MORT odbio da izda građevinsku dozvolu za rekonstrukciju magistralnog puta HN – Debeli brijeg

0
Pogled na HN sa Sušćepana

Ministarstvo održivog razvoja i turizma odbilo je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole koje je podnijelo Ministasrtvo saobraćaja i pomorstva -Direkcija za saobraćaj  za rekonstrukciju magistralnog puta Debeli brijeg – Herceg Novi. Kako je navedeno u obrazloženju, ministarstvo je našlo da je zahtjev neosnovan, jer je utvrđeno da je prostorni plan opštine Herceg Novi, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, prestao da važi i da se ne nalazi u registru planske dokumentacije, koji shodno ovom zakonu vodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, gdje su i izdati urbanističko-tehnički uslovi prestali da važe.

Izgradnja puta, dionice duge oko 2,8 kilometara, u skladu je sa postavkama prostornog plana Crne Gore do 2020. godinе. Podgorička kompanija Tehnoput izabrana je na tenderu kao najpovoljnija za izvođenje radova, za koje je Direkcija iz budžeta izdvojila 1,8 miliona eura.

Rekonstrukcija predviđa dionicu magistrale od Debelog brijega, tačnije od skretanja za Servisnu zonu u Igalu do skretanja za Mojdeški put. Rekonstrukcija obuhvata novi kolovozni zastor, rigole, ivičnjake na mjestima gdje je neophodno. Biće integrisan i novi sistem prikupljanja atmosferskih voda. To znači da će hidrotehnički biti sanirana čitava putna trasa, sa sistemom slivnika i svega što je potrebno da bi se voda uklonila sa kolovoza. Tu su i dva mosta, jedan na petlji i jedan kod skretanja za Mojdež, na kojima će takođe biti izvedena rekonstrukcija, sanirane ograde i pješačke staze, kao i dodatne intervencije na samoj konstrukciji mosta ukoliko bude potrebno.

U toku je eksproprijacija zemljišta na tom potezu, koju sprovodi Uprava za nekretnine, tokom koje bi od privatnih vlasnika i privrednih društava radi ostvarivanja javnog interesa trebalo da bude otkupljeno skoro 2.000 kvadrata.

Direkcija za saobraćaj podnijela je novi zahtjev za izdavanje UT uslova 25. 12. 2018. za rekonstrukciju magistralnog puta Herceg Novi – Debeli brijeg.

Ipak ništa od sezonske brodske linije Zadar – Šibenik – Split

0
katamaran

Katamaran šibenske tvrtke Envira d.o.o., koji je od 1. travnja trebao povezivati Zadar, Šibenik i Split, čini se da će ostati na vezu u matičnoj luci. Barem u ovoj sezoni.

Kako je na svojoj mrežnoj stranici objavila Agencija za obalni linijski pomorski promet, 17. siječnja tvrtka Envira d.o.o. za pomorski prijevoz uputila je dopis u kojemu navodi kako nije u mogućnosti realizirati namjeru održavanja brzobrodske linije bez obveze javne usluge (sezonske linije) na relaciji Split – Šibenik – Zadar i obratno od travnja do listopada 2019. godine zbog nemogućnosti pravodobne nabave broda koji bi udovoljio standarde sigurnosti plovidbe i udobnosti za putnike na toj liniji.

Tijekom ove godine, navodi državna agencija, tvrtka Envira d. o. o. najavljuje nastavak pripremnih radnji za nabavu broda s ciljem realizacije brzobrodske linije koja bi povezala tri Zadar, Šibenik i Split, odnosno tri županije.

Agencija podsjeća da je 30. avgusta 2018. godine, a na zahtjev podnositelja Envira d.o.o. za pomorski prijevoz, izdala prethodnu suglasnost za održavanje linije bez obveze javne usluge na relaciji Split – Šibenik – Zadar i obratno, a koja bi se primjenjivala nakon što podnositelj ispuni propisane uvjete za brod i brodara.

Vijest da će se nakon 120 godina obnoviti popularna brodska pruga u javnosti je dočekana s oduševljenjem. Liniju je, kako je objavila Slobodna Dalmacija, trebao održavati brzi brod u aranžmanu šibenske tvrtke Envira, iza koje stoji norveška kompanija “Vidar Hop Rederier”.

Planirano je da se na brzobrodskoj pruzi od Splita prema Šibeniku i Zadru plovi svaki dan od 1. aprila do 31. oktobra. Katamaran bi iz Splita isplovljavao za Šibenik u 9 sati, u 10.35 nastavio bi put prema Zadru, gdje bi stizao u 12.40. Iz Zadra prema Šibeniku isplovljavao bi u 17.30, a iz Šibenika za Split u 19.35, s očekivanim terminom dolaska u 21.10 sati.

Prema objavljenom cjeniku, putnička karta na najduljoj relaciji od Splita do Zadra stajat će 158 kuna, a od Splita do Šibenika i od Šibenika do Zadra po 110 kuna.

Sve to, čini se, barem za ovu sezonu, pada u vodu i ostaje jedino nadati se da će šibenska tvrtka Envira odgovarajući brod nabaviti do sljedeće godine.

Vrbanj – odstrijeljen srndać, podnesena prijava

0
odstrijeljen srndać

Na Vrbanju, iznad Herceg Novog, odstrijeljen je srndać zbog čega je lovačko društvo “Orijen”, podnijelo krivičnu prijavu.

”Zaštićena vrsta, nelovni dan…u Parku prirode Orjen”, objavio je planinski kluba Subra, na svojoj Fejsbuk stranici.

Na lice mjesta izašao je lovočuvar, koji je napravio zapisnik, fotografije i naredio obdukciju i dalji proces.

Lovačko društvo “Orjen” podnijelo je krivičnu prijavu u ovom slučaju.

Kako poručuju, iz tog društva, već su procesuirali nesavjesne lovce, za koje se nadaju da će biti kažnjeni .

Predsjednik lovačkog društva moli sve one koji nešto znaju, da na bilo koji način informacijama pomognu da se ovaj zločin sankcioniše.

“Ono što za sada znamo je da je srndać ustrijeljen juče tokom dana, pa je lutao ranjen dok ga psi nisu dokrajčili, ili rano jutros nedaleko od Vrbanja, gdje je na kraju podlegao ranama, a, još jutros oko 10 sati nije bio smrznut, ali ni živ! Srndać, zaštićena vrsta”, navodi se na FB stranici “Subre”.

Trebinje – od proljeća razgledanje grada iz čamaca

0
trebinjske lađe

Prvi turisti provozaće se trebinjskim lađama u aprilu. Čamci, po uzoru na stare trebinjske lađe, su već napravljene u okviru projekta “Život na granici BiH i Crne Gore”, a osim na Trebišnjici čamci će na proljeće ploviti i na rijeci Zeti u Crnoj Gori.

Ovo je danas najavio koordinator projekta Miljan Vuković, na okruglom stolu na kome se razgovaralo o procjeni stanja kulturno -istorijskog nasljeđa na granici dvije države i utvrđivanju konkretnih prijedloga za unapređenje i korištenje kulturno-istorijskog nasljeđa u turizmu.

-Jedan od ciljeva skupa je i priprema smjernica o načinu zaštite kulturne baštine u prekograničnom području. To će biti neka vrsta obaveze i za instiitucije i partnere u projektu, na koji način se odnositi prema kulturno-istorijskom blagu koje je obuhvaćeno projektom, pogotovo priilikom turističog obilaska znamenitosti – istakao je Vuković.

Ukupna vrijednost projekta “Život na granici BiH i Crne Gore” je 330.000 evra, finansira ga Evropska komisija u iznosu od 85 odsto, a 15 odsto sufinansiraju Kulturni centar i Grad Trebinje, te Centar za kulturnu Plužine.

Pored Trebinja i Bileće u BiH u projekat su uključene i crnogorske opštine Nikšić i Plužine.

Regent – Najbolji rizort hotel za kongrese i konferencije

0
Hotel Regent

Nagrada „Najbolji rizort hotel za kongrese i konferencije“ dodijeljena od strane renomirane slovenačke revije Kongres, pripala je hotelu Regent Porto Montenegro iz Tivta.

Nagrada je uručena na ceremoniji 22.januara u susret berzi MICE turizma Conventa 2019, koja se 23. i 24. januara održava u Ljubljani u Sloveniji.

Nagradu Regent Porto Montenegru dodijelio je od žiri koji je hotel posjetio tokom 2018. bez prethodne najave.

U ukupnom bodovnom sistemu, hotelu Regent Porto Montenegro dodijeljena je ocjena 4,96 od ukupno 5 bodova. Nagradu je u ime hotela preuzeo direktor prodaje hotela Regent Porto Montenegro, Ivan Gajić.

Mala fešta od naranče u subotu 26. januara

0
Mala fešta od naranče – H. Novi

Peta Mala fešta od naranče održati će se u Herceg Novom u subotu 26. januara od 10-14 sati u pješačkoj zoni Njegoševe ulice, sa donatorskom trpezom, brojnim izlagačima, a biće priređena i pokazna radionica izrade jela od naranče uz bogat muzički program.

Mala fešta od naranče

“Imamo izuzetno interesovanje za petu Malu feštu od narače, prijavilo se ukupno 35 izlagača, koji će predstaviti proizvode i delicije od ljutih i slatkih naranči. Veliko je interosavanje i za donatorski stol a sredstva koja budu prikupljena biće upućena djeci sa posebnim potrebama” – kazala nam je u ime organizatora Milina Kovačević iz NVO Ruke.

Mala fešta od naranče – H. Novi

Originalna i omiljena fešta Novljana daje već godinama jednu novu dimenziju mediteransko bokeljskoj priči, koja promoviše kreativnost, autohtone proizvode i dobru volju.

 

Cadmus Cineplex prikazuje od 24. do 30.januara

0
repertoar horizontal

NOVI FILMOVI

“TAKSI BLUZ“ je romantična komedija. Istovremeno to je šarmantni i uzbudljivi „road movie”.

Glavni junak ove priče je Marko (42), simpatični propali dramaturg koji godinama radi kao taksista i čije ćemo avanture pratiti tokom jedne urnebesne noći. Naizgled jedan normalan dan na poslu će se pretvoriti u haos kada se u njegova kola ušunja dječak Damir koji je pobjegao iz doma za nezbrinutu djecu i koji je u potrazi za svojim ocem. Vožnja njih dvojice u taksiju tokom jedne noći će iznjedriti gomilu suludih situacija koje će se smjenjivati zajedno sa mnoštvom likova koji će prodefilovati kroz taksi kao mušterije.

LEPTIR

Rimejk istoimenog hita iz 1973. baziran je na klasiku Henrija Charriera poznatog kao Leptir, koji je lažno optužen za ubistvo i osuđen na doživotni zatvor.

Henri „Papillon” Charriere je sitni kriminalac, pogrešno uhapšen i optužen za ubistvo koje nije počinio, te je osuđen na doživotnu kaznu u zloglasnoj kažnjeničkoj koloniji na Devils Islandu u Francuskoj Gvajani. Odlučan da pobjegne iz zatvora, udružuje se s’ ekscentričnim falsifikatorom Louisom Degom, koji u zamjenu za zaštitu pristaje finansirati njegov bijeg. Međutim, svaki njegov pokušaj bijega završava hapšenjem i još gorim kaznama.

POVRATAK MERI POPINS

U depresivnoj eri Londona, sada odrasle Džejn i Majkl Benks, zajedno sa troje Majklove djece, posjetiće zagonetna Meri Popins koju prati određeni lični gubitak.

Zahvaljujući svojim jedinstvenim, magičnim vještinama i uz pomoć njenog prijatelja Džeka, pomoći će ovoj porodici da ponovo otkriju radost koja se izgubila u njihovim životima.

ELIOT SPAŠAVA BOŽIĆ

Kada jedan od Djeda Mrazovih pomoćnika najavi svoju penziju, poni po imenu Eliot uvidjeće priliku da ispuni svoj san i zasluži svoje mjesto u Djeda Mrazovom timu. Iako se činilo da nema nikakvih izgleda, Eliot će sa svojom najboljom prijateljicom Hazel dokazati svima da je on pravi poni za taj posao. Međutim, na njihovoj farmi stvari takođe ne idu po planu, jer se pojavila prijetnja njihovim prijateljima. Eliot sada mora donijeti odluku života: spasiti svoje prijatelje ili slijediti svoj san i spasiti Božić.

ALADIN I LETEĆI ĆILIM

Aladin živi u Pjortu, malom pustom selu u Bulgislavu, zajedno sa majkom, ocem i kozom Rajkom. Pjort je lijepo i zanimljivo mjesto, ali vrlo malo, pa Aladin sanja o pustolovinama u velikom svijetu koji se nalazi iza planina na horizontu. Aladinov otac uopšte ne podržava svog sina. Insistira da se smiri. Svijet nisu pustolovine, nego opasnosti i ljudi iz malog mjesta ne treba da se miješaju sa onima iz vanjskg svijeta. Od dječaka se očekuje da pođe stopama svog oca i postane krojač. Kada Aladin dobije nepredviđenu šansu, on je zgrabi objeručke. Na fantastičnom letećem tepihu, koga je dobio od El Faze, Aladin sa svojom vjernom prijateljicom kozom Rajkom, leti prema suncu sa zadatkom da vrati El Fazi izgubljeno unuče…

Drugi međunarodni karneval u Tivtu početkom juna

0
Maškarada – Karneval Tivat

Redovna godišnja skupština NVU Maškarada Tivat jednoglasno je usvojila Izvještaj o radu i Finansijski izvještaj za prošlu godinu. Usvojen je i veoma ambiciozan Plan aktivnosti za 2019. godinu, kojim se Maškarada svrstava u red organizacija koje baštine veoma profesionalan pristup radu, ali na potpuno volonterskoj osnovi uz veliki entuzijazam.

Iskazano je zadovoljstvo veoma uspješnom godinom za nama u kojoj je Maškarada postigla veoma značajne rezultate, odradivši mnoge aktivnosti na visokom nivou ljestvice kvaliteta.

„Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da je naše udruženje postalo veoma respektabilan subjekat koji djeluje na polju kulture, pa i šire, u Tivtu, Crnoj Gori i regionu. Činimo najbrojniju NVO u Tivtu kada su u pitanju punoljetni članovi. Potvrdili smo da posjedujemo kvalitet i da smo kadri ostvariti ozbiljne ciljeve. Opravdali smo sva očekivanja i ukazano povjerenje. Namjeravamo da nastavimo sa kvalitetnim radom usavršavajući svaki segment djelovanja u budućem periodu.“ – ocijenio je rpedsjednik Maškarade Gorn Božović.

Prvi Međunarodni karneval u Tivtu foto Boka News

To NVU lani je bilo organizator Prvog međunarodnog karnevala u Tivtu koji je ocijenjen kao veoma uspješan sa svih relevantnih adresa, i kao jedan od prestižnijih u regionu, čime je već pozicioniran kao novi kulturno-turistički brend grada.

„Obećavamo da će Drugi međunarodni karneval u Tivtu, koji će se održati od 6.-9.juna 2019. godine, biti bolji i uspješniji od prethodnog.“- uvjeravaju iz Maškarade, uz poziv ljudima vedrog duha koji vole maškare i karnevalske svečanosti da se priključe ovoj atraktivnoj turističko-zabavnoj priči.

Treba li Boki regionalna stranka?

25
Boka Kotorska panorama – foto S.L

Svjedoci smo da centralna vlast vrlo često donosi zakone koji u potpunosti ne uvažavaju nikakve posebnosti Boke Kotorske. To se posebno odnosi na urbanizam, morsko dobro itd. Ovo bi sigurno bile rijeđe pojave kad bi u centalnoj vlasti partcipirao i neko iz Boke.

U cilju zaštite stanovništva Boke od  apsolutne kontrole centralne vlasti potrebno je stvoriti sranku koja bi ublazila ovu pojavu i doprinjela harmonizovanju propisa, kako za cijelu Republiku tako i za Boku Kotrsku.

Velika razlika u uspješnosti Boke i ostatka  države se manifestuje kao posledica niza centralnih zakona koji nekada ne odgovraju Boki, a nekada i ostatku Crne Gore.

Boka je stotinama godina imala izrazenu i priznatu regionalnu samostalnost. Centralna vlast  nemože uspješno rješavati pitanja lokalne, regionalne, centralne globalne državne i često svjetske probleme.

Često se ne vrednuju istorijske i kulturne različitosti koje dovode do generisanja razlicitih interesa izmedju Boke i ostatka drzave.

Centralističke stranke uvijek imaju nejednak interes za sve dijelove države, računajuci isključivo na svoju vlast i obećavajuci potporu zaostalom dijelu zemlje,  radi dobijanja njihovih glasova, ali kad dođu na vlast provode sasvim drugu politiku, cesto  sasvim oprečnu od one koju su obećavali prije izbora.

Centralističkim strankama je važno da budu snažne na državnom nivou, a posebne potrebe regija se ne vrednuju. Stoga ce za Boku uvijek biti svejedno koja je vlast vodeća na državnom nivou, jer ce se Boki obraćati samo pred izbore.

Boka se mora izboriti da je na nivou centralne vlasti predstavlja politički reprezentativna stranka koja ce drzavni program centralisticke stranke prilagoditi i posebnim interesima regiona, tj.Boke.

Pobjeda jedne regionalne stranke sastavljene od kompetentnih i postenih ljudi bi sigurno imala veliki uticaj na centralnu politiku. Tako se nebi moglo dogoditi da u Vladi nema nikoga iz Boke, a  da regionalne  interese Boke niko ne zastupa.

Nažalost, svaka vlast je u Boki gajila međunacionalne razmirice i tako od nje imala mir, a Boka status zaostale provincije. Tako se sada  HGI predstavlja kao regionalna stranka, mada je ona isključivo naciionalna, a koliko su sa njom zadovoljni Hrvati vidi se da  census postiže glasovima iz dijelova Crne Gore gdje nema nijednog Hrvata.

Iz još mnogo razloga, potrebno je stvoriti jaku bokešku stranku koja ce pobjedom u Boki učestvovati u Skupštini i Vladi i tako pomoci oblikovanju zakona koji ce nam pomoci ka putu većeg standarda i zadovoljenja kulturnih posebnosti. Tako ce se izbjeći da se zakoni koji direktno pogadjaju Boku i primorje donose aklamacijom.

Privredni sud ponovo uveo stečaj u Meljine kompleks

0
Bolnica Meljine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je 21. januara rješenje Privrednog suda o otvaranju stečaja u “Meljine kompleksu” DOO Herceg Novi i predmet vratio prvostepenom Privrednom sudu, koji je juče ponovo otvorio stečaj, cijeneći da su razlozi Apelacionog suda neprihvatljivi i mimo Zakona o stečaju, saznaju Dnevne novine.

Odluku da poništi rješenje prvostepenog Privrednog suda donijelo je Vijeće Apelacionog suda kojeg su činili sudije Ramo Striković (predsjednik Vijeća), Nevenka Popović i Marijana Pavićević.

Ovo je drugi put da Apelacioni sud ukida rješenje Privrednog suda u uvođenju stečaja Meljine kompleksu.

Podsjetimo, Privredni sud je, nakon pisanog predloga povjerioca Olivere Mihailović-Elez od 31. jula prošle godine prvi put otvorio stečajni postupak 9. avgusta, a potom ponovo 5. decembra.

Postupajući sudija Blažo Jovanić usvojio je predlog povjerioca Mihailović-Elez.

Privredni sud u novom, jučerašnjem rješenju, ukazuje da su uslovi za otvaranje stečaja ispunjeni u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, da je potraživanje predlagača nesporno, (s obzirom na činjenicu da dužnik nije sporio postojanje potraživanja), te da je dužnik bio u blokadi 845 dana neprekidno, počev od 8. aprila 2016. godine.

Blokada je bila za iznos od 349.517,47 eura, čime su iscrpljen i stečajni razlozi za otvaranje stečajnog postupka.