Kotoranin M.K. (42) jutros oko jedan sat vozilom “mercedes” na putu Risan-Kotor, sletio je niz liticu u more i tom prilikom zadobio teške povrede, javlja CdM.
Nesreća se dogodila u blizini mjesta Bajova kula, a vozaču su u pomoć pritekli pripadnici kotorske Službe zaštite i spašavanja i Hitna pomoć koji su ga pomoću splava sa ribnjaka preduzeća „Cogi“ doveli do obale.
Vozač je uspio da izađe iz vozila koje je u završilo u moru, a zadobio je teške tjelesne povrede i transportovan je u kotorsku Opštu bolnicu.
Predsjednica opštine Tivat Snežana Matijević je proglašena najboljom čelnicom opštine koja svojim zalaganjem u najvećoj mjeri unaprijedila položaj romske i egipćanske manjine u opštini, saopštila je nevladina organizacija Mladi Romi.
Cilj konkursa bio je jačanje dijaloga između opština i romskih zajednica i predstavljanje primjera dobre prakse kada je u pitanju unapređenje položaja romske i egipćanske manjine.
Konkurs je objavljen u okviru projekta Zajednička inicijativa za osnaživanje romskog civilnog sektora na Zapadnom Balkanu i Turskoj, koji je usmjeren na uspostavljanje struktura koje će olakšati romskom civilnom sektoru da aktivno učestvuje u lokalnoj i nacionalnoj politici i procesu donošenja odluka i uspostavljanje konstruktivnog sistematskog dijaloga između vlasti i romskih nevladinih organizacija.
Crna Gora je jedna od pet država u kojoj je sprovedena pomenuta kampanja.
Sljedećih dana očekuje se vrhunac hladnog vala koji je tijekom nedjelje zahvatio Hrvatsku i bit će još hladnije, s temperaturama koje se u unutrašnjosti mogu spustiti do minus 15, pa i minus 20, osobito u srijedu i u četvrtak ujutro, saopštio je Državni hidrometeorloško zavod.
Već u nedjelju bilo je osjetno hladnije, a u noći s nedjelje na ponedjeljak temperatura se već ponegdje u unutrašnjosti spustila i ispod -10 °C, u gorju i do -15 °C. Negativne vrijednosti zabilježene su i u priobalju, osobito na sjevernom Jadranu, a i uz obalu je zasniježilo. Dojam hladnoće pojačavao je jak sjeverac, a na Jadranu jaka i olujna bura.
U sljedećim danima očekuje se vrhunac hladnog vala te će biti još hladnije. U pojedine dane vrijednosti minimalne temperature u unutrašnjosti mogu se spustiti i do -15 °C, a uz vedru noć može se lokalno spuštati i do -20 °C, osobito u srijedu ujutro te u četvrtak ujutro.
Dani će biti studeni pa će i najviša dnevna temperatura zraka biti osjetno ispod 0 °C. Negativnih vrijednosti jutarnje temperature bit će i na Jadranu, a osjet hladnoće dodatno će pojačavati još povremeno jaka bura i istočnjak. Ponegdje duž obale ni dnevna temperatura neće biti znatno viša od 0 °C.
Hladni val, koji zahvaća i veći dio Evrope, može prouzročiti probleme na infrastrukturi i u opskrbi energijom. Zbog još povremeno jakog vjetra ali i izražene poledice nastavit će se problemi u prometu. Zbog vjetra i hladnoće može doći do štete uslijed smrzavanja već propupalih poljoprivrednih kultura, osobito u Dalmaciji, naročito na agrumima.
DHMZ upozorava da dugotrajna izloženost hladnoći može biti opasna i za zdravlje te život ljudi i životinja.
Zbog velike hladnoće biometeorološki uvjeti neće biti povoljni većini ljudi u prvom dijelu ovog tjedna. No, dok će se zdravi ljudi lakše prilagoditi, kronični bolesnici od krvožilnih bolesti i bolesti dišnog sustava, starija populacija i mala djeca mnogo će teže podnositi hladno vrijeme. Stoga se najosjetljivijim skupinama ljudi preporuča što kraći boravak na otvorenom, topla odjeća koja štiti od vjetra i vlage i izbjegavanje većih tjelesnih napora na otvorenom.
Prema kraju sedmice temperatura raste, ali moguća kiša koja se ledi na tlu
Prema kraju sedmice očekuje se postupni porast temperature zraka, bit će sve manje hladno te će povremen snijeg i u unutrašnjosti prelaziti u kišu. DHMZ posebno upozorava da je osobito u petak i subotu, ali i u nastavku razdoblja, u kopnenim predjelima moguća kiša koja se ledi na tlu, te stvara izuzetno opasnu poledicu.
Biometeorološke prilike neće biti povoljne niti u drugoj polovici tjedna, kada će zatopliti. Naime, zatopljenje će biti uzrokovano približavanjem prostrane ciklone koja može imati nepovoljan utjecaj na raspoloženje, smanjenje koncentracije i nesanicu kod meteoropata, a kod kroničnih bolesnika može uzrokovati veće tegobe, navodi se u priopćenu objavbljenom u ponedjeljak na internetskoj stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Ukoliko Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) da saglasnost na predlog Odluke o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, vlasnici nelegalno sagrađenih objekata u Tivtu doći će u poziciju da ozakone svoje građevine po cijeni tek neznatno većoj nego što su to radili građani koji su poštovali zakon i gradili uz plaćanje svih dadžbina i sa propisnom građevinskom dozvolom.
Predlog ove Odluke inače, skinut je sa dnevnog reda sjednice lokalnog parlameneta u četvrtak, jer do njenog početka nije stigla očekivana saglasnost MORT-a, neopohodna da bi se ovaj lokalni propis usvojio.
Lokalna uprava Tivta će, pozivajući se na odredbe kontroverznog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, divljim graditeljima koji se odazovu pozivu na legalizaciju što traje do 15.jula, omogućiti da svoje obaveze prema gradskoj kasi plate na rate, na period otplate od i do čak 20 godina, a što je povoljnost kakva je bila nezamisliva za sve što su legalno gradili i platili takse po propisu. Na ovaj način država koja je kretor takvog zakona i lokalna uprava šalju indirektnu poruku da se kriminal (jer je bespravna gradnja zakonski tretirana kao krivično djelo) itekako isplati i da su svi oni koji su gradili na divlje a inspekcije im nisu porušile objekte, prošli mnogo bolje nego svi građani što su od početka poštovali propise.
Prema Odluci o kojoj će se danas raspravljati na sjednici SO Tivat, komunalije će se za legalizaciju divljih objekata plaćati uz uvećanje od samo 5 odsto u odnosu na njihovu redovnu cijenu, u slučaju da divlji graditelj pristane da svoju obavezu prema gradskoj kasi izmiri jednokratno. U slučaju plaćanja na mjesečne rate kojih može biti do 120 kod stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata, naknada se uvećava 20 odsto. Za legalizaciju na divlje podignutih objekata osnovnog stanovanja, naknada se u odnosu na redovnu cijenu uvećava samo 2,5%, a ta obaveza se prema gradskoj kasi može izmirivati u čak do 240 mjesečnih rata.
Cijena komunalija određena je u zavisnosti od atraktivnosti i infrastrukturne opremljenosti pojedinog područja opštine i kreće se od 36 eura po kvadratu u najjeftinijoj V zoni, do 126 eura za kvadrat u najeksluzivnijoj i najatraktivnijoj Ia zoni. Po toj cijeni naknadu će plaćati svi divlji graditelji za površinu dvojih objekata do 250 kvadrata, dok će se za površinu koja prelazi ovaj limit, cijena iznositi od 60 do 210 eura po kvadratu, zavisno od zone. Ranije je objavljeno da je do sada u Tivtu podnešeno oko 30 zahteva za legalizaciju na divlje sagrađenih objekata, što je izuzetno malo imajući u vidu obim bespravne gradnje na području te opštine u posljednjih desetak godina.
Kultni američki indie folk bend “Sun Kil Moon” kojeg predvodi harizmatični kantautor poeta Mark Kozelek, prvo je potvrđeno ime osmog po redu “SeaRock” festivala koji će se održati 20. i 21, jula 2018. na ljetnoj pozornici u Kotoru.
Festival će kao i do sada imati volonterski karakter, a ulaznice se publici neće naplaćivati.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbijediće zajam od 20 miliona eura za podršku razvoju Luke Bar.
“Preko te luke obavlja se vise od 95 odsto pomorskog transporta zemlje, i njen razvoj je najvažniji za poboljšanje prekogranične infrastrukture i vecću regionalnu ekonomsku integraciju”, navodi se u saopštenju EBRD-a.
Sredstva će biti proslijeđena Port of Adria, koja posluje kontejnerskim i generalnim terminalima u luci Bar, na osnovu ugovora o koncesiji od 30 godina.
Kompaniju kontroliše Global Ports Holding preko UK filijale koja je vlasništvo Global Liman Isletmeleri A.S. kao većinskog akcionara.
Kroz ugovor o privatizaciji, Global Ports Holding se obavezao na implementaciju oba socijalna programa, kao što su obimna obuka i investicioni programi.
“To uključuje sanaciju pristaništa i nabavku lučke opreme, kao što su nove dizalice, industrijski kamioni i druga vozila za rukovanje kontejnerima, kao i preuraeđivanje skladišta za skladištenje hladnjačkih kontejnera”, naveli su iz EBRD-a.
Kompanija ima za cilj transformaciju svojih terminala u luci Bar u čvorište koje se može koristiti kao srednja destinacija kamiona koji putuju između zapadne Evrope i Turske.
Takođe, kompanija planira da poveća obim transporta iz Srbije, pošto se obnavlja željeznička veza između Beograda i Bara.
Direktor EBRD-a za saobraćaj, Sue Barrett, kazao je da je posebno važno što vide kontinuiranu modernizaciju luke.
“EBRD je ranije pružala značajnu finansijsku podršku i ponosni smo što vidimo veće učešće privatnog sektora u razvoju veoma potrebnih infrastrukturnih projekata u zemlji. Uvjereni smo da će ovo postati uspješna priča koja će podstaći dalje privatne investicije u transportnu infrastrukturu u Crnoj Gori i širem regionu”, kazao je Barrett.
Predsjednik Global Investment Holdinga, Mehmet Kutman, rekao je da zajam pokazuje povjerenje EBRD-a prema crnogorskoj industriji.
“Ovaj zajam ilustruje vjeru u Crnu Goru i našu industriju. Taj kredit će pomoći Port Adriji da modernizuje svoje objekte, instalira modernu opremu i pretvori u jak logistički centar u istočnom Jadranskom regionu”, kazao je Kutman.
Finansiranje EBRD-a je, kako su saopštili, dio širih napora za razvoj strateških transportnih veza na zapadnom Balkanu, koji su ključni za razvoj konkurentnih i integrisanih ekonomija u regionu.
“Banka blisko sarađuje sa svojim partnerima, kao što je Evropska unija, kako bi se postigao ovaj cilj, što će pojačati trgovinu širom regiona i sa EU. Pored fizičke infrastrukture, Banka i njeni partneri pomažu u povezivanju tržišta, jačanju komercijalnih veza i poboljšanju poslovne klime”, naveli su iz EBRD u saopštenju.
EBRD je, kako dodaju, vodeći investitor u Crnoj Gori i do sada je uložila oko 550 miliona eura u preko 50 projekata u zemlji.
Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Marijana Petir, otvarajući u zagrebačkom Hrvatskom katoličkom univerzitetu izložbu fotografija ‘Saga o Boki’ autora Dražena Zetića, pozvala je političke predstavnike Hrvata iz Crne Gore i Vlade Republike Hrvatske da zajedno učine sve što je moguće kako bi se zaštitio identitet i kulturno nasljeđe Hrvata u Crnoj Gori.
‘Kao hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu koristim instrumente koji su mi na raspolaganju i zato sam odmah reagovala prema Evropskoj komisiji kada je do mene došla vijest kako je Vlada Crne Gore odlučila Bokeljsku mornaricu, najstariju pomorsku instituciju na svijetu, samostalno bez Hrvatske uvrstiti na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Reagovala sam jer je Bokeljska mornarica nematerijalno kulturno i duhovno nasljeđe Katoličke crkve i Hrvata, koji su u Boki kotorskoj autohtoni narod’, kazala je Petir, dodavši kako se Povelja o posvećenju Katedrale sv. Tripuna i Statut bratovštine, dva vrlo važna dokumenta o Bokeljskoj mornarici, čuvaju u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Petir je naglasila kako se u procesu koji je Crna Gora samostalno pokrenula ne spominje kult sv. Tripuna, kao ni hrvatski narod koji ga baštini.
‘Evropskoj komisiji uputila sam zastupničko pitanje upoznajući ih s činjenicama i tražeći njihovo izjašnjavanje, jer ovdje je riječ o tome da Crna Gora kao zemlja kandidatkinja za EU grubo krši temeljne vrijednosti EU uključujući vladavinu prava i prava nacionalnih manjina’ rekla je Petir.
Ona je pozvala Vladu Crne Gore da promijeni pristup i zajedno s Hrvatskom uputi kandidaturu prema UNESCO-u, a hrvatske političke predstavnike u Crnoj Gori da iskoriste svoj položaj u vlasti kako bi zaštitili interese hrvatskog naroda. Pozvala je i predstavnike hrvatske vlade da upotrijebe mehanizme koji Hrvatskoj kao državi članici Evropske unije stoje na raspolaganju kako bi se prestala zatirati prava hrvatskog naroda koji živi u Crnoj Gori.
Marijana Petir
Petir je rekla da ‘montenegrinizacija’ Bokeljske mornarice vodi asimilaciji hrvatskog naroda u Boki Kotorskoj, na način na koji bi, ne računajući Katoličku crkvu, ostao bez najvažnijeg, ujedno i posljednjeg jakog nacionalnog središta.
‘Za Boku se danas kaže da je razglednica Crne Gore, a kako i ne bi bila kada se više od 60 posto kulturnog blaga Crne Gore nalazi, upravo, u jednom, kako kažu oni koju Boku bolje poznaju od mene, najljepših zaliva svijeta. Ovo blago je gotovo stopostotna ostavština hrvatskog naroda’, rekla je Petir.
Mimo dobrosusjedskih odnosa i zahvalnosti Hrvatskoj na velikoj podršci za ulazak u NATO i pripremu ulaska u EU, dodaje Petir, crnogorske vlasti pripremaju dokumentaciju za UNESCO po kojoj negiraju povezanost Bokeljske mornarice sa svetim Tripunom, Hrvatima i Katoličkom crkvom.
‘To nije samo neodgovorno ponašanje jedne države, i to one koja pristupa Evropskoj uniji, već brisanje viševjekovne tradicije i kulture jednog manjinskog naroda, prisvajajući na račun većinskog, crnogorskog, kulturno nasljeđe svjetskih razmjera što sasvim sigurno ne možemo tolerisati i što iziskuje hitnu i oštru reakciju svih nas’, zaključila je Petir.
Dugo najavljivani prodor polarnog zraka u noći od subote na nedjelju je zahvatio i naše krajeve. Hladni polarni zrak pritiče nad naše krajeve sa sjeveroistoka kontinenta na rubu prostrane i jake anticiklone sa središtem na sjeveru Skandinavije.
Istovremeno je nad južnim Sredozemljem ojačala nova ciklona koja najviše utiče na vrijeme na Jadranu, pa je meteorološka vijest dana snijeg koji je padao povremeno u mnogim dijelovima na primoriju. Snijeg je danas zabijelio i maslinjake na krajnjem jugu u Ulcinju.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore za utorak najavljuje umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa snijegom, a na primorju tokom dana i sa susnježicom i slabom kišom.
Vjetar povremeno umjeren do pojačan, jugozapadni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha -14 do -3, najviša dnevna -7 do 6 stepeni.
Prava zima proširila se Evropom, snijeg zabijelio i Rim, dok je na Islandu proljeće
Osjet temperature zbog vjetra još je niži te se i u središnjim dijelovima kontinenta spušta do -30°C, piše meteorološki portal neverin.hr
Na većem dijelu sjeverne i istočne Evrope temperature su se noćas spustile na vrijednosti između -15 i -30°C, a u nekim mjestima i prema -40°C.
Vrlo niske temperature s vrijednostima oko ili malo iznad -10°C mjerene su noćas i jutros u središnjoj i jugoistočnoj Evropi.
Temperature u Europi jutros u 8 sati Meteociel
Spomenimo velike temperaturne razlike između Skandinavije i Islanda. Na Islandu je jutros temperatura iznosila oko 8°C, dok je istovremeno na području središnje Skandinavije bilo -38°C, što čini razliku od 46°C na približno istim geografskim širinama.
Na Islandu su jutros izmjerene više temperature zraka od Španjolske, sjeverne Grčke, pa čak i od dijelova sjeverne Afrike!
Kako nam je saopštio vlasnik koker španijela VIP –a (very important person) koji se tražio nekoliko dana u Tivtu pronađen je otrovan.
Pas je pronađen proteklog vikenda u naselju Kalimanj – Tivat.
Ostaje nepoznanica dali je VIP namjerno otrovan ili je pojeo otrov za pacove, koji neodgovorni građani bacaju na otvorenom prostoru, kazao nam je njegov vlasnik A.F.
Ovom prilikom zahvaljujem se svima koji su pomogli u traženju našeg psa poručio je A.F.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, boravio je danas sa saradnicima u Tivtu gdje je razgovarao sa građanima koji smatraju da su im povrijeđena ljudska prava i primao njihove pritužbe.
Tivćani su pokazali dosta intersovanja za neposredni kontakt sa obudsmanom, pa je Baković tako danas samo za prvih sat vremena rada sa strankama, primio sedam građana.
“Naš je cilj da instituciju ombudmsana približimo građanima i da im omogućimo da u neposrednom kontaktu iznose problem i podnose pritužbe. Na godišnjem nivou 2014. iz Tivta smo imali deset obraćanja instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, 2015. i 2016. godine po 11 obraćanja, dok smo lani iz Tivta imali blagi rast pritužbi jer nam se obratilo 18 građana”- kazao nam je Baković.
Najveći broj tih pritužbi odnosio se na povredu prava djeteta, povredu prava na imovinu i mirno uživanje imovine, povredu odredbi zakona o zaštiti od diskriminacije, ili prava na suđenje u razumnom roku. Tivćani su se, prema navodima obudsmana, proteklih godina najčešće žalili na rad nekih organa Opštine, postupanje Tužilaštva i rad nekih od organa državne uprave.
Kancelarija obudsmana će sutra i prekosutra za “Dane Zaštitnika ljudskih prava i sloboda” prirediti u Kotoru, a prijem građana biče upriličen u hotelu “Cattaro” 27.februara od 11 do 15 sati, odnosno 28.februara od 10 do 14 časova.
