Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je prije nekoliko dana počelo sanaciju pristaništa na Žanjicama.
“Radovi na uređenju ovog objekta pomorske infrastrukture obuhvataju uklanjanje polomljenih betonskih talpi, sanaciju armature i podužnih i poprečnih greda kao nosećih elemenata konstrukcije samog pristaništa.
Nakon pripremnih radova pristupiće se postavljanju novih čeličnih profila preko kojih će biti postavljene drvene grede debljine 12 cm, a koje će predstavljati završni gazišni sloj pristaništa”, saopštilo je JPMD.
Radovi teku planiranom dinamikom, a očekivanja su da će biti završeni početkom juna, nakon čega će pristanište biti stavljeno u punu funkciju.
Ugovorena vrijednost ovih radova iznosi oko 35.000 eura.
Preko 200 građana okupilo se danas poslijepodne na protestu koji je u Tivtu organizovala Neformalna građanska inicijativa “Bokobran” protiv namjere kompanije “Sea Trade” iza koje stoji ruski kapital, da popularno tivatsko kupalište i najveću ovdašnju javnu plažu Ponta Seljanova na istoimenom rtu, “uredi i valorizuje” na način da bi ubuduće najveći dio tog prostora bio dostupan samo onima koji su spremni platiti korišćenje plažnog mobilijara.
Stotinjak maturanata Srednje mješovite škole „Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat juče su, 11. put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.
Zajedno sa vršnjacima iz još pedesetak evropskih gradova, tivatski maturanti su na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.
Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, čestitala na uspjehu koji su imali u školi i zrelosti koju su dostigli.
“Danas dragi maturanti, imate svako pravo na slavlje, a vaši nastavnici i roditelji na osjećaj ponosa i dobro obavljenog životnog zadatka. Ovo je kraj vašeg srednjoškolskog obrazovanja, ali početak jednog novog puta koji će dobrim dijelom odrediti vaše privatne i profesionalne živote”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca, poželjevši im uspjeh u ostvarenju ciljeva koje su sebi zacrtali.
U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladost” Jovanka Vujačić i Muzičke škole Tivat Pina Bubanja. Profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalili su se đaci generacije Gimnazije Mia Zeković i Luka Reković.
Četvorica Bibinjaca koji su u utorak popodne izvukli 230 kilograma tešku tunu iz plićaka uvale Jaz, mogli bi vrlo lako prekršajno odgovarati zbog krivolova i državi platiti kaznu veću od 200 tisuća kuna.
Jer, ako je bez posebne dozvole, tunolov je krivolov.
Naime, njihov “big game fishing” u središtu mjesta, zabilježen i na videu koji je u rekordnom roku postao viralni hit, poslužit će kao dokazni materijal zadarskim ribarskim inspektorima, koji su već u srijedu pokrenuli inspekcijski postupak protiv odgovornih osoba, potvrdili su nam u Upravi ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
– Postoje indicije da je prekršen Zakon o ribarstvu, no o kojim se sve prekršajima radi, u ovom je trenutku teško reći. Inspekcijske službe dobile su nalog i nakon što ribarski inspektor iziđe na teren i utvrdi što se dogodilo, moći ćemo znati kakve će mjere protiv počinitelja biti poduzete. U ovom trenutku to je nemoguće procijeniti jer se radi o potencijalno više prekršaja. Sumnjivcima je upućen poziv na očitovanje, to će biti obavljeno u ponedjeljak ili utorak, i kad cijeli nadzor bude završen, znat ćemo o kakvim se sve prekršajima radi – kazao nam je Mario Rogošić, načelnik sektora za nadzor i kontrolu ribarstva.
A raspon prekršaja zbog kojih četvorica Bibinjaca mogu biti kažnjena je podugačak. Za potrebe naše male analize broja prekršaja i visine mogućih sankcija, poslužit ćemo se slučajem iz 2012. godine, kad su se četvorica Makarana medijima pohvalila svojim ulovom, dva iglana od 15 i 17 kilograma, koje su ubili ostima, za što im je prijetila kazna veća od 200 tisuća kuna.
Pa, krenimo redom…
Da bi odredili broj prekršaja i sukladno tome visinu kazne, inspektori najprije trebaju utvrditi koliko je osoba sudjelovalo u lovu na tunu, zatim jesu li te osobe ujedno i pravne osobe, odnosno je li netko od njih profesionalni ribar. Ako slučajno netko ima status profesionalnog ribara, postavlja se pitanje je li imao dozvolu za lov na krupne ribe. Ako je nije imao, bez obzira bio profesionalni ribar ili ne, kazne se kreću od 10 do 150 tisuća kuna.
Nadalje, tuna se, kao i druge krupne ribe (iglun, iglan), ne smije loviti ostima, što su upravo napravili u Bibinju. Osti su kao osnovni ribolovni alat zabranjene za lov na krupne ribe i mogu se eventualno koristiti kao pomoćno sredstvo. Predviđena maksimalna kazna iznosi nekoliko desetaka tisuća kuna.
Osim toga, ako budu optuženi, Bibinjci bi morali nadoknaditi štetu “počinjenu ribama i drugim morskim organizmima”, koja se izračunava na osnovi težine i vrste ribe koja se množi s koeficijentima po tablicama koje ima Inspektorat uprave za ribarstvo. To bi mogao biti mali problem za inspektore jer bibinjska tuna nije službeno izmjerena, a nije se ni prodavala, nego je mahom podijeljena mještanima ili je završila na gradelama na zajedničkoj fešti.
Podsjetimo da je Makaranima za svakog iglana prijetila maksimalna kazna od 30 tisuća kuna.
Sankcioniranje, međutim, tu ne prestaje. Utvrdi li se da je riba ulovljena u luci, kako to određuje nadležna lučka uprava, a golema tuna je ulovljena u plićaku mjesne uvale Jaz, to je novi prekršaj…
Kad se svi ti prekršaji i kazne zbroje (ako nema još nekih), vrlo lako bi se moglo dogoditi da, ako inspekcija odluči podignuti prekršajnu prijavu, ribari dobiju poziv za sud koji odlučuje o visini kazne. Budu li kazne maksimalne, bibinjski junaci dana mogli bi ostati kraći za nekoliko stotina tisuća kuna kazne.
Iz Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede upozoravaju da se sankcije za ribare iz 2012., odnosno prije ulaska Hrvatske u EU, ne mogu automatski uspoređivati s današnjim zakonodavstvom jer su neke kaznene odredbe u ribarstvu u međuvremenu postale prekršajne. No ipak su nam potvrdili da je većina prekršaja ostala ista kao i prije ulaska u Uniju.
A što o cijeloj toj pomalo apsurdnoj situaciji u kojoj su se našli kažu sami “sumnjivci”?
– Što? Prijavili su nas? Neka dođu po cilo Bibinje! – čudi se našem pozivu Marin Šimunić, jedan od trojice Bibinjaca koji su priskočili u pomoć Anti Sikiriću da iz plićaka izvuče 2,2 metra dugačku tunu.
– U tome je sudjelovalo 10-15 ljudi, ne samo nas četvorica, a gledalo nas je pola mista. U početku nismo ni znali da je to tuna. Kad smo vidjeli da se nešto u vali koprca, mislili smo da je lica ili gof. Pokušali smo je odvesti u duboko, ali riba nije htjela, zabila se u plićak. Izgledalo je kao da ima oštećenu leđnu peraju. Šta smo trebali napravit? Pustit je da tu ugine i usmrdi se dok dođu ljudi iz Oceanografskog instituta ili Inspektorata… – pita se Šimunić, priznajući da ni on, ni njegovi prijatelji kojima je pomogao, nisu profesionalni ribari, niti imaju ribarske dozvole.
„Hackathon in the Port 2018“ je regionalno programersko takmičenje koje će od 23. do 25. maja u Porto Montenegru okupiti najveće regionalne programere, projekt menadžere, UX/UI i grafičke dizajnere, marketere i sve one koji temu kreiranja kompjuterskih aplikacija doživljavaju bliskom, a puni su kreativnih ideja.
Kako je juče saopšteno iz Porto Montenegra, projekat se realizuje sa crnogorskim i regionalnim liderom u domenu enterprise aplikacija i infrastrukturnog menadžmenta za finansijske, telekomunikacione i zdravstvene sisteme Logate i sa crnogorskom digitalnom zajednicom „Digitalizuj.me“ koja je nosilac velikih projekata biznisa u digitalnom okruženju upotrebom inovativnih poslovnih modela.
Tema ovogodišnjeg Hakatona je unapređenje kompleksa Porto Montenegro kroz inovativna IT rješenja sa elementima VR/AR tehnologija. Takmičari će biti ohrabreni da u svoje aplikacije, cloud, IT rješenja inkorporiraju jednu od gorućih tema IT svijeta – virtuelnu i augmentovanu realnost.
„Porto Montenegro je naša sledeća destinacija i svi su izgledi da ćemo imati još jedan Hakaton za pamćenje. Ekipa iz Porto Montenegra sa velikim entuzijazmom i vrhunskim profesionalizmom sarađuje sa nama na organizaciji Hakatona, tako da vjerujem da će naši Hakatonci uživati u svakom satu događaja. S obzirom na to da dovodimo ekipe sa cijelog Balkana, očekujemo kreativna i kvalitetna rješenja u kojima će Porto Montenegro prepoznati potencijal za unapređenje njihovog biznisa. Mi u Logate-u ćemo se svakako, u saradnji sa Porto Montenegro timom potruditi da pomognemo najboljim rješenjima da zažive“- istakao je Ivica Tatar, direktor Logate.
Manifestacija „Kotor May Rock”, koju priređuje Turistička organizacija opštine Kotor, održaće se 20. i 21. maja na Trgu svetog Tripuna, ispred katedrale, od 21 sat.
Tokom dvodnevnog programa nastupiće šest bendova. Događaj će prve večeri početi nastupom dubrovačkog alt-dream sastava Embassy 615, prepoznatljivog po kvalitetnom autorskom stvaralaštvu unutar konceptualnog projekta. Publika će nakon njih imati priliku da se podsjeti starih hitova Generacije 5 poput „Dolazim za pet minuta” i „Ti samo budi dovoljno daleko” uz Đorđa Davida i Death Saw, koji će izvesti i numere nastale u novom sastavu. Prva koncertna noć završiće nastupom benda Kanda, Kodža i Nebojša, jednog od najprepoznatljivijih na ovom području po energičnim nastupima i društveno angažovanim tekstovima uklopljenih u progresivni zvuk.
Drugu koncertnu noć otvoriće kotorski bend Light Under the Black Mountain, koji je odličnim nastupom tokom kotorskih novogodišnjih praznika svojim autorskim kompozicijama pokazao umijeće izmođenja blues rocka kakav na ovom području veoma rijetko nastaje. Potom slijedi nastup nikšićkog pank benda Društvo skrivenih talenata, čijim pjesmama se ukazuje na snagu pojedinca i želju za boljim životom. Završnica manifestacije pripašće Nikoli Vranjkoviću i alternativnom zvuku uklopljenom u vanvremensku, a uvijek aktuelnu poeziju kojom se osvrće na tmurnu stvarnost uz nagovještaj optimizma, što će biti prvo izvođenje numera sa albuma „Veronautika” u Kotoru.
TO Kotor ovom manifestacijom nastavlja da ispunjava obećanje dato publici tokom novogodišnjeg festivala „Rock New Year” kada je najavljeno da će za brojne ljubitelje ovog zvuka biti priređen niz sličnih dešavanja.
„Kotor May Rock” uvod je u bogat kulturni program namijenjen publici u ovom gradu do kraja ljeta, koji će pored nastupa rock bendova biti ispunjen i odličnim džez performansima, nastupima velikana u klasičnoj muzici, etno zvukom u umjetničkom performansu, jadranskim melodijama, folklornim programom, klapskim i horskim pjevanjem, kao i nastupima gradske muzike.
Za posjetioce iz Nikšića, Podgorice, Cetinja i Budve organizovan je prevoz. Detaljnije informacije o događaju mogu se dobiti putem e-maila kotormayrock@gmail.com.
Francuska kompanija Valgo ukloniće grit iz Jadranskog brodogradilišta Bijela. Ona je jedna od sedam kompanija koja je dostavila ponudu na tender koji je raspisala država u okviru projekta uklanjanja ekoloških crnih tačaka, za koji je Crna Gora dobila kredit od Svjetske banke u iznosu od 50 miliona eura.
Kompanija Valgo je odabrana kao najbolji ponuđač u skladu sa procedurama Svjetske banke, a za sanaciju terena i uklanjanje grita je tražila nešto manje od 19 miliona eura.
Riječ je o kompaniji specijalizovanoj za sanaciju kontaminiranih lokacija i za proizvodnju energije iz organskog otpada, uklanjanje azbesta i rušenja i koja posluje u Italiji, Francuskoj, Argentini i Brazilu.
Ugovorom je predviđeno da se posao u Bijeloj završi za 21 mjesec.
Bijela – grit
U Brodogradilištu se nalazi 133.114 tona grita. Planirano je da se izveze 109.556 tona. Od toga, 54.478 tona čini opasni, a ostatak kontaminirano zemljište koje će, takođe, biti izvezeno. Preostalih 23.558 tona neopasnog grita biće tretirano u Brodogradilištu.
Ukoliko do 15. jula ne podnesu zahtjev za legalizaciju, 80 do 100 hotela neće dobiti produženje privremene dozvole za rad.
Na raspravi Odbora za turizam i građevinarstvo u Privrednoj komori CG poručeno je da vremena još ima, ali da veliki broj vlasnika hotela i ugostiteljskih objekata, iako su pripremili dokumentaciju, čekaju da vide koliko će ih legalizacija koštati, piše Pobjeda.
“Imamo puno hotela koji moraju da uđu u procedure legalizacije, jer ako zakasne bojim se da ćemo imati problema sa dozvolama za rad”, kazao je predsjednik odbora Dragan Ivančević.
Zato je konstatovano da treba pojačati informativnu kampanju za upoznavanje privrednika iz sektora turizma i ugostiteljstva o neophodnosti legalizacije bespravno podignutih objekata.
Zaključeno je da treba napraviti bazu licenciranjih privrednih subjekata, geodeta arhitekata, građevinaca i drugih i dati link ili kontakte za povezivanje sa njima, kako bi privrednici lakše ušli u proces odabira.
Dogovoreno je da opštine odrede i objave kontakt osobe zadužene za legalizaciju i da na svojim internet stranicama objavljuju ažurirane podatke o podnijetim zahtjevima i riješenim predmetima.
Kako preosi Pobjeda, zaključeno je i da treba ubrzati izradu lokalne planske dokumentacije radi bržeg završetka legalizacije, kao i da treba pojednostaviti i ubrzati proces dokupa parcele u slučaju da je dio objekta izgrađen na državnom zemljištu.
Direktor direktorata za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Marko Čanović kazao je da povoljnijih uslova za legilazaciju neće biti.
Upozorio je da se postupak legalizacije prekida samo u dva slučaja ukoliko nijesu riješeni imovinsko-pravni odnosi na zemljištu i kada objekat nije definisan planskom dokumentacijom.
“Rok za podnošenje zahtjeva je 15. jul. Opštine su dužne da donesu odluke o komunalnim naknadama za bespravne objekte, a neke to još nijesu uradile”, poručio je Čanović dodajući da su opštine dužne da ta sredstva ulože u mjesto u kojem su prikupljena i najavio kontrolu trošenja novca od komunalnih naknada.
Podsjetio je da vlasnici bespravnog objekta imaju tri godine da ga upodobe sa smjernicama iz rješenja o legalizaciji.
Generalni sekretar zajednica opština Nebojša Adžić kazao je da je osam opština donijelo odluku o komunalnom opremanju, šest nema saglasnost, dvije nijesu dostavljale prijedloge, a devet je dobilo saglasnost i da mogu da počnu proces legalizacije.
Preko 200 građana okupilo se danas poslijepodne na protestu koji je u Tivtu organizovala Neformalna građanska inicijativa “Bokobran” protiv namjere kompanije “Sea Trade” iza koje stoji ruski kapital, da popularno tivatsko kupalište i najveću ovdašnju javnu plažu Ponta Seljanova na istoimenom rtu, “uredi i valorizuje” na način da bi ubuduće najveći dio tog prostora bio dostupan samo onima koji su spremni platiti korišćenje plažnog mobilijara.
“Sea Trade” je već uradio projekat na koga je dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte, a po kome bi se na nešto preko 4.000 kvadrata plaže na Ponti postavile čak 252 ležaljke sa suncobranima. Za lokalno stanovništvo ostavljen je samo manji dio plaže uz istočni dio rta Seljanovo, a duž Ponte bi se gradilo šetalište, nova betonska mula, nasulo na hiljade kubika pijeska i šljunka radi proširenja plaža, te napravili plažni restoran, tehnički objekat i punkt za DJ-a. Dobar dio tih riješenja kosi se sa Državnom studijom lokacije za ovaj prostor i urbanističko-tehničkim uslovima koje je “Sea Tradeu” izdala Opština Tivat.
Protiv ovakvih namjera investitora i državnih vlasti koje ga podržavaju, juče su ustali brojni građani Tivta, posebno stanovnici Seljanova i Donje Lstve gdje su brojne generacije bukvalno odrasle na Ponti i za nju su posebno emotivno vezane. I mlado i staro, od beba u kolicima do staraca sa štapom, brojni aktivisti NVO sektora, opozicionih stranaka, odbornici u SO Tivat, ali i ribari, jedriličari, turistički radnici, profesori i umjetnici, okupili su se danas na protestu u organizaciji “Bokobrana”, prvom takvom skupu održanom u Tivtu još od protesta i štrajkova radnika bivšeg Arsenala u predvečerje prodaje i gašenja te firme 2006.
Među protestantima, pored ostalih su bili i bivši predsjednik SO Tivat Krsto Bošković, direktor Radio Tivta Dragan Popadić, kao i bivša dugogodišnja direktorka Centra za kulturu Tivat Milena Radojević, te jedna od najistaknutijih naučnica Instituta za biologiju mora iz Kotora dr Vesna Mačić.
Kolona praćena zvukom pištaljki i udaranjem u bubanj, sa trasaparentima koji su izražavali protest zvog sve raširenije prostorne devastacije Boke i primorja, prošetala je obalnim putem od Upravne zgrade Porto Montenegra do svetionika na Ponti. Tu su se okupljenima obratili aktivisti “Bokobrana” i više NVO koje su podržale protest.
“Želimo da ukažemo na neustavne mehanizme, koje su uspostavili državni i lokalni organi upravljanja, a koji su nas doveli u situaciju da se svrstamo u zemlje Trećeg svijeta, što izvoze ne svoje materijalne resurse, već i samu vlastitu teritoriju”- istakla je Antonela Stjepčević, istučući da su građani “zaboravili da je ovo naš prostor, naša zemlja i naše more i da smo mi svoj legitimitet samo povjerili nekome da u naše ime odlučuje i da nas zastupa, a ne da sve raspe i uništi pozivajući se na navodni razvoj i poštovanje zakona”.
“Ko brani Opštini Tivat koja očito ima 5,6 miliona eura viška pa ih oprašta Porto Montenegru, da uzme u zakup od Morskog dobra Pontu Seljanova, napravi šetalište i uredi ovo kupalište da ono bude na korišćenje nama, građanima Tivta. To ni izbliza ne košta tolike pare.”- istakla je Stjepčević koja je pročitala i poruku što je okupljenima poslala dr Slavica Kašćelan-Petović iz Instituta za biologiju mora, a koja je istraživala morski ekosistem oko Ponte i moguće posljedice realizacije projekta “Sea Tradea” na njega. Pored ostaloga, ona je navela da je u moru oko Ponte registrovano prisustvo 7 nacionalno i međunarodno zaštićenih biljnih i životinkskih vrsta, na čija bi staništa pogubno djelovalo planirano nasipanje velikih količina pijeska radi proširenja plaža.
“Veza mora i čovjeka na ovom području je vjekovna i neraskidiva. Dok god budemo imali prijateljski odnos prema njemu, more će nam uzvraćati. Čuvajmo more za nas i generacije koje dolaze jer u suprotnom, od Bokokotorskog zaliva ćemo napraviti jednu veliku baru pored koje neće biti moguće živjeti”- poručila je dr Kašćela-Petović.
Bokobran protest Ponta Seljanova
Predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović pozvao je sve primorce od Herceg Novog do Ulcinja da se ujedinjeno suprostave pogubnom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata i novom Prostornom planu obalnog područja koji su ključni osnov za devastaciju Boke i primorja “sistemom grab landinga- nasipanja i betonizacije obale na račun mora”.
“Ako se ne izborimo za Pontu Seljanova, Tivćani neće imati gdje da se okupaju u moru – bićemo kao stanovnici Lovćena koji mogu samo da se popnu na brdo i odatle gledaju more”- istakao je Komnenović, dok je Sanja Vuković u ime žitelja Seljanova, poručila da mještani neće odustati od prostora za koji su svi životno i emotivno vezani.
“Smeta nam ovakav odnos prema našoj obali, smeta nam njeno devastiranje i želimo da naša djeca sutra slobodno idu na naše plaže i proživljavaju život dostojan čovjeka, a ne da budu građani drugog reda u sopstvenoj zemlji”- kazala je ona.
Predsjednica NVO “Evropski dom” Marijana Mišić-Škanata kazala je “da je naš svijet sada narušen i na to ne smijemo pristati”.
“Hoćemo prirodne ljepote, umjesto snobovske rabote!”- istakla je ona.
Bokobran protest Ponta Seljanova
Aktivisti Bokobrana najavili su da će preduzeti sve što budu mogli da spasu Pontu i ostale ugrožene djelove obale Boke – od prikupljanja potpisa 6.000 građana na zahtev da se Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata vrati u skupštinksu procedure, do pokretanja tužbi pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti državnih studija lokacije koje su planski dokumenti sa snagom zakona, ali ih je donijela Vlada kao organ izvršne vlasti, a ne Skupština kao zakonodavna vlast.
Uz otkucaje novske Tore, danas tačno u podne, Starim gradom su odjeknuli zvuci Štrausove kompozicije „Slijepi miš“ koja je označila početak plesa 200 maturanata srednje mještovite škole „Ivan Goran Kovačić“. Novski maturanti su se tako 11. put zaredom pridružili vršnjacima iz preko stotinu gradova Evrope, u novom pokušaju da obore Ginisov rekord u sinhronom plesu, praćeni podrškom i aplauzima brojnih profesora, roditelja i građana.
Ples maturanata organizuje se u okviru projekta „Evropa pleše“, a Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ kao organizator u njemu uspješno učestvuje 11. put. Tokom svih godina, generalni pokrovitelj manifestacije je Opština Herceg Novi. Podrška su ove godine Bojan Cicak, Štamparija Svijet, kao i brojni mediji.
U ime generalnog pokrovitelja učesnicima se obratila sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
„Današnja slika glavnog gradskog trga ponos je i bogatstvo Novog. Ljepota, radost, razdraganost, sloga i vedrina kojom zračite , neka vas kroz život prate!“, poručila je Zambelić Pištalo.
Maturantski ples 2018.
Čestitajući maturantima uspješan završetak srednje kazala im je da, u kojem god pravcu da krenu i šta god izaberu za životni poziv, svako njihovo dostignuće, privatno i profesionalno, biće na radost i ponos rodnog grada.
„Lokalna uprava će nastaviti da podržava mlade – kroz saradnju sa školama, podršku najboljima na takmičenjima znanja, rad sa različitim organizacijama i kolektivima koji se bave mladima, stipendiranje studenata, izradu Strategije za mlade. Trudićemo se da ovaj grad učinimo dostojnim života svih vas , da ponosno kazujete da ste iz Novog“, rekla je Zambelić Pištalo.
Sekretarka za kulturu je na kraju poslala poruku: „Dragi maturanti, živite svoje snove! Trudite se da obrazovanjem i vaspitanjem oplemenite svijet , a mi ćemo uvijek biti tu da vas podržimo i pomognemo. Obraćenje bih završila Merkesovim riječima: “Budite bolji od nas i smognite hrabrosti, kad ostarite, da svojoj djeci ostavite bolji svijet!”
Nakon njenog obraćanja, 50 četvorki započelo je ples, a kvadrilom je rukovodila Ivana Kovačević.
Novljani su kvadrilu prvi put zaplesali 16. maja 2008. godine, prije 10. godina, i tada učestvovali u obaranju Ginisovog rekorda. Do sada je u ovoj manifestaciji učestvovalo preko 350.000 maturanata iz više od 100 evropskih gradova, koji su sedam puta su uspjeli da obore Ginisov rekord kao najveći simultani ples u svetu. Rekord koji je oboren još 2011. god. iznosi 33.202 plesača.
Sam rekord nije jedini cilj i motiv organizacije Maturantskog plesa – suština je da maturanti iz evropskih gradova na ovaj način šalju poruku mira, sloge i prijateljstva, odlično se druže i osjete ljepotu plesa.
Nakon plesa maturanti su slavlje nastavili na Kanli Kuli, a već sledećeg petka, 25. maja slijedi defile Starim gradom i maturska proslava.
