Kakistokratija je vladavina najgorih; oblik vlasti u kojoj najgore osobe zauzimaju pozicije moći. Predstavnici tivatske lokalne vlasti ne pripadaju čak ni tom sloju. Oni su naime poslušnici najgorih i slijepo izvršavaju njihova naređenja, kaže se u saopštenju Bokeškog foruma.
Dakle, na hijerarhijskoj ljestvici su ispod najgorih – političke i moralne kvazielite, čiji je jedini cilj da pokupi što veći dio plijena, a svojim poslušnicima ostavi da se zaslade mrvicama sa stola.
Novi dokaz ovih tvrdnji je Odluka o poravnanju kojom se Porto Montenegru navodno oprašta preko 5,5 miliona eura duga. Navodno, jer je republička vlast sklapajući Ugovor sa tadašnjim vlasnikom Porto Montenegra Piterom Mankom, sastavila dokument koji mu daje tolika prava da ga ni sam Mank ne bi bolje, u svoju korist, sastavio.
I takvu Odluku predstavnici vladajuće tivatske koalicije aminovaće bez pogovora na narednoj sjednici Skupštine. Tako im je naređeno, a klimanje glavom odavno im je zaštitni znak.
Bokeški Forum neće podržati ovu odluku, već insistira na tome da se krivci za ogromnu materijalnu štetu nanijetu Tivćanima kazne.
Ti krivci sjede u Podgorici, a ovdašnji predstavnici lokalne vlasti njihovi su saučesnici.
Pljačka Boke i Tivta dobija svoj nastavak. Jedino pitanje koje se postavlja je: šta nas čeka u sledećoj epizodi i čiju raskalašnost moramo da platimo? – stoji u saopštenju Bokeškog Foruma.
Vidljivost Kotora u promotivnom materijalu kruzing kompanija neophodno je povećati, jer se, iako uplovljavaju u kotorsku luku, informacijama o gradovima na Jadranskom moru u njihovim katalozima nalaze samo Venecija i Dubrovnik, dok, sa druge strane, putnici žale što su se u Boki Kotorskoj zadržali svega nekoliko sati, istakla je za Boka News direktorica TO Kotor Ana Nives Radović, nakon trodnevnog sajma Reiselivsmessen u Oslu koji je zatvoren juče.
Slična sutuacija postoji i kada su u pitanju norveški tur-operatori i agencije, gdje u objedinjenoj ponudi Mediterana Kotor do sada uopšte nije bio pomenut, zbog čega je neophodno promijeniti takvu praksu.
TO Kotor je tokom sajma ugovorila povoljnosti u realizaciji promotivnih kampanja za 2019. i 2020. godinu, dok se u 2018. može očekivati unapređenje saradnje sa norveškim agencijama i tur-operatorima.
Sajam u organizaciji TO Herceg Novi, na kojem su, pored Korora, učestvovale i turističke organizacije Budve, Tivta, Bara, kao i Institut dr Simo Milošević iz Igala, bio je podijeljen je na poslovni dio i promotivni, koji je otvoren za javnost.
Poslovni dio sajma bio je odlična prilika da se direktno stupi u kontakt sa svim subjektima sa ovog tržišta kojima Kotor jeste ili bi mogao biti destinacija ka kojoj usmjeravaju turiste, naglasila je direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.
TO Kotor na sajmu u Londonu – Ana Nives Radović
Prema njenim riječima potrebno je raditi na boljoj zastupljenost Kotora u info materijalu ovih kompanija.
„Većina kruzing kompanija koje su učestvovale na sajmu u Oslu na mapi destinacija godinama unazad ima Kotor, međutim, u katalozima i brošurama kada je Jadransko more u pitanju ima podataka samo o Veneciji i Dubrovniku. Predstavnici ovih kompanija ističu da putnici sa njihovih kruzera dobijaju informacije o Kotoru tokom plovidbe, međutim, status usputne luke nam nije dovoljan, prije svega jer i putnici žele drugačiji pristup“, istakla je Radović.
U prilog tome idu i tvrdnje posjtilaca sajma, koji, kada prilaze kotorskom štandu, govore o najljepšim utiscima, žaleći što su se u gradu zadržali samo nekoliko sati.
„Upravo promotivni dio sajma potvrdio je da je pristup koji je TO Kotor imala u poslovnom dijelu ispravan. Brojni posjetioci koji su rekli da su u Kotor dolazili kruzerima naglasili su da im se grad veoma svidio i da žele da dođu da se zadrže duže, a mnogi zamjeraju što su putovanja organizovana tako da se u našoj luci zadrže nedovoljno dugo da obiđu sve što žele“, dodala je Radović.
Posjetioci sajma su u velikom broju pokazali da poznaju turističku ponudu Boke Kotorske, budući da veliki broj Norvežana godinama unazad dolazi u Igalo, ali i zahvaljujući kruzerima koji su veliki broj putnika iz ove zemlje doveli u Kotor. Upravo zbog toga neophodno je dodatno promovisati ostatak ponude, budući da interesovanje za duži boravak, posebno u Kotoru, kod velikog broja Norvežana postoji.
Prošla godina bila je najaktivnija i najteža u istoriji Službe zaštite i spašavanja (SZS) Tivta koja je lani imala čak 221 aktivnost. To je drastično više nego 2016. kada je SZS imala ukupno 92 aktivnosti – piše u Izvještaju o radu SZS Tivat za 2017. koji je upućen lokalnom parlamentu na razmatranje i usvajanje.
Tokom 2017. SZS Tivat gasila je 18 požara na objektima, 38 požara na otvorenom prostoru, 3 požara na plovilima, dva požara na automobilima i čak 56 puta gasila zapaljene kontejnere za odlaganje smeća. Broj požara u pojedinim kategorijama je za 150 do čak skoro 200 posto veći od broja takvih incidenata u 2016.godini.
Lani je SZS Tivat imala i 30 tehničkih intervencija, 4 akcije spašavanja povrijeđenih u saobraćajnim udesima, dvije intervencije u slučajevima poplava, dvije akcije pretrage terena za nestalim osobama… Uz ostalo, pripadnici ove Službe u po tri navrata, izlazili su na ispomoč svojim kolegama u Kotoru i Herceg Novom u slučajevima većih požara na teritorji tih opština.
„Požari na otvorenom – šumski požari ovoga ljeta bilježe znatno povećan broj. Vatrena stihija koja nas je zadesila ovoga ljeta progutala je oko 343 hektara šume pretežno srednje i visoke makije kao i oko 60 stabala masline i oko 120 stabala borova. Požari su bili aktivni tokom jula, avgusta i prve dekade septembra mjeseca. Tokom ove požarne sezone oprema, tehnika i vozila su bila preopterećeni tako da je poslije skoro dvoipomjesečne neprekidne vatrene stihije, ogromnim zalaganjem kako pripadnika ove Službe tako i servisera, vozila vraćena u operativno stanje. Sami podaci da je tokom dva mjeseca utrošeno preko 10.000 litara goriva, rad vatrogasnih pumpi po 70 radnih sati, utrošak vode oko 6.000m3 – dovoljno pokazuju kakav su napor izdržala vozila i oprema”- naveo je u izvještaju komandir SZS Tivat Zoran Barbić.
Vatrogasci Tivat
On je odao priznaje kako svojim ljudima, tako i priopadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radoviča koji su takođe dio opštinske Službe zaštite, istakavši da su svi oni pravi heroji koji se nisu štedjeli tokom ljetošnjih nezapamćenih velikih požara u Tivtu i Boki, nerijetko dovodeći u opasnost sosptvene živote kako bi spasili građane, turiste i imovinu kojoj je prijetila vatra. Prema analizi Barbića, ukupno vrijeme trajanja velikih ljetnjih požara koji su počeli prvih dana jula i trajali do polovine septembra je čak 1.400 sati, a u njihovo gašenje osim SZS i DVD Krtoli bili su uključeni Vojska, MUP, niz privrednih kolektiva, dobrovoljaca i međunarodna pomoć u vidu specijalnih protivpožarnih aviona i helikoptera.
Zoran Barbic tokom jedne od ljetisnjih akcija gašenja
Koliki je bio napor tokom aktivnosti na obuzdavanju ljetnje vatrene stihije, potvrđuju i podaci da je samo u julu i avgustu za gorivo za svoja i vozila ostalih gasitelja, SZS Tivat potrošila 8.924 eura, što je neznatno manje nego za sav ostatak godine kada je za gorivo potrošeno ukupno 8.950 eura. Hrana i piće za gasioce koji su danima bili na terenu plaćeni su 8.838 eura, remonti vozila i opreme koštali su preko 12.500 eura, za djelove je plaćeno preko 8 hiljada, a za auto-gume više od 3.800 eura…
“Donacije tokom ljetnje vatrene stihije od strane preduzetnika, pojedinaca i javnih ustanova bile su vrijedne oko 20.000,00€ a sastojale su se u hrani, piću, rezervnim djelovima, uslugama remonta vozila, gorivu, dronu, ličnoj zaštitnoj opremi za DVD itd”—navodi se u Izvještaju.
Inače, SZS Tivat ima 30 zaposlenih, a DVD Krtoli broji oko 50 aktivnih članova. SZS Tivat raspolaže sa ukupno 10, a DVD Krtoili sa 4 specijalna protivpožarna i drugih interventnih vozila.
Aktualna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaliva potisnula je u drugi plan činjenicu da RH sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana. I dok je spor s Bosnom i Hrecegovinom kod Neuma relativno prisutan u javnosti, otvorena pitanja s Crnom Gorom spominju se dosta rijetko. To i nije tako loše u ovom kontekstu, naravno, ali tema bi se uskoro mogla početi intenzivnije razvijati – u ovom ili onom smjeru. Crnogorski mediji naveli su tu mogućnost proteklih dana, kazujući da se razrješenje očekuje i kao eventualni uvjet u procesu pregovora te države za ulazak u Europsku uniju, piše DW.
Povjerenstvo za razgraničenje RH i CG nije se sastalo već tri godine. U međuvremenu se i dalje provodi dogovoreni protokol iz 2002. godine, a slijedila ga je i načelna najava da će se preostala pitanja urediti dogovorno. Pritom treba znati da se razgraničenje na kopnu ne smatra spornim, no budući izgled morske granice između dviju država, kod hrvatskog poluotoka Prevlake, zasad ostaje nepredvidivim. Također, razliku između tretmana kopnene i morske granice umnogom određuje to što su one na kopnu naslijeđene direktno iz bivše države – SFR Jugoslavije – dok razgraničenje na moru između republičkih sastavnica te zemlje ionako nije postojalo.
Za Deutche welle moguća rješenja graničnog razgraničenja na Prevlaci iokolnom moru komentirali su akademik Davorin Rudolf, pravnik i bivši diplomat i Luko Brailo, kolumnist portala Dubrovniknet.hr.
Imajući u vidu uspostavljenu saradnju između Republike Hrvatske, Albanije i Crne Gore u okviru Jadranske trilaterale, i bilateralnog sporazuma o saradnji u području zaštite okoliša, Ministarstvo zašite okoliša i energetike Hrvatske uputilo je poziv za održavanje ministarskog sastanka u februaru 2018. godine radi definisanja konkretnih projekata za rješavanje pitanja morskog otpada nastalog u Albaniji i Crnoj Gori.
Hrvatski ministar Ćorić će ujedno 18. januara 2018. godine na trećem koordinacijskom odboru ministara Republike Hrvatske i Republike Italije predložiti Italiji da, kao države s najdužom granicom na Jadranskom moru, razmotre mogućnost razvoja programa kojim bi zajednički pružili tehničku i stručnu pomoć ostalim državama Jadrana da riješe svoj problem onečišćenja mora s kopna.
U zaleđu Herceg-Novog, sinoć je u prazničnoj atmosferi, kako i dolikuje prvoj ovogodišnjoj trci, održano četvrto kolo, noćna trka LAZURE novske sky MINI trali lige.
Staza je bila dugačka 1,2 km sa startom kod lovačke kuće na Žljebskoj Lastvi i ciljem na Radoštačkom sedlu.
Prvo mjesto u muškoj konkurenciji osvojio je Nikšićanin Miloš Mikić Mikser, drugi Janko Gardović, a treći Perica Vučković, obojica iz Herceg Novog.
U ženskoj konkurenciji nije bilo dileme, naša najbolja trail trkačica Kotoranka Miluša Bošković sa vremenom 21 minut i 18 sekundi je bila prva, Aleksandra Zaharova iz Rusije druga i Milica Miletić iz Srbije treća.
„Veoma bitan segment je bio što nas je poslužilo idealno vrijeme za održavanje jedne ovakve trke. Dužinom staze su bile raspoređene svijeće, vatromet koji je označio start i drugi koji je ispaljen kada je stigao prvi takmičar na cilj su ostavili nevjerovatno lijep ugođaj kako trkačima na stazi tako i nama koji smo bili u organizaciji. Poseban detalj je bio i vatra na cilju koju je pripremio Željko Starčević pored koje su se trkači, kada bi stigli na Sedlo, mogi ogrijati. Pri povratku sa vrha u Lovačkoj kućici za sve trkače, pripremljen je topao čaj i kuvano vino koje je pažljivo spremio naš trkač Goran Baltić“ – saopštili su organizatori.
Tim, na čelu sa ekipom Orjen Outdoor i Niskogorcima, uz podršku LAZURE Marina & Hotel, Agencije za zaštitu i razvoj Orjena i Suplement store Montenegro koju su i ovoga puta darivali najbolje takmičara,bio na visini zadatka.
Sljedeće 5. kolo, Bjelotina Mini Ultra Trail, na programu je 27.januara.
Prethodnih dana bili smo svjedoci vijesti koje su sa društvenih mreža prenijeli brojni mediji o zloupotrebama životinja. Prvo pas, a kasnije mačka koji su u Boki Kotorskoj krivolovcima poslužili kao mamac za hobotnice (hrane se kao strvinari i kao predatori)…
Tada su iz NVO „Prijatelji životinja“ pozvali nadležne državne instutucije da pronađu i kazne počinioce i ukazali na njihovu nedovoljnu brigu i ažurnost.
U nastavku donosimo jednu sasvim drugačiju, humanu priču kako životinje pamte i uzvraćaju ljudskoj dobroti…
vjeverica
Kada je Brantley Harrison sa svojom porodicom spasila jednu povrijeđenu vjevericu, nisu ni slutili da će se vratiti u njihov dom osam godina kasnije.
Ovu vjevericu je napala sova i skoro je uginula. Međutim, ova porodica iz Sjeverne Karoline (SAD) ju je uspjela spasiti.
Dali su joj ime Bela te brinuli o njoj neko vrijeme. Hranili su je voćem i orašastim plodovima dok se nije potpuno oporavila.
Vjeverica Bela
Kada se potpuno oporavila, bila je spremna vratiti se u prirodu. Napustila je porodicu i nastavila sa svojim životom na slobodi.
Vjeverica Bela
Povremeno se vraćala, kao da ih je htjela posjetiti i vidjeti jesu li dobro.
Vjeverica Bela
,,Bela se povremeno pojavljivala na vratima, čekajući da je neko primijeti i pozdravi se s njom. Ponekad se znala popeti na prozor i tamo stajati sve dok ne vidi nekog u kući,” rekla je Brantley.
Osam godina nakon što joj je ova porodica pomogla, došla im je nešto važno pokazati.
Vjeverica Bela
Dovela je svu svoju mladunčad, kako bi ih upoznala s porodicom. Oni su bili van sebe od sreće i oduševljenja!
Vjeverica Bela i mladunčad
,,Divno je vidjeti kako životinja za koju sam se brinula sada ima svoju porodicu o kojoj se brine,” rekla je Brentley.
Protekla tri dana na Orjenskom masivu je prvi put održana vježba simulacije prirodne katastrofe – zemljotresa, u kojoj su učestvovali pripadnici službi zaštite i spasavanja Herceg Novog i Kotora i kolege iz Hrvatske: iz Opatije, Rijeke, Dubrovnika i sa Mljeta.
Danas je na Kamenom održana vježba potrage za nestalim osobama i izvlačenja iz ruševina, kojoj su prisustvovali i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević.
Po završetku vježbe razmijenjena je potpisana Povelja o pobratimljenju između Udruženja spasilačkih pasa Crne Gore i Udruge potražnih pasa Hrvatske, radi još uspješnije buduće saradnje, unapređenja rada sa spasilačkim psima i uzajamne pomoći.
Potpisivanjem Povelje obje strane su izrazile spremnost da se međusobno pomažu i u slučaju potrebe stave na raspolaganje članove svojih timova. Želja je da ova Povelja bude temelj zajedničkog usavršavanja dvije organizacije.
Učesnicima se zahvalio i čestitao predsjednik Opštine Stevan Katić, koji je pohvalio organizaciju vježbe i istakao potrebu da se nastavi saradnja među službama u okruženju.
“Akcidentne situacije, kao što je zemljotres, ono su što ujedinjuje sve države i narode bez razlike. Važno je da znamo da možemo računati jedni na druge, ali i da se, kao grad i regija u trusnom području, pripremimo za što adekvatnije reagovanje u kriznim trenucima”, kazao je Katić.
Prema ocjenama instruktora vježba je odrađena bez greške, uprkos tome što se ovi timovi susreću po prvi put.
“Vidim ovdje jako veliki potencijal za budućnost i treba da budete ponosni na ove ljude. Što se nas tiče na raspolaganju smo šta god da vam treba. Naravno, više bih volio da vježbamo hiljadu dana nego da jedan dan moramo da radimo. Ipak, samo vježbanjem možemo biti spremni za dan za koji se svi nadamo da neće doći”, rekao je predsjednik Povjerenstva vatrogasnih i potražnih timova u Hrvatskoj Zoran Laslavić. On je imao samo riječi hvale na račun profesionalnosti i sposobnosti hercegnovskih spasilaca.
Sa zajedničke vježbe
Načelnici novske i kotorske Službe zaštiti, Zlatko Ćirović i Maksim Mandić, su u ime svojih timova iskazali zadovoljstvo organizacijom i saradnjom, uz nadu da će se ovakvi susreti nastaviti i stalno unapređivati uslovi za rad onih od kojih u kritičnim momentima zavise ljudski životi.
“Ne smije na ovome da se stane. Ovi timovi moraju da se šire, da ih bude što više. Naravno, za to nam je potrebna oprema, pa se nadamo da će, osim pomoći gradova, i država uvidjeti da je potrebno ulagati sredstva kako bismo bili spremni za reagovanje u slučaju zemljotresa, jednog od najvećih hazarda koji može pogoditi naše priobalje”, kazao je Mandić.
Tokom trajanja praktično-pokazne vježbe spasioci i psi su radili na nekoliko segmenata: pružanje prve pomoći, spasavanje sa visina i dubina, potraga sa potražnim psima obučenim za potrage u ruševinama i na otvorenom prostoru.
Stručni nadzor vježbe su obavljali instruktori, koji su zaduženi da poslednjeg dana vježbe izvrše provjeru stečenog znanja polaznika i na osnovu toga dodijele adekvatne sertifikate.
Radi se o prvoj vježbi ovog tipa u Crnoj Gori, a strateški partner i pokrovitelj vježbe je Opština Herceg-Novi, koja je preko lokalne Službe zaštite i spašavanja i organizator vježbe.
Veliki broj novootvorenih što legalnih, što nelegalnih gradilišta u Tivtu koje nakon usvajanja kontroverznog novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata niču kao „pečurke poslije kiše“, osim loših efekta na pejsaž, nerijetko pričinjava i ekološke probleme.
Tako su stanovnici Donje Lastve gdje u zaleđu obale „niče“ nekoliko novih velikih rezidencijalnih zgrada, već danima svjedoci zagađenja mora od izlivanja zemljom i blatom krcatih podzemnih voda koje se ispumpavaju sa gradiilišta i po pravilu, usmjeravaju u najbliže odvodne kanale atmosferske kanalizacije koji ih onda dovode u more.
Iako je riječ o prirodnom materijalu, zemlja i blato u rastvorenom obliku, pogubno djeluju na živi svijet u moru jer morskim organizmima otežavaju ili potpuno onemogućavaju disanje, dok alge i ostali nepokretni organizmi na morskom dnu, bivaju prosto živi zatrpani.
Uprkos činjenici da se u more pred Donjom Lastvom već danima mogu vidjeti ovakve i slične mrlje mnogo većih dimenzija, niko od nadležnih inspekcija do sada nije ništa preduzeo da se ovo spriječi i sankcioniše.
Koncert Sanje Ilić i Balkanike, koji je trebao da bude poklon Crkvene opštine Herceg Novi i Turističke organizacije, Hercegnovljanima i gostima povodom dočeka pravoslavne Nove godine, prekinut zbog jake kiše i lošeg vremena ali će poznati beogradski muzičari svoj nastup ipak održati u Herceg Novom – saopštili su organizatori.
,,Dogovorili smo se sa organizatorima da se kocert odloži i mi ćemo nastupiti ponovo ovdje do kraja ljeta”, kazao je Sanaj Ilić sinoć na Belavisti kada je kiša omela održavanje svečanosti kojom se obilježavao početak godine po julijanskom kalendaru.
Tako je nevrijeme pored koncerta beogradske pop-rock grupe Van Gogh, odložilo još jedan događaj koji su Turistička organizacija i Opština Herceg Novi namjenili sugrađanima i gostima u okviru prazničkih dana januara. Međutim, oba koncerta su samo odložena ne i otkazana, pa će se tako koncert grupe Van Gogh održati tokom Praznika mimoze, a Balkanika će svoj nastup imati na ljeto. O tačnim terminima organizatori će blagovremeno informisati javnost.
Grupa Balkanika, na čelu sa renomiranim kompozitorom Sanjom Ilić, okuplja deset mladih, poznatih i talentovanih muzičara koji sviraju drevne balkanske instrumente, a iza sebe imaju preko 100 koncerata širom svijeta. Dva ženska etno vokala i jedan muški rok-vokal, u kombinaciji sa tvrdim elektronskim zvukom i drevnim balkanskim instrumentima, postižu fantastičan, moderan i originalan zvuk koji se sada po prvi put čuje na Balkanu.
Balkanika je osnovana 2000. godine i konstantno razvija zvuk bez ekvivalenta na svjetskoj muzičkoj sceni. Muzički stil je teško opisati; to je originalni zvuk koji kombinuje “world music” elemente i snažne ritmove Balkana, uz moderan senzibilitet.
