Novembarska nagrada grada Kotora dr Ivanu Iliću i posthumno Ladislavu Vukoviću

2
Kotor dodjela Nagrade „21. Novembar”

Na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Kotor najviše gradsko priznanje, nagrada „21. Novembar” uručena je  primarijusu dr Ivanu Iliću za izuzetne rezultate koje je ostvario u misiji ljekara a posebno za  razvoj Opšte bolnice Kotor kao njenom direktoru i posthumno kapetanu duge plovidbe Ladislavu Ladu Vukoviću za višegodišnji doprinos pomorskoj privredi i posebno pomorskoj tradiciji Kotora i Boke.

Nagaradu u ime porodice Vuković primio je Ladov sin koji se kazao da “nagrada vraća vjeru da nisu bili uzaludni doprinosi koje je moj otac donosio našem pomorstvu”.

Kotor – Nagrada „21. Novembar” foto Boka News

„Vjerovato ste svi vi kao i ja više puta u životu našli na raskrsnici gdje ćete i što raditi. Mene je uvjek neka nevidljiva sila vukla da ostanem, živim, radim i doprinosim u mom Kotoru. Nastojao sam u svom dosadašnjem životnom vijeku i praksi da radim najbolje što znam i umijem. Mislim da sam u tome uspio, a jedna od satisfakcija je sigurno ova najviša nagrada grada Kotora“ – kazao je dr Ivan Ilić.

U svom obraćanju dr Ilić je istakao da zaposleni u Opštoj bolnici u Kotoru rade jedan kolektivni i vrlo odgovoran posao.

Nagrada „21. Novembar” – dr Ivan Ilić foto Boka News

„Radimo to na svjetskom nivou primjenjujući najsavremenije tehnike i postupke posebno u hirurgiji. Možda to nije dovoljno medijski prisutno, ali najbolja reklama za nas su zadovoljni pacijenti. Ono našto bi skrenuo pažnju skupu je da ovaj grad, ova turistička regija i Crna Gora zaslužuje da radimo u daleko boljim uslovima., ali to je priča za neku drugu priliku. I nadam se da će se relalizovati, možda ne u mom radnom vijeku ali za mlađe koji dolaze biće korisno.

Nagrada „21. Novembar” – dr Ivan Ilić foto Boka News

Kao društveno odgovorna osoba odlučio sam da novčana sredstva koja sam dobio ovom nagradom poklonim Udruženju paraplegičara Kotor  koji će to iskoristiti na najbolji mogući način – kazao je dr Ivan Ilić.

Vlada Crne Gore isplaćuje obeštećenja logorašima iz Morinja

1
Morinj

Vlada Crne Gore u narednih deset dana mora da isplati obeštećenje po tužbama više od 200 hrvatskih državljana koji su bili zatvoreni u logoru Morinj – Boka kotorska 1991/92 godine.

Nakon što su presude za naknadu štete postale pravosnažne, Crna Gora će žrtvama logora Morinj morati da isplati oko 1,430.000 eura.

Advokat logoraša iz Morinja, Zdravko Begović je rekao za list Dan da je isplata u velikom broju predmeta već počela. On je najavio i reviziju odlukeo  iznosu odštete logorašima i to pred sudom u Strazburu.

Država je usvojila skoro sve tužbene zahtjeve žrtava, zbog čega je donijeta odluka o isplati.

Vlada ima rok od deset dana da isplati novac po presudama koje su u međuvremenu postale pravosnažne.

U vojnom centru Morinj, koji je bio pretvoren u logor, bilo je zarobljeno oko 250 državljana Hrvatske. Nakon što je Apelacioni sud odbio žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva i branilaca Iva Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzelina i Bora Gligića osuđenih za nečovječno postupanje prema ratnim zarobljenicima nekadašnji logoraši iz Morinja podnijeli su tužbe.

Tužbu protiv države podnijeli u i Zlatko Tarle i Mlađen Govedarica koji su bili neosnovano uhapšeni po optužbi da su nečovječno postupali prema rtnim zarobljenicima u Morinju. Njima je država dužna da isplati zbog neosnovanog hapšenja po 60.000 eura.

Mali Ilija u odori Bokeljske mornarice sa samo tri mjeseca…

0
Proslava Dana opštine Kotor novembar 2017.

Bokleska mornarica tradicionalno svake godine obilježava Dan opštine Kotor nastupom tačno u podne 21. novembra.

Tako je bilo i ove godine, ali ovaj put u prisustvu najmlađeg člana, Ilije Mihovića iz Stoliva koji ima samo tri mjeseca, onučen u odoru slavne Bokeljske mornarice. Doduše malo je spavao malo uživao…

Mali Ilija u odori Bokeljske mornarice sa samo tri mjeseca…

Više u našem video zapisu, malog Iliju možete vidjeti od 2,30 minuta zapisa.

„Sa požutjelih stranica – kulturna baština Tivta kroz vrijeme“

0
Novine povodom dana opstine

Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat povodom Dana opštine, 21. Novembar, svim građanima Tivta daruje publikaciju „Sa požutjelih stranica – kulturna baština Tivta kroz vrijeme“. Na dvanaest novinskih stranica prenijet je tek djelić novinskog arhiva Opštine, koji se odnosi na zbivanja u, kako se nakad pisalo, “ubavoj varošici Tivat” tokom druge polovine 19. i prvih pet decenija prošlog vijeka.

Čitaoci su u prilici  da se informišu o otvaranju prvog kina, ali i o nestašnoj dječurliji koja uznemiruje publiku tokom kino predstave 1950. godine. Tu je i reportažni zapis o svadbi u Gornjoj Lastvi, pa niz tekstova vezanih za arheološka istraživanja, slika kulturno- umjetničkog života u prvim godinama nakon II svjetskog rata.

U uvodnom dijelu uređivački tim kojeg su činili: sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Dubravka Nikčević, savjetnica za kulturu Ana Ivanovic i novinar Slavko Krstović o publikaciji kažu: “Pred vama je djelić zanimljivog opusa arhivske novinske građe, koju je za potrebe Opštine Tivat prikupljao i sintetizovao Slavko Krstović. Izdvojili smo tekstove iz kulture i kulturnog stvaralaštva, u kojima, sigurni smo, svako će pronaći nešto zanimljivo, te naučiti nešto novo iz prošlosti Tivta. Mi smo uživali čitajući na stotine priča i novinskih tekstova iz svih oblasti društvenog života toga vremena, i čini nam se postali bogatiji za cijeli jedan period iz prošlosti našeg grada. Odlomci koju su pred vama su originalni tekstovi iz tog perioda, kao i fotografije, koje govore više od riječi. Želimo da i vi, čitajući ove požutjele strane iz kulturne baštine Tivta, kroz stare novinske tekstove, još više zavolite Tivat danas.“

Izdavač publikacije „Sa požutjelih stranica- kulturna baština Tivta kroz vrijeme“ je Opština Tivat – Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti, a grafički dizajn potpisuju „Brand New Tivat“ i Dragana Nikolić.

PDF verziju publikacije možete preuzeti ovdje

Velikić završio jednu od najekstremnijih regata na svijetu

0
Slobodan-Velikić-Facebook

Slobodan Dado Velikić postao je drugi hrvatski jedriličar nakon Šime Stipaničeva 2007. koji je završio jednu od najekstremnijih regata na svijetu u jedrilicama duljine 6,5 metara. U 21 sat, 52 minute i tri sekunde dotaknuo je kopno Le Marina na Martiniku. Stigao je 27. među serijskim brodovima koji su u drugu etapu regate krenuli 1. studenoga iz Las Palmasa. Tri tisuće milja jedrenja većinom golemim prostranstvom Atlantskog oceana. Od Kanara do Martinika trebalo mu je 17 dana, sedam sati, 44 minute i tri sekunde.

– Bilo je dugo i lijepo, ali teško, pogotovo je teško bilo toliko dugo regatavati. Startao sam drugu etapu dosta dobro, bio sam među vodećima prvih dan, dva jer sam imao dosta dobre informacije o vremenskim uvjetima, a potom sam se kod afričke obale uhvatio u ribarsku mrežu, morao sam plivati kako bi se je riješio. Potom sam napravio najgluplju pogrešku ikad. Utipkao sam krive koordinate odredišne točke i promašio sam Zelenortske otoke za 40, 50 milja. Morao sam jedriti u vjetar kako bi to ispravio. Valjda sam jedini koji je na MiniTransatu to napravio, prve su Velikićeve riječi nakon ulaska u cilj, izjavio je Dado za Jutarnji list.

Slobodan je u prvoj etapi regate od La Rochellea do Las Palmasa imao tehničkih problema, pa je u Portu morao stati kako bi popravio jedrilicu.

– Druga trećina regate bila je najbolja. Imao sam dobar ritam i brzinu, hvatao sam grupu ispred sebe. Onda sam se jedne noći probudio, a jedrilica je ostala bez struje. Nula. Valjda je baterija procurila. Dan nakon toga ostao sam bez velikog spinakera. Podrapao se. U posljednjih sedam dana regate ušao sam bez struje na brodu i najvažnijeg jedra. Tako da sam mrtav umoran. Ali sve zaboraviš kad uploviš u cilj. Super sretan sam. Jedva čekam da popijem i pojedem nešto svježe. Svi koji završe MiniTransat su pobjednici, pojasnio je Velikić. Brada mu je podulja, malo je mršaviji, ali srce je puno…

Podsjetimo, prije par dana drugi je hrvatski predstavnik Vedran Kabalin morao odustati zbog puknuća jarbola. Pokupio ga je brod iz pratnje.

Predstava “Na Kotorskom dvoru” odlazi u Trebinje

1
Iz predstave Teatar 303

Humoristički ansambl kotorskog Teatra 303 nastupiće u petak 24.novembra u Kulturnom centru u Trebinju sa svojom hit- predstavom “Na Kotorskom dvoru”.

Kotorani u Trebinje odlaze na poziv tamošnjeg Udruženja Crnogoraca „Petar Petrović Njegoš“.

„Ovaj poziva je za nas velika čast, ali i obaveza, jer ovo je nakon gostovanja u  Dubrovniku, veliko priznanje vrijednostima i stilu pozorišnog života, koji njeguje Teatar 303 svih 37 godina postojanja.“- kazao je juče čelnik Tetara 303 Dragan Buzdovan.

Njihova satirična komedija „Na kotorskom dvoru“, koja povezuje prošlost i sadašnjost na jedan moderan način sa puno muzičkih numera, kao i puno video materijala, do sada je igrana preko 30 puta širtom Crne Gore, ali i u inostranstvu.

U predstavi igraju Dragan Buzdovan, Nađa Pjetrović, Zoran Dragović, Neđeljko Kustudić, Iva Kernec, Miljan Stešević, Ksenija Maslovar, Sara Čizmović, Ranko Ristovski, Savo Miljenović. Kompletan video materijal za predstavu je odradila „ Kotor Tv“ . Tekst i režiju je uradio Dragan Buzdovan.

Neobična zaplijena na Karasovićima – Njemice pokušale prošvercovati pse

0
švercovanje pasa foto Carina RH

Sve se dogodilo u petak, 17. novembra oko 3.55 ujutro na Graničnom prijelazu Karasovići. Iz smjera Crne Gore došla su dva vozila, BMW crnogorske registracije i Dacia Logan njemačkih registracija. U crnogorskom su bili vozač i suvozačica za koje je utvrđeno da nemaju veze s događajem, iako je u njihovom vozilo zatečeno 5 kaveza sa devet pasa, piše Dubrovački vjesnik.

U Daciji je pak bilo četiri kaveza s pet pasa. Automobilom je upravljala 30-godišnja njemačka državljanjka a suvozačica je bila 26-godišnja zemljakinja vozačice.

Njemice su izjavile da su psi njihovi, zbog čega su ih na crnogorskoj granici pustili, makar je pomalo nevjerojatno da ih se zbog boksova u vozilu nije povezalo sa švercom.

švercovanje pasa foto Carina RH

Prva policijska i carinska kontrola pokazala je da su psi raznih rasa, a Njemice se terete za kazneno djela izbjegavanja carinskog nadzora i krivotvorenja službenih isprava, odnosno falsificiranje 14 psećih putovnica.

švercovanje pasa foto carina RH

Krijumčarke su sada u istražnom zatvoru, a uhapšene su u petak u 9.50 sati.

Nesretni psi zbrinuti su i vraćeni u Crnu Goru.

Promocija dočeka Nove godine u Budvi, Herceg-Novom i Tivtu u Sarajevu

0
Predstavnici TO u Sarajevu

U susret proslavi Nove godine, predstavnici turističkih organizacija tri crnogorska grada –Budve, Herceg Novog i Tivta, na jučerašnjoj press konferenciji u sali Atrium Hotela Europe u Sarajevu priredili su promociju dobro osmišljene i bogate novogodišnje ponude u svojoj zemlji.

Press konferencija održana u Sarajevu predstavlja jednu u nizu promotivnih aktivnosti u sklopu intenzivne medijske kampanje koja se sprovodi u cijelom region sa ciljem da privuče što veći broj posjetilaca u CrnuGoru tokom novogodišnjih praznika.

Brojni mediji su pratili pressicu, Pink BH, Al  Jazeera, Fena, Ekskluziva, Gracija, Azra, Source.ba, Furaj.ba, The Prestige (portal zauspješne), Vip HD, Profitiraj.ba, Ladies IN, Doznajemo.com, Altermedia, IN store, Business Magazine, Start i Blog Enina Mama.

Sarajevska press konferencija završila se dodjelom vaučera zaboravak u budvanskom hotelu “Moskva”od 29.12.2017. do 02.01.2018, a ime sretne dobitnice – Živane Jovančić, novinarke magazina Gracija, izvukao je Mladen Vojičić Tifa, koji je svojim prisustvom uveličao konferenciju za novinare i predstavnike turističkih agencija.

Sretnoj dobitnici uručenisu i vaučeri za ručak u ekskluzivnim restoranima Tivta i Herceg  Novog.

Predstavnici turističkih agencija najavili su takođe da se tokom novogodišnjih praznika  nećenaplaćivati  putarina u Crnoj Gori, Trebinje – Herceg Novi.

Proslava Gospe od Zdravlja – Admiral Anton Sbutega u uniformi izazvao…

1

U Kotoru je juče bilo praznično, slavio se Dan opštine – Dan oslobođenja 21.novembar, pravoslavni vjernici su slavili Aranđelov dan a katolički Gospu od Zdravlja.

U crkvi Gospe od Zdravlja tokom jučerašnjeg dana bilo je izuzetno svečano, služene su mise koje koje su predvodili don Anton Belan i don Robert Tonsati.

Prvoj jutarnjoj misi u pet sati osim vjernika prisustvovala je i ekipa RTVCG koja priprema posebnu dokumentarnu emisiju o Gospi od Zdravlja.

Na popodnevnoj misi stigao je i Admiral Bokeljske mornarice Anton Sbutega, što je prvi puta u znanoj povjesti da je Admiral u uniformi hodočastio Gospi od Zdravlja. Njegovo prisustvo je izazvalo veliku pozornost svih hodočasnika i turista.

Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar 2017. – foto Boka News

Crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna, kako to don Belan ističe, jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.

“Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu” – kazao nam je don Anton Belan.

Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.

Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.

Gospa od Zdravlja – Kotor 21.novembar 2017.

Kako je napisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 stepenica, sa četiri male kapelice.

Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.

Gospa od Zdravlja se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika.

 

Franković izrazio zadovoljstvo kvalitetnijom saradnjom Dubrovnika i Kotora

0
Frabnković i Jokić u Kotoru – foto Boka News

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prisustvovao je u utorak svečanoj sjednici povodom proslave Dana opštine Kotor, te izrazio zadovoljstvo što je uspostavljena kvalitetnija saradnja između Dubrovnika i Kotora.

“Brojni su i slični problemi koji muče ova dva grada, posebno po pitanju kruzera ali i po pitanju izletničkog turizma. Sigurno je da smo zajedno jači u nastupu prema tim velikim međunarodnim kompanijama. Siguran sam da grad Dubrovnik i Kotor, u suradnji s drugim gradovima na Mediteranu, mogu pokrenuti inicijativu održivog turizma po mjeri građana“, kazao je Franković.

Što se tiče budućnosti, otvaraju nam se evropski fondovi na polju prekogranične saradnje a prije svega u turizmu, što je u fokusu interesa Dubrovnika ali i Kotora. Na nama, mlađoj generaciji je da se konačno uhvatimo u koštac s tim problemima, istakao je Franković.

Frabnković i Jokić u Kotoru – foto Boka News

On se posebno zahvalio gradonačelniku Kotora Vladimiru Jokiću na davanju reprezentativnog prostora za novi ured Hrvatskom građanskom društvu.

“Gradonačelnik Jokić je pokazao kako se treba ponašati prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori, a grad Dubrovnik će pomoći financijski HGD-u da može još bolje raditi na očuvanju kulturne baštine Hrvata u Boki kotorskoj i Crnoj Gori”, zaključio je Franković.