„Podmorničari u ratu i miru – asovi i heroji“

0
Noć Muzeja - Pomorska Zbirka Tivat
Pomorska Zbirka Tivat

Promocija knjige „Podmorničari u ratu i miru – asovi i heroji“ autora Tomislava Draškovića, penzinosanog kapetana fregate JRM iz Splita, biće održana u utorak 11.avgusta sa početkom u 21 sat na platou ispred podmornice „Heroj“ u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.

Riječ je o veoma interesantnoj publikaciji koja na sažet način govori o istorijatu podmorničkih dejstava u Prvom i Drugom svjetskom ratu, istaknutim podmorničarima –asovima koji su se na stranice istorije upisali svojim ratnim podvizima i junaštvom, ali i mirnodopskim poduhvatima podmorničara što su, eksploatišući mogućnosti nove nuklearne pogonske tehnologije, hrabro otišli u do tada nepoznate i neistražene zabačene djelove svjetskih okeana, kao što je to učinila američka podmornica „Nautilus“ 1958 godine koja je prva u podvodnoj vožnji, prošla ispod Sjevernog pola.

Ovdašnjoj publici knjiga će biti još interesantnija zbog činjenice da se dobar dio opisanih dešavanja, posebno u doba Prvog svjetskog rata, veže za Boku Kotorsku koja je tada bila glavna operativna baza austro-ugarskih i njemačkih podmornica koje su djelovale na Mediteranu. Stoga su bokeljske obale bile svjedokom mnogih zanimljivih poduhvata „podmorskih lovaca“ kako neki nazivaju podmorničare, mjesto gdje su snimljeni prvi i posljednji kadrovi prvog dokumentarnog filma o podmorničarima u svijetu, ali i obale na koje su se dolazili neki od najvećih asova tog izuzetno teškog i opasnog zanata poput Lotara Arnoa De la Perijera, Ota Hersinga, Georga fon Trapa, Vatera Forstmana, Maksa Valentajnera, čak i samog Karla Denica…

O knjizi će pored autora, govoriti i viceadmiral u penziji Fridrih Moreti – nekadašnji komandant Flote JRM, novinar i publicista Siniša Luković i Dražen Jovanović, kustos Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.

Podmornica 821 Porto Montenegro
Podmornica 821 Porto Montenegro

Pored književne večeri Tomislava Draškovića, u utorak 11.avgusta će na manifestaciji kulture „Purgatorije“ u Tivtu biti izvedena i pozorišna predstava „Na kotorskom dvoru“ u produkciji Tetara 303 iz Kotora. Ovu humorističko – satiričnu komediju, koja povezuje prošlost i sadašnjost na jedan moderan način, napisao je i režirao Dragan Buzdovan. Predstava, prožeta humorom i satirom, preslikava zbilju i opominje sve one koji mogu popraviti stvarnost. Savremena je i ima puno muzičkih numera, kao i video materijala sa kojima glumci povezuju prošlost i sadašnjost. Komad „Na kotorsom dvoru“ biće izveden na tivatskoj ljetnjoj pozornici sa početkom u 21 sat.

Svijet saksofona u Luštici

0

Koncert „Svijet saksofona“ kao završni događaj sedmodnevne 13. Međunarodne radionice za duvačke instrumente održan je u nedelju u novom turističkom kompleksu Luštica Bay koji se gradi u Radovićima nadomak Tivta. Događaj je realizovan u saradnji sa tivatskim Centrom za kulturu, u okviru ljetnjeg pozorišnog festivala “Purgatorije”, čiji je generalni sponzor ove godine Luštica Bay.

-Mladi muzičari su se predstavili kompozicijama koje su uvježbavali tokom radionice pod nadzorom profesora Bojana Vukelića. Raznovrstan muzički portfolio publika je nagradila aplauzima, a posebno izvedbe najmlađih muzičara. Nesvakidašnji ambijent Luštica Bay-a bio je „domaćin“ zvucima flaute, oboe, saksofona, klarineta i drugih duvačkih instrumenata, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.

Kulturni program u Luštica Bay-u biće nastavljen u ponedjeljak, 10. avgusta umjetničkom postavkom, a dan kasnije biće upriličen dječiji performans ”Basic kontra-punkt”, završna manifestacija programa Kotor artić, koji je rezultat saradnje Luštica Bay-a i festivala KotorArt.

Luštica Bay izrasta u centar zdravog i aktivnog života i ovog ljeta bilježi prvu operativnu sezonu. Bogat ljetnji program koji je osmislio marketing tim Kompanije ispunjen je golf takmičenjima, umjetničkim postavkama i radionicama, kursevima streličarstva i jedrenja, te muzičkim dešavanjima iz programa kulturnih festivala KotorArt i “Purgatorije”.

Vez za megajahtu u Monte Carlu 30 posto jeftiniji nego u Hrvatskoj

0
Photo: Porto montenegro
Photo: Porto montenegro

Kad je riječ o nautičkom turizmu, način našeg razmišljanja nije se maknuo od hajdučije! Mi znamo samo naplatiti cestarinu, tulenarinu, trošarinu, parking, bovarinu, mostarinu, prolaz, vez…

Ovako govori Damir Višić, sudski vještak za pomorski promet i dugogodišnji jedriličar, kad ga upitamo za konkurentnost hrvatskoga nautičkog turizma. Njegovo mišljenje dijele mnogi dobri poznavatelji plovidbe, kao i vlasnici čarter-tvrtki, za razliku od ljudi iz nadležnih dvaju ministarstava – pomorstva i turizma.

Da bar odnesu smeće

Gdje smo i kuda idemo, koliko smo iza Francuza, Španjolaca i Talijana, jesmo li uz bok Grcima i Turcima, vječna su pitanja.

– Svi zaostaju za Francuzima – govori Damir Čargo, vlasnik jedne od naših najvećih čarter-tvrtki Waypoint.

– U njih se nautički turizam razvija još od prije Prvoga svjetskog rata. U nas se može reći da je zakonska regulativa, bar što se tiče čartera, donekle sređena tek s Pomorskim zakonom iz 2005. godine, ali ni to nije dovoljno – kaže Čargo, i sam dugogodišnji jedriličar, koji ističe da nigdje nije vidio otimačinu kakva se odvija na našem moru i u našim marinama.

– Ako netko plati vinjetu kao naknadu za korištenje mora, zašto mu onda naplaćuju sidrenje u nekim valama. Svugdje u Mediteranu se možete sidriti besplatno. U nas su koncesionari nekih uvala osigurali bove, ali ih masno naplaćuju i to po cijeni kako se kome svidi. Trebalo bi da nam zauzvrat s broda odnesu smeće, da nam donesu namirnice iz trgovine…

Nisam siguran da je u tom segmentu uveden red, a cijene vezova su toliko visoke da nam sad stranci opet otkazuju godišnji boravak u marinama jer im je, primjerice na Siciliji, dvostruko jeftiniji. Baš nedavno sam ondje sreo Austrijance koji su otišli iz našeg ACI-ja – tvrdi Čargo i prisjeća se iskustva iz 1995. godine kada mu je vez u Rovinju bio skuplji nego u Nici, a u nas su cijene zadnjih deset godina samo još dodatno rasle.

Azurna obala

– Čarterašima je vez u našim marinama skuplji 20 posto, nego privatnim vlasnicima, a naši brodovi cijelo ljeto, skoro 20 tjedana, nisu u marini osim subotom. Za to vrijeme marine iznajmljuju naše vezove brodovima u transferu i opet zarađuju. Pritom su upravo naši gosti najveći potrošači u marinama, zar ne bi nama trebalo biti jeftinije? Na Azurnoj obali na svaki sljedeći brod u floti čarterskih kompanija ima popust – kaže Čargo koji u poslovanju ima i međunarodno iskustvo.

– Za megajahtu u Monte Carlu vez je 30 posto jeftiniji nego u nas, ali oni će posadi naplatiti pivo 18 eura, a nema ni u WC bez novca. Potrošnja je nadogradnja. Ako nekoga “ispeglaš” već na vezu, kako će potrošit i na kopnu?

– Naši gosti nisu imućni ljudi, to su ljudi srednje klase. Cijenu najma broda oni najčešće dijele među sobom i onda im ispadne manje nego u hotelu – ističe Čargo. Inače, ovisno o veličini broda, cijena je po osobi za sedam dana od 350 do 600 eura.

Čargo tvrdi da je svojevremena histerija s čarter-tvrtkama ’98. do 2005. godine, kada je svatko mogao na leassing kupiti brod, nešto splasnula. Prema podacima Ministarstva pomorstva u Hrvatskoj je registrirano 1906 čarterskih tvrtki s 3305 aktivnih plovila, koja su ostvarila 61.085 najmova.

Primjer iz Tivta

Čargo tvrdi da bismo morali upeterostručiti nautičku infrastrukturu, ali kod nas, kako kaže, postoji nebulozni otpor novim gradnjama:

– Sjetite se samo koja povika je bila kad se gradio splitski ACI, da će onemogućiti ulazak trajekata, te da će nagrdit vizuru, ovo i ono… Mi imamo veliki prostor uz obalu za gradnju marine, a negdje gdje već postoje lučice trebalo bi pametnom nadogradnjom uz minimalne adaptacije proširiti broj vezova. Dozvolili smo da nas Crnogorci preskoče s vezovima za megajahte čiji gosti su najveći potrošači. Mi nemamo niti specijalizirani škver za njihovo servisiranje, a u Tivtu su za tu svrhu prenamijenili vojno remontno brodogradilište.

Silvana Uzinić

Knjižara So – čitajte, predlaže…

0
Knjižara So
Knjižara So

Hirošima Džona Hersije knjiga je o gradu koji je preživio najstrašniju svjetsku katastrofu i koji je pretrpio stravično razaranje, patnju i bol. U gradu od 245 hiljada stanovnika jednim udarcem ubijeno je ili na smrt osuđeno skoro 100 hiljada. Još toliko je povrijeđeno. Najmanje 10 hiljada povrijeđenih je uspjelo da stigne do najbolje bolnice koja, s druge strane, uopšte nije bila osposobljena za ovakvu najezdu. Imala je samo 600 kreveta, i svi su već bili zauzeti. U bolnici, u gomilama bez kiseonika, ljudi su ridali dozivajući doktore. Džo Hersi ispisuje dirljive stranice u najmjeri da se ovakva katastrofa ne zaboravi ali i da se više nikada ne ponovi. Izdavač je Magelan pres.

U četvrtak, 9. avgusta 1945. godine dio Nagasakija zbrisala je atomska bomba, koja je eksplodirala na visini od 500 metara iznad grada. Knjiga Zvona Nagasakija Takašija Nagaija je svjedočenje o jednom strašnom događaju iz istorije čovječanstva, herojska priča o maloj grupi ljekara, studenata i sestara, i dirljiv poziv na mir u svijetu. Postdamskom deklaracijom Japan se pozivao na bezuslovnu predaju pod prijetnjom potpunog i brzog uništenja. U tom se saopštenju atomska bomba nije pominjala. Izdavač je Magelan pres.

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So tradicionalno donosimo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto…

Čudan osećaj u meni roman je u kome nam nobelovac Orhan Pamuk pripovijeda o životu istanbulskog bojadžije Mevluta i njegove ljubavi kojoj je tri godine slao ljubavna pisma. Već 40 godina, radeći kao čuvar parkinga i prodavac, Mevlut posmatra kako ulice ispunjavaju različiti ljudi, kako se veliki dio grada ruši i gradi novi. Svo to vrijeme kopka ga pitanje – šta je izvor nečega što ga čini drukčijim od ostalih? Roman Čudan osećaj u meni nam otkriva da li je u ljubavi važnija čovjekova namjera ili njegova sudbina te da li naša sreće ili nesreća zavise od naših izbora ili se događaju mimo nas. Izdavač je Geopoetika.

Orhan Pamuk
Orhan Pamuk

Sto dana sreće Fausta Bricija je izuzetno zabavan i duhovit roman koji nas podsjeća na one vrijednosti koje su nam najvažnije i na beskrajnu dragocjenost života. Luča Batistinija, sklonog avanturama, žena je izbacila iz kuće. Međutim, život mu se i ne bi mnogo promijenio da nije saznao kako je obolio od raka. Tada počinje posljednjih sto dana njegovog života u kojima se mora pobrinuti za porodicu, vratiti ljubav svoje žene i s mnogo poleta uživati u svakom preostalom trenutku. Baš u tom periodu Lučo će otkriti istinsku vrijednost pravih prijatelja. Izdavač je Laguna.

Karlote Svetozara Vlajkovića roman je posvećen djevojci jednog revolucionara iz štaba Če Gevare. Ona dolazi u Evropu, gdje salonski ljevičari pokušavaju da naprave od nje maskotu za svoju umišljenu revolucionarnost. Junak ovog romana saznaće za nju u danima studentskog bunta u Parizu 1968. Tokom susreta i nježnog prijateljstva zajedno će doći do istine o uzaludnosti političkih revolucija. Izdavač je Lom.

Prva ljubav je dirljiva priča za koju je autor Džejms Paterson potražio inspiraciju u sopstvenoj prošlosti. Aksi Mur naporno uči, izbjegava da bude u centru pažnje i nikome ne priča da zapravo želi od svega da pobjegne. To može reći samo svom najboljem prijatelju Robinsonu – u kojeg je ludo zaljubljena. Ona će prvi put u životu prekršiti neko pravilo kada naprasno pozove Robinsona da pođe s njom na neplanirano putovanje širom države. Međutim, bezbrižna avantura se brzo otima kontroli. Prva ljubav predstavlja svjedočanstvo o moći prve ljubavi – i tome kako ona može promijeniti život. Izdavač je Nova knjiga.

Pomorskl leksikon prvi je stručni leksikon koji kompleksno obrađuje „pomorstvo“ u značenju te riječi kod nas. U ovom leksikonu je obrađeno oko 70 struka koje pomorstvo tumače u njegovom najširem značenju a znatan broj pojmova je prvi put sistematski obrađen. Sem brodarstva, brodogradnje, brodskih uređaja, navigacije, kartografije, ekologije i biografije mora te opšte pomorske istorije, u ovom leksikonu posebna pažnja poklonjena je osobama koje su se istakle u raznim područjima pomorstva. Pomorski leksikon predstavlja koristan stručni podsjetnik pomorcima, a ostalima korisno štivo za upoznavanje grana pomorstva i pomorske terminologije. Izdavač je Jugoslovenski leksikografski zavod „Miroslav Krleža“.

Vinska škola Jensa Prieva napisana je za svakoga ko želi saznati više o ispravnom ophođenju s vinima: za početnike, iskusne poznavaoce vina i profesionalne somelijere. Stručnost autora, jasan jezik i njegove jednostavne formulacije čine čak i komplikovane postupke razumljivim. Na više od 200 fotografija i ilustracija ređaju se neki od najboljih praktičnih savjeta koji su se ikad našli u ukoričenoj formi. Izdavač je Stanek.

U ediciji „Saznaj i probaj“ Kreativnog centra objavljena je knjiga Radivoja Andrića Kako snimiti film. Danas, u vrijeme kada su digitalna kamera i kompjuter dostupni savima, gotovo svaki čovjek, pa i dijete, može snimiti sopstveni film. Kako to može da se izvede, na zanimljiv i jednostavan način objašnjava nam reditelj kultnih filmova „Munje“ i „Kad porastem biću kengur“. Iako je knjiga prvenstveno namijenjena djeci – i odrasli mogu da saznaju mnogo toga o nastanku filma.

Svemir je veličanstvena, prikladno opširna enciklopedija sa naljepnicama prepuna očaravajućih podataka o svemirskim brodovima, planetama i mnogim drugim nebeskim tijelima. Ova interesantna enciklopedija nam otvara vrata koja vode u jedan fantastični svijet nudeći ne samo zabavu već i mnoštvo zanimljivih činjenica. Izdavač je Laguna.

Kraj velikim vrućinama – evo kada stiže osvježenje

0
Boka vrijeme
Boka vrijeme

Velikim vrućinama koje već danima vladaju Crnom Gorom bliži se kraj. U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ-u) iz Hrvatske kažu da ima naznaka da od Velike Gospe 15.avgusta, subota, stiže osvježenje jer će doći do prodora vlažnog i svježeg vazduha pa se očekuje i kiša.

No sve do subote bi i dalje trebalo biti vrlo vruće, a od utorka čak i sparno.

Pri tome, ističu u DHMZ-u, da će do subote maksimalne temperature vazduha biti između 31 i 36 Celzijevih stepeni, dok će minimalne temperature u unutrašnjosti iznositi između 16 i 21 stepena, a na Jadranu između 20 i 25 stepeni. Na Jadranu će s ponedjeljka na utorak zapuhati jugozapadni vjetar koji će polako snižavati temperaturu vazduha ispod 35 stepeni.

Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska

U Boki danas vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 26 do 37 stepeni.

Veče klapskog pjevanja u Herceg-Novom

0
Klape HN
Klape HN

Turistička organizacija Herceg Novi i klapa Castel Nuovo organizuju „Veče klapskog pjevanja“ koje će se održati večeras, ponedjeljak 10. avgusta u 22 sata na Trgu „Nikole Đurkovića“ ispod Sat kule u Herceg Novom.

Učestvuju klape „Jedinstvo” iz Bara, „Harmonija” iz Budve, „Incanto” i „Bisernice Boke” iz Kotora, „Belezza”, „Veterani vazda mladi”, „Jadran” i „Stradioti” iz Tivta, „Castel Nuovo” i „Fortuna” te vokalni sastav „Lira” iz Herceg Novog, Milica Kaluđerović i duo „Providenca”, solisti Jovana Ražnatović-sopran, Miroslav Bobo Milanović-bariton, Časlav Bogoinski-tenor veteran opere „Narodnog pozorišta” iz Beograda i Dušan Duje Tadić-bas bariton.

Veče klapskog pjevanja
Veče klapskog pjevanja

Novljani ulovili sabljarku

1
Novljani sa sabljarkom - foto RTCG
Novljani sa sabljarkom – foto RTCG

Novljani Marko Vujović, Nikola Ivetić, Nebojša Barižon, Nikola Lučić i Bojan Tabaković ulovili su juče na ulazu u Bokokotorski zaliv sabljarku dugu 1,8 metara i tešku 25 kilograma, prenosi portal rtcg.me

Sabljarka je ulovljena sa broda kapetana Bojana Tabakovića parangalom.

Sabljarke su vrsta plave ribe, a prirodno im je stanište otvoreno more. U Jadran ulaze u potrazi za hranom, odnosno za jatima manje plave ribe. Sabljarka važi za jednu od najbržih riba, može dostići brzinu i do 100 km/h.

U Jadranu se uglavnom love manji i srednji primjerci, ali nerijetko ima i onih težih od 50 kilograma.

Novljani sa sabljarkom
Novljani sa sabljarkom

Na granici mora i neba

0
Pomorski muzej Kotor
Pomorski muzej Kotor

Promocija knjige Na granici mora i neba, autora Željka Brguljana biće održana u ponedeljak 10.avgusta sa početkom u 20 sati u palati Grgurina.

O knjizi će pored autora govoriti bibliotekar Pomorskog muzeja Slavko Dabinović, prof. dr Gracijela Čulić i naučni saradnik Instututa za povijest umjetnosti u Zagrebu dr Ivana Mance.

U muzičkom dijelu programa nastupiće flautistkinja – profesorka Angela Mijušković.

Organizatori su Pomorski muzej Crne Gore – Kotor i NIP „Gospa od škrpjela” Perast.

Ambasadorke prodrmale Vladu – ponovo rade pumpe ulcinjske Solane

0
Solana Ulcinj
Solana Ulcinj

Ulcinjska Solana je neprocjenjivo ekološko stanište međunarodne reputacije koje se već godinama devastira, a država nije preduzimala ništa da zaštiti to nacionalno i međunarodno blago sve do prije četiri mjeseca, pod ozbiljnim pritiskom stranih diplomata.

„Ulcinjska Solana može biti prava turistička atrakcija“, rekla je za naš program potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika, koja smatra da je trenutno stanje Solane žalosno, ali da ponovno uključivanje pumpi za morsku vodu “uliva veliku nadu i simbolizuje povratak nekadašnje Solane, radnika i proizvodnje soli“.

Lika naglašava značaj Solane kao privrednog subjekta i jedinstvenog ekološkog prostora:

„Smatramo da postoji mogućnost da bude održiva ekonomski, a taj prostor kao jedinstvena oaza i prostor koji ostavlja bez daha je veoma bitan kao dodatna ponuda za naše turiste. To je jedinstveno mjesto i za nas veoma važno.“

Tamna strana istorije ulcinjske Solane je počela njenom privatizacijom.

Sportski funkcioner, prijatelj premijera Mila Đukanovića i biznismen, Veselin Barović je namjeravao da ulcinjsku Solanu koju je kupio 2005. preproda za 300 puta veću sumu.

U međuvremenu je otjerao pod stečaj i čak učinio sve da ona ostane bez koncesije na morsku vodu.

Barović je Solanu kupio za 800.000, a pokušao je da je proda za skoro 260 miliona eura što znači da bi ovaj biznismen, da mu je uspjelo, zaradio 300 puta veću sumu od uložene, a da pritom nije morao da se trudi da ulaže i vodi kupljeno preduzeće, već samo da ga uništi, a da se potom proda njeno zemljlište, čija bi vrijednost bila basnoslovno uvećana prostom prenamjenom nekada poljoprivrednog zemljišta u građevinsko.

U međuvremenu su prestale da rade i pumpe koje su u Solanu neprestano dovodile nove količine morske vode sa kojom je dolazila i hrana za ptice kojima je ovo područje bilo obavezno odmorište pri seobama sa sjevera na jug i obrnuto.

“Solana je zajednički, evropski interes i bila sam šokirana kada smo prije četiri sedmice vidjeli koliko je devastirana za posljednjih šest mjeseci”, rekla je ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker prije četiri mjeseca, kada je zajedno sa ambasadorkama Francuske i Poljske Veronik Brumo i Grazinom Sikorskom prodrmala Vladu Crne Gore i natjerala je na akciju.

Vlada je dala 80.000, a UNDP još 34.000 eura.

Potpredsjednica Opštine Ulcinj Zenepa Lika kaže da je stanje sada bolje.

„Fokus je sada na spašavanju i zaštiti tog područja jer je bilo u veoma kritičnom stanju. Proizvodnja soli je za sada nemoguća, ali će sredstvima Vlade upravljati preduzeće Nacionalni parkovi, a upotrebiće se za obnovu pumpi od kojih su neke devastirane, a neke ukradene”, pojašnjava Lika.

Odgovore na pitanja u vezi trenutnog stanja na području Solane, koje je kao odmorište decenijama privlačilo ptice selice, potražili smo na licu mjesta.

Stečajni upravnik ulcinjske Solane Ognjen Jovović kaže da ptice sada imaju dovoljno prostora, vode i hrane.

Solana Ulcinj
Solana Ulcinj

„Velike količine slane vode su počele da se upumpavaju 11. jula. Polja su velika i potrebno je mnogo vode. Stanje se, evidentno, popravilo, a to se osjeća po količinama vode na poljima Solane, ali i na kvalitetu biljnog i životinskog svijeta. Ptice u svojim migratornim kretanjima već imaju dovoljno prostora, vode i hrane u toj vodi. Mogu nesmetano da slijeću na polja Solane”, navodi Jovović.

Koliki je značaj Solane za područje Ulcinja govori i primjer da su upravo, nedavno ponovo, pokrenute pupe pomogle i da se ublaži problem pomora ribe u Port Mileni na Velikoj plaži do kog je došlo zbog zagađenja i velikog isparavanja vode zbog visokih temperatura.

„Zbog problema koji ima Port Milena, Solana je prethodnih dana upumpavala svježu vodu da pomogne opštini Ulcinj da održi kvalitet vode u kanalu Port Milena, odnosno, da bi se izbjegla ekološka katastrofa i problemi za turiste i turističku sezonu”, kaže stečajni upravnik Solane Ognjen Jovović.

Esad Krcić

RFE

Književno veče Andreja Nikolaidisa

0
Atrijum ljetnikovca Buća Luković
Atrijum ljetnikovca Buća Luković

Književno veče poznatog crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, biće održano u ponedjeljak 10.avgusta sa početkom u 21 sat u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, u sklopu ljetnjeg festivala kulture „Purgatorije“. Tom prilikom biće promovisan Nikolaidisov najnoviji roman pod nazivom „Devet“.

Ova knjiga govori o ciničnom novinaru koji otkrije da baka koja ga je odgajila nije bila njegova baka. Shvata da je čitava istorija njegove porodice izmišljena, da je sve, od porodičnog stabla do fotografija iz porodičnog albuma, falsifikat. Počinje istragu o svom porijeklu, u čijem središtu je tajanstvena figura njegove majke, koju nikada nije upoznao. Uskoro povjeruje da je njegova majka bila ubica jugoslovenske Tajne službe, specijalizovana za likvidacije političkih emigranata….

Andrej Nikolaidis je rođen 1974. godine u Sarajevu. Književnik je i kolumnista. Njegovi najvažniji romani su “Mimesis”, “Sin”, “Dolazak” i “Odlaganje”. “Parezija” je roman za koji je dobio Nagradu Evropske unije za književnost i crnogorsku državnu nagradu Miroslavljevo jevanđelje. Živi u Ulcinju.