Rekordan ulov orada ostvarila je u petak plivarica Poletuša iz Mošćenice. Ulovili su, prema nekim neslužbenim informacijama, između 15 i 20 tona na području od Brijuna prema otvorenom moru. Većinom su bile orade, ali bilo je tu i ostale kvalitetne bijele ribe. Iskrcali su je na Molo Carbone u pulskoj luci, što smo zabilježili na fotografijama. Neki su taj ulov nazvali “genocidom nad oradama”. Nisu daleko od istine. Jer orade su trenutno u mrijestu, okupljaju se u velikim jatima.
U našu je redakciju stiglo nekoliko poziva gnjevnih ribara. Onih koji ribare manjim alatima, kao što su parangali, mreže stajaćice… Ogorčeni su zato što su plivarice namijenjene za izlov sitne plave ribe, a ne za pomor orada. Jer, ovo što je Poletuša napravila, ako je doista riječ o navedenoj količini, ne može se drugačije nazvati nego pomorom.
Novi Pravilnik
Ulovili su, prema nekim informacijama, toliko da su dio ribe morali prebaciti na drugi brod, navodno na plivaricu koja plovi pod imenom Salpa. Kristijan Zović, predsjednik koordinacije profesionalnih ribara malim alatima pri istarskoj Obrtničkoj komori, potvrđuje nam da je i on dobio takve informacije. Ne skriva svoju ljutnju. Kaže nam da ribari s namjenskim alatima za izlov upravo tih ribljih vrsta ne mogu uloviti ovakvu količinu u jednoj sezoni, eventualno u dvije, tri godine!
Zanimljivo, Poletuša je bogat ulov ostvarila proteklog petka, na dan kad je na snagu stupio novi Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. U trećem članku tog Pravilnika navedeno je da je “zabranjen ulov, zadržavanje na plovilu, iskrcaj i stavljanje na tržište vrsta koje nisu ciljane u ribolovu plivaricom srdelarom u količini većoj od 20 posto ukupnog ulova ostvarenog u sklopu jedne ribolovne operacije”. Dakle, jasno je propisano da orada nema što tražiti na plivarici, pogotovo ne kao glavni ulov.
– Ne znam što bi ovo bilo što su napravili na Poletuši, nego prekršaj. Imali su stopostotni nenamjenski ulov. Riječ je o čistom krivolovu. Mi koji orade lovimo namjenskim alatima imamo stroga ograničenja, poput visine mreže. Plivarice nemaju takva ograničenja, jer ne bi trebali loviti istu vrstu riba kao mi. Zato je ovo ništa drugo nego nelojalna konkurencija. Napravili su nam ogromnu štetu. Cijena ribe odmah pada, čim u tolikoj količini uđe na tržište. Jedva smo dočekali sezonu orada da pokrpamo financijske rupe, a onda nam kolege naprave ovakvu štetu. Na ovaj način uništavaju matična jata, u dahu govori Zović.
Hrvatski državni hidrometeorološki zavod je objavio dugoročnu prognozu koja obuhvata sljedeća tri mjeseca i u kojoj se kaže da će, u cjelini gledano, u sljedećem tromjesečju biti malo toplije nego što je uobičajeno ili uobičajeno hladno.
Pritom je u novembru moguće da bude malo toplije od prosjeka, a pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature izgledno je i u decembru.
S druge strane, u januaru će u nekim područjima biti povećana vjerovatnoća da bude malo hladnije nego što je uobičajeno.
Ova prognoza, zbog blizine, može biti interesantna i ljudima u Crnoj Gori i regionu.
Promocija knjige „Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja” don Antona Belana biće održana u crkvi Svete Klare odnosno Svetog Antona u Kotoru, u petak 3. novembra u 18 sati.
O knjizi će govoriti akademik Radoslav Tomić iz Splita, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće Milica Milanović, sopranistica i Dejan Krivokapić, klavirista.
Organizator je novinsko izdavačko preduzeće „Gospa od Škrpjela” iz Perasta.
Opština Tivat raspisala je tender vrijedan 70 hiljada eura za asfaltiranje lokalnih puteva u više mjesnih zajednica. Ukupno će se ugraditi preko 3 hiljade kvadratnih metara površine novog asfaltnog zastora na više gradskih i progradskih ulica, te saobraćajnicama u Gradiošnici, Cacovu, Radovićima, Gošićima i Gornjem Kalimanju.
Najveći posao biće na putu prema Ostrvu cvijeća gdje će se zamijeniti habajući sloj asfalta ukupne površine 1.200 kvadrata.
Ponude na tender primaju se do 20.novembra, a rok za izvođenje svih radova je 15 dana.
Budući da je ove godine u Hercegovini bila doista nezapamćena suša, vodostaj tamošnjih jezera drastično je pao.
To se pogotovo vidi na akumulacijskim jezerima koja su nastala u prošlom stoljeću, a jedno od njih, Bilećko jezero, otkrilo je tajnu koju čuva gotovo 50 godina.
Naime, kada se voda povukla, izronile su kuće, bunari i dvorišta sela koje je potopljeno da bi se napravilo akumulacijsko jezero.
Stanovnicima iz djelova sela koji nisu potopljeni nije nimalo ugodno gledati kako iz vode “izranjaju” kuće, groblja i crkve, a stariji žitelji sjećaju se stanovnika potopljenog sela te rasporeda kuća i ostalih objekata. Zbog izgradnje brane i jezera, seljani su morali zauvijek napustiti svoje domove i otići u zamjenske stanove i kuće.
Mediji u BiH pišu da se oglasilo i nekoliko bivših stanovnika potopljenih jezera koje je jako uznemirio prizor, jer su, kako kažu, mnogi od njih napustili svoje kuće tek kad im je voda došla do koljena.
Ovo je već drugi slučaj ove godine u Hercegovini da ostaci kuća izrone nakon nekoliko desetljeća. U veljači ove godine i Ramsko jezero je imalo najniži vodostaj otkako postoji, te su iz jezera izronili ostaci sela Kopčići koje je potopljeno na isti način kao i selo kraj Bileće.
Iz jezera su izronili kuće i bunari, ali i grobovi te ljudski ostaci i predmeti kojima su se stanovnici sela služili za života, piše Index.hr.
U Hercegovini postoji nekoliko jezera nastalih na sličan način. U prošlom stoljeću gradile su se brane i akumulacijska jezera za potrebe hidroelektrana, te svako umjetno jezero krije po jednu priču potopljenih sela koja su ove godine nakratko ugledala svjetlo dana.
Bilo je samo pitanje dana kada će strijelka, hama, skakuša (Pomatomus saltatrix), dojučer većini primoraca nepoznata zloglasna riba, koja je posljednjih godina preplavila Jadran zavladati i Prukljanom.
Strijelka već caruje vruljama oslađenim Morinjskim zaljevom, mrijestilštem cipalja i brancina južno od Šibenika, ima je i u Kanalu sv. Ante, a sudeći po zaredalim ovogodišnjim ulovima podvodnih ribolovaca iz Bilica, poznatijih kao “Black foot”, ili “Crne noge” – prema slavnom indijanskom plemenu – i oni u svome akvatoriju imaju nepoželjnog novog stanovnika i s pravom su zbog toga zabrinuti, piše sibenski.hr.
Prva strijelka ovdje je ulovljena prije četiri godine i nisu znali o kojoj je ribi riječ, no očito je bila usamljena. Danas je tvrde, stanje ozbiljno.
Poput vuka je
Jer, strijelka, koja naraste do impozantnih 130 cm i 14,5 kilograma pravi je terminator načina hranjenja neprispodobivog s dojučer glavnim lovcima prukljanskih voda, plemenitim brancinom, zubacem ili gofom.
U odnosu na jedva znanu gošću koja je postala gospodaricom otkako se zadnjeg desetljeća u neviđenoj ekspanziji proširila iz južnog Jadrana, svoga jedinog staništa u nas, poznati riblji predatori prava su odmjerena gospoda, jer usmrte samo onoliko ribe koliko im treba da bi utažili glad.
Strijelke, pak, iza sebe ostavljaju krvavo poprište. I kada se zasite, bjesomučno nastavljaju ubijati i sakatiti plijen oštrim, stožastim zubima nanizanim u snažnim čeljustima, kao iz zabave.
Glavna hrana su im ciplji, no nisu izbirljive grizući i trgajući pred sobom gotovo sve. Što je najgore, ekspanziju strijelke znanstvenici već povezuju s prorijeđenim staništima cipalja i brancina; zato su “Crna stopala” – na nogama!
Zapravo, pravo je čudo što se do Prukljana nije masovnije probila i prije, jer joj boćate vode na riječnim ušćima najviše odgovaraju.
– Ono što je vuk na kopnu, to je strijelka u moru, približava ponašanje ove nasrtljive ribe Ratko Mikulandra, jedan od “Crnih stopala”.
U njegovu se kafiću u Stublju redovito sastaju, a dok čekamo nekolicinu ostalih, Ratko, koji je također parangalist, opisuje i nesvakidašnju, divlju snagu strijelke. Uhvatio je ovih dana dvije od 2-3 kila na živu ješku i obje su mu u nepovrat zamrsile pijoke parangala od samo nekoliko udica.
Iako taj sistem za brancina koristi već godinama, ovo je prvi put da je dobio strijelke na udici. I dvostruko teži brancin nikad ne počini takvu štetu – govori Mikulandra.
Nevjerojatna snaga
– Divlja je i na sulici podvodne puške – svjedoči Zdenko Mikulandra Lepi. On zna najbolje jer zasad drži neformalni bilički rekord s dva uistinu trofejna primjerka. Prvu ribu stekao je u lipnju, imala je osam kilograma, a drugu, od šest, s fotografije uz tekst na kojoj je prijatelj “Crnih stopala” Dario Mezić, inače njihov vrijedni barkarjol, ulovio je nedavno.
– Ako se čeka ne zauzme na liticama našeg prukljanskog kanala, strijelku je nemoguće dobiti drugim načinom. Ili je u prolazu nasuprot lovca, ili ti bane pred masku, opisuje Zdenko, dodajući da se pogođena riba, nakon što u prvi mah zastane, strelovito sjuri u dubinu, odmotavajući velikom brzinom metre i metre najlona s mulinela.
Snažan je i gof, govori, no divlju snagu poput strijelkine nikad prije nije doživio. Uostalom, to se dobro vidi na manjoj slici, gdje je strijelka pored gofa, s velikom ranom od harpuna koju je toliko proširila upravo zbog svoga silovitog drmusanja.
U međuvremenu, Zdenko Mikulandra ulovio je još nekoliko manjih i sve su bile u manjim plovama, a iskustvo sa strijelkom na sulici imao je i Josip Čaleta Car, inače općinski načelnik.
– Čim sam je usmrtio, izbacila je iz želuca očito netom prije odgrizen stražnji dio ciplja, budući da plijen uvijek napada s repa – govori, poput ostalih zabrinut pojavom ove ribe na prukljanskim poštama.
U nedjelju je u prukljanskome kanalu more kuhalo od njih, a Duško Mikulandra vidio je, izvan dometa, osakaćenu oradu bez repa, neprijeporni biljeg strijelkina napada. Slično se zalijeće i na ribu uhvaćenu tunjom ili na panulu, što zorno prikazuje fotografija orade odgrizene do glave. To je jedino što je ostavila ribolovcu, kako je u ponedjeljak objavljeno na Facebook stranici grupe “Komarča Dalmacija”.
Meso joj je odlično
Jedan od dodatnih problema koji prati masovnu pojavu strijelke skakuše jest što je profesionalni ribari još uvijek nisu počeli loviti u komercijalnim količinama, premda joj je meso odlične kvalitete. Da se ne klanja ni jednoj ribi “od klase”, tvrde svi bilički ribolovci, uz napomenu da ne podnosi zamrzavanje, barem prema njihovu iskustvu.
Premda je toliko brojna, glasovi o strijelki kao o “stranoj morskoj štetočini” očito su snažniji od njezine gastronomske i prehrambene vrijednosti, potvrđuje i dr. sc. Branko Dragičević, znanstvenik iz laboratorija za ihtiologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
– Bolje bi bilo da se naši ribari preorijentiraju na izlov strijelke, koja je posvuda na Jadranu u ekspanziji, nego da i dalje pritišću na vrste koje su već prorijedili. U Istri je strijelka redovita na ribarnicama, košta 40-ak kuna, u Splitu ljeti dosegne i 100 kuna, a nudi se i u restoranima.
Nema druge nego se što bolje nastojati prilagoditi evidentnim promjenama života u moru i prema tome, sve to ovisi o sredini, a mi u Institutu strijelku jedino možemo popularizirati kao prehrambeno vrlo kvalitetnu vrstu i savjetovati da se lovi – govori dr. sc. Dragičević.
Opravdana strahovanja
– Za razliku od Turske, gdje je vrlo tražena komercijalna riba i to manja, od 20-ak centimetara, u nas je – nastavlja Dragičević – još uvijek najviše ulov sportskih ribolovaca i zato je nema u ponudi peškarija.
Splitski znanstvenik potvrđuje opravdanost strahovanja svih vezanih uz more na pojavu ove vrste koja se pokazala vrlo sposobnom u osvajanju područja gdje je prije nije bilo.
– Načinom ishrane ova riba jest poput vuka – slaže se Dragičević – i nije izvjesno kako bi to sa strijelkom moglo završiti, naročito kada se sagledava njezin utjecaj na stokove ciplja i brancina, kojem je konkurentska vrsta. Posljedice su već vidljive na ušću Neretve – podsjeća.
– Rekao bih da je to o čemu govorimo vrlo relativno: Turci sada kukaju što imaju manje strijelke, a ukorijenila im se srebrenopruga napuhača, uljez u Sredozemlju iz Indopacifika. Neobično je grabežljiva i vrlo produktivna, pričinja velike štete na zavičajnim vrstama i ribolovnim alatima, utječe na bioraznolikost – i vrlo je otrovna, tako da je u širokom luku treba izbjegavati, makar i dodirivati.
Kod nas još nema stabilnu populaciju, no s obzirom na veliku prilagodljivost vrste od čijih srodnika u Japanu priređuju ekskluzivno jelo fugu – za život rizično za konzumaciju – proširi li se na Jadran, mogli bismo imati velikih problema – drži dr. sc. Branko Dragičević.”Dinamitni” savez protiv strijelki
U Crnoj Gori je u septembru u kolektivnom smještaju boravilo 129,71 hiljadu turista, 14,9 odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
Broj ostvarenih noćenja od 557,48 hiljada veći je 5,7 odsto nego u istom mjesecu prošle godine.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 91,7 odsto ostvarili su strani, a 8,3 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju Monstata.
U strukturi noćenja stranih turista u septembru su najviše noćenja ostvarili turisti iz Rusije 21,9 odsto, Srbije 10,3 odsto, Francuske 7,9 odsto, Poljske 5,9 odsto, Njemačke 5,7 odsto, Velike Britanije 5,1 odsto, Bosne i Hercegovine (BiH) 3,5 odsto i Češke 2,9 odsto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 36,8 odsto noćenja.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 90 odsto, glavnom gradu 4,9 odsto, planinskim mjestima 2,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 2,5 odsto”, zaključuje se u saopštenju.
Možda će neko od vas, prolazeći drugog novembra uveče na Dan mrtvih, pored one poljane između Socijalnog i samposluge Vračar (Idea) u Kotoru, vidjeti nas nekoliko Kotorana kako tamo palimo lumine i zapitali se o čemu se radi? Pa evo odgovora, odaćemo pomen Kotoranima koji tu počivaju a na koje su svi zaboravili, poručuje grupa građana iz Kotora.
Koliko ste puta prošli od Gurdića prema raskrsnici ili obratno a da niste obratili pažnju na to da se, sakriven iza suvenirnice, kioska za novine i samoposluge, često zarastao u travu i šiblje, ponekad prekriven kesama, a ponekad i potopljen nalazi jedan od najvrijednijih kotorskih dragulja, kotorski Campo Santo ili sveto polje, kotorsko srednjevjekovno groblje uz srušeni samostan Sv. Franja koji je, davne 1288. godine osnovala kraljica Jelena Anžujska, žena kralja Uroša I.
Za ovaj dragulj nažalost, nijedna gradska vlast do sada nije učinila ništa da ga zaštiti od propadanja tako da je danas postao slika i prilika nemara i obezvrijeđivanja našeg naslijeđa, naše kulturne materijalne i nematerijalne baštine.Kotorski Campo Santo najstarije je gradsko groblje ne samo u Kotoru, već i mnogo šire, jedinstveno na našoj obali na kojem su tokom srednjeg vijeka sahranjivani Kotorani, plemići, pisci, zanatlije, crkvena lica, tu su grobnice čuvenih kotorskih porodica Drago, Bolica, Grubonja, Bizanti, tu je i grob Novaka Kovača, zlatara Miha Spice, vjerovatno i grob fra Vite maloga brata iz Kotora koji je sagradio najljepši spomenik srpske srednjevjekovne arhitekture Visoke Dečane, kao i mnogih drugih Kotorana koji su nas zadužili da imamo Kotor ovakav kakav je danas, grad upisan na Listu svjetske kulturne baštine. Iako sama riječ groblje asocira na svijet mrtvih, ovi grobovi pružaju brojna svjedočanstva o životu ljudi koji su u njima sahranjeni, a samim tim i o vremenu i gradu u kojem su živjeli, to je izvanredna slika života preslikana na kamene nadgrobne ploče.
Zato ovo mjesto nije samo arheološko nalazište ili spomenik kulture, ima tu nešto mnogo dublje, tu počivaju naši preci, naši Kotorani, dio našeg identiteta, dio našeg naslijeđa, dokaz da nismo od juče. Zato, ne smijemo dozvoliti da nam unište ovo groblje, da izgubimo jedan od identitetskih simbola Kotora, da izgubimo onaj genius loci ili duh mjesta koji je stvaran stoljećima čiji su dio i oni koji počivaju na franjevačkom groblju i da na kraju izgubimo građane Kotora i onu nematerijalnu kulturnu baštinu, jezik i običaje čiji su oni nosioci.
Zato u četvrtak oko šest ura, ako vas put nanese, svratite do groblja, sa luminom ili bez njega nije važno, da se zajedno poklonimo sjenima onih koji su nam ostavili u naslijeđe nemjerljivo kulturno i duhovno bogatstvo, kaže se u pozivu grupe građana Kotora.
Stranačke prostorije Hrvatske građanske inicijative, u centru Tivta, kamenovali su nepoznati počinioci u noći između 30. i 31. oktobra.
“Tom prilikom razbijeno je staklo i to se ne dešava po prvi put. HGI je zabrinuta zbog još jednog incidenta i poziva nadležne organe, koji su i obavili uviđaj, da u što kraćem roku rasvijetle slučaj i otkriju počinitelje. Takođe, ovim putem HGI ukazuje na pisanje pojedinih medijskih uposlenika koji svojim neprimjerenim i nedobronamjernim stavovima doprinose crtanju HGI kao mete. Podsjećamo da je HGI stranka koja baštini multinacionalni, multietnički i multikulturalni sklad u Crnoj Gori, te da svojim stavovima ne doprinosi da bude meta napada bilo kojeg pojedinca ili grupe” – stoji u saopštenju Hrvatske Građanske Inicijative Crne Gore.
Policija se još nije oglasila povodom ovog događaja.
Nacrt Prostorno urbanističkog plana (PUP) Herceg Novi završen je i zvanično predat naručiocu, Opštini Herceg Novi, saopšteno je iz te opštine. Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju tog grada uputiće Nacrt PUP-a na mišljenje nadležnim organima.
Kako je saopšteno iz opštine, predsjedniku Stevanu Katiću nacrt je predao tim obrađivača Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog, na čelu sa direktorom Borom Lučićem i stručni rukovodilac tima, prof.dr Milica Bajić Brković.
“U narednom periodu opštinski Sekretarijat za prostorno planiranje i izgradnju uputiće Nacrt PUP-a na mišljenje nadležnim organima, institucijama i javnim preduzećima lokalne uprave, u skaldu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata”, navodi se u saopštenju.
Po dobijenim saglasnostima, napominju, Nacrt se dostavlja na mišljenje nadležnom ministarstvu, a nakon njihovog pozitivnog mišljenja, dodaju, može se ići na javnu raspravu, zajedno sa Nacrtom Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu.
“Po održanoj javnoj raspravi slijedi izrada Predloga Plana, koji se dostavlja na saglasnost nadležnim organima. Nakon pribavljanja svih saglasnosti Predlog PUP-a ide na usvajanje u Skupštini opštine Herceg Novi”, kazali si uz opštine.
Izrada Nacrta Prostorno-urbanističkog plana trajala je 15 mjeseci.
PUP HN
“U tom periodu Agencija ostvarila saradnju sa Opštinom Herceg Novi, Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Republičkim zavodom za urbanizam i projektovanje, Upravom za nekretnine, Upravom za zaštitu kulturnih dobara, MONSTAT-om, gradskim javnim preduzećima, Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena”, navodi se u saopštenju.
Kkao se dodaje, ostvarena je i saradnja sa građanima, i to direktno kroz tri radionice, ali i indirektno putem sprovedenih anketa.
Na izradi Nacrta učestvovala su 34 eksperta i saradnika iz 16 različitih oblasti, a poslom je rukovodila profesor dr Milica Bajić Brković, istaknuti stručnjak u oblasti urbanizma.
“Obrađene su sledeće teme: prirodne karakteristike planskog područja, stanovništvo i socijalni razvoj, društvene djelatnosti, privreda, poljoprivreda, prostorna organizacija, urbani i ruralni razvoj, turizam, zdravstveni turizam, transportni sistem, hidrotehnička infrastruktura, elektroenergetska infrastruktura, elektronska komunikaciona (telekomunikaciona) infrastruktura, energetska efikasnost i OIE, životna sredina, prirodna dobra, kulturna dobra, generalna urbanistička rješenja za Herceg Novi, Igalo i Zeleniku, strateški prioriteti, investicije, pravila uređenja prostora, smjernice za sprovođenje planskog dokumenta, smjernice za primjenu PUP-a na donijete lokalne planske dokumente i smjernice za primjenu PUP-a OHN na planske dokumente čija je izrada u toku”, zaključuje se u saopštenju.
