JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica obilježiće Svjetski dan poezije u srijedu 21. marta u 13 sati u Velikoj sali Kulturnog centra pod sloganom Sad je doba boja i južnog vetra u listanju žurnom (Ivan V. Lalić).
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor četvrtu godinu zaredom organizuje javni čas na kojem učenici osnovnih i srednjih škola, kao i djeca iz vrtića sa teritorije opštine Kotor recituju autorsku i poeziju poznatih autora.
U muzičkom dijelu programa nastupiće kotorski bend G# kojeg čine Gojko Daković, Isidora Nikolić i Sonja Tešović.
Svjetski dan poezije 21. mart ustanovljen je od strane Uneska 1999. godine u cilju promocije čitanja, pisanja, objavljivanja i proučavanja poezije širom svijeta.
U sklopu prvog poziva za projekte IPA prekogranične saradnje između Italije, Albanije i Crne Gore Opštini Kotor je u svojstvu partnera odobren projekat pod nazivom ‘Prekogranična saradnja i konkurentnost malih i srednjih preduzeća- 3C4SME’.
Projekat je pripremljen i odobren u okviru prioriteta Jačanje prekogranične saradnje i konkurentonsti malih i srednjih preduzeća i specifičnog cilja i Jačanje okvirnih uslova za razvoj prekograničnog tržišta za mala i srednja preduzeća.
Vodeći partner na projektu je Asocijacija zanatlija i malih preduzeća Pulje iz Italije a ostali partneri su: Asocijacija zanatlija i malih preduzeća regije Molize iz Italije, Opština Fier iz Albanije, Centar za razvoj biznisa iz Albanije, Opština Kotor i Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća iz Crne Gore.
Projekat je pripremljen sa ciljem jačanja konkurentnosti u regionu i pružanja podrške aktivnostima iz sfere biznisa kao i malim i srednjim preduzećima posebno u pogledu poboljšanja pristupa finansiranju inovativnih projekata. Istraživanje regionalnog tržišta sprovedeno prilikom pripreme ove projektne ideje pokazalo je da je nedostatak pristupa odgovarajućim finansijskim instrumetima zbog izloženosti riziku najveći izazov za mala i srednja preduzeća. Podrška ovog projekta fokusira se na pružanje smjernica za jačanje strategija podrške i finansiranja inovativnih malih i srednjih preduzeća u regionu.
Pilot aktivnosti koje će se sprovoditi na teritorijama obuhvaćenim projektom predviđaju fazu analize i proučavanja regionalnih sistema na normativnom nivou. Predmet analize će takodje biti dostupni finansijski instrumenti u oblasti intervencije, pristup koji mala i srednja preduzeća imaju njima i postojeće dobre prakse na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i evropskom nivou.
Za implementaciju aktivnosti projektni partneri koji predstavljaju institucije za podršku razvoja biznisa i preduzetništva iskoristiće svoja znanja i iskustvo i obezbijediti razmjenu dobre prakse, prekograničnih mreža kao i održivost projekta.
Podsjećamo da Opština Kotor u svojstvu vodećeg partnera uspješno sprovodi projekat ‘Bolji pristup rastu, klasteri i konkurentnost-umrežavanje u Jadranskom regionu-BACAR’ posvećen jačanju konkurentnosti MSP kroz jačanje institucionalne infrastrukture i uvođenje koncepta klasterizacije sa budzetom od 1.019.844 EUR za sve partnere.
U vremenu u kojem megalomanski projekti ne silaze sa usta aktuelne vlasti i kad je mjera uspjeha postalo devastiranje svega vrijednog, mještani poluostrva Luštice muče muku sa problemima nekarakterističnim za XXI vijek. Toliko je Luštica napredovala pod DPS vlašću, da od tog napretka teško da će mo moći da se oporavimo.
Brojni su primjeri toga ali evo samo nekoliko najkarakterističnijih:
– Svojevremeno je putnike sa Rosa prevozio željezni brod “ˇObosnik” sa stotinjak mjesta i kužinom, a pored njega postojala su i četiri manja broda leuta, zastakljeni i sa salonima. Danas imamo pasaru sa ceradom
– U to, za stanovnike Luštice daleko sretnije vrijeme imalo smo moderne autobuse firmi “Sanos” i “Dubrava” pune putnika. Danas imamo kombi koji prevozi dvoje, a kad je gužva čak i troje putnika.
– Na Luštici su postojale dvije škole. Danas nema ni jedne
– Zahvaljujući politici državne vlasti i njenom maćehinskom odnosu prema Luštici, toliko se kuća zatvorila i toliko populacije sa Luštice odselilo.
Bokeški forum
Mještani Luštice ne traže nikakve posebne benefite, niti poseban status, već samo ostvarenje prava na normalan život. U kojem se neće dičiti podacima na papiru već rješavanjem stvarnih problema, poručuje Sandra Janković sekretar Bokeškog Foruma podružnice Luštica.
U hotelu “Tirena” na Babinu kuku od 22. do 25. marta održat će se jubilarni 15. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.
Vedran Kraljević, idejni začetnik i voditelj manifestacije koja je prva u Dubrovačko-neretvanskoj i šire popularizirala zelenu ekološku proizvodnju, predstavio je program sajma, koji je besplatan za sve posjetitelje.
Osim tradicionalnih degustacija i tematskih događanja vezanih uz gastronomiju i plasman ekološki proizvedenih artikala, 15. izdanje sajma donijet će niz zanimljivosti, poput predstavljanja Vodiča za izračun hranjive vrijednosti namirnica, načina financiranja zelenoga gospodarstva kroz linije HBOR-a, kao i savjetovanje o vodama uz obilježavanje Svjetskog dana voda.
Zanimljiva će svakako biti i gastro-literarna i kuharska radionica Veljka Barbierija na Trgu Marina Držića uz nastup klapa i folkloraša. Posebna atrakcija ovogodišnjeg izdanja sajma je i predstavljanje monografije o prvih 15 godina manifestacije, na koju je Vedran Kraljević posebno ponosan.
Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva i ove se godine održava u organizaciji “Dubrovnik Suna” d.o.o., te u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik, Obrtničke komore DNŽ i Turističke zajednice grada Dubrovnika.
Mediteranski sajam foto Boka News
Osnovna je svrha sajma podizanje razine ekološke svijesti, isticanje, razvoj te promocija zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva kroz kvalitetu, plasman i marketing.
Otvaranje sajma i predstavljanje partnera održat će se u četvrtak, 22. ožujka, u podne na Trgu Marina Držića, ispred hotela “Tirena” na Babinu kuku, uz zakusku i gastronomski show, te bogat kulturno-umjetnički program u kojemu uz voditeljicu Nilu Vukosavić sudjeluju i klapa “Bonaca” iz Šibenika te klapa “Laus” iz Dubrovnika.
Toga popodneva, oko 14.30, 20. maja 1999. godine luksuzni kruzer “Sun Vista” vraćao se u Singapur nakon krstarenja po Tajlandu, kada je kvar u glavnom motoru prouzročio iskru i izazvao manji požar koji se nije činio opasnim budući da je procijenjeno kako se vatra jednostavno ne može proširiti i ugroziti ni jednog od 472 putnika i 672 člana posade.
No u 18.30 stvar više nije izgledala nimalo bezazleno pa je s broda poslan poziv u pomoć, a putnicima i posadi je naređeno da bez panike napuste kruzer od 30 tisuća tona, niti ne pokušavajući ući u kabine kako bi eventualno mogli pokupiti dokumente, odjeću i dragocjenosti. Šestodnevno krstarenje svaki je turist platio oko 2500 dolara i mnogi od njih su na putovanje nosili skupocjene stvari, od Gucci torbica do Tiffanijevih ogrlica no, šćućureni na četiri splavi i 18 čamaca za spašavanje, mogli su samo satima gledati kako njihov putujući hotel tone.
U 1.22 iza ponoći “Sun Vista”, kruzer u vlasništvu “Sun Cruises” kompanije, bio je potpuno potopljen. Kasnije su se putnici, od kojih ni jedan nije zadobio nikakve ozbiljnije ozljede, žalili da je posada pokazivala veću paniku nego oni, kako im se činilo da je brod primio više putnika nego što je bilo propisano, a nije ih previše utješila ni prva financijska pomoć od 500 dolara koju im je brodarska kompanija dala kako bi mogli kupiti najnužnije potrepštine kad se, nakon što ih je pokupio neki teretni brod, domognu luke na otoku Penang u Maleziji. Njihova iluzija savršenog odmora raspršila se u samo jednoj noći.
Upravo ovom nesrećom bavi se umjetnica Ana Bilankov, koja u splitskom Multimedijalnom kulturnom centru 22. marta u 19 sati otvara svoju izložbu nazvanu “Smiling Sun”, nastalu tijekom njezina istraživanja kruzera “Sun Vista”. Taj je kruzer 1961. napravljen u Italiji, no tijekom desetljeća svoje plovidbe mijenjao je i ime i vlasnike. Tako se u početku zvao “Galileo Galilei”, potom “Galileo”, a onda “Meridian”, kada je na njemu radio i umjetničin brat.
– Ideju za eksperimentalni videoprojekt “Smiling Sun” sam dobila tijekom rezidencijalnog boravka u New Yorku, kad sam se posvetila istraživanju sudbine kruzera na kojem je nekoć radio i moj brat – kaže Ana Bilankov.
– Brod kao simbol migracije, dislokacije i heterotopijskog “mjesta bez mjesta” pojavljuje se vrlo često u mojim radovima. Ovdje se tema pomalo pomaknula i postavlja pitanje je li turizam, uz snažnu proizvodnju slatkih iluzija, koju zapravo opslužuju uglavnom migranti, kakvih je ratnih devedesetih bilo dosta i iz Hrvatske, doista posljednja utopija današnjice, kako je rekao Boris Greuys. A što ako ova “utopija” završi kao brodolom i kad sunce, logotip kompanije “Sun Cruises”, izgubi osmijeh u morskim dubinama?
– Tema je izmještena iz aktualne migrantske drame jer je riječ o turističkom brodu namijenjenom proizvodnji iluzija konzumerističkog društva, kaže umjetnica.
– Lebdeće, bezvremensko i besprostorno međustanje glavnog motiva u realnom prostoru galerije ili u videoispisu dotiče tako aktualnu realnost kolektivne i osobne geopolitičke fragilnosti, kaže Ana Bilankov.
Ministarstvo rada i socijalnog staranja u sklopu Dječjeg doma Mladost u Bijeloj do kraja godine otvoriće prvo sklonište za djecu žrtve nasilja u Crnoj Gori, piše Pobjeda.
Iz ovog resora pojasnili su za naše novine da su odredili prostor u kojem će da borave djeca, te da će sklonište biti kapaciteta za šestoro mališana.
“To je standard da bude toliko djece. Dužina boravka zavisiće od individualnih potreba djeteta. Biće zaposleni stručnjaci”, istakli su kratko iz ovog resora.
Ovaj projekat, kako su naveli, realizovaće Ministarstvo rada i socijalnog staranja.
“Sklonište će funkcionisati u skladu sa najboljim međunarodnim standardima. Ovo će biti prvo sklonište za djecu žrtve nasilja u Crnoj Gori”, kazali su oni.
Nakon što je nedavno brutalno ubijen petnaestomjesečni dječak nadležni su počeli intenzivnije da se bave pitanjem nasilja u Crnoj Gori.
U više navrata su na skupštinskim odborima konsultativno saslušavani ministri koji si nadležni za ovu oblast kada je, između ostalog, konstatovano da žrtve nasilja nijesu zaštićene u dovoljnoj mjeri kako bi trebalo.
Istaknuto je, takođe, da je u ovoj priči problematična svijest društva koje i dalje posmatra nasilje kao privatnu stvar.
Nedopustivo je, kako su poručili, da građani žmure na slučajeve nasilja koji se događaju u njihovom komšiluku, a da se to dešava potvrđuju i podaci Ministarstva rada i socijalnog staranja o prijavama koje dobijaju centri za socijalni rad.
Prošle godine zabilježeno je 238 prijava na sumnju za zanemarivanje i nasilje nad djecom, dok ih je u 2016. bilo manje svega 165.
Ministarstvo zdravlja podržaće inicijativu bolnice “Meljine” za očuvanjem i daljim radom te medicinske ustanove, koja se suočava sa kadrovskim i finansijskim problemima. To je saopštio Ministar zdravlja Kenan Hrapović tokom razgovora sa direktoricom Bolnice “Meljine” dr Oliverom Elez i njenim saradnicima.
Direktorica bolnice “Meljine” dr Olivera Elez kazala je da se, uprkos zalaganju Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje i ostalih zdravstvenih ustanova, OB Meljine suočila sa ozbiljnim finansijskim i kadrovskim problemima.
Ona je istakla da bolnica funkcioniše isključivo zahvaljujući naporima i posvećenosti zaposlenih.
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja Hrapović je naglasio značaj bolnice “Meljine” u zdravstvenom sistemu Crne Gore, u pogledu obezbjeđivanja blagovremene i dostupne zdravstvene zaštite, imajući u vidu da u Herceg Novom gravitira preko 30 hiljada stanovnika, koji koriste zdravstvene usluge ove ustanove.
On je naglasio da, iako Fond redovno izmiruje obaveze za obavljene usluge, ozbiljni finansijski i kadrovski problemi sa kojima se suočava bolnica “Meljine”, zahtijevaju da se u najkraćem roku preduzmu aktivnosti, prvenstveno u dijelu rješavanja statusa ustanove, kako bi se izbjegao potencijalni negativni uticaj na kvalitet zdravstvenih usluga, odnosno u konačnom na dostupnost zdravstvene zaštite koja se pruža građanima opštine Herceg Novi, tj. Crne Gore.
“Ministar zdravlja i predstavnici bolnice Meljine su se složili da je za rješavanje novonastale situacije i daljeg funkcionisanja ove zdravstvene ustanove, koje ne zavisi isključivo od ugovornog odnosa Fonda za zdravstveno osiguranje, koji plaća usluge koje osiguranicima pruža bolnica Meljine, neophodno da se uključe, osim vlasnika Atlas Grupe i ostali relevantni subjekti, koji mogu doprinijeti konačnom rješavanju statusa bolnice”, poručuju iz Ministarstva zdravlja.
U saradnji NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve” peti festival Male morske pjesme i priče biće realizovan u periodu od 26. do 31. marta.
Šestodnevnom programu Festivala prethodile su radionice kreativnog pisanja, a konkurs na temu “Glavni junak moje priče/pjesme” završen je 15.marta za osnovce dok je za srednjoškolce otvoren do 23.marta. Na konkurs je pristiglo vise od 200 dječijih radova iz zemlje ali i iz regiona, a odluku o najboljima donijeće žiri dječijeg književnog festivala.
Ovogodišnji, peti po redu Festival počeće u ponedjeljak 26.marta u 17h ekološkom radionicom nakon čega u 19h slijedi zvanično otvaranje i promocija Zbornika Festivala. Književnim kvizom kao i radionicom pisanja scenarija, program Festivala nastavlja u utorak od 16h do 19h i u srijedu u istom terminu, kada će, nakon radionice pisanja scenarija biti odigrana dječija predstava Dramskog studija Budva “Uspavanja ljepotica” u Cadmus sineplexu.
U četvrtak, 29. marta u terminima od 16h do 18h planirane su radionica crtanja, te radionica pisanja koje će voditi likovni umjetnik Simon Vučković i dječiji pisac Jasminka Petrović, a od 19h biće priređen okrugli sto na temu “Značaj drame u razvoju djeteta” – program koji je namijenjen odraslima.
Radionicom lutkarstva u petak od 15h nastavlja program festival “Male morske pjesme i priče”. Nakon radionice lutkarstva, u 17h biće priređena knjževna žurka i druženje sa piscima, gostima Festivala, a nakon toga uslijediće svečana dodjela nagrada – Mali od palube.
Posljednjeg dana festivala, u subotu, 31. marta povodom petogodišnjice Festivala u Cadmus sineplexu biće otvorena izložba fotografija koje su zabilježile sve važne trenutke u proteklih pet godina, a nakon toga gosti Festivala, nagrađeni učenici i organizatori ići će na tradicionalni književni izlet čime se okončava peti festival “Male morske pjesme i priče”.
Male morske priče program
U ovogodišnjem Festivalu će pored učenika, takmičara i organizatora učestvovati dječiji pisci Jasminka Petrović, Slobodan i Aleksandar Obradović, Vera Mačić i pisci Radinko Krulanović, Sanja Vilus, zatim dramaturzi Stela Mišković i Miloš Boreta, dr Siniša Jelušić, likovni umjetnici Simon Vučković i Sandra Đurbuzović, profesori Biljana Komarica, Sanja Vojinović, Mirjana Dajičić, Milena Radović Savić, Zorica Joksimović i Tanja Vujačić, zatim producent Mirela Adrović Šofranac, predsjednica OKB Katarina Vukadinović, biolog Nemanja Malovrazić i Anastasija Knežević, pobjednica srednjoškolskog kviza znanja.
Program Festivala će se odvijati u JU Narodna biblioteka Budve, u amfiteatru Akademije znanja, Cadmus sineplexu i Omladinskom klubu Budva.
Kompanija „International Grants and Conuslting“ (IGC) registrovana u Podgorici, iza koje stoji italijanski biznismen Rikardo Boneti, pokrenuće biznis prevoza putnika brodovima na hibridni pogon unutar zaliva Boke Kotorske.
Boneti je za taj projekat već dobio podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma koje je u uvođenje redovnog brodskih tramsporta putnika unutar zaliva Boke brodovima na električni ili kombinovani dizel-električni pogon, prepoznalo mogućnost da Crna Gora ispuni dio svojih obaveza iz EU agende a koje se tiču ekologije i smanjenja emitovanja gasova kojj doprinose efektu staklene bašte.
Pilot projekat na koji je saglasnost dao resor ministra Pavla Radulovića (DPS) podrazumijeva da IGC finansira izgradnju ukupno devet novih trimarana na hibridni pogon, a koje će po sopstvenom projektu i konstrukciji, izgraditi brodogradilište Monte Marine Yachting iz Kotora.
Izgradiće se četiri veća trimarana dužine 23 i širine 6,8 metara, koje pogone po dva dizel motora snage 120 kilovata i dva elektromotora snage po 12 kilovata. Brodovi imaju i 30 fotonaponskih panela kojima će energiju sunca pretvarati u električnu za dopunjavanje svoja dva seta od po 16 kristal-polimernih baterija kapaciteta po 200 amper-sati. Baterije će bez dopunjavanja energijom sunca ili sa elektro mreže preko ukupno 4 stanice za dopunjavanje (Kotor, Tivat, Herceg Novi i Risan), brod kapaciteta 60 putnika i dva člana posade, moći da neprekidno pokreću čak 10 sati.
Sličan sistem pogona samo bez dizel-agregata i sa baterijama nešto manjih performansi predviđen je i za ukupno 5 manjih trimarana kapaciteta 30 putnika sa jendim članom posade. Ovi elektro-brodovi dužine po 16,5 i širine 5,6 metara, saobraćaće na liniji Kotor-Sveti Stasija-Muo-Dobrota- Stoliv-Perast kao i na liniji Perast-Morinj-Risan. Veći hibridni trimarani voziće na liniji Herceg Novi-Tivat-Lepetane-Perast. Projekat koji će realizovati Bonetijev ICG podrazumijeva i izgradnju i opremanje ukupno 13 pristaništa u raznim mjestima duž obale Boke.
Opština Tivat je već sa tom kompanijom potpisala memorandum o saradnji za realizaciju prijekta „Održivi vodeni transport“, a po kome će IGC obezbjediti sredstva, dok će lokalna uprava pomoći u dobijanju svih potrebnih dozvola i saglasnosti državnih organa za njegovu implementaciju, te podržati promociju prijekta na lokalnom i međunarodnom nivou.
Turistička organizacija Tivat ovog mjesecaje predstavila ponudu grada Tivta na dva značajna sajma turizma,,ITB” u Berlinu koji se održavaood 7. do 11. marta i ,,MITT” u Moskvi od 13. do 15. marta 2018.godine.
Predstavnici TO Tivat na oba sajmasu nastupiliu u sklopu prezentacije Nacionalne Turističke organizacije zajedno sa drugim LTO primorja i Podgorice, kao i sa ostalom turističkom privredom CG, a od privredegrada Tivta bili su prisutni takođe i predstavnici hotela visoke kategorije „Regent Porto Montenegro“, i „The Chedi Luštica Bay” u na Berlinskom sajmu, kao i predstavnici,,La Roche” hotela na sajmu turizma u Moskvi.
Turistička organizacija Tivat nudila je bogat izbor promotivnog materijala koji je privukao mnogobrojne posjetioce. Najviše interesovanja posjetioci su pokazali za visoko kategorisane hotele u Tivtu, a TO Tivat je za inostrana tržišta pripremila objedinjen katalog hotelskog smještaja sa cjenovnicima za 2018.godinu u okviru kojeg su se posjetioci mogli informisati i o brojnim ponudama jako kvalitetnog privatnog smještaja. Na Berlinskom sajmu individualni turisti su tražili informacije o kampovima, dok su tur.agencije većinom bile zainteresovane za hotele niže kategorije.
Na sajmu turizma u Moskvi, gdje turisti iz Rusije zauzimaju značajno mjesto među tri vodeća,u posjetama grada Tivta, pokazano je najviše interesovanja za ponudu izletničkog turizma i aranžmana, u prosjeku za period boravka od 5- 7 dana. Naši interpretatori, koji su na štandu TO Tivat davali informacije na ruskom jeziku, dijelili su posjetiocima i mape grada, pješačkih staza, kao i update verziju aktuelnog Gastro kataloga.
Inače, sa ovog prostora koje je ujedno i omiljena destinacija za odmor ruskih turista bilježimo povećanje u broju dolazakaza 32 %, kao i 26 % više ostvarenih noćenja u odnosu na 2016.godinu.
Pozitivne informacije stižu od i nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines-a, koji ove godine najavljuje povećan broj letova iz Moskve i Sankt Peterburga ka Tivtu, u periodu od 25.marta do 28.oktobra, gdje će od 1.juna do 30. septembra letove obavljati svakodnevno i do 3 puta. Takodje 10 ruskih avioprevoznika najavljuje i dodatne rotacije ka Crnoj Gori tokom ljetnje turističke sezone, u periodu od 26. maja do 30. septembra.
Kada su u pitanju konekcije sa njemačkim tržištem, Montenegro Airlines pored već postojećih linija za Frankfurt i Dizeldorf, uvodi nove linije iz Tivta za Lajpcig i Minhen. Niskobudžetna avio kompanija Wizz Air leti za Memingen, a Ryan Air za Berlin, preko cijele godine i to dva puta nedeljno. Takođe imamo informaciju da je Njemačka avio kompanija Lufthansa zainteresovana da otvori cjelogodišnju redovnu liniju iz Frankfurta odnosno iz Minhena za Tivat.
Sa ovog tržišta takođe bilježimo povećenje od 29 % u broju dolazaka njemačkih turista koji su ostvarili 11 % više noćenja u odnosu na prethodnu godinu.
