do kraja godine moći pogledati u svim centrima splitskoga Plovputa, prikazana je povijest svjetionika koja je kontinuirano tekla od Austrije i Austro-Ugarske do Jugoslavije i Hrvatske.

Osim izložbe, održani su međunarodni stručni skup, savjetovanja i predavanja te mnogi drugi događaji s temom svjetionika u Hrvatskoj te svjetioničarske službe uopšte. Istaknuto je kako 36 metara visok svjetionik počeo raditi u noći 17. aprila 1818. godine te kako je 17 milja daleko upozoravao moreplovce na opasnost od najzapadnijeg rta Istre.

 Na svečanosti je ravnateljica Hrvatskoga pomorskog muzeja iz Splita Danka Radić istaknula da su hrvatski svjetionici dio graditeljske i kulturno-povijesne baštine koja je iznimno važna za hrvatsku pomorsku tradiciju te cjelokupni identitet.

Glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan i donedavni djelatnik Plovputa, tvrtke koja se brine za svjetionike, podsjetio je kako su oni nastali radi sigurnosti plovidbe, što je i dalje njihov primarni zadatak.

Tom je prigodom rečeno da je Plovput pokrenuo projekt kako bi svjetionici služili za turističku svrhu. Plovput trenutačno izravno bukira njih jedanaest, među kojima je savudrijski jedan od najpopularnijih.

Otpadne vode, plastika, neprijatni miris u Porto – reagovala Služba za bezbjednost marine

2
More u mandracu Venice Square u Porto Montenegru

Tokom dana u „Venice Square“, mali mandrać marine Porto Montenegro u Tivtu, u neposrednoj blizini hotela „Regent“, izlile su se otpadne vode sa velikom količnom plastike i mulja.

Otpad je, po riječima inspektora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije iz Kotora, Željka Lompara, stigao iz jednog od kanala koji dolaze s kopna. Pripadnici Službe za bezbjednost marine Porto Montenegro odmah su reagovali i pomoću upijača su razbijali i kupili mulj i otpadne vode, dok su određenim preparatima „ubijali“ neprijatan miris. Po nezvaničnim informacijama, otpadne vode su u mandrać stigle kroz kanal koji prolazi kroz Veliki gradski park gdje se danas tokom dana takođe širio vrlo neprijatan miris.

Zagađenje mora u Tivtu traje već dva dana jer je i juče zabilježan pojava velikih masnih mrlja i pjene intenzivno žute boje u akvatorijumu gradske lučice Kalimanja, te oko Pina i unutar Porto Montenegra.

Prema riječima načelnika Komunalne inspekcije Opštine Tivat, Jovice Stojkovića utvrđeno je da nije u pitanju ni izlivanje kanalizacije ni zauljenih tečnosti, već je zagađenje mora posljedica izvođenja građevinskih radova na lokaciji nekadašnjeg Nikšićkog odmarališta u Marićima.

„Utvrdili smo da su radnici firme DOO „Nikić“ koja gradi stambene zgrade u ovom dijelu Tivta, građevinskim mašinama prokopavali kanal za otpadne vode. Usljed tih radova došlo je do miješanja voda i izlivanja nanosa u tivatsku lučicu. Utvrdili smo da nije u pitanju izlivanje kanalizacije, već su lučicu Kalimanj prekrile zemlja i prljavština“- rekao je Stojković.

Istakao da je o slučaju sačinjen zapisnik i da će Komunalna inspkecija za ovaj incident novčano kazniti pravno i odgovorno lice u DOO „Nikić“.

Marković: Završićemo pregovore do 2025.

0

„Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces”, kazao je premijer u Tivtu

Sa biznis foruma u Tivtu

Crna Gora će do kraja godine otvoriti i preostala tri od ukupno 33 pregovaračka poglavlja sa Evropskom Unijom, a u naredne četiri godine će i završiti pregovarački proces, da bi do 2025. postala punopravna članica EU, poručio je premijer i zamjenik predsjednika DPS Duško Marković.

Evropska komisija je u upravo predstavljenom izvještaju o Crnoj Gori, uz generalnu ocjenu da napretka ima, ipak uputila jasne kritike na račun rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i nezavisnosti i profesionalnosti pravosuđa.

Sa biznis foruma u Tivtu

Premijer Marković je kazao da Crna Gora ostaje posvećena ostvarivanje svoje evropske agende, te da će uz otvaranje preostala tri poglavlja, nastojati da do kraja godine „ispuni privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, dobije pozitivnu ocjenu ispunjenosti tih mjerila i da dobijemo mjerila za zatvaranje ta dva ključna poglavlja koja su temelj čitavog našeg pregovaračkog procesa“.

„Uvjeren sam da će Crna Gora za tri do četiri godine okončati pregovarački proces, početi formalizaciju svog učlanjenja u EU i taj proces završiti do 2025, bez obzira šta ko mislio u EU i bez obzira na koji način nas upozoravali na potencij administrativni i svaki drugi koji imamo“, kazao je Marković, otvarajući večeras u Tivtu biznis forum ‘Evropske integracije Zapadnog Balkana, uticaj na ekonomiju i razvoj biznisa’.

Forum što su ga priredile NLB banka i Slovenački poslovni klub, okupio je brojne istaknute privrednikei i predstavnike bankarskog sektora iz zemlje i regiona, kao i predstvnije javnog sektora i politike. Među panelistima na forumu, pored ostalih bili su i guverner CBCG Radoje Žugić, ambasador Slovenije Mitja Močnik, predsjednik Uprave NLB banke Blaž Brodnjak i izvršni direktor Porto Montenegra Dejvid Margason.

Učesnike skupa premijer Duško Marković upoznao je sa statusom evropskh integracija, ali i međusobne političke i ekonomske saradnje zemalja Zapadnog Balkana, podvukavši da “evropska politika proširenja, nije samo politička koja omogućava članstvo u EU, nego donosi sigurnost i stabilnost, a to je veoma važno i za kvalitetan poslovni ambijent u regionu”.

On je istatao da je za CG 2017. “bila vrlo uspješna”.

“Svi parametri koji karakterišu ekonomske, makroekonomske i fiskalne politike rastu i iznad parametara utvrđenim u Vladinim dokumnetima. Umjesto projektovanih 2,7%, lani smo ostvarili rast ekonomije u Crnoj Gori od 4,4% što je jedna od najvećih stopa rasta u Evropi”, kazao je premijer dodajući da je to postignuto originalnim mjerama ekonomske politike i stabilizacije koje je pripremila crnogorska Vlada i koje su se protivile onome što joj je predlagao MMF.

Sa biznis foruma u Tivtu

“Kada su u pitanje javne finansije, ostvarili smor rezultate iznad plana i to je rezultiralo kontinuiranim rastom kreditnog rejtinga Crne Gore, čak i u situaciji kada primjenjujemo sanacioni plan. Zahvaljujući rastu rejtinga, u posljednjoj emisiji euroobveznica koju smo prije neki dan sproveli, dobili smo do sada najnižu kamatu i najdužu ročnost od kada se Crna Gora pojavljuje sa svojim obveznicama na međunarodnom finasijkom tržištu”, pohvalio se Marković dodajući da će taj novac biti usmjeren na refinasiranje javnog duga i “relaksiranje opterećenja naših javnih finansja u 2019, 2020. i 2021. godini”, pa će više novca iz državne kase ići na kapitalni budžet i ulaganja u infrastrukturu.

Marković je istakao da je industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u prva dva mjeseca 2018. porasla 39,2 odsto, porast u turizmu iznosi oko 30 odsto, a pozivi trendovi po njegovim riječima, bilježe se i u poljoprivredi, turizmu kao i u bankarskom sektoru.

KAO IZ FILMOVA: Policija rasturila krivolovce u Limskom kanalu – Bacali ribu i ribarsku opremu!

0
Limski-zaliv

Petak 13. za krivolovce. Kako ekskluzivno doznaje morski.hr, nakon duljeg praćenja, policija je u složenoj i koordiniranoj akciji uhitila više osoba u Limskom kanalu. Radi se o području ribolovnog rezervata i mrijestilišta.

Da je tome tako, potvrdio je i pasionirani ribolovac i djelatni pripadnik Hrvatske ratne mornarice Damir Jerkov koji je, kako kaže, zbog dugogodišnjeg svjedočenja krivolovu pokrenuo Facebook grupu „Zaustavimo devastaciju Jadrana“. Za Morski.hr kaže kako su pojedinci za noć znali uloviti i preko 100 kg ribe koju su onda prodavali po ribljim restoranima i ribarnicama.

– Radi se o krajnje nehumanom i zabranjenom načinu ribolova, “haklanje” ili po dalmatinski, “rampinavanje”. To su tzv. trokuke, izrađuju se od 3 velike udice  koje se vezuju debljim najlonom. Noću, ili kad je more mutno, tako izrađeni rampini se zabacuju među uočenu ribu i snažnim trzajima se nastoji koju zakačiti. Što je jato riba gušće, ulov je vjerovatniji.

Na području Limskog zaljeva prirodno je mrijestilište brojnih vrsta riba, a orade, brancini i cipli su najzastupljeniji. Posljednjih godina pojavila se i invanzivna vrsta strelka.

Veliko okupljanje ribe je privuklo brojne znatiželjnike i krivolov je započeo
– Zna ih za noć biti preko 50 i svi love! Pojedinci su znali izvući i po 100-tinjak kg, ali to nažalost nije jedino zlo. Puno gore od ulovljene ribe je ona koja je ostala teško ozlijeđena udarcima takvih rampina, ili bi jednostavno otpala jer je loše zakačena, kaže naš sugovornik i nastavlja kako takve ribe po izjavama očevidaca ima izuzetno puno. – piše morski.hr

Jerkov tvrdi kako su policiji išle brojne prijave, ali iz nekog razloga njihove akcije nisu dale očekivane rezultate. Tako je barem bilo sve do prošlog petka, 13. travnja.

Doušnik u Lučkoj kapetaniji i policijska zasjeda
– Policija je u petak organizirala pomno smišljenu akciju i pohvatala veći broj krivolovaca. Valja napomenuti da je krivolovcima do tad išlo na ruku i to što su imali “špijuna” u vidu čuvara Lučke kapetanije. On im je dojavljivao prisutnost Policije!

Policajci su se, poučeni ranijim neuspjelim pokušajima, presvukli u civilnu odjeću. Tako su pristupili tim ljudima koji su lovili. Započela je “prijateljska” komunikacija među njima, i tako su prikupili podatke koji su ih zanimali. Istovremeno su ih potajno snimali i fotografirali tijekom samog ribolova. U određenom trenutku, u kanal je dojurio policijski gliser i nastao je opći metež i kaos među krivolovcima. Svi prilazni putevi su bili ranije blokirani patrolnim vozilima i akcija uhićenja je započela. Kao u dobrim filmovima. Konačan rezultat još ne znamo, ali očevici tvrde da je bilo pokušaja bacanja opreme i ribe u more, ali uzalud jer su svi bili snimljeni i fotografirani.

Za sad se ne zna točan broj uhićenih i privedenih, istraga još nije završila, ali svakako se radi o brojci između 10 i 20 privedenih i to samo onih koji su zatečeni i uhvaćeni na djelu! Svaki od njih će dobiti debele kaznene prijave jer su počinitelji više kaznenih djela istovremeno.