Požar niskog inteziteta na Orjenu u stranama Borove glave i dalje je aktivan. Iznanadna kiša u subotu i smanjenje vjetra znatno su ga utišali, ali ne i ugasili.
U subotu je gorila jugozapadna strana Borove glave, pretežno u nižim dijelovima obraslim bukovom šumom, ali vatra se strminom pod travom i šibljem širila i do pojasa munike, endemske vrste bora (zaštićene zakonom).
Teren je teško pristupačan, dostupan jedino planinskom stazom sa Orjenskog sedla, udaljenog gotovo jedan sat hoda.
Naravno, preporuka je da se ova staza zbog opasnosti do daljnjeg ne koristi, osim u svrhe nadzora i gašenja požara.
Fotografije iz daljine su od subote ujutro, napravljene sa padina Kosmaša, dok su fotografije sa lica mjesta od subote u kasno popodne, nakon 20-ominutnog ljetnjeg pljuska.
U sklopu manifestacije „The yacht week“, koja je prvi put organizovana u Crnoj Gori, nekoliko stotina ljudi jedrilo je danas na 35 jedrilica i katamarana od Herceg Novog do Kotora i nazad.
„The yacht week“ manifestacija je koju od 2006. godine organizuje agencija „European travel ventures“. Predstavlja sedam dana organizovanog grupnog jedrenja upotpunjenog raznolikim dešavanjima, a čiji je cilj otkrivanje novih destinacija. Do sada je organizovana u Hrvatskoj, Grčkoj, Italiji, Španiji, Karibima i Tajlandu, a organizatori su odlučili da prvi put posjete Crnu Goru, „poslednju neotkrivenu tajnu Jadrana“, kako su saopštili zbog “ istorije i velikog broja značajnih spomenika kulture, ljepote Starog grada, tvrđava i same Luke, dobre lokacije, ali i šarma koji posjetioce nikada ne ostavlja ravnodušnim“.
Direktor Agencije za gazdovanje Gradskom lukom Herceg Novi, Vladimir Zloković kaže da je među gostima 50 odsto Amerikanaca, 15 % su Kanađani, a ostali su iz Zapadne Evrope i Australije.
-Herceg Novi je i početna i krajnja tačka njihovog krstarenja u Crnoj Gori i siguran sam da će odavde ponijeti lijepe utiske. Večeras će da obiđu grad, naše kulturno -istorijske znamenitosti, da se zabave, a zatim idu u Tivat, Kotor i Budvu. Ovo je dobra promocija i Herceg Novog i Crne Gore kao turističke destinacije- kazao je Zloković, za Radio Herceg Novi.
U okviru Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival, danas je predstavljeno Udruženje producenata i reditelja Crne Gore (UFPRCG).
Na konferenciji za novinare, predsjednik Udruženja, reditelj Željko Sošić, govorio je o ciljevima Udruženja, kao i aktivnostima koje su prije svega usmjerene na promociju, razvoj i unapređenje djelatnosti filmskih reditelja i producenata.
“Neki od ciljeva Udruženja su i unapređenje položaja filma i kinematografije, ali i sistemski doprinos podizanju profesionalnog nivoa proizvodnje cjelokupne crnogorske kinematografije”, kazao je Sošić.
Članica UO Udrženja, producentkinja Nina Redžepagić, pozvala je sve reditelje i producente koji ispunjavaju uslove predviđene Statutom da detaljne informacije o samom pristupu Udruženju nađu na internet sajtu Udruženja www.ufpr.me.
“Pored ostalih aktivnosti, UFPRCG će u narednom periodu održati sastanke sa lokalnim samoupravama, ali i ostalim institucijama s ciljem da se crnogorskim produkcijama olakšaju uslovi za snimanje u crnogorskim opštinama. Uskoro će svi članovi moći da prate i profil udruženja na društvenim mrežama i informišu se o svim aktivnostima i novostima vezanim”, kazao je predsjednik Udruženja filmskih producenata i reditelja, Ivan Đurović.
UFPRCG će se predstaviti na filmskim festivalima u Sarajevu, Zagrebu, Trstu i Tirani.
Večeras će u organizaciji Filmskog centra Crne Gore i UFPRCG biti održan koktel u Gradskoj kafani Herceg Novi, s početkom u 22:30 sati.
Nedavno pokrenuti i već u ovdašnjoj javosti izuzetno popularni brend odjevnih predmeta „Republica di Boka Clothing“ iz Herceg Novog, inicirao je zanimljivu humanitarnu akciju „Boka za Lušticu“.
Naime, kupcima su ponuđene specijalno dizajnirane majice da uznakama brenda „R di B“, a koje nose i specifičnu poruku posvećenu ogromnim požarima koji su u protelih dvadesetak dana, zahvaljujući (ne)sposobnosti Direktorata za vanredne situacije crnogorskog MUP-a, opustošili milione kvedrata šume, maslinjaka i makije na do sada netaknutim zelenim površinama poluostrva Luštica.
Na majicama je uz simbol drveta u vatri i novoposađene biljke, napisano „Zapamti/Remember Luštica 2017“.
„Svjedoci smo da svake godine bukte požari koji pustoše Lušticu odnoseći stare maslinjake, šume i ugrožavajući kuće, a nerjetko i živote ljudi. U borbu se periodično uključe svi oni kojima je Luštica u srcu, a hrabri vatrogasci su cijelo vrijeme prisutni provodeći dane i noći u borbi sa vatrenom stihijom. Svi su primjetili dotrajalu opremu vatrogasaca kao i zgarišta koja su ostala za požarima. Robna marka “R di B” pokreće humanitarnu akciju prikupljanja novca za obnavljanje opreme dobrovoljnog vatrogasnog društva kao i kupovine sadnica u cilju pošumljavanja poluostrva. Pripremljeno je 100 majica koje će biti prodavane po cijeni od 10 eura uz mogućnost da neko donira i više ukoliko je u mogućnosti.”- objavili su na svojoj FB stranici iz brenda “Republica di Boka Clothing”.
Iz te firme su uzrazili nadu da će njihova simbolična akcija doprinjeti podizanju svjesti o opasnosti koje nose požari kao i posljedicama koje trpe svi turistički radnici koji privređuju u nebezbjednom okruženju.
“Požarima doprinose vrućine, ali i svi mi koji se ponekad neodgovorno odnosimo ka prirodi”- poručili su iz “Republica di Boka”.
Predsjednik Opštine Kotor i lokalnog Odbora Demokrata Vladimir Jokić podnio je nadležnom državnom tužilaštvu preko svog punomoćnika kirivičnu prijavu povodom, kako je saopštio, javnog poziva Savjeta mladih DPS-a iz tog grada na njegovo linčovanje.
“U nizu brutalnih napada i podmetanja koji traju od dana mog izbora za predsjednika opštine Kotor, ovaj poslednji je najmonstruozniji, kojim su pokazali svoje pravo lice. Dodatno zabrinjava kada ovakvi pozivi dolaze od strane onih koji su vlast već 27 godina i koji kontrolišu sve državne organe, javne i tajne službe”, saopštio je Jokić, komentarišući objavu na Fejsbuku.
Prema njegovim riječima, javni poziv na linč, uz dodatno pojačavanje tog poziva onom da “nije svako Ture za vezira”, su isti metodi koji su korišteni devedesetih u obračunima širom regiona.
“Nadao sam se da su takvi dani iza nas, ali je očigledno da isti oni koji su tada pozivali na linč ni danas nijesu odustali od svojih metoda. Od dana osnivanja Demokrata pacovskim kanalima pozivate na linč, angažujete sve vaše udbaške kapacitete da nas zaustavite, ali do danas nismo imali formalnu potvrdu da stojite iza hajke na Demokrate. Danas je jasno da je ista ruka koja je pisala ovaj poziv na linč sa svojim dobro poznatim pomagačima pisala i sramni letak u Herceg Novom”, naveo je Jokić.
On je dodao da od nadležnih državnih organa očekuje hitnu reakciju, otkrivanje i kažnjavanje svih odgovornih.
“Znajući na šta ste sve spremni i šta ste sve radili ne tako davno, poručujem vam da ću za bilo koju, i najmanju neprijatnost učinjenu mojoj porodici, prijateljima, kolegama i meni lično smatrati za odgovorne DPS, lokalni i državni, njihovog predsjednika Đukanovića i premijera Markovića”, naveo je Jokić.
Obilazeći proteklih vrelih avgustovskih dana prepune plaže na Crnogorskom primorju, aktivisti Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) tokom vikenda posjetili su i plaže na tivatskoj rivijeri – Belane, Gradska plaža, Kalardovo, Kamelija, Oblatno, Opatovo, Palma, Plavi horizont, Seljanovo, Verige, Stara Račica. Tom prilikom su prisutnim gostima dijelili edukativno – propagandni materijal CDPR-a, brošuru „Sačuvajte svoju kožu od neželjenih efekata sunca, može vam trebati”.
U brošuri su pobrojane preporuke CDPR-a u vezi nekih koristi, ali i štetnosti od efekata sunčanja, koji ne zastarijevaju, već naprotiv doprinose da ljudi brže stare i obole.
“U brošuri navedene osnovne naznake vezane za tu temu -da je sunčanje zdravo, što nije potpuna istina, kako se mjeri nivo ultravioletnog zračenja, koliki je rizik oboljevanja od kancera kože, velika zabluda da tumore kože ne treba operisati, jer je hirurška intervencija zapravo najbolji, a često i jedini način liječenja ovih tumora i ne smije se odlagati, te najvažnija preporuka da redovno kontrolišete svoju kožu. Istovremeno su u brošuri dati savjeti „Pametno sa suncem”, gdje je nabrojano osam osnovnih preporuka, kao što su: ne sunčati se između 10 i 17 sati, tražite sjenku ili je stvarajte, nosite šešir sa širokim obodom, nosite naočari za sunce, pokrijte ruke i noge, nosite bijelu ili svijetlu laganu odjeću, nanesite kremu za sunčanje (sa faktorom minimum 20), pa do savjeta da bebe mlađe od godinu dana vrlo malo ili uopšte ne iznosite na sunce”- kazao je izvršni direktor CDPR Domagoj Žarković.
Centar za održivi razvoj i ekologiju iz Trebinja danas je organizovao potpisivanje peticije za zaštitu Orjena i formiranje nacionalnog parka na ovom planinskom masivu.
Izvršni direktor Centra za održivi razvoj i ekologiju Aleksandar Vukanović rekao je da je Orjen izrazito bogat biljnim i životinjskim svijetom, a nedovoljno istražen.
“Proglašavanjem Orjena nacionalnim parkom spriječila bi se izgradnja vikend naselja i drugih objekata, a prostor, jedinstven u ovom dijelu BiH, adekvatno zaštitio”, naveo je on.
Predsjednik Planinarskog društva “Vučji zub” Igor Škero ističe da ljubitelji ljepota najviše planine primorskih Dinarida sa velikim nestrpljenjem očekuju proglašenje područja Orjena nacionalnim parkom, prenosi Srna.
“Prema našim saznanjima, Vlada RS planira da donese takvu odluku. Orjen po mnogo čemu to zaslužuje, da bude zaštićeno područje, jer na ovom prostoru se nalaze brojne endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta”, istakao je Škero.
Peticiju za zaštitu Orjena potpisalo je više stotina Trebinjaca i turista.
U trebinjskom Kulturnom centru sinoć je otvorena izložba fotografija “Orjen”, autora Slavenka Vukasovića iz Trebinja.
Kompanija Azmont Investments je od ulaska na tržište, 2012. godine, u rizort Portonovi investirala 221 milion eura, saopštio je njen izvršni direktor Rašad Alijev i dodao da se do potpune realizacije projekta očekuju ulaganja od 650 miliona eura.
„Podsjećanja radi, ugovorna obaveza je da u prve četiri godine investiramo 52 miliona eura, odnosno 258 miliona eura za osam godina“, rekao je Alijev u intervjuu agenciji Mina-business.
On je, komentarišući aktivnosti na realizaciji projekta, rekao da su grubi radovi na Portonovi Marini završeni i da Marina privlači sve više pažnje.
„Kao dio radova u sklopu prve faze projekta, pored Marine, glavni strukturni radovi na Donjem naselju, ali i Marina apartmanima i Ribarskom naselju su završeni. U ovom dijelu i prve zgrade dobijaju svoj konačni izgled jer je postavljanje krovova i rad na fasadama u toku. Uporedo sa ovim, nastavljamo da radimo na pripremnim radovima i temeljima za prvi One&Only u Evropi“, kazao je Alijev.
Prema njegovim riječima, čak i u ovoj fazi, kada je Portonovi gradilište, projekat je prepoznat kao novi crnogorski dragulj.
„Ovo je velika odgovornost za nas, ali i podstrek da ga realizujemo shodno planovima i osiguramo njegov rast i razvoj na duge staze. Naredne godine nas očekuje i početak rada, a samim tim i mnogo stvari koje dolaze sa otvaranjem rizorta. Pormocija Crne Gore kao destinacije i Portonovog kao njenog dijela je veoma važna i stoga smo sa ovim aktivnostima počeli prošle godine“, saopštio je Alijev.
On je podsjetio da su u kompanije više puta naglašavali da je njihova ambicija da postave standarde ne samo u Crnoj Gori već i šire.
Rashad Aliyev
„Sve ovo će biti velika promjena i značajno doprinijeti Crnoj Gori kao državi, a naš rizort pozicionirati na svjetskoj mapi. Portonovi je projekat gdje investiramo, stvaramo i razvijamo u svim fazama. Kao takav, on ima svoju specifičnu dinamiku i mijenja se kako bi odgovorio na potrebe ciljne grupe“, objasnio je Alijev.
Na taj način će, kako je naveo, biti atraktivan ljudima koji žele da dođu i otkriju ne samo njega, već i Crnu Goru.
Na pitanje koji su najveći problemi sa kojima se kompanija suočava u toku realizacije projekta Portonovi, Alijev je odgovorio da sve to posmatraju više kao izazove i čine sve da se oni riješe.
“Jedan od glavnih izazova svakako jeste infrastruktura generalno, pa u ovom dijelu ima jako puno prostora za rad i za napredak ako se krećemo ka tome da smo visokoelitna destinacija. Veoma smo srećni što vidimo sve više letova ka i iz Crne Gore. To je svakako samo jedna puzla i mnogo više treba raditi na ovom polju kako bi putevi i konekcije bile bolje”, smatra Alijev.
Jedan od izazova koji u kompaniji vide su i ljudski resursi koji mogu podržati rad ne samo rizorta Portonovi, već i drugih ključnih igrača u ugostiteljstvu u Crnoj Gori.
“Kako bismo doprinjeli razvoju ljudskih resursa, kao kompanija smo prošle godine podržali osnivanje Akademskih studija za međunarodno hotelijerstvo i menadžment na UDG-u. To je zajednički projekat kompanije Azmont Investments, UDG-a i poznate međunarodne visokoškolske ustanove za hotelijerstvo i menadžment Vatel”, kazao je Alijev.
Portonovi by Azmont Investments – budući izgled
Pored finansijske podrške u iznosu od 250 hiljada eura za kupovinu franšize od Vatela kojom se obezbjeđuje franšiza za Akademske studije za međunarodno hotelijerstvo i menadžment na UDG u narednih 11 godina, kompanija Azmont Invesments odlučila se za finansiranje i stipendijskog programa.
Program je prvenstveno namijenjen budućim visokoškolcima iz Boke Kotorske, gdje će u prednosti biti kandidati iz Herceg Novog.
“U ovoj i prošloj godini kompanija Azmont Invesments je podržala ukupno devet studenata sa 60 hiljada eura i na taj način doprinijela pripremi nove generacije mladih ljudi koji sebe vide kao uspješne profesionalce u ugostiteljstvu, turizmu i hotelskom menadžmentu”, dodao je Alijev.
On smatra da je potrebno više investirati i to ne samo investitori i kompanije koje u Crnoj Gori razvijaju projekte, već i Vlada.
„Ovo je posebno važno u dijelu marketinga i promocije kroz koje treba stvoriti svijest i percepciju da je Crna Gora luksuzna destinacija. Ipak, želimo da pohvalimo rad crnogorske Vlade koja je od obnavljanja nezavisnosti, prošle godine radila i doprinjela da cijela država ojača ekonomiju, uz fokus na turizam i razvojne investicije koje doprinose ljepoti ovog dijela Jadrana”, rekao je Alijev.
Portonovi
Komentarišući ranije najave da će se u projekat Portonovi uključiti novi partneri, Alijev je saopštio da je Azmont Investments glavni investitor projekta Portonovi i da okuplja oko sebe tim respektabilnih partnera.
„Vjerujemo da je ovo jedini pravi način da stvorimo uspješan rizort koji će se pozicionirati u regionu, ali i šire. Nalazimo se u finalnoj fazi pregovora i potvrde novog partnerstva sa poznatom međunarodnom kompanijom koja dijeli našu viziju i spremna je da vodi Portonovi Marinu kao integralni dio rizorta na efikasan način, postavljajući nove standarde u ovoj industriji“, kazao je Alijev.
Na pitanje da prokomentariše spekulacije o mogućem ustupanju projekta Portonovi drugoj kompaniji, Alijev je rekao da su posvećeni Portonovi projektu i da su srećni što su ovdje.
“U ovom trenutku, za nas to nije opcija. Naš tim predano radi na širenju i jačanju prisustva u Crnoj Gori koja je kao aktraktivno tržište među liderima u Evropi. Pet godina je kako smo ovdje i vjerujemo da smo uradili dosta. Kao kompanija, poznati smo najprije kao investitor Portonovi projekta”, objasnio je Alijev.
On je dodao da biti u Crnoj Gori za njih znači mnogo vise.
“Ovdje smo i da podržimo i doprinesemo lokalnoj zajednici kroz društveno odgovorno poslovanje. Prošle godine našem poslovnom portfoliju smo dodali i banku pod nazivom Nova Banka”, zaključio je Alijev.
U Crnoj Gori jutros je pojačana frekvencija vozila, naročito na putevima koji vode ka turističkim centrima, saopštili su iz Auto moto saveza i vozačima savjetovali da, zbog visokih temperatura, izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana i prave češće pauze.
Saobraćaj teretnih vozila čija je dozvoljena masa veća od 7,5 tona je, od 17 do 22 sata, zabranjen na djelovima puteva: M-2 Bioče – Kolašin – Mojkovac, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac, M-2 i M-2.4 granični prelaz Debeli brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – granični prelaz Sukobin i M-2.3 Podgorica – Cetinje – Budva.
Zabrana se ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija, kao i vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona i asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu.
Naredba se ne odnosi ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-2 od graničnog prelaza Debeli brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
Zbog minerskih radova na južnom portalu tunela Vežešnik auto puta Bar – Boljare, na prvoj sekciji Smokovac – Uvač – Mateševo saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila u trajanju ne dužem od 15 minuta u terminima od jedan do pet sati, od deset do 12 i od 14 do 16 sati.
Na dionici auto puta Bar – Boljare na regionalnom putu R-19 dionica Bioče – Klopot, saobraćaj će zbog miniranja biti obustavljen za sva vozila u trajanju ne dužem od 30 minuta u terminu od deset do 12 sati i od 14 do 16 sati.
Na regionalnom putu, dionica Cetinje – Njeguši, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj će biti obustavljen za sve vrste vozila od osam do deset i od 14 do 16 sati.
Na magistralnom putu M-2, dionica Rožaje – Špiljani se, zbog sanacija klizišta Besnik i kosine na lokalitetu Zeleni, saobraća se jednom trakom naizmjenično.
Na regionalnom putu R-12 Petrovići – Vraćenovići, režim saobraćaja će zbog radova biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu R-23 Resna – Grahovo, zbog proširenja krivina, saobraćaj će biti obustavljen ne duže od 15 minuta, u periodu od osam do 17 sati.
Vrijeme
U Crnoj Gori danas će biti sunčano i veoma toplo, sa najvišom dnevnom temperaturom do 42 stepena, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju I seizmologiju.
U kontinentalnim predjelima slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok u popodnevnim satima, ponegdje u planinskim oblastima, prvenstveno na sjeveru, postoji mogućnost za kratkotrajnu kišu ili grmljavinu.
Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od 15 do 27, najviša dnevna od 30 do 42 stepena.
Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 43 godine za redom, prve subote avgusta, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.
Pored brojnih posjetilaca, domaćih i stranih, proslavi je prisustvovao veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić koji je sa predsjednikom Kulturno-zavičajnog društva „Napredak“ iz Gornje Lastve, Zoranom Nikolićem na kraju ušao u kolo.
Lastovska fešta 2017.
U nastavku fešte, uslijedila je muzika za ples uz taktove “Jessy band-a” iz Splita i bogata ugostiteljska ponuda.
Feštovalo se do ranih jutarnjih sati, uz poznate dalmatinske hitove…
Lastovska fešta 2017.
Slavili su i najmlađi….
Najmlađa članica HKD Napredak na fešti
“Jessy band-a” ulijed velikih gužvi na graničnim prelazima, Neum i Karasovići, nakon dvanaestosatnog putovanja iz Splita stigao je pred samu feštu i podigao raspoloženje…
Lastovska fešta 2017.
Feštu je organizovalo Kulturno-zavičajno društvo “Napredak”, a sponzori su bili Dubrovačko-neretvanska županija i Turistička organizacija Tivat.
Gornja Lastva
Gornja Lastva je malo meditreansko mjesto na brdu Vrmac koji razdvaja tivatski i kotorski zaliv. Nalazi se na 300 m nadmorske visine i udaljena je tri kilometra, lokalnim asfaltnim putom, od jadranske magistrale. Smještena je na osunčanoj padini brda Vrmac sa prekrasnim pogledom na tivatski zaliv i dalje, preko poluotoka Luštica, na otvoreno more. Naselje na tome mjestu postoji od davnina.
Kamen kao osnovni grđevinski materijal i mediteransko bilje u kojem se naselje skriva, odslikavaju prepoznatljiv mediteranski ambijent. Od nastanka naselja, kamene kuće su građene i razgrađivane da bi se na njihovom mjestu gradile nove, savremenije. Mnoge kuće su vremenom napuštene i međe urušene, ali autentičnost tradicionalnog načina gradnje i ukupnog ambijenta nije ničim narušena. Danas najbolje očuvane i najmarkantnije kuće u naselju potiču uglavnom iz XIX stoljeća. Iz istoga je doba i mlin za masline u kojemu se do danas nije ništa promijenilo i masline se još uvijek melju kao nekada, mlin pokreće ljudska snaga. Zbog toga se za vrijeme meljave maslina u mlinu okupljaju mještani, čuje se pjesma… mlijeće maslina je i svojevrsan kulturni događaj.
Župna crkva Svete Marije, posvećena rođenju Bogorodice koje se slavi 8. septembra i ovaj dan je ujedno krsno ime za porodice iz Gornje Lastve. Crkva je, manja nego što je danas, građena je u XIV stoljeću. Na današnju veličinu dograđena je u XVI stoljeću. Barokni oltar izrađen od raznobojnog mramora ranije je krasio crkvu na otoku Gospe od Škrpjela ispred Perasta. Od Peraštana je otkupljen u XVIII stoljeću. Peraštani su tada Gornjoj Lastvi darovali kip Gospe sa malim Isusom vrlo sličan onome u crkvi Gospe od Škrpjela. Na glavnom oltaru je izuzetno lijepa oltarna pala sa slikom Bogorodičina rođena za koju se vjeruje da je djelo venecijanskog slikara Andrea Trevisana. Starija od ove je oltarna slika Gospe od Lovrata, a vrlo je lijep i vrijedan romanički križ na bočnom oltaru izrađen od srebra. Unutrašnjost crkve krase i lijepa i bogata zbirka crkvenih predmeta, oltarni kipovi, srebrni križevi…
Ove godine se obilježava 607 godina od prvog pisanog spomena župne crkve u Gornjoj Lastvi.
