Školuju brodske električare

Boka News
-
0
Školuju brodske električare
Brodski električari

Industrijsko – obrtnička škola u Šibeniju će svim učenicima koji se budu školovali za brodske električare daje besplatne udžbenike u 1. razredu. Počelo je provođenje nacionalnog programa usklađivanja srednjoškolskog sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada. U okviru tog programa gotovo sve strukovne srednje škole u Hrvatskoj dobit će nove obrazovne programe koje su osmislile i inicirale same škole, a izrađeni su u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U skladu s mišljenjem Nacionalnog vijeće za razvoj ljudskih potencijala te programe odobrilo je Ministarstvo obrazovanja.

Nove obrazovne programe prilagođene potrebama tržišta rada dobilo je 30 strukovnih škola u Hrvatskoj, a među njima je i Industrijsko – obrtnička škola u Šibeniku. Ta je škola ponudila učenicima mogućnost školovanja za brodske električare. Riječ je o eksperimentalnom programu školovanja za zanimanje koje do sada šibenska djeca nisu mogla upisati.

Usklađivanje obrazovanja s tržištem rada donijelo je još jednu zanimljivu promjenu. Naime od ove će godine svi učenici osmih razreda osnovne škole uz uobičajenu dokumentaciju potrebnu za upis morati, za one programe za koje je to potrebno, priložiti i svjedodžbu medicine rada. Učenici svjedodžbu medicine rada, ako je ne prilože pri upisu, moraju predati do kraja prvog polugodišta, a do tada im vrijede potvrde obiteljskih liječnika.

Industrijsko-obrtničkoj školi Šibenik predložila je uvođenje programa školovanja brodskih električar zato što za takvim zanimanjem na tržištu rada postoji velika potražnja. Posla za brodske električare ima, osim na brodovima, u brodogradilištima, brodskim servisima, marinama i lučicama, Pomorskoj policiji i Lučkim kapetanijama te svugdje gdje postoji potreba za ugradnjom, održavanjem i popravljanjem električne strojeve i uređaje, te elektroničkih i komunikacijskih sustave i aparate na brodovima kao i djelokrugu poslova vezanih za računala i računalnu opremu.

Školovanje za ovo zvanje traje četiri godine, učenici imaju mogućnost polaganja državne mature i nastavka školovanja na srodnim višim školama i fakultetima, a sustava kvalitete ISO 9001 omogućava im ravnopravno natjecanje na svjetskom tržištu radne snage. Uz to Industrijsko – obrtnička škola svim učenicima koji se budu školovali za brodske električare daje besplatne udžbenike u 1. razredu.

www.mok.hr

“Ode senzibilitetu”

Boka News
-
0
“Ode senzibilitetu”
Jana Radonjic ilustracija

Izložba slika pod nazivom Ode senzibilitetu (Ženske priče) autorke Jane Radonjić postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra (u Domu Vojske).

Ova mlada vizuelna umjetnica i „kreativni slagač postojećeg lijepog u novo“ prikazuje svoju ediciju „ženskih magazinskih“ ilustracija.

Jana se igra, intervencije su lake na prvi pogled, ugodne – da, i onda, posle prvog pogleda ide drugi: Jana nije laka. Njene ženske igračke, odjeća, boje, enterijeri, ljepota linija, prefinjenost lica na ženama – lutkama – vilama- idealima, nisu lagani. U tome ima dosta implicitne, na prvi pogled nevidljive priče o težini zadatka „biti lepa“, a kroz tu lepotu oslikatu fundamentalne ljudske tegobe, potrebe, neravnoteže, pokret. Tenzije, nedorečenost, otvorenost pitanja, rastegnutost između suprotnih potreba, naoko slučajni pokreti i poze. To predstavlja život. Ženske igračke, lutke, boje, krpice, ali sada postavljene na vrlo određen, pažljivo mudar način. Nema slučajnog poteza. To je podrška zamišljenom načinu života, ali je koji je pozivajući i lep, pa možda od zamišljenog postane i realan, u trenutku kada nešto od ovih slika zapečatimo u sebi i ponesemo dalje, istakla je prof. Dr Bojana Škorc, koja na vrlo zanimljiv način interpretira psihologiju Janinog umjetničkog identiteta.

Lajt-motiv art sezone u Porto Montenegru, zasigurno je u znaku umjetnikog identiteta jakih žena, a Jana zaista jeste predstavnica crnogorske ilustracije na jedan autentičan način.

Izložba će biti postavljena do 15. juna.

Prošlo je mjesec dana od tragedije kod Šipana: ‘Potraga traje, ali…’

Boka News
-
0
Prošlo je mjesec dana od tragedije kod Šipana: ‘Potraga traje, ali…’
Potraga za nestalima – foto DV

Danas je tačno mjesec dana od jedne od najvećih pomorskih tragedija u modernoj dubrovačkoj povijesti.

Naime u utorak 26. aprila u 21 i 20 minuta život u Dubrovniku je doslovce stao. Utihnule su političke gluposti u pretkampanji, a na ulici i u kafićima su se mogle čuti samo rasprave i razgovori u maniri – ma kako je moguće?!

U te ure dogodila se najveća pomorska nesreća i tragedija još od potonuća Aurore.

Gumenjak u kojem je bilo devet osoba udario je u službeni brod Lučke kapetanije Danče koji je u tom trenutku išao po pacijenta na Mljet.

Dvoje ljudi je tu tragediju preživjelo, dvoje je odmah pronađeno mrtvo, a dvije osobe naknadno su identificirane. Za tri osobe se još traga, no nada da su živi je minimalna.

Na Šipanu pronađeno tijelo nepoznate osobe

Dubrovačka policija danas je pronašla u uvali Čemprijesi na otoku Šipanu tijelo nepoznate osobe, potvrdila je glasnogovornica Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup te istaknula kako se identitet tek treba utvrditi kako bi znali je li riječ o jednoj od tri nestale osobe iz tragedije u Koločepskom kanalu.

Tijelo je pronađeno po dojavi građana te prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Dubrovnik gdje će se izvršiti obdukcija i identifikacija, rekla je Biskup.

/Dulist i HRT/

,,Azmont” može da gradi i u sezoni, radi se o kapitalnoj investiciji…

Boka News
-
0
,,Azmont” može da gradi i u sezoni, radi se o kapitalnoj investiciji…
Portonovi

Za­bra­na iz­vo­đe­nja gra­đe­vin­skih ra­do­va u Her­ceg No­vom po­če­će 15. ju­na i tra­ja­ti do 1. sep­tem­bra, kao i ra­ni­jih go­di­na, osim u iz­u­zet­nim slu­ča­je­vi­ma uko­li­ko je ri­ječ o ka­pi­tal­nim tu­ri­stič­kim i in­fra­struk­tur­nim objek­ti­ma, za šta je neo­p­hod­na do­zvo­la.

-Ove sed­mi­ce kre­će­mo u obi­la­zak te­re­na, ka­ko bi­smo utvr­di­li ta­čan broj ak­tiv­nih gra­di­li­šta i oba­vi­je­sti­li in­ve­sti­to­re o pre­stan­ku iz­vo­đe­nja ra­do­va. Ono što za­sad mo­žemo da po­tvr­dimo je­ste da je kom­pa­ni­ja ,,Azmont in­vest­ments” do­bi­la do­zvo­lu da iz­vo­di ra­do­ve i to­kom se­zo­ne bu­du­ći da je ri­ječ o ka­pi­tal­noj in­ve­sti­ci­ji i pro­jek­tu va­žnom za op­šti­nu i dr­ža­vu. Pro­šle go­di­ne, do­zvo­la je da­ta i za lo­ka­ci­je ,,La­za­ret” i ,,Ža­ger”, ta­ko da vje­rovatno i za njih ne­će biti pre­stan­ka iz­vo­đe­nja ra­do­va, ob­ja­sni­li su iz Ko­mu­nal­ne po­li­ci­je.

Pod­sje­ti­će­mo da je lo­kal­na upra­va pro­šlo­go­di­šnjom od­lu­kom SO de­fi­ni­sa­la dvi­je gra­đe­vin­ske zo­ne.

Pr­va zo­na, is­pod ma­gi­stra­le, ob­u­hva­ta gra­đe­vin­sko ze­mlji­šte uz mo­re ko­je je sa kop­ne­ne stra­ne od­re­đe­no li­ni­jom ko­ja po­la­zi od dr­žav­ne gra­ni­ce na rtu Ko­bi­la i ide is­pod gor­njeg Nji­vič­kog pu­ta do ras­kr­sni­ce sa Ja­dran­skom ma­gi­stra­lom (kod Če­pr­nji­ća kri­vi­ne) da­lje ob­u­hva­ta pro­stor is­pod Ja­dran­ske ma­gi­stra­le do mo­ra.

Dru­ga gra­đe­vin­ska zo­na ob­u­hva­ta pro­stor 200 me­ta­ra va­zdu­žne li­ni­je iz­nad sje­ver­ne stra­ne Ja­dran­ske ma­gi­stra­le, sve do te­ri­to­ri­jal­ne gra­ni­ce op­šti­ne Her­ceg No­vi u Ka­me­na­ri­ma.
Iz Ko­mu­nal­ne po­li­ci­je ka­žu da za dru­gu gra­đe­vin­sku zo­nu po­sto­ji mo­guć­nost da ra­do­vi bu­du pro­du­že­ni do 1. ju­la.

Flora Art

Ina­če, u ovoj go­di­ni je ostva­ren pri­hod od gra­đe­vin­skih do­zvo­la 1,3 mi­li­o­na eura, a pla­ni­ran pri­hod op­štin­skim bu­dže­tom po ovom osno­vu je če­ti­ri mi­li­o­na eura.

/K.M./

“Kotor – simbioza prirode i čovjeka”

Boka News
-
0
“Kotor – simbioza prirode i čovjeka”
Pozivnica

“Kotor – simbioza prirode i čovjeka” naziv je knjige u izdanju Turističke organizacije Kotor koja će bit predstavljena u petak, 26. maja  u 13 sati u crkvi svetog Pavla u Starom gradu.

Iz Turističke organizacije kažu da se radi o ilustraciji jedinstvenosti zaliva kao prirodnog fenomena sa neprocjenjivim kulturno istorijskim nasljeđem.

Kotor je grad veoma bogate kulturno-istorijske baštine. Upravo zbog toga Kotor posjećuje veliki broj turista, pisaca, pjesnika i drugih umjetnika.

Svjesni velikog bogatstva Kotora, kroz knjigu Kotor-simbioza prirode i čovjeka, nastojali smo predočiti kako se na ovom, relativno malom prostoru, međusobno prepliću, uslovljavaju jedno drugo i na specifičan način djeluju udruženim snagama – čovjek i priroda” kaže se u pozivu  Turističke organizacije Kotor.

Flora Art

Festival Green culture u Boki

Boka News
-
0
Festival Green culture u Boki
Foto – Green Culture

Herceg Novi i NVO Sinergija će 7. juna biti domaćini uvodnog dana eko festivala ”Green culture”.

Ova manifestacija, koju je ustanovila NVO Krug u kooperaciji sa crnogorskim, ali i evropskim eko organizacijama, promoviše održivost, pokrivajući naizged raznorodne teme – umjetnost, biznis, nauku i filozofiju, ali i ugostiteljstvo i graditeljstvo, koje spaja nužan zeleni pristup.

Hercegnovski dio festivala činiće predavanje Ramba Amadeusa o solarnom  retro jedrenjaku – 100 godina starom plovilu čiju restauraciju finansira kroz veoma uspješnu crowdfunding kampanju, postigavši pritom i visoku medijsku vidljivost za pitanje zelene tehnologije. Osim Ramba, gost prvog dana festivala biće i Robin Gelatelly-Smith, Britanac koji već 15 godina živi u Crnoj Gori i bavi se renoviranjem i gradnjom kamenih kuća, poštujući tradicionalne tehnike.

NVO Sinergija koja će pomoći organizaciju uvodnog dijela manifestacije Green culture i sama se bavi održivim pristupom u gradnji i restauraciji.

”Mi smo lokalni partner u organizaciji ovog festivala. Sa NVO Krug smo se u ovoj priči našli, jer imamo sličan stav o održivosti – upravo njega forsiramo i na festivalu koji organizujemo na Španjoli. Naše tvrđave su nekad bile samoodržive i cilj nam je da u svim budućim revitalizacijama i prenamjenama, bilo u sklopu elitnih turističkih kompleksa ili bazičnih objekata, to ostane tako” – kaže Vuk Čvoro, direktor NVO Sinergija.

On objašnjava da je cilj Green culture festivala podizanje ekološke svijesti  Crnoj Gori, kao proklamovanoj ekološkoj državi, ali i stavljanje ekološkog pristupa u svakodnevne kontekste.

Flora Art

”Zadovoljstvo nam je da se upoznamo sa ljudima iz Evrope i svijeta koji se bave održivim tehnologijama. Pored toga, posljednjeg dana Green culture-a, na Adi Bojani, prezentovaćemo svoj rad i festival na Španjoli. Od materijala koji zateknemo na lokaciji napravićemo štand, planiramo i bushcraft intervenciju – preživljavaćemo sa onim što pronađemo na adi, s tim da donosimo naš sound sistem” – kaže Vuk.

U veoma gustom petodnevnom rasporedu i pokrivajući lokacije duž crnogorske obale, ali i Cetinje, Nikšić i Podgoricu, Green culture će donije predavanje, diskusije, prezentacije i izložbe uz veoma zanimljive goste – stručnjake za zelenu gradnju, naučnike iz institucija kao što je CERN, London School of economics, umjetnike, stručnjake za preživljavanje u divljini, ugostitelje i grafiti artiste.

Muzičke i likovne radionice i filozofske tribine ravnopravan su dio programa sa predavanjima o gradnji, tehnologiji i gastronomiji, ali i programom za djecu i predstavljanjem održivog italijanskog eko-sela Damanhur.

Upravo to i jeste poenta festivala – ekologija i održivost su okvir za svakodnevni život.

Organizator festivala, NVO KRUG, okuplja izvanrednu grupu istomišljenika iz cijele Evrope. Sarađivao je sa renomiranim institucijama (Imperial College, British Council, Royal College of Art, Cass Business School), brojnim unverzitetima, ambasadama i organizacijama poput Fondacije Princ Nikola Petrović Njegoš i vodećim svjetskim inicijativama iz oblasti kulture i održivog razvoja kao što je Julie’s Bicycles.

Cjelokupan program festivala pogledajte na sajtu Green Culture

Umjetni val spašava Jadran od najezde plastike

Boka News
-
0
Umjetni val spašava Jadran od najezde plastike
Greenpeace – Plasticni val

Postavljanjem šestmetarske instalacije „Plastični val” na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu Greenpeace u Hrvatskoj danas je predstavio evropsku kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pozvao građane da se fotografiraju s valom i potpišu peticiju “Spasimo Mediteran od najezde plastike ” naslovljenu na Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

„Plastični val”, instalacija duga 6, a visoka 4,5 metara inspirirana je fotografijom surfera nad kojim se diže val s plastičnim otpadom.

Greenpeace – Plasticni val

Nedavno je izložena i u Španjolskoj, a simbolično predstavlja sve veće onečišćenje naših mora i oceana plastikom. Cilj kampanje, koja se osim u Hrvatskoj provodi i u Španjolskoj, Grčkoj, Italiji i Bugarskoj, jest utjecati na raspravu u tijelima Evropske unije o izmjenama Direktiva o otpadu i novoj Strategiji o plastici. Nitko od predstavnika relevantnih ministarstava i saborskih odbora nije se odazvao pozivu da prisustvuje događaju.

„Hrvatska, nažalost, trenutno nema ministra zaštite okoliša, koji bi zajedno s drugim ministrima odlučivao o novim europskim propisima. Jučer je Vijeće EU bitno smanjilo predložene ciljeve za recikliranje plastike. U narednom razdoblju, dok traje tzv. trijalog s Komisijom i Europskim parlamentom, pozivamo Hrvatsku vladu da se zauzme za što strože mjere smanjenja plastičnog zagađenja, jer to duguje našem Jadranu i našim građanima!”, izjavio je Zoran Tomić, voditelj Greenpeacea u Hrvatskoj. Sve više proizvodimo plastiku za jednokratnu upotrebu, koja nam je uglavnom nepotrebna, a recikliranje nije dovoljno kao rješenje problema.

U Hrvatskoj se reciklira tek 16% otpada, dok je europski prosjek 43%. Većina plastike koja završi u oceanima i morima dolazi s kopna, čak 80%, a treba joj stotine godina da se razgradi. Ova najezda plastike ubrzano pretvara naša mora u najveća odlagališta otpada na svijetu, ugrožava morske životinje te dospijeva u hranidbeni lanac, zato što se plastika u moru usitnjava te prelazi u mikroplastiku.

Greenpeace – Plasticni val

U Sredozemnom moru plastični ostaci pronađeni su u malim ribama, morskim pticama, kornjačama te želucima ulješura. Znanstvenici procjenjuju da se u Mediteranu već sad nalazi 1455 tona plastike te ga uspoređuju s tzv. „oceanskim vrtlozima” plastike.

„Vrijeme je da tome stanemo na kraj! Ovom kampanjom želimo zaštititi Jadran i Mediteran, a to se može postići donošenjem zakona koji će eliminirati plastiku za jednokratnu upotrebu, mijenjanjem navika svih nas i proširenom odgovornošću proizvođača. Pozivamo građane da potpišu peticiju i da koriste vrećice za kupnju za višekratnu upotrebu – tako će na lak i jednostavan način pridonijeti velikoj promjeni!”, pojasnila je Mihaela Bogeljić, voditeljica kampanje.

Flora Art

Od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace je vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu. Od ove godine vodimo kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.

/Greenpeace Hrvatska/

,,Malo o duši“

Boka News
-
0
,,Malo o duši“
malo o dusi

Nova pozorišna predstava ,,Malo o duši“, autorke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji glumice CNP-a, Varje Đukić, premijerno će se izvesti večeras u velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20.30. Predstava je nastala u koprodukciji CZK Tivat, KP Zetski dom Cetinje, i Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje. U predstavi još učestvuju Nina Perović, koja je komponovala muziku i Ana Rašović, violinistkinja. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.

Malo o duši je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996.godine. Kolaž, kao dominantan pristup u oblikovanju forme čitave predstave kroz nekoliko segmenata kojima se u vidu dijaloga, pratnje i diskretnog muzičkog sjenčenja oblikuje čitranje poezije Šimborske, osmislila je i režirala Varja Đukić. Solo violina, kao aktivni učesnik na sceni, uz predhodno snimljen i muzički oblikovan audio zapis i ljudski glas, organska su cjelina iz koje se reprodukuje ovo specifično i nadasve zanimljivo čitanje poezije. Projekcija grafičkih sadržaja i teksta širom scene, vizuelni su okvir kreativnog doživljaja i artikulacije prezentovanog sadržaja.

Predstavnici austrijskog društva za očuvanje pomorskih tradicija posjetili Boku

Boka News
-
0
Predstavnici austrijskog društva za očuvanje pomorskih tradicija posjetili Boku
Predstavnici austrijskog društva za očuvanje pomorskih tradicija

Delegacija austrijskog Društva za proučavanje i očuvanje pomorskih tradicija Ratne Mornarice Austro-Ugarske „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ iz Beča, boravila je protekla dva dana u Boki Kotorskoj.

Petnaestočlanu delegaciju predvodio je predsjednik Društva Oliver Trulei, a u njoj je pored uostalih, bio i ugledni austrijki vojno-pomorski istoričar i autor brojnih knjiga o RM Austro-Ugarske, dr Erwin Sieche. Gosti iz Beča posjetili su Tivat – centralni dio nekadašnje velike austro-ugarske vojnopomorske baze u Boki Kotorskoj, poznate pod zvaničnim nazivom „Primorska tvrđava Boka“, te su obišli ovdašnje građevinske i materijalne artefakte koji ukazuju na preko 100 godina boravka i djelovanja austro-ugarske mornarice u Boki.

Članovi Društva „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ posjetili su Pomorski muzej u Kotoru i Zbirku pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu gdje im je domaćin bio njen kustos, profesor Dražen Jovanović.

Delegacija je obišla i tivatski veliki Gradski park koji upravo obilježava svoju 125-tu godišnjicu. Oni su posjetili spomen ploču osnivaču parka, komandantu RM Austro-Ugarske, admiralu Maksimilijanu Daublebskom fon Šterneku iz 1892. godine i ukazali da bi je trebalo obnoviti jer je natpis na njoj prilično izblijedio, ali su sa pijetetom obišli i druga memorijalna obilježja u parku – spomenik posvećen predaji austrougarske flote  u Boki 1918. Narodnom vijeću SHS, kao i spomenik narodnim herojima, pomorskim oficirima Kraljevine Jugoslavije Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri.

Gosti iz Beča obišli su i autrougarske tvrđave Fort Vrmac na istoimenom brdu iznad Tivta i Fort Goražda blizu Mirca, a imali su i namjeru da obiđu i ostrvo i tvrđavu Mamula na ulazu u Boku što nisu mogli učiniti iz tehničkih razloga.

Flora Art

Sa predstavicima ovdašnjih muzejskih i institucija kulture, rukovodstvo Društva „K.u.K. Kriegsmarine Archiv“ načelno je dogovorilo buduću saradnju u zajedničkoj prezentaciji i očuvanju bogate kulturno-istorijske, arhitektonske i vojno-pomorske baštine iz doba Austro-Ugarske u Boki Kotorsoj jer, kako je naglašeno, nju baštini i treba da čuva više danas nezavisnih evropskih država i naroda koji su stoljećima živjeli zajedno u moćnoj bečkoj carevini. Stim u vezi, stručnjaci ovog Društva će tokom ljeta kao predavači, gostovati na seriji istorijskih predavanja i izložbi o dešavanjima na Jadranu tokom Prvog svjetskog rata, a koje će u Tivtu pod  nazivom „Nemirno more“, prirediti Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.

Donatori na aukciji kupovali sadnice za tivatski Gradski park

Boka News
-
0
Donatori na aukciji kupovali sadnice za tivatski Gradski park
Aukcija sadadnica

Evropski dan parkova 24.maj obilježen je danas u Tivtu aukcijskom prodajom sadnica za veliki Gradski park, a koju su preiredili Zeleni tim Opštine Tivat i Komunalno preduzeće.

Okupljeni građani i predstavnici više preduzeća i institucija, kupovali su razne sadnice što ih je obezbijedilo preduzeće “Kalia” iz Podgorice i njihovim doniranjem parku, podržali obogaćivanje biljnog fundusa te botaničke bašte, osnovane prije tačno 125 godina.

Naime, tadašnji Mornarički, a današnji veliki Gradski park u Tivtu, podigao je 1892. godine komandant Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral Maksimilijan Daublebski fon Šternek. Po njegovoj naredbi je na nekadašnjim imanjima plemićkih porodivca Radali i Luković, podignut park jer je Šternek želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po njegovoj  naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889. godine. Admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se danas prostire na oko 4 hektara.

Pozdravljajući okupljene u parku, sekretarka za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat Tatjana Jelić, podsjetila da se uporavo navršava i 10-ta godišnjica od kada je NVO „Evropksi dom“ Tivat pokrenulo akciju revitalizacije biljnog fonda ove botaničke bašte pod nazivom „Vaše stablo u našem parku“.

“Koristim priliku da predstavnicima ove NVO zahvalim, jer su oni započeli priču o velikom Gradskom parku, jer su  svojim entuzijazmom i idejama doprinijeli da on danas izgleda ovako kako izgleda. adam se i sigurna sam da će i ubuduće biti aktivan partner u svim našim aktivnostima”- kazala je Jelić dodajući da će spisak donator sa aukcije biti naknadno objavljen na sajtu Opštine.

Flora Art

Aukciju u parku uljepšao je i nastup mlade flautistkinje Ksenije Franete, učenice tivatske Muzičke škole u klasi profesorke Brune Matijević.

1...3.9333.9343.935...4.677Stranica 3.934 od ukupno 4.677