Studija zaštite kuturne baštine u specijalnom rezervatu Tivatska Solila u opštini Tivat
Povodom obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom će, u saradnji sa Opštinom Tivat i Turističkom Organizacijom Tivat, u petak 02. februara 2018. godine organizovati interaktivnu radionicu za djecu osnovnih škola u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat, sa početkom u 11 sati.
U radionici će učestvovati učenici četvrtih i petih razreda OŠ “Drago Milović” iz Tivta i OŠ “Branko Brinić” iz Radovića, koji će biti u prilici da se upoznaju sa najvažnijim informacijama o specijalnom rezervatu prirode – Solilima. U okviru interaktivne radionice učenici će praviti knjižicu o životnom ciklusu ptica, kao i različite životinje od papira origami tehnikom. Takođe, u okviru ove radionice biće održan kviz gdje će djeca moći da pokažu stečena znanja o prirodnim vrijednostima Solila. Nakon radionice će biti organizona edukativna posjeta rezervatu u cilju upoznavanja učenika sa prirodnim, kulturnim i pejzažnim vrijednostima Solila (u zavisnosti od vremenskih uslova).
Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem da se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu vlažnih staništa od međunarodnog značaja.
Specijalni rezervat prirode “Solila” u opštini Tivat upsana su 2013. godine na ovu listu kao drugo RAMSAR područje u Crnoj Gori (pored Skadarskog jezera). Ovogodišnja tema Svjetskog dana vlažnih staništa je “Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost” fokusirajući se na važnost ovakvih područja za održivi razvoj urbanih sredina.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju je jutros u 5 sati i 45 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 3 km sjeverno od Utjehe – Bar. Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.5 jedinica , što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale.
Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 10 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području.
Italijanska ribarica “Erika” stigla je u luku Zelenika. Na ribarici se pored tri člana posada nalaze i 17 izbjeglica iz Sirije među kojima je i četvoro djece.
Medicinska služba stigla je u luku, a očekuje se dolazak i drugih nadležnih službi. Ni jedan član posade “Erike” još nije napustio brod.
Ranije jutros javljeno je da se očekuje uplovljavanje u luku Zelenika. Petnaest metara duga ribarica koja se nalazila u međunarodnim vodama na oko 20 milja pred crnogorskom obalom, jutros je uputila poziv u pomoć nadležnim službama u Crnoj Gori, obavijestivši ih o time da se na brodu nalaze izbjeglice i da se brod uputio ka najbližoj luci.
„Za sada nemamo pouzdanu informaciju što se desilo – da li je „Erica“ eventualno spasila brodolomnike-izbjeglice sa nekog potonulog plovila ili ih je možda sama ta ribarica švercovala. O svemu su obaviješteni Granična pomorska policija i Mornarica Vojske Crne Gore koji su preduzeli mjere iz svoje nadležnosti i čija će plovila isploviti u susret italijanskoj ribarici. Mi taj brod pratimo preko svog sistema za elektronski nadzor plovidbe“, kazao nam je jutros direktor Uprave pomorske sigurnsoti Crne Gore Safet Kočan.
Željeli da prošvercuju Sirijce u Crnu Goru?
Foto Nevenka Macan
Prema nezvaničnim informacijama crnogorske pomorske vlasti preko elektronskog trakinga utvrdile su kompletnu rutu i način kretanja ribarice “Erika” u protekla 24 sata. Ona je na senzorima naših službi prvi put detektovana na udaljenosti od 30 milja od obale nakon čega je preko AIS trakinga utvrđeno da je prema našoj obali krenuo iz pravca Otrantskih vrata na ulazu iz Egejskog mora u Jadran.
Budući da se “Erika” cijelo to vrijeme kretala brzinom od 4 do 6 čvorova nameće se zaključak da se brod nije zaustavljao zbog uobičajnih ribarskih aktivnosti što bi bilo za očekivati jer je riječ o ribarici koja lovi paragalima a ne povlačnim ili plutajućim mrežama.
Isto tako činjenica da se brod stalno kretao i da se nije zaustavljao navodi na zaključak da “Erika” nije pokupila nikakve brodolomce iz mora jer bi u tom slučaju morala da stane.
Pomorska policija jutros je u susret italijanskoj ribarici uputila nekoliko svojih plovila koja su je presrela, a na oko četri milje udaljenosti od obale na “Eriku” su se ukrcali i pripadnici naše granične pomorske policije kako bi se izbjegla mogućnost da se sa italijanskog broda eventualno u more pokuša baciti bilo kakav eventualno kompromitujući dokazni materijal.
Ribarica stigla u Boku
Budući da je riječ o brodu koji je i ranije u dva navrata u Hrvatskoj imao sukobe sa zakonom jer je uhvaćen u nelegalnom ribolovu naši državni organi ne isključuju ni mogućnost da je posada “Erike” namjerno pokušala da sirijske izbjeglice prošvercuje u Crnu Goru.
Za oko dva sata očekuje se uplovljavanje u luku Zelenika italijanske ribarice „Erika“ na kojoj se, uz tri člana posade, nalazi i 17 izbjeglica iz Sirije. Petnaest metara duga ribarica koja se nalazila u međunarodnim vodama na oko 20 milja pred crnogorskom obalom, jutros je uputila poziv u pomoć nadležnim službama u Crnoj Gori, obavijestivši ih o time da se na brodu nalaze izjeglice i da se brod uputio ka najbližoj luci.
„Za sada nemamo pouzdani unformaciju što se desilo – da li je „Erika“ eventualno spasila brodolomnike-izbjeglice sa nekog potonulog plovila ili ih je možda sama ta ribarica švercovala. O svemu su obaviješteni Granična pomorska policija i Mornarica Vojske Crne Gore koji su preduzeli mjere iz svoje nadležnosti i čija će plovila isploviti u susret italijanskoj ribarici. Mi taj brod pratimo preko svog sistema za elektronski nadzor plovidbe“- kazao nam je jutros direktor Uprave pomorske sigurnsoti Crne Gore Safet Kočan.
„Erika“ je se trenutno nalazi na 14 milja jugoistično od ostrva Mamula i plovi ka Boki brzinom od 8 čvorova.
Kompanija Komp komerc nakon otvaranja lounge bara uskoro će otvoriti i kraft pivaru u nikšićkom hotelu “Onogošt”, najavio je osnivač i izvršni direktor kompanije Ranko Jovović.
On je kazao Pobjedi da će to biti dodatna turistička ponuda grada gdje će turisti moći obići pivaru i degustirati domaće pivo.
Jovović je objasnio da će kapacitet aparature za proizvodnju piva biti u startu hiladu litara proizvodnje dnevno sa mogućnošću povećanja na tri hiljade.
“Našli smo kvalitetnu vodu ispod hotela. Napravili smo dvije bušotine sa kapacitetom 18 litara u sekundi i ta voda je veoma dobrog kvaliteta što je osnova za dobro pivo. Inače, kao firma koja se bavi distribucijom dosta programa imali smo prilike da vani vidimo kako to funkcioniše”, kazao je Jovović.
On je rekao da su zaposlili tehnologe i da prave saradnju sa univerzitetom UDG u dijelu pivarstva.
“Želimo da to dignemo na naučno tehnološki nivo. Mislim da je budućnost u tim malim kraft pivarama”, ocijenio je Jovović.
U srijedu, 31. januara JU Narodna biblioteka Budve predstaviće novu knjigu iz svoje edicije, a riječ je o poetskoj zbirci Vertigo Krsta Vukovića.
Knjigu će predstaviti mr Natalija Đaletić koja je i recenzent zbirke, profesor Radoman Čečović, autor Krsto Vuković i u ime izdavača Stanka Stanojević.
Promocija će biti organizovana u amfiteatru Akademije znanja sa početkom u 19 h.
Krsto Vuković dugi niz godina živi, stvara i ostvaruje se u Budvi veoma kreativno i plodno. Narodna biblioteka Budve je, prepoznavši kvalitet i vrijednost ponuđene zbirke poezije Vertigo, odlučila da štampa ovu knjigu kao zasebnu publikaciju.
Glavna urednica izdanja Vertigo Krsta Vukovića je Mila Baljević, direktorica JU Narodna biblioteka Budve.
Knjigu je uredila i lektorisala Stanka Stanojević u saradnji sa recenzentkinjom mr Natalijom Đaletić, dok su kompjuterska i likovna obrada djelo Aleksandra Petrovića.
Kada su stigli do prevoja Trešnjevik zatekli su bračni par iz Tivta u vozilu koje je bilo u kvaru. Lazarevići su promrzli jer su na tom mjestu bili od 26. januara, ali na svu sreću van životne opasnosti, saopšteno je za „Dan” iz Službe zaštite i spasavanja Kolašin.
Tršnjevik prevoj
Kolašinski službenici zaštite i spasavanja spasili su u subotu bračni par Lazarević iz Tivta koji su od 26. januara bili zarobljeni u snijegu na prevoju Trešnjevik kod Andrijevice.
Pripadnici kolašinske Službe zaštite i spasavanja, iako rade u veoma teškim uslovima o čemu su prije nekoliko dana obavijestili javnost, još jednom su pritekli u pomoć onima koji su bili u nevolji i na taj način spasili dva života. Naime, u subotu popodne kolašinski spasioci Zoran Bulatović i Duško Đinović, nakon poziva iz policije, uputili su se prema Andrijevici preko Trešnjevika da spasu bračni par Larazević koji je ostao zarobljen u snijegu na tom dijelu puta.
Kako su saopštili iz Službe zaštite i spasavanja Kolašina, oni su u subotu oko podneva dobili poziv od Odjeljenja bezbjednosti Kolašin da su ljudi zarobljeni u snijegu na putu Trešnjevik–Andrijevica.
– Odmah po dobijanju poziva Bulatović i Đinović su se uputili prema mjestu gdje su Lazarevići bili bukvalno zarobljeni u snijegu. Na lokaciju su stigli negdje oko 14 časova, a razlog zašto im je trebalo toliko vremena da dođu do tog mjesta je upravo veoma surov i neprohodan put. Kada su stigli do prevoja zatekli su bračni par iz Tivta u vozilu koje je bilo u kvaru. Lazarevići su bili promrzli jer su na tom mjestu bili od 26. januara, ali na svu sreću van životne opasnosti – saopšteno je iz Službe zaštite i spasavanja.
Naveli su da su zahvaljujući brzoj reakciji i spremnosti svojih pripadnika, odnosno Bulatovića i Đinovića, Lazarevići uspješno prevezeni na sigurno mjesto, a uspjeli su i njihovo vozilo da pomjere sa te lokacije.
Iz Službe zaštite su objasnili da je akcija trajala oko šest i po sati, da situacija na terenu uopšte nije bila bezazlena jer je snijeg u tom dijelu prelazio visinu od metar i po, ali su ipak uspjeli da spasu zarobljene putnike, ta da se na kraju sve dobro završilo, što je za njih, kako kažu, najvažnije jer su ljudski životi spaseni.
– Naši pripadnici su bukvalno vukli vozilo Lazarevića do mjesta Bare kraljske gdje im je u pomoć pritekao Peđa Jovanović, šumar iz tog rejona – naglasili su iz Službe zaštite i iskazali zahvalnost Jovanoviću na pruženoj pomoći.
Iz Službe zaštite i spasavanja su podsjetili da su na rejonu kolašinske opštine česti slučajevi gdje neko zaluta ili krene nekim sporednim putem, što nekoga može koštati i života. Zbog toga ponovo upućuju apel onima koji nijesu upoznati sa putevima na sjeveru da se pridržavaju glavnih magistarlnih puteva, da ne idu prečicama, kao i turistima koji vole da planinare da se striktno drže markiranih staza kako bi se izbjegle slične situacije, koje, naglašavaju iz Službe zaštite, mogu ponekad i kobno da se završe.
– Put od Mateševa do Andrijevice preko Trešnjevika je neprohodan, svi koji krenu tim putem rizikuju. Ovim putem apelujemo i na nadležne da što prije postave adekvatnu signalizaciju koja bi upozorila na stanje u kakvom se nalazi taj put. Nažalost, oni koji prate GPS uređaj za kraći put, dobiju tu dionicu kao najkraću i onda kada dođu na taj put ne mogu ni naprijed ni nazad – tada se javljaju problemi. Oni koji ne poznaju sjever Crne Gore često se, koristeći navigaciju, upute na Trešnjevo, a zimi je to veoma rizično. Apelujemo da se u zimskom periodu taj put izbjegava – saopšteno je iz Službe zaštite i spasavanja.
Institut Plavi svijet dobio je dojavu o pronalasku uginulog kita 23. januara 2018. pored Lošinja. Uginulog kita je mrežom sa dna izvukao Lošinjski kočar koji ga je nakon toga doteglio do otočića Male Orjule.
Djelatnici Instituta su pregledali i izmjerili uginulu životinju te su utvrdili kako se radi o ženki velikog kita (Balaenoptera physalus) duljine 11,7 m. S obzirom da je veliki kit opažen kod Rovanjske 6. siječnja, pretpostavljamo da se radi o istoj životinji. Iako impresivne veličine, u ovom slučaju radi se o mladoj životinji. Naime, kad se okote novorođeni veliki kitovi već su dugi oko 5-6 metara. Mladunci ostaju s majkom tijekom 6-8 mjeseci. Tijekom tog perioda izuzetno brzo rastu pa kad se odvajaju od majke imaju već dužinu od 10 do 12 m. Veliki kit jedini je kit usan (Mysticety) koji trajno obitava u Mediteranu i povremeno se pojavljuje u Jadranu, piše Institut Plavi svijet
Prilikom pregleda životinje nisu pronađene nikakve vanjske ozljede koje bi upućivale na mogući uzrok smrti. Na tijelu životinje nije bilo nikakvih tragova ozljeda. Životinja je djelovala mršavo te pretpostavljamo da je uginula od iscrpljenosti. Na tijelu životinje pronađen je i veći broj parazitskih kopepodnih rakova (Pennella sp.). Ovi rakovi se tijekom razvoja jednim dijelom tijela „ukopavaju“ u potkožno tkivo kitova, a pojava ovih parazita u većem broju upućuje i na smanjenu otpornost imunološkog sustava kod uginulog kita.
Kako je kit pronađen pored Lošinja, Institut Plavi svijet pokrenuo je akciju kako bi sačuvao kostur ove životinje. S obzirom na veličinu same životinje i lokaciju pronalaska, izvlačenje na obalu i prijevoz do neke prikladne lokacije na kojoj bi se poštujući sanitarne i veterinarske propise mogla izvršiti obdukcija i čišćenje kostura nije bilo moguće. Stoga smo odlučili životinju ostaviti u moru kako bi se prirodnim procesom biološke razgradnje mekih tkiva očistio kostur.
Životinja je tokom 24. januara omotana čvrstom mrežom i konopima kako bi sačuvali sve kosti te je potopljena na dubinu od oko 20 m pored Lošinja. Tijekom idućih mjeseci istraživači će redovito obilaziti lokalitet te će osim što će kontrolirati stanje pokušati dokumentirati i sam proces razgradnje kita u moru.
Kako je veliki kit strogo zaštićena životinja, o pronalasku uginule jedinke i lokalitetu na kojem je jedinka potopljena Institut Plavi svijet obavijestio je sve nadležne institucije – Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Javnu ustanovu Priroda, Lučku kapetaniju Mali Lošinj i pomorsku policiju. Također, o svemu je obaviještena i gradonačelnica Malog Lošinja i Turistička zajednica Malog Lošinja.
S obzirom da se akcija odvijala u zimskim uvjetima na moru Institut Plavi svijet zatražio je pomoć brojnih organizacija i pojedinaca koji su priskočili u pomoć. Tako je cjelokupna organizacija i sama akcija potapanja trajala svega jedan dan, a u akciji su sudjelovali ronioci Instituta i DVD Lošinj, KPD INA Kostrena te Elektroprimorje sa svojim plovilom. Svima hvala!
Stotinu godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj navršava se 1. februara. U saradnji Opštine Herceg Novi i Organizacionog odbora, pripremljen je program obilježavanja Jubileja.
Prigodne aktivnosti uključuju povorku od mjesne zajednice Đenovići do kompleksa Portonovi, 01. februara sa početkom u 16 sati, kao i polaganje vijenaca kod mjesne zajednice Đenovići, na kući Vrankovića i u Kumboru.
Program će biti nastavljen održavanjem Svečane akademije u dvorani Park, sa početkom u 18 sati.
Dan sjećanja na pobunjene mornare u Boki 1918. foto arhiva Boka News
Kompanija Azmont Investments, investitor projekta Portonovi, podržala je ovogodišnje obilježavanje godišnjice pobune mornara i organizaciju Svečane akademije u dvorani Park.
Četvrtak, 1. februar 2018.
16:00 – 16:45Povorka i polaganje vijenaca
16:00Okupljanje kod mjesne zajednice Đenović
16:00 – 16:10Pozdravni govor i polaganje vijenca
Smotra odreda Bokeljske mornarice
Vijenac polaže predsjednik Opštine Herecg Novi, Stevan Katić
Obraćanje predsjednika Katića
16:15 – 16:20Povorka do kuće Vrankovića (mjesto organizovanja pobune)
U četvrtak 01.februara 2018. godine u 19 sati u galeriji Josip Bepo Benković biće otvoren 51. po redu Hercegnovski zimski salon.
Na salonu će se publici predstaviti 23 autora iz Crne Gore i regiona, pedagozi-profesori na likovnim i akademijama umjetnosti.
Selektor ovogodišnjeg salona je slikar mr Vojislav Kilibarda. Biće dodjeljene tri novčane nagrade o čemu će odlučivati tročlani žiri u sastavu Vuk Vuković dr produkcije, predsjednik žirija, I članovi Vanja Berberović fotograf I Marko Petrović Njegoš vajar.
Novljanima će se predstaviti Aldemar Ibrahimović, Nikola Simanić, Dino Karailo, Olivera Eraković, Anka Gardašević, Nada Arnaut, Vladimir Đuranović, Ivana Radovanović, Željko Reljić, Predrag Milačić, Marija Kapisoda, Nataša Đurović, Draško Dragaš, Zdravko Delibašić, Katarina Švabić, Predrag Terzić, Mišo Filipovac, Irena Knežević, Taida Jašarević, Jasmina Gavrankapetanović, Ana Hušman, Nela Darmanović i Rajko Bizijak.
Najveći broj autora je sa Fakulteta likovnih umjetnosti sa Cetinja, Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, Fakulteta za vizuelne umjetnosti u Podgorici. Osim njih, na Salonu će učestvovati profesori sa Akademija likovnih umjetnosti iz Beograda, Kragujevca, Trebinja, Sarajeva, Prištine, Zagreba i Nove Gorice.
Salon će otvoriti predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore Igor Rakčević ,a u ime opštine Herceg Novi ,prisutne će pozdraviti predsjedenik skupštine dr Miloš Bigović.
Salon prati reprezentativan katalog koji je grafički uobličio dizajner Voislav Bulatović.
