Na Vrbanju iznad Herceg Novog planinari PK “Subra” pronašli su u četvrtak mrtvog srndaća. To se desilo kada je nelovni dan, naglasili su iz Parka prirode Orjen.
Iako se u početku sumnjalo da je srndać ustrijeljen, predsjednik Lovačkog društva “Orjen” Ljubiša Matković kaže da je obdukcija utvrdila da su srndaća ubili psi lutalice.
“Bili smo spremni da podnesemo prijavu protiv nepoznatog počinioca, ali i za ovo ne možemo reći da je olakšavajuća okolnost, jer su u pitanju psi koje su nesavjesni vlasnici ostavili na Vrbanju i koji u čoporima napadaju divljač”, kazao je Matković.
On objašnjava da su čopori pasa evidentirani na Vrbanju, na Dizdarici i Ublima i da tamo gdje se oni pojavljuju praktično nema divljači i lovišta su skoro osiromašena.
“Dva vikendaša su do sredine avgusta prošle godine imali čopor pasa koji su bili pušteni preko sedmice i koji su napadali mladunčad i odraslu divljač, i to po noći kada divljač izlazi da jede. Tako se uništavaju legla. Od kafane na Vrbanju prema granici sa Republikom Srpskom, na Dizdarici i na Ublima praktično nema više zečeva”, kazao je Matković.
On je najavio da će Lovačko društvo po završetku lovne sezone preduzeti odstranjivanje pasa lutalica iz lovišta. Matković kaže da ima nesavjesnih lovaca, odnosno krivolovaca i da je krivolov posebno izražen na Vrbanju. Nedavno su procesuirali krivične počinioce, koji su bili kažnjeni.
“Trudimo se da preventivno reagujemo i da krivolov smanjimo na najmanju moguću mjeru”, ističe Matković.
Glavni državni arhitekta dr Dušan Vuksanović u dva navrata je prošle godine odbio da da saglasnost na idejno riješenje novog poslovnog objekta Centralne banke Crne Gore, a koji vrhovna monetarna institucija namjerava graditi na svom placu u centru Tivta.
Vuksanović je prvo u aprilu prošle godine odbio da da saglasnost na idejno riješenje „edukativno.konferencijskog centra“ CBCG u Tivtu jer je u tom pomentu bilo isteklo važenje DUP-a Tivat-Centar iz 2007. Vuksanović, kako se navodi u riješenju o odbijanju zahtjeva CBCG od 20.aprila 2018., nije od te institucije na čijem je čelu guverner Radoje Žugić (DPS() tada dobio ni traženo pisano izjašnjenje, niti usmenu izjavu na svoj zahtev CBCG da se ova po Zakonu o upravnom postupku, „izjasni o rezultatima ispitnog postupka i načinu ostvarivanja toga prava“.
CBCG je glavnom državnom arhitekti ponovno u julu prošle godine, podnijela zahtjev za izdavanje saglansosti na idejno riješenje novog velikog poslovnog objekta u Tivtu, ali je Vuksanović i njega odbio krajem septembra. U tom riješenju Vuksanović je konstatovao da CBCG koja mu je podnijela idejno riješenje koje je već napravila firma „MMK Control“ iz Bara, nije ispoštovala zakonsku proceduru koja traži da se za izradu idejnog riješenja na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dolumnetacija za objekte za potrebe državnih organa, lokalne uprave, zdravstvenih, porovjetnih, kulturnih, naulnih, sportskih i objekata socijalne zaštite koji su u državnoj svojini, „obavezno raspisuje javni konkurs“.
„Postupak raspisivanja i sprovođenja javnog konkursa predstavlja obavezu za objekte iz člana 54 Zakona o planiranju porostra i izgradnji objekata, u koje spada i predmetni objekat – edukativno-konferencijsog centra u Tivtu. U tom postupku se dobija idejno arhitekstonsko riješenje, na osnovu kojeg se izrađuje tehnilka dokumentacija proisana zakonom.“- naveo je glavni državni arhitekta u riješenju kojem je odbio i drugi zahtjv CBCG. Zanimljivo je da Vuksanović u obrazloženju navodi da mu je institucija na čijem je čelu Žugić, u svom naknadnom izjašnjenju, tvrdila da „nije dužna da sprovoditi javni konkurs budući da nije državni organ“.
„Da je sprovođenje javnog konkursa u suprtnosti sa Zakonom o CBCG u odnosu na koncept nezavisnosti koji uključuje institucionalnu, personalnu i finansijsku nezavisnost, te da Zakon o državnoj imovini CBCG prepoznaje kao državni organ samo iz razloga što raspolaže državnom imovinom.“- citira Vuksanović u svom riješenju djelove izjašnjenja CBCG. Državni arhitekta je sve te primjedbe vrhovne monetarne vlasti odbacio konstatujući da i CBCG mora ispoštovati proceduru predviđenju Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i da je od nje ne isključuje to „što se u konkretnom, radi o instutuciji koja ima samostalnost i finansijsku nezavisnost“.
Gradnja novog objekta CBCG u Tivtu jedna je od tačaka sporenja guvernera Radoja Žugića i smijenjene viceguvernerke Irene Radović na aktuelnom suđenju za mobing koje je u toku u Podgorici na osnovu privatne tužbe Radovićeve protiv Žugića i CBCG.
„Jedan od poslova na koje mi je guverner Žugić trazio da stavim potpis jeste izgradnja objekta od 5.700 kvadrata u Tivtu, vrijednog nekoliko miliona eura. Ja sam to kategorički odbila jer je on taj objekat kvalifikovao kao neprofiran kako se ne bi plaćao porez. Takođe je od mene tražio izmjenu zapisnika. Tražio je da ja budem potpisnik nelegelne gradnje objekta u Tivtu”-navela je Radovič u utorak, dajući iskaz pred sudom.
Žugić kojeg dio političke i stručne javnosti u aktuelnoj aferi “Atlas” optužuje zbog nedovoljno efikasne i selektivne kontrole banaka, inače, već je prethodno preduzeo niz aktivosti na smanjenju transparentnosti rada CBCG, drastično povećavajući spisak dokumenata iz rada vrhovne monetarne institucije koji su zaštićeni različitim stepenima tajnosti. Menadžment CBCG je prije dva dana zabraniio zaposlenima i pristup eksternim e-mail domenima i online servisima za dijeljenje podataka iz mreže vrhovne monetarne institucije, printscreen funkcionalnosti na računarima zaposlenih i korišćenje cd/dvd drajva na računarima zaposlenih. To je iz CBCG obrazloženo kao “aktivnosti koje su dio kontinuiranih napora CBCG usmjerenih na podizanje nivoa bezbjednosti informacija”.
PLAC KUPILI PRIJE 12 GODINA ZA GRADNJU OBAVEZNOG SEKUNDARNOG SJEDIŠTA CBCG
Bivši gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš (DPS) juna 2007. prodao je, uz saglasnost odbornika u lokalnom parlamentu, CBCG katastarsku parcelu broj 972/2 upisanu u list nepokretnosti 3105 KO Tivat, ukupne površine 2.958 kvadratnih metara.
Opštinsko zemljište na i tada i sada neuređenom i neizgrađenom platou oivičenom Istarskom, Đačkom i Prevlačkom ulicom u centru Tivta, centralnoj monetarnoj vlasti prodato je po cijeni od 600 eura za kvadrat, odnosno za ukupnu sumu od 1.774.800 eura. Kankaraš je tada obrazložio da je ova prodaja u interesu Tivta gdje je CBCG tada prema zvaničnom objašnjenju, trebala da izgradi i otvori svoje rezervno sjedište koje centralna monetarna vlast mora da ima po zakonu. Po opštinskoj odluci iz juna 2007., trebalo da bude izgrađen poslovni objekat sa suterenom, prizemljem, spratom i potkrovljem „u funkciji administrativne djelatnosti“, ali CBCG nije nikada pristupila njegovoj gradnji, pa je ova atraktivna lokacija u samom centru Tivta i danas potpuno neuređenja i daje veoma ružnu sliku.
World’s biggest square sail launched at Brodosplit
Brodosplit je u petak u partnerstvu s grupacijom Fincantieri predao ponudu za restrukturiranje Uljanik Grupe, izvijestili su u petka navečer iz splitskog brodogradilišta.
“Možemo potvrditi da je Brodosplit u partnerstvu s Grupacijom Fincantieri danas predao ponudu za restrukturiranje Uljanik Grupe”, navodi se u kratkom priopćenju Brodosplita. Dodaju kako o pojedinostima same ponude u ovom trenutku ne mogu govoriti, prije nego je pregleda Uprava Uljanik Grupe i nadležne institucije Republike Hrvatske.
Brodosplit je ranije potpisao više ugovora s talijanskom grupacijom Fincantieri o međusobnoj suradnji.
Predsjednik Uprave pulskog Uljanika Emil Bulić izjavio je ranije danas u Puli kako je procesu dubinskog snimanja poslovanja Uljanika pristupilo ukupno šest tvrtki. Proces dubinskog snimanja poslovanja Uljanika zaključen je u četvrtak u 18 sati, a večeras u 20 sati istekao je rok za predaju obvezujuće ponude potencijalnog strateškog ulagača Uljenik Grupe
Uprava Uljanika ponude bi u ponedjeljak trebala predstaviti ministru gospodarstva Darku Horvatu.
Goran Jovanović po završetku današnjeg ročišta (Foto: Siniša Luković)
U Osnovnom sudu u Kotoru danas su započela još dva odvojena sudska postupka protiv pjesnika i satiričara dr Gorana Jovanovića, poznatijeg po umjetničkom pseudonimu Timur Tmurni, a po tužbama za povredu časti i ugleda, koje su protiv njega podnijeli direktor i glavna i odgovorna urednica kotorskog Skala radija, Slavko Mandić i Dubravka Jovanović.
Protiv Jovanovića koji je odbornik Demokrata u SO Kotor, već je u toku i treći postupak po tužbi koju je podnijelo preduzeće Maxko – osnivač Skala radija.
Vlasnik i direktor Skale i njegova najbliža saradnica, u tužbama Jovanovića terete da je svojim pisanjima, pjesničkim i kompozitorskim radom i objavama na društvenim mrežama kao i na YouTube-u, navodnim klevetama i neistinama izvrgao ruglu Mandića i Jovanovićevu, nanio im duševne bolove, te doprinio da Skala radio navodno, izgubi na slušanosti.
Posebno su u tom smislu apostrofirali Jovanovićevu „Pjesmu o Leoplodu“ za koju on ne negira da ju je napisao i objavio kako u satiričnom karnevalskom magazinu „Ćakulona“, tako i na YouTubeu.
Tekst te pjesme, tvrdi Mandić „kompletna je neistina i laž“ i obiluje uvredama na njegov račun.
Dajući iskaz u odvojenim postupcima pred sudijama Mišom Jakšićem i Predragom Krstonijevićem, Jovanović je kazao da se, osim svog osnovnog posla ljekara, već dugi niz godina bavi satirom, poezijom i muzikom, da je osim kao političar u Demokratama, i građanski angažovan kao slobodan intelektualac.
„Ponosan sam na „Pjesmu o Leopoldu“ i smatram da treba da bude i više takvih pjesama u kojima se oštro kritikuju javne ličnosti. Sve što sam ja napisao, potpisao sam ili mojim imenom ili mojim umjetničkim pseudnimom Timur Tmurni, a u svoji djelima bavim se kritikom, političkom satirom i komentarisanjem svih stvari koje smatram nepriličnim ili nedostojnim moralnog ili novinarskog kodeksa. Tako i vrlo oštro kritikujem neke aspekte rada Skala radija i javnih ličnosti koje vode i uređuju taj medij, koji je dugo godina neskriveno naklonjen crnogorskom nedemokratskom režimu,” kazao je Jovanović dodajući da njegov rad na društvenim mrežama prati preko 1.500 ljudi „sa tendencijom rasta“.
Izrazio je čuđenje što ga zbog izgovorene riječi tuži „javna ličnost Slavko Mandić a koji inače, podržava oštro pisanje i sam nerijetko uvredljivo kritikuje i kvalifikuje druge javne ličnosti“.
Istakao je da je većina njegovih pjesama o Skali i Mandiću „umjetnička kritika bliskog odnosa prethodne DPS vlasti u Kotoru i tog medija“.
Mandić, kao ni Dubravka Jovanović uprkos brojnim ponovljenim pitanjima advokata odbrane, nisu željeli da precizno navedu konkretne Jovanovićeve stihove i poruke koje su ih uvrijedili i izazvali im duševne patnje, uporno ponavljajući da se „sve nalazi u tužbi i spisima predmeta“.
„Ne možete očekivati od tužilaca da kažu ono što vi hoćete!“ odgovorio je zastupnik Skale, Mandića i Jovanovićeve, advokat Nikola Samardžić, dok je Mandić istakao da „besprizorna kampanja protiv Skale i njenih zaposlenih“ traje duže od dvije godine.
„Apsolutna je laž da je Skali novac davala jedna politika da bi se na mom radiju pristrasno izvještavalo. Još u svojoj novinasrkoj karijeri nisam doživio ovako beskrupulozan napad, sa vulgarnim klevetama i uvredama. Svaka izgovorena riječ protivničke strane je čista laž i sve je ovo usmjereno na diskreditaciju Skala radija koji izvještava objektivno, profesionalno i bavi se temama od javnog interesa za Kotor i Crnu Goru. Pišemo oštro ali argumetovano, o svima koji ugrožavaju javne interese, nevezano za konkretna imena ili političku pripadnost onih koji to rade,” kazao je Mandić dodajući da je njegova bliska saradnica bila posebno teško povrijeđena i da je taj stres ponekad spriječavao da u potpunosti obavlja svoj posao.
„Ne očekujem da me bilo ko vrijeđa zbog mog javnog posla i pogotovo ne da ulazi u moju intimu. Za 30 godina svog novinarskog rada, svakome mogu pogledati u oči, ali i sada kad gledam Jovanovića osjećam strah, stres, čak i fizičku bol. Zbog njegove kampanje onemogućen mi je radni i umjetnički angažman,” istakla je Dubravka Jovanović dodajući da je „vrijeđa sve“ kada su u pitanju javni nastupi njenog prezimenjaka, pa čak i to kada Jovanović na fejsbuku objavi njenu fotografiju bez ikakvih prethodnih intervencija na njoj.
„Sve je uvredljivo i na tim fotografijama. Osjećam fizičke tegobe – lupanje srca, pad koncentracije i nerijetko dolazim u stanje da teško privedem radijsku emisiju kraju, iako od toga ne odustajem jer sam profesionalac. Mir sam pokušavala naći u mislima velikih pisaca, mudraca i umjetnika”, kazala je Jovanović koja nije željela da komentariše zašto je Goranu Jovanoviću svojevremeno na poklonjenoj mu knjizi, napisala posvetu u kojoj mu je poručila da bude „hrabar i oštar sa perom“.
Ona je istakla da je povrijeđena i kao žena, te da je uplašena jer je Jovanovićev brat navodno „često presrijeće biciklom i upućuje uvređljive riječi i simulira vjetrove“.
Timur Tmurni: “Krmak” i “mekinje” metafora na alavost i novac
Analizirajući detaljno pred sudom dio spornih stihova „Pjesme o Leoplodu“, Jovanović je istakao da je u pitanju „umjetnička sloboda i politička satira“ situacije u kojoj je bivša gradonačelnica Kotora Maja Ćatović (DPS) često iz gradskih fondova desetinama hiljada eura donirala Mandića i Skalu, a on onda medijski napadao Ćatovićkine oponente.
„Stih „Dok se krmak u mekinjama davi“ je stilska figura, koja ima preneseno značanje. Ovdje je krmak metafora za alavu osobu, a mekinje metafora za novac. Konstrukcija Štala radio je takođe stilska figura na temu čuvene „Životinjske farme“ Džorža Orvela u kojoj sam našao umjetničku analogiju sa ovim što se dešavalo u Kotoru,” pojasnio je Timur Tmurni koji je potvrdio da je napisao i pjesmu „Milo, lopove“ u kojoj je ustvrdio da je predsjednik DPS Milo Đukanović „lopov jer smatram da je to dokazano tako“.
Kako je na početku sezone najavljivano, ovogodišnja zima opravdat će svoje ime i “plesati” još neko vrijeme, za razliku od nekoliko proteklih godina kad uporno nije pokazivala zube sve do početka proljeća.
Bura koja je pošteno “ugrizla” Dalmaciju, pa se nakratko zamijenila s popriličnim kišnim oborinama u priobalju i snijegom u Zagori, vratila se ovog petka.
A što se zbiva oko nas? Otkriva “Slobodnin” meteorolog za šokantne situacije, magistar šumarstva Ivan Šolić Šoki:
– Zimski “medikane” (u prijevodu sredozemni uragan) napušta Sredozemlje ostavljajući za sobom obilan snijeg u Lici, Gorskom kotaru i dijelu unutrašnjosti. Zagora se ovog puta “izvukla”, temperature su ipak bile visoke za snijeg.
Kao posljedica napuštanja medikanea “po visini” će priteći znatno hladniji zrak, zapuhala je olujna bura, podno Velebita i s orkanskim udarima. Bit će osjetno hladnije nego proteklih dana, a osjet hladnoće će pojačavati bura.
Zima nastavlja pokazivati zube, uz obalu će za vikend maksimalne temperature biti jednoznamenkaste – najavljuje Šoki, dodajući kako će u Zagori maksimalne temperature biti oko nule.
U drugom dijelu nedjelje će zapuhati jugo kao uvod u novu ciklonalnu aktivnost. U Liku i Gorski kotar s tom ciklonom stižu nove zimske glavobolje zbog vjerojatno i obilnijeg snijega. U Dalmaciji prohladno uz jugo, kišu, pljuskove i grmljavinu. U nizinama Zagore kiša, a u planinama snijeg.
U ovom trenutku nam je nemoguće odrediti snježnu granicu za idući tjedan, ali prognoziramo kako bi poslije kiše u utorak, uz zahlađenje po visini moglo sniježiti i u nižim područjima Dalmatinske zagore.
Bit će zanimljivo vidjeti mjesečnu analizu za siječanj jer su prema trenutno raspoloživom prognostičkom materijalu temperature niže od višegodišnjeg prosjeka, a u Dalmaciji će se zadržati sve do kraja mjeseca – zaključuje Šolić.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat ugasili su za desetak minuta, požar koji je jutros izbio u kući porodice Dašić u naselju Mrčevac u Tivtu.
Kako kažu u SZS, vatra je izbila iz šporeta na drva, a požarom je bila zahvaćena dnevna soba.
Požar su prijavile komšije jer u trenutku izbijanja vatre, u kući nije bilo nikoga od Dašića.
požar
Zahvaljujući brzoj dojavi komšija i efikasnoj intervenciji 13 vatrogasaca sa troje protivpožarnih vozila, materijalna šteta od poŽara ograničena je samo na pristoriju u kojoj je izbila vatra, dok ostatak kuće nije oštećen.
Predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac sa saradnicima održao je danas sastanak sa predstavnicima producentske kuće Work in progress /WIP/ o podršci snimanju novog filma holivudske zvijezde Džonija Depa /Johnny Depp/ na nekoliko lokacija u Tivtu tokom marta.
Dep će igrati glavnu ulogu u filmskom ostvarenju na engleskom jeziku “Minamata”. Snimanje je počelo u Srbiji, prethodno u Japanu, a sredinom marta filmska ekipa, uključujući i Depa, će sedam dana snimati u Tivtu
„Projekti poput filma Minamata su poželjni za našu opštinu i mi smo već obezbijedili saglasnosti, kao i podršku opštinskih preduzeća i javnih ustanova“, saopštio je predsjednik Kusovac.
Filmska ekipa koja dolazi u Tivat brojaće oko dvije stotine ljudi a Dep će scene iz života američkog fotografa Judžina Smita snimati na Ostrvu cvijeća, tivatskoj Župi i plaži Kalardovo.
Jonny Deep foto Newsweek
Opština Tivat je odobrila lokacije i pomogla je produkciji u komunikaciji sa opštinskim preduzećima i državnim organima. Za potrebe snimanja pojedinih scena kao statisti biće angažovani mještani. Podršku projektu su već dali Komunalno Tivat i Opština Tivat.
„Minamata“ je film o prvom ratnom fotografu novijeg doba, Judžinu Smitu, /W. Eugene Smith/. Nakon II svjetskog rata Smit počinje da radi za časopis Lajf /Life/ i otkriva trovanje ljudi iz fabrike Minamata u Japanu. Režiser filma je Endrju Levitas /Andrew Levitas/. Minamata se zasniva na zajedničkoj knjizi Ajlin Mioko Smit /Aileen Mioko Smith/ i Judžina u adaptaciji Dejvida K. Keslera /David K. Kessler/.
Slavni dani Drugog svjetskog rata daleko su iza Smita kada ga stari prijatelj, urednik magazina Lajf Ralf Grejvs /Ralph Graves/ ubjeđuje da se vrati u Japan kako bi otkrili veliku priču: razarajuće uništavanje obalne zajednice trovanjem živom.
Agenda za prestižnu svjetsku RC44 Porto Montenegro regatu je potvrđena, a lista poznatih jedriličara koji će se takmičiti obećava sjajnu utrku u akvatorijumu tivatskog zaliva od 10. do 14. aprila – ovo neće biti samo sportski događaj već će svi gosti i mještani uživati u nestandardnim jedrilicama i netipičnoj regati koju će posmatrati sa barki i brodova, koje će pratiti regatu. Tokom regate priprema se sjajna agenda aktivnosti duž cijelig nautičkog naselja.
Jedrilice RC44 su lagane konstrukcije, izrađene u cijelosti od karbona, s snažnom konstrukcijom jedara, koja su predviđena za snažne vjetrove.
Zadovoljstvo je da sezonu jedrenja u Porto Montenegru započnemo regatom ovog kalibra – Jedriličarski klub Porto Montenegro intenzivno je radio na atraktivnom kalendaru internacionalnih regati u Bokotorskom zalivu, a sa RC44 posadom i takmičarima možemo reći da dokazujemo povjerenje svjetskih jedriličara i njihove flote, ističe izvršni direktor Porto Montenegra David Margason.
Na listi takmičara su i pobjednik utrke za 2018. godinu Nic Poons, svjetski šampion Vladimir Prosikhin, Torbjorn Tornkvist iz Artemis Racing-a, Igor Lah iz ekipe CEEREF, John Bassadone iz ekipe Peninsula Petroleum, reprezentativci Bronenosec jedriličarskog tima, Vladimir Liubomirov i Kirill Frolov, i Hugues Lepic iz Aleph Racing-a. Na regatu stiže i Russell Coutts, jedan od dizajnera jedrilica RC44, a regati će se ove sezone pridružiti novi brod koji pripada Tavatuy jedriličarskom timu.
Ponosni smo na činjenicu da smo srebrni sponzor ove regate a ujedno i matična luka za sve profesionalce – učesnike. Radujemo se što ćemo biti u prilici da izrazimo dobrodošlicu pratiocima koji već rezervišu naš atraktivan RC 44 paket aranžman kreiran sa ciljem doživljaja ovog eminentnog jedriličarskog događaja uz pogodnosti boravka u luksuznom hotelu i brojne benefite. Čast nam je što sezonu 2019. započinjemo upravo ovakvom prilikom, izjavio je Kai Dieckmann, generalni menadžer hotela.
Benefiti učestvovanja na regati RC44 su mnogi, i zbog toga je ona godinama izgradila sjajan imidž i povjerenje svjetskih jedriliča: jedrilice su elegantne i savremene, izazov je upravljati njima i sa 5 i sa 25 čvorova vjetra. Najbolje od svega jeste prilika doživijeti iskustvo Grand Prix trke na najvišem nivou i jedriti sa nekim od najboljih posada.
Nakon RC44 Porto Montenegra, od 10. do 14. aprila, jedriličarska flota jedri Adris 44Cup u Hrvatskoj. 44CUP Marstrand u Švedskoj se jedri od 9 do 13. jula, a nakon toga 44CUP Cascais u Portugalu, i ovogodišnja tura završava regatom 44Cup Palma u Španiji od 13. do 17. novembra.
Crnogorska i Barska plovidba uplatile su u utorak prve ovogodišnje rate kredita kineskoj Eksim banci u ukupnom iznosu od 4,9 miliona dolara, saopšteno je iz ovih brodarskih kompanija.
Iz državnog budžeta je isplaćeno 4,54 miliona dolara, a ostatak od 305.000 dolara platila je Barska plovidba iz sopstvenih sredstava.
Od početka otplate zajmova za kupovinu četiri broda ovih kompanija do sada je isplaćeno 35,7 miliona dolara, od čega 25,5 miliona dolara iz budžeta.
Vlada je dala garancije brodarskim kompanijama za dobijanje ovih kredita.
Iz Crnogorske plovidbe su kazali Pobjedi da je uplaćena osma rata kredita Eksim banci u iznosu od 2,84 miliona dolara. Sljedeća rata kredita dospijeva 21. jula ove godine u iznosu od 2,8 miliona dolara.
U kotorskoj kompaniji smatraju da trenutne ugovorene najamnine brodova nijesu dovoljne da bi mogli samostalno da otplaćuju kredit Eksim banci, iako su, kako kažu, veće u odnosu na trenutne tržišne.
“U ovom momentu možemo reći da će Crnogorska plovidba svakako učestvovati u dijelu otplate kredita prilikom uplate sljedeće rate prema Eksim banci”, poručeno je iz ove kompanije.
I lani je država ukupno isplatila 5,8 miliona dolara na ime otplate kredita za kupovinu brodova Crnogorske plovidbe.
Iz Barske plovidbe saopšteno je da je su platili drugu ratu kredita, a prvu ovogodišnju od dva miliona dolara kineskoj Eksim banci za kupovinu brodova Bar i Budva. Od tog iznosa 1,7 miliona dolara je obezbijeđeno iz državnog budžeta, a 305.000 dolara iz sredstava Barske plovidbe. Naredna rata kredita i ovoj brodarskoj kompaniji dospijeva 21. jula i iznosi oko dva miliona dolara
Barska plovidba je 2012. godine potpisala ugovor o nabavci dva broda, a kreditna sredstva od 46,4 miliona dolara su obezbijeđena od Eksim banke. Ova kompanija je od kada je kredit za kupovinu brodova postao efektivan 2013. godine, pa sve do utorka, redovno izmirivala svoje obaveze prema kineskoj Eksim banci iz sopstvenih sredstava.
Te obaveze su se sastojale od plaćanja kamate na kredit u toku petogodišnjeg grejs perioda, kao i prve rate kredita od oko dva miliona dolara u julu prošle godine kada je istekao grejs period i počeo period otplate glavnice kredita. Do sada je po osnovu kreditnih obaveza za dva broda barske kompanije isplaćeno 8,4 miliona dolara.
Kompanija je lani pored rate kredita, koju je uplatila u julu, u januaru prošle godine uplatila kamatu na kredit od oko 475.000 dolara.
Krstionica na vodi koju je Srpska pravoslavna crkva nelegalno sagradila krajem prošle godine u tivatskom zalivu, na Ostrvu cvijeća, u zoni morskog dobra, još nije uklonjena, a Pobjedi je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma saopšteno daje “Urbanističko-građevinska inspekcija u fazi pripreme organizacije izvršenja predmetnog rješenja, budući da su u toku pregovori za odabir licencirane firme za izvršenje rješenja”.
Ministarstvo je naložilo Srpskoj crkvi da ukloni ovaj objekat, ali oni to, naravno, nijesu uradili u ostavljenom roku. U skladu sa zakonom, Ministarstvo po oglasu treba da angažuje “treće lice” da to učini.
Kada bi ova nelegalna građevina mogla biti uklonjena, u Ministarstvu, još ne znaju. Inspektori Morskog dobra u decembru su obavijestili Ministarstvo da su obilazeći teren zatekli ekipe koje grade krstionicu i pontu na Ostrvu cvijeća. Iako je gradnja zabranjena, graditelji koje je angažovala SPC nijesu se obazirali i dovršili su početi posao. Kao, uostalom, što su završili i sve ostale “divlje” sagrađene objekte.
Srpska crkva je u izjašnjenju Ministarstvu u slučaju nelegalne gradnje u Tivtu navela da:
“Mitropolija crnogorsko primorska nije bila upoznata da je za objekat površine 11,33 metra kvadratna potrebna tehnička dokumentacija i da će je sada, budući da je u saznanju da je potrebna tehnička dokumentacija, zatražiti od nadležnih organa i pribaviti sve što je potrebno, jer nemaju namjeru da izbjegnu obaveze prema državi”.
