Fešta nad feštama, tradicionalna Bokeljska noć 2018. stara dva vijeka, održana je sinoć u akvatoriju kotorskog zaliva podno zidina drevnog Kotora pred oko deset hiljada posjetilaca.
Gradska muzika Kotor, i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira predstavile publici.
U povorci je učestvovalo 42 barki iz Kotora, Tivta, Herceg-Novog.
Prva nagrad Bokeljska noć 2018 Kotor u slikama foto Boka News
Prema odluci žirija pobjednička barka Bokeljske noći 2018. je barka, “Kotor u slikama” (br. 11) kojoj je pripala nagrada u iznosu od 1.500 eura.
Druga nagrada Mamula Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Druga nagrada pripala je kreaciji „Mamula 2020″ (br. 38 ), i iznos od 1.000 eura.
Treča nagrada Eko Boka Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Treće mjesto pripalo barci „Eko Boka” (br. 39 ) i nagrada u iznosu od 500 eura.
Odluku je donio žiri u sastavu Vlasta Mandić, predsjednik i članovi Lara Bokan i Goran Moškov.
Kulturni centar Nikola Đurković i Turistička organizacija Kotor, organizator i suorganizator manifestacije, dodijelili su i šest nagrada od po 250 eura kreacijama, “Nema ljubavi bez bola” br 18, “Ulice, grad djeteta” broj 12, “Prije do Marsa nego do zaobilaznice” br 27, “Đardin za ćakule” broj 29, “Jadran junior” broj 31 i “Zaštite nam mjesto i mi ćemo vam doć” broj 19.
Tradicionalno na kraju manifestacije priređen je veličanstven vatromet.
Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Slavlje se zatim nastavilo na destak trgova u starom Gradu do ranih jutarnjih sati…
Uprava pomorske sigurnosti učiniće sve plovidba u našim vodama bude bezbijedna i sigurna, poručio je načelnik Odjeljanja za nazdor i kontrolu pomorskog saobraćaja Žarko Lukšić.
On je saopštio da Uprava planira i instalaciju dodatnih senzora na ulazu u hercegnovski zaliv i kroz Verige, kako bi detektovali sva plovila i tada će vjerovatno, prema njegovom uvjerenju, probleme suzbiti do kraja.
Lukšić je za Radio Herceg Novi kazao da se u Upravi pomorske sigurnosti Bar u okviru Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore, vode se intezivne aktivnosti u cilju uspostavljanja kontrole na moru.
“Uprava je u skladu sa širokim nadležnostima imala mnogo više posla u odnosu na prethodne godine, s obzirom na nepovoljne vremenske uslove za nautičare”, kazao je Lukšić za RHN.
Podsjetio je na slučajeve u Buljarici, dvije velike pomorske nezgode na otvorenom moru kod Ulcinja, u zalivu Trašte i druge.
“Uprava je zajedno sa Inspekcijom sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Kotor preuzela sve aktivnosti, koje se tiču smanjenja tih rizika”, kazao je Lukšić.
On je naveo da je goruće pitanje, brza vožnja plovila u Bokokotoriskom zalivu.
“Od kraja jula se odvija intezivan saobraćaj u Bokokotorskom zalivu intezivan saobraćaj, kada naš sistem detektuje razna plovila. Goruće pitanje je brza vožnja skutera i glisera, koji neprimjereno voze u hercegnovskom, kumborskom, tivatskom tjesnacu. Uprava sve to detektuje radarskim sistemom i proslijeđuje inspekciji bezbjednosti i sigurnosti pomorske plovidbe iz Kotora”, objasnio je Lukšić.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Fali inspektora
U Bokokotorskom zalivu gdje su specifični uzani tjesnaci, brzina je ograničena na 10 čvorova, a 6 čvorova u tjesnacima Kumbor i Verige, približavanje plovila je ograničeno na 200 m od obale.
“Uprava i inspekcija Lučke Kapetanije imaju velik posao,širok spektar nadležnosti. U Lučkoj Kapetaniji Kotor zaposlena su samo dva inspektora. Oni nisu u stanju sami da obave posao po svakodnevnim prijavama. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će učiniti dodatne napore da obuči i zaposli tzv. junior inspektore, kako bi se što bolje vršio inspekcijski nadzor. I kupači moraju da vode računa o pravilima shodno zakonu sigurnosti pomorske plovidbe. Postoje kazne i za njih”, upozorio je Lukšić.
Kupači ne smiju da plivaju izvan ograđenog dijela plaže tzv. bova, a tamo gdje je neograđeno, gdje je prirodno kupalište dozvoljeno je kupanje na 150 metara od obale. Približavanje plovila je zabranjeno na 50 m od bova, odnosno, 200 m od obale.
“Svjedoci smo da se ne poštuju pravila, da je teško te brze skutere i glisere detektovati i pravovremeno reagovati. Ministarstvo i Uprava će učiniti sve da bude bolje da se zakon poštuje”, ukazao je Lukšić.
More, vjetar, život u brodskim uslovima i pomoračke vještine ne mogu se shvatiti ni na jednom drugom brodu kao na jedrenjaku. Ovaj brod već 85 godina je svojevrsna „škola pod jedrima“ u kojoj su brojne generacije mornaričkih oficira, podoficira i mornara sticale svija prva znanja i vještine iz pomorstva i navigacije, neophodna za službu na drugim brodovima Mornarice- kazao je kapetan korvete Zoran Ivanovski, komandant školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka „Jadran“, otvarajućii preskinoć izložbu koja je povodom jubileja – 85 godina službe tog broda, otvorena u JU „Muzej i galerija“ Tivat.
Brojna publika, zaljubljenici i poštovaoci broda koji je tokom osam ipo desetljeća svoje bogate istorije sudbinski bio i ostao vezan za Tivat, uživali su u nekoliko desetina fotografije „Jadran“ iz svih perioda njegove službe – od Kraljevine, preko socijalističke Jugoslavije do nezavisne Crne Gore. U postavci su bili i maketa broda, te brojni instrumenti poput sekstanta,, anemometra, barometra i drugih djelova brodske opreme slavnog jedrenjaka. Izloženo je i više „Jadranovih“ fotografija velikog formata a koje je na platnu uradio jedan od najvećih ljubitelja tog broda, umjetnik Goran Grković iz Bara.
„Iako starac u poodmaklim godinama, svojom siluetom, prepoznatljivim sjajno-bijelim trupom i savršeno elegantnim jarbolima, „Jadran“ i danas zadivljuje svakog ko ga vidi dok uplovljava ili isplovljava iz luke. Školski brid „Jadran“ kao duhovno, kulturno i istorijski najznačajniji, najstariji i najvrijedniji brod Mornarice VCG, nastavlja da na dostojan i častan način predstavlja Crnu Goru i njemu Vojsku kako u zemlji, tako i inostranstvu, njegujući i razvijajući pomoračku tradiciju i običaje, stremeći da bude pravi uzor budućim pomorcima.“- kazao je Ivanovski dodajući da je biti članom posade „Jadran“, uvijek bila posebna privilegija, čast ali i izazov za svakog propadnika Mornarice.
Koliko je stari jedrenjak voljen i privlačan široj javnosti, pokazuje i podatak da je „Jadran“ na manifetsaciji „Dan otvorenih vrata“ što je na jedrenjaku upriličena prije otvaranja izložbe u JU „Muzej i galerija“, za desetak sati posjetilo čak 1.984 građana.
Dani nobelovca u Herceg NovomDani nobelovca u Herceg Novom
Dani nobelovca u Herceg Novom
Dani nobelovca u Herceg Novom
Dani nobelovca u Herceg Novom
Prigodnom svečanošću, u prisustvu velikog broja posjetilaca, u petak su u Kući Iva Andrića otvoreni „Dani nobelovca u Herceg Novom“, koji će trajati do 19.avgusta.
Izložbu je otvorio konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović koji je istakao da se obnovom Andrićeve kuće ispisuje nova stranica u kulturnim dešavanjima Herceg Novog te da se programom „Dani nobelovca u Herceg Novom“ obilježava 50 godina od kako je Andrić poslednji put boravio u ovom gradu.
Brojne zvanice, posjetioci i turisti sa oduševljenjem iskoristili su priliku da u Andrićevom domu vide autentičnu Nobelovu nagradu za književnost, kao dio izložbe „Pisac, diplomata i nobelovac“ u okviru koje je predstavljena i Andrićeva diplomatska uniforma, diplomatski kofer i pasoš.
U prizemlju kuće, na mjestu gdje se i nalazila do 1968, biće postavljena slika hercegnovskog slikara Voja Stanića „Barka“ koja krasi Andrićevu radnu sobu u njegovom Spomen-muzeju u Beogradu.
U programu otvaranja, govorili su direktorica Muzeja grada Beograda, Tatjana Korićanac dr Vladimir Roganović, književni istoričar i rukovodilac ekspertskog tima za revitalizaciju Andrićeve kuće.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić –Pištalo je poručila da su Andrićeva medalja i diploma prvi put u Crnoj Gori i Herceg Novom, zahvaljujući podršci koju je opština, JUK “Herceg fest” i TO grada imala od Generalnog konzulata Republike Srbije u Herceg Novom.
Dramski umjetnik Vojin Ćetković, pročitao je Andrićev govor prilikom prijema Nobelove nagrade u Stokholmu decembra 1961. godine, koji je Andrić naslovio „O priči i pričanju“.
Nakon što se turista iz Kazahstana utopio juče na početku Velike plaže, dok je dvadesetak drugih izvučeno na obalu nakon dramatičnog spašavanja, direktor Uprave pomorske sigurnosti (UPS) Safet Kočan kaže za Portal Antena M da mnogi potcjenjuju opasnost Velike plaže.
“Sve se dešava u okviru kupališta, do bova. Velika plaža je izuzetno opasna”, rekao je Kočan ističući da svi koji se kupaju u tom reonu moraju voditi računa o bezbjednosti.
“Moraju pratiti upute spasilaca na obali, da gledaju da li se pojavila crvena zastavica na određenim mjestima i da tada ne ulaze u vodu, jer je to znak opasnosti. Taj dio je jako opasan, struje su velike iako ljudi misle da je to plitka voda i da nije opasno”, objašnjava Kočan.
Drama na Velikoj plaza: JEDAN TURISTA SE UTOPIO, DVADESETAK SPASENO
Turista iz Kazahstana T.S. (41) utopio se u četvrtak na početku Velike plaže, dok je dvadesetak drugih izvučeno na obalu nakon dramatičnog spašavanja.
Tragični događaj desio se nešto poslije 19 časova, a prethodila mu je namjera turista da i pored istaknute crvene zastavice, zbog jakih strujanja i talasa, te više upozorenja spasilaca, ipak zaplivaju u moru.
Njihova neopreznost ih je vrlo brzo odvukla od obale, nakon čega su uslijedili pozivi za pomoć.
Reagovali su spasioci, obezbjeđenje, potom i policija i uz upotrebu plovila i skutera uspjeli su da iz sigurne smrti otrgnu dvadesetak turista koji su smješteni u hotelu “Olimpik”.
Danska tvrtka A.P. Moller – Maersk pruža pomorsku potporu organizaciji Ocean Cleanup instaliranjem pilot sustava za čišćenje u Tihom oceanu.
U rujnu 2018. prvi offshore sustav za čišćenje bit će ugrađen od strane AHTS broda tvrtke Maersk Supply Service, „Maersk Launcher“, u Great Pacific Garbage Patch (GPGP) koji se nalazi 1200 milja od obale San Francisca.
Ocean Cleanup, neprofitna organizacija, razvila je sustav plutajućih bova i cijevi dužine 600 metara koji će sakupljati plastične ostatke za recikliranje.
Sustav će biti lagano vučen duž 250 milja radi testiranja prije same vuče do lokacije za instalaciju u GPGP. Pored vuče i instalacije, Maersk Supply Service nadgleda sustav čišćenja 001. Ukupno trajanje kampanje trajat će 60 dana.
“Doista smo ponosni što podržavamo prvu instalaciju sustava za očuvanje oceana. Velike operacije vuče dio su djelovanja rada Maersk Supply Service desetljećima. Lijepo je vidjeti da se naše pomorske sposobnosti mogu iskoristiti u novim segmentima i podržati rješavanje važnog ekološkog problema plastike u oceanu”, izjavio je Steen S. Karstensen, izvršni direktor Maersk Supply Service, piše Pomorac.net
Instalaciju prvog sustava čišćenja djelomično financira A.P. Moller – Maersk i DeepGreen. Trenutno DeepGreen ima u najmu brod „Maersk Launcher“, no pušten je za obavljanje operacija za Ocean Cleanup.
Maersk je izvijestio da je ukupni doprinos oko 2 milijuna dolara u brodskim uslugama i opremi, koje također uključuju i transport prijevoza opreme potrebne za instalaciju Cleanup sustava 001, iz Velike Britanije i Danske u San Francisco, kao i pružanje otvorenih kontejnera za prikupljenu plastiku.
Dugoročna ambicija Ocean Cleanup-a je instaliranje najmanje 60 sustava za uklanjanje 50% od 80.000 tona plastike u Great Pacific Garbage Patch u roku od pet godina.
U okviru prvi put ustanovljene manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu” u petak je na glavnom gradskom trgu u Risnu održan Muzičko poetski program posvećen ,,lijepoj” kraljici Teuti.
Pod kamenim voltovima prostorije koja je nedavno adaptirana za potrebe pijace, postavljena je izložba likovnih radova Prve slikarske kolonije ,,Teuta”. U vrlo interesantnom ambijentu, u kojem su se likovna djela sjedinila kao da su oduvijek tu, izložba je dobila karakter značajnog kulturnog dogodjaja.
Dani kraljice Teute u Rizinijumu
Posjetioci nisu krili oduševljenje radovima koje su slikarke iz Crne Gore, Sanja Raonić, Tea Franca, Ana Aleksić i Dijana Vukićević kao i Jelena Kašić i Verena Jakuš iz Hrvatske, vrijedno stvarale tokom sedam dana trajanja kolonije. Kao što je već i najavljeno izložba prodajnog karaktera sa ciljem da se oformi fond za izgradnju ili finansiranje prostora koji bi bio pogodan za kulturni i društveni život Risna. Brojni posjetioci su bili prijatno iznenadjeni prostorom koji je sinoć bio korišten za izložbu i poželjeli da se upravo to mjesto i u budućnosti koristi za potrebe galerije. Program je započeo vokalno instrumentalni sastav iz Podgorice Kvartet ,,Lanterna”.
Dani kraljice Teute u Rizinijumu
Prisutne je u ime organizatora pozdravila Marina Dulović koja je zahvalila Zoranu Petrušiću akademskom slikaru iz Risna, koji je osmislio koloniju kao i direktorici TO Kotor Ani Nives Radović.
,,Drago mi je što je TO Kotor podržala ovaj projekat koji će se nadam se i u budućnosti nastaviti i još više razvijati jer Risan zaslužuje da pokušamo da vratimo sjaj prošlih vremena i da ponovo postane turistička destinacija koja zavredjuje veću pažnju” – istakla je Radović otvarajući izložbu.
Dani kraljice Teute u Rizinijumu
Uz muzički program, mitove i legende o Rizinijumu i kraljici Teuti čitala je novinarka Tamara Vuković i Marina Dulović.
Dani kraljice Teute u Rizinijumu
Veče je završeno u lijepoj atmosferi i zadovoljstvu publike ponudjenim programom čime Risan poslednjih godina veoma oskudjeva. Manifestacija završava u nedjelju Sajmom starih zanata koji će se održati na risanskoj pjaci , ispod stare trgovačke ulice Gabela , od 8-11h.
Novo turističko naselje na Jadranu Luštica Bay otvoren je kao potpuno operativna i funkcionalna destinacija.
Hotel “Čedi” otvorili su predsjednik Borda direktora i vlasnik kompanije Orascom Development Holding, Samih Saviris, premijer Duško Marković i Johan Berlandt, predsjednik Borda direktora belgijske Besix grupe.
Novu nautičku luku Marinu Luštica Bay, presijecanjem vrpce, otvorili su Kalid Bišara, CEO Orascom development Holding, Milutin Simović, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, i Siniša Kusovac, predsjednik Opštine Tivat.
Marković je čestitao kompanijama Orascom Development Holding i Luštica Development na završetku radova na izgradnji prvog od sedam planiranih hotela na projektu Luštica Bay.
Otvorena Luštica Bay foto S.L
Kako je saopšteno, otvaranjem hotela otvoreno je i 171 novo radno mjesto.
Prema riječima Markovića, u dosadašnjoj realizaciji cjelokupnog projekta Luštica Bay ostvareni su izuzetni rezultati.
“Kruna dosadašnjeg rada je večerašnja proslava otvaranja hotela The Chedi zajedno sa dijelom ove impozantne marine koja će dodatno pozicionirati našu zemlju na mapi elitnog nautičkog turizma na Mediteranu”, dodao je Marković.
Saviris, koji je govor održao na našem jeziku, izrazio je zadovoljstvo otvaranjem prvog hotela i marine u Luštica Bay i najavio da će Orascom nastaviti da ulaže značajne napore i dinamično razvija novi turistički grad na Crnogorskom primorju.
Na dijelu poluostrva Luštica koji je obuhvaćen projektom nije bilo komunalne, saobraćajne niti druge infrastrukture, što Lušticu Bay čini jedinom greenfield investicijom u Crnoj Gori. Marković je ponovio da za Vladu nema važnijeg posla od brze izgradnje sveukupne infrastrukture kako bi unaprijedili turističku ponudu Crne Gore i cijelu ekonomiju, te da je valorizacija aerodroma prioritet svih prioriteta.
Otvorena Luštica Bay foto S.L
Vrijednost projekta procijenjena je na 1,1 milijardu eura.
“Zato je prioritet Vlade i nadležnih resora da i dalje radimo na jačanju konkurentnosti Crne Gore kao investicione destinacije, ostvarujemo komunikaciju sa investitorima koji imaju finansijskog kapaciteta i međunarodni kredibilitet da u partnerskom odnosu stvaramo novu vrijednost u Crnoj Gori i nove prilike za naše građane”, zaključio je Marković.
Izvršni direktor Luštica Development nacionalne projektne kompanije odgovorne za razvoj Luštice Bay, Daren Gibson rekao je da je ta kompanija već spremna za nove izazove i dostignuća.
“Bez obzira da li se radi o nekom od sljedećih šest planiranih hotela, našem golf terenu sa 18 rupa, bolnici, školi, prvoj fazi Centrala – komercijalnog i administrativnog centra grada koji se rađa, budite sigurni da, dok se mi večeras ovdje družimo, nova poglavlja priče o Luštici Bej, već se pišu”, rekao je Gibson.
Luštica Development na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay koji podrazumijeva izgradnju sedam hotela, dvije marine, šampionskog golf terena sa 18 rupa, oko 2.000 stanova, vila i porodičnih kuća, te sve neophodne sadržaje za život grada.
“Vođeni vizijom našeg predsjednika Samiha Savirisa, bez kojeg ovaj projekat doslovno ne bi postojao, kao i vizijom i podrškom predsjednika Mila Đukanovića, bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića i bivšeg gradonačelnika opštine Tivat Dragana Kankaraša, koncept zaliva Luštica, kako ga razumijemo danas je rođen; koncept koji je toliko upečatljiv u perspektivi, da ga je podržala i značajna većina u Skupštini Crne Gore”, podsjetio je Gibson.
On se zahvalio brojnim državnim i lokalnim ustanovama, ministarstvima, javnim preduzećima, kompanijama, domaćim i inostranim partnerima, menadžmentima Orascoma, Besixa i GHM, stanovnicima Luštice ali i zaposlenima.
Otvorena Luštica Bay foto S.L
Od 20 časova do dva sata iza ponoći za oko 1.600 zvanica pripremljen je muzičko-scenski spektakl, vatromet, svjetlosni šou, performansi sa vatrom, ogledalima, plesačicama, vilama mora i planina, uz učešće brojnih izvođača iz zemlje i svijeta: mažoretki, pripadnika Bokeške mornarice,
Otvaranje je uveličao i muzička legenda i jedan od najznačajnijih producenata svih vremena, Nile Rodgers u pratnji svoje grupe Chic.
Na početku otvaranja publika je uživala u Elektro operi, jedinstvenoj izvedbi operskog festivala Operosa.
Na početku moram reći da mi je veoma drago što je direktorica TO Tivat gđica Glavočić pokušala odgovoriti na neke moje navode iz članka Pasija po Vanni. Naime, za razliku od većine njenih partijskih i koalicionih kolega koji su profesionalni ćutolozi (mučolozi, po bokeški), gđica Glavočić je skupila petlju i odgovorila jednom od najopakijih opozicionara i partibrejkera u Tivtu.
Nažalost po nju, uradila je to poprilično nevješto dovodeći sebe u nove neprilike. Članak gđice Glavočić (uzgred budi rečeno, u jezičko-stilskom smislu prilično loš)- premda kratak- obiluje neshvatljivim protivurječnostima. Krenimo redom. Cijenim(o), gđice Glavočić, što, prilikom organizovanja koncerata, vodite računa o novcu poreznih obveznika građana Tivta (mada se mnogi Tivćani ne bi složili s Vama po tom pitanju s obzirom na količinu novca utrošenog samo za organizaciju dočeka Nove godine ), ali valjda ste i sami svjesni činjenice da je estradni umjetnik/umjetnica koji/koja traži manje novca za svoj nastup manje popularan/popularna pa samim tim i manje atraktivan/atraktivna za publiku.
Definitivno bi, gđice Glavočić, trebalo razmisliti o potpuno novom osmišljenju ljetnjeg zabavnog programa u vezi sa čim Tivatska akcija ima originalne i veoma zanimljive ideje; estradni umjetnici, ulični performeri i pučke fešte nisu, naime, jedini načini za privlačenje pažnje Tivćana i gostiju u našem gradu. No, to je tema za neki drugi članak i neku drugu raspravu. Idemo dalje. Nije jasno, gđice Glavočić, kako je to rock blizak imidžu svojstvenom našoj kulturi. Pri tome valjda ste mislili na bokeljsku kulturu. Složili smo se da je Vaš članak u jezičko-stilskom smislu prilično loš te da se iz njega i ne razumije baš najbolje što ste htjeli reći, ali- ako sam ja dobro interpretirao Vašu misao- moramo se složiti da je ista prilično nebulozna. Vi znate da ja osobno nemam ništa protiv rock-a, naprotiv, ali rock definitivno nije muzički pravac koji je blizak bokeljskoj kulturi, a slobodno mogu reći ni većini Tivćana i gostiju koji dolaze u naš grad na ljetovanje. Valja biti objektivan po tom pitanju premda bih ja lično veoma želio da je drugačije. Dalje. Gđice Glavočić, morate biti veoma pažljivi i oprezni kad jezički osmišljavate i realizujete Vašu misao. Što to znači? Kad kažete da ste se u pregovorima sa Vannom rukovodili samo razlozima umjetničke prirode, to valjda znači da preferirate čisto umjetnički kvalitet.
A, složićemo se Vi i ja, gđice Glavočić, Vannine pjesme nemaju nikakav poseban umjetnički kvalitet. Da je u pitanju popularna pjevačica-ili je, preciznije rečeno, makar nekad to bila-to nesumnjivo da ( popularni su, međutim, i Bora Drljača, i- takođe nekad- Ivan Gavrilović i brojni turbofolkeri pa nećemo za njih reći da su kvalitetni). Ali- u čisto umjetničkom smislu- Vanna i njene pjesme svakako ne predstavljaju nikakav iznimni glazbeni kvalitet. Ako ste u čisto umjetničkom smislu htjeli kvalitetnu muziku, onda ste na Pine trebali dovesti Zagrebačku ili Beogradsku filharmoniju da izvode djela Baha, Betovena i Mocarta. Sumnjam, međutim, da bi to ikoga privuklo. Jezik je opasan svat, gđice Glavočić.Na kraju, gđice Glavočić, niste odgovorili ništa suvislo na ono što je bila moja glavna zamjerka Vama- otkazivanje koncerta Vanne na ili ispred ŠB “Jadran”.
I nije čudo što to niste uradili jer, naprosto, nemate nikakvih argumenata. Razlozi otkazivanja Vanninog koncerta itekako su Vamdobro poznati, a- i ako nisu bili do pisanja mog članka- sada su Vam kristalno jasni. Kao direktorica jedne značajne lokalne ustanove, gđice Glavočić, naprosto morate voditi računa o tome da nikad i ni na koji način ne ugrozite, sa jedne strane, poslovanje i ugled Vaše ustanove, a, sa druge, ugled Tivta i Crne Gore. A Vi ste, nevođenjem računa o vlasničkom sporu između Crne Gore i Hrvatske oko ŠB “Jadran”- kroz pozivanje glazbenog izvođača iz Hrvatske da pjeva povodom 85. rođendana “Jadrana”, izvođača koji je zbog snažnog javnog pritiska hrvatskih medija naprasno otkazao nastup- priredili veliku neprijatnost i Tivtu i Crnoj Gori. Ako ste prezauzeti zbog obaveza i ne stižete da vodite računa o svemu, onda angažujte jednog savjetnika ili savjetnicu (naravno, obavezno iz DPS-a, SD-a ili HGI-ja). U tivatskoj administraciji ionako ima na desetine viška zaposlenih ijoš jedan administrativac neće predstavljati posebno dodatno opterećenje.
P.S.: gđice Glavočić, biću Vaš veliki fun i dalje. To znači da ću pomno pratiti Vaše aktivnosti i i dalje Vam ukazivati na krupne greške kao što je bila ova sa (otkazanim) koncertom Vanne. Moram Vam se, konačno, još jednom zahvaliti na spremnosti za dijalog. Nadam se da će se i Vaši koalicioni partneri iz HGI-ja ugledati na Vas (budući da sam i njih pomenuo u mom članku Pasija po Vanni) i smoći hrabrosti da javno odgovore na moje tvrdnje o njima iznesene u tom članku. No, pretpostavljam da su trenutno zauzeti sastavljanjem spiska i satnice misa za Malu Gospu, koja je sljedeći veliki katolički crkveni praznik, pa će na moje tvrdnje možda odgovoriti kad završe taj posao. Jer, recepata za jela na facebook stranici Radija Dux- što je bilo nešto najbolje što su HGI i HNV plasirali pučanstvu- odavno, nažalost, više nema.
Povodom Međunarodnog dana mladih, čija je ovogodišnja tema na globalnom nivou: „Bezbjedni prostori za mlade” – („Safe spaces for youth”), Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa KK AS iz Herceg Novog organizuje tradicionalni međunarodni košarkaški turnir za pionire „Herceg Novi 2018”.
Pored obilježavanja Međunarodnog dana mladih, koji se već devetnaesti put Odlukom Generalne skupštine UN od 1999. godine proslavlja u avgustu svake godine širom planete, ovo takođe predstavlja samo jednu od naših stalnih aktivnosti u borbi protiv pušenja, kao jednog od glavnih uzroka nastanka raznih vrsta kancera (osobito kancera pluća), ali i drugih teških bolesti (osobito bolesti
srca i krvnih sudova).
Učesnici tradicionalnog međunarodnog košarkaškog turnira su: KK AS iz Herceg Novog, KK Grbalj iz Radanovića (Kotor), KK Montenegro iz Nikšića i KK Leotar iz Trebinja (Republika Bosna i Hercegovina).
Turnir će se održati u subotu 18. avgusta u SC „Igalo” u Herceg Novom sa početkom u 18 sati. Za najavljene ekipe nastupaće igrači rođeni 2005. godine. CDPR će pobjednika turnira nagraditi velikim peharom koji im ostaje u trajno vlasništvo, drugoplasiranu i trećeplasiranu ekipu takođe prigodnim peharima, dok će na kraju pored proglašenja najboljeg strijelca, treneri ekipa učesnika turnira odabrati najboljeg igrača i najbolju petorku turnira.
