Posjetioce i osoblje marine Porto Montenegro danas je iznenadila jedna krajnje neobična pojava – naime, u akvatorijumu marine, između vezanih jahti, plivale su dvije morske kornjače. Riječ je o ugroženoj i zaštićenoj životinjskoj vrsti, a prisustvo morskih kornjača u akvatorijumu najveće crnogorske marine, u menadžmentu Porto Montenegra doživjeli su kao još jednu potvrdu činjenice da se stanje morskog ekosistema u tom dijelu Tivatskog zaliva značajno popravilo u proteklih nekoliko godina.
U marini je inače, zabranjen ribolov pa se u plitkom i često bistrom moru uz mula Porto Montenegra mogu vidjeti velika jata riba, između ostalih i brancina i oradi. Ipak, morske kornjače do sada se nisu pojavljivale u marini, a njihov dolazak zainteresovaće i stručnjake Instituta za biologiju mora iz Kotora koji već nekoliko mjeseci sprovodi program ekološkog monitoringa akvatorijuma tivatskog nautičkog centra.
Budući da je proteklih nekoliko dana u Boki od udara brzih glisera, dok su se odmarale ili izlazile da dišu na morsku površinu, stradalo nekoliko morskih kornača, iz marine Porto Montenegro dodatno su skrenuli pažnju svojim klijentkma-jahtašima da budu pažljivi prilikom manevrisanja svojim plovilima u marini u kojoj je zabilježeno prisustvo tih lijepih i zaštićenih morskih životinja.
Radnici Jadranskog brodogradilišta Bijela a.d. objavili su osmrtnicu za tu kompaniju i ističu da je poslije dva desetljeća pogrešnog upravljanja smrt bila neizbježna. Osmrtnica se pojavila na društvenim mrežama, a radnici, kako je prenio portal CdM, sarkastično obavještavaju da „saučešće” primaju ispred vrata kompanije.
„Zahvalni radnici i umirovljenici kojima je pokojnik odgovarao mogu vijence spustiti u more u njegovu čast”, piše na osmrtnici, koju je objavio ovaj podgorički portal.
Kao ožalošćeni, pored radnika i umirovljenika, navedena je i grupa građana Alternativa, građani i građanke Bijele, te privatnici koji su, kako se navodi, živjeli od plata u Brodogradilištu.
Privredni sud u Podgorici odlučio je, naime, pokrenuti stečajni postupak u Jadranskom brodogradilištu Bijela a.d.
Sindikat metalaca Crne Gore podržao je radnike u njihovim nastojanjima da ostvare svoja prava iz i na osnovi rada i očekuju da odgovorne institucije nađu realno moguća rješenja u zajedničkom interesu.
“Na granici mora i neba”, naziv je monografije autora prof. Željka Brguljana koja je u ponedeljak promovisana na terasi palate Grgurina, Pomorskog muzeja Kotor.
Brojne goste i zvanice u ime domaćina pozdravila je direktorica muzeja Mileva Pejaković Vujošević.
„Naš sugrađanin Željko Brguljan u monografiji “Na granici mora i neba”, na 277 stranica ispisao je sve što je vezano za Bogorodičin hram i mariniste“ – između ostalog je kazala Vujošević.
Predstavljajući knjigu profesorica Gracijela Čulić istakla je kako autor ilustruje burnu hroniku malog mjesta u zalivu Boke Kotorske, Prčanj, njegove uspone i padove, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i okeanima svijeta.
„U prozračnim plavim svitanjima kada se barke i brodice ogledaju u moru kao opsjednuti narcis, kao da čekaju nove slike uskrslih don Nika i don Branka, mecena i vizionara.
Sugestivne fotografije veličanstvene župne crkve i prčanjskih raskošnih pejzaža, monografiji daju izuzetni estetski kvalitet.
Poseban naglasak i napore prčanjske zajednice koju je vodila vjera i uprnost Željko Brguljan iskazuje u opisima gradnje impozantne crkve Marijinog rođenja. Ona je simbol vjere Prčanja vjere i žrtve, uprnosti i estetskog smisla.“ – kazala je prof.Gracijela Čulić.
„Monografija, “Na granici mora i neba“ Željka Brguljana, stati će uz rame sa monografijom Don Nika Lukovića, sigurno najboljeg poznavaoca istorije. Ovo djelo ima za cilj otrgnuti od zaborava jedno vrijeme koje je stvorilo sve ovo što mi danas imamo u Boki Kotorskoj i što bez ikakve skromnosti možemo prezentirati svima koji sa svih strana svijeta dolaze u naš kraj i uvjeriti ih koliko je pomorstvo Kotora, Perasta, Prčanja… Monografija je doprinos jubileju stote godišnjice posvećenja nove prčanjske župne crkve, posvećene rođenju Bogorodice Prčanja“, kazao je bibliotekar Pomorskog muzeja Kotor, Slavko Dabinović, koji je pročitao osvrt dr Ivane Mance, sa Instituta za povjest umjetnosti iz Zagreba, koja je bila spriječena prisustvovati promociji.
Mance je u svom osvrtu ukazala da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisno sredstvo za rad u istraživanjima svih drugih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke. Po prvi put je, kazala je ona cjelovito obrađena zbirka maritivnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je valorizovana kao autentična povjesna i umjetnička građa.
„Knjiga donosi više novih činjenica i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja kao i korespodencije Don Nika Lukovića sa radionicama i umjetnicima.
Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke donose nam, osim likovnih analiza isto toliko zanimljivih i dramatičnih priča iz pomorske povijesti Prčanja, odslikavajući nam cijelo burno 19 stoljeće.
Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj izuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu ali i materijalnu vrijednost a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera“ – kazao je Brguljan.
Posebnu zahvalnost autor prof. ŽeljkoBrguljan je iskazao izdavaču NIP-u „Gospa od Škrpjela” iz Perasta i don Srećku Majiću.
U muzičkom dijelu programa nastupila je profesorica flaute Angela Mijušković.
Željko Brguljan je rođen na Kotoru 1962. godine. Osnovnu školu je pohađao na Prčanju, a srednju školu matematičkog smjera u Kotoru. Diplomirao je 1989. godine na fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Živi i radi u Zagrebu.
Premijer Slovenije Miro Cerar sa suprugom u ponedeljak je u neslužbenoj posjeti boravio u Kotoru. Na vratima drevnog Kotora dočekao ga je direktor TO Mirza Krcić koji mu je uručio poklon i kao dobar domaćin pokazao znamenitosti Grada.
Visoki gosti iz Slovenije posjetili su Pomorski muzej Crne Gore. Tom prilikom pozdravila ih je direktorica Mileva Pejaković Vujošević koja im je uručila knjigu Prčanj – Don Nika Lukovića, a spontano se dogodio i susret sa Antonom Sbutegom ambasadorom Crne Gore u Rimu.
Dok se Cerar upisivao u knjigu utisaka u Kotoru je nestala struja, ipak zahvaljujući obezbjeđenju i mobilnim telefonima premijer je uspio prenjeti utiske.
Konačno jedna prava mediteranska noć u našem gradu, komentar je Novljanke Marine, koja je sa svojim sugrađanima i turistima na prepunoj glavnoj gradskoj pjaci – Trgu Nikole Đurkovića, pjevajući od početka do kraja ispratila dvoiposatni spektakl ‚‚Veče klapskog pjevanja”.
Prvo ,,Veče klapskog pjevanja’’ organizovala je Turistička Organizacija Herceg Novi, u saradnji sa klapom Castel Nuovo, a u cilju obogaćivanja turističke ponude i promocije grada i njegove mediteranske tradicije i kulture. Utisak da je ,,Veče klapskog pjevanja’’, nešto što je nedostajalo Novom i što će donijeti dodatni kvalitet i vratiti imidž najvećem bokeljskom gradu, nesporno dijele i posjetioci i učesnici.
,,Ljudi koji su bili u publici su učestvovali u svakoj pjesmi koju smo pjevali i to dokazuje koliko je ovo veče uspjelo, koliko treba čuvati i unaprijediti mediteransku tradiciju i zvuk, ali i koliko im je nešto ovako nedostajalo svima, a u Herceg Novom je posebno posljednjih godina ovaj melos bio u zapećku i dobro je da se to mijenja’’, komentar je Sandre Pasković iz kotorske klape Inkanto koja je svojim akapela izvođenjem obrada i nekih modernijih pjesama, potpuno ,,zapalila’’ sve prisutne na trgu. Slično tome poručuje još jedna Novljanka iz publike, Svetlana, konstatujući da ovakvi događaji ,,i domaćima i fureštima mame osmjeh na lice’’.
A sa osmjehom, jer kako kaže ne zna riječi dobro pa zato i ne pjeva, cijelu ,,Veče klapskog pjevanja’’ je otplesao Dragi iz Skoplja, uz opasku – ,,Ukoliko ovakve večeri postanu tradicija, obećavam da ću stalno dolaziti i naučiti riječi pjesama da mogu da pratim ove divne ljude božanstvenih glasova’’.
Veče klapskog pjevanja HN
Divne ljude božanstvenih glasova, koji su probudili Novljane i turistima pružili nešto zbog čega će se vraćati u Herceg Novi, okupio je Dušan Duje Tadić iz klape Castel Nuovo.
,,Uspjeli smo da pružimo sugrađanima i gostima, ono što je možda odavno trebalo da bude urađeno u Herceg Novom, ali nažalost nije. Međutim, sada su u Turističku organizaciju došli neki novi ljudi sa novim i pravim idejma i prepoznali šta je neophodno uraditi da se ovaj grad probudi’’, zaključio je Tadić.
Koliko je cijela veče bila uspješna pokazuje i činjenica da je probudila, ne samo uspavani duh grada koji je bio počeo da gubi svoj mediteranski identitet, već i ideju o stvaranju udruženja klapa crnogorskog primorja.
,,Ne sutra, nego večeras, kada smo već tu na okupu želim da kažem da ćemo pokrenuti inicijativu da se osnuje udruženje klapa, kojem će jedan od osnovnih ciljeva biti da se u svakom gradu na našem primorju tokom čitavog ljeta održavaju ovakve večeri. Pošto ovo što smo ovdje večeras doživjeli je zamajac koji nikako ne smije stati i koji daje ogromnu energiju da klapsko pjevanje kod nas zaživi onako kako to zaslužuje’’, poručio je na kraju sa podesta ispod hercegnovske Tore, koje je pokazivala kvarat do ure po ponoći, Ljuba Marjanov iz klape Jedinstvo iz Bara. A više od dva i po sata programa u kojem je nastupilo 17 izvođača, otvorila je jedna od najmlađih klapa u Crnoj Gori, Maris iz Kotora.
Veče klapskog pjevanja HN
,,Velika je čast i zadovoljstvo biti dio nečega što inicira vraćanje autohtonog klapskog pjevanja u Boku i ovakvih događaja zaista treba da bude što više’’, kazala je Jelena Kažanegra iz klape Maris. Pored pomenutih nastupile su i klape Stradioti, Bellezza, Veterani vazda mladi i Jadran iz Tivta, Fortuna iz Herceg Novog , Bisernice Boke iz Kotora i harmonija iz Budve, te vokalni solisti Milica Kaluđerović i duo “Providenca”, Miroslav Bobo Milanović, profesorica solo pjevanja i operska pjevačica Jovana Ražnatović i veteran opere Narodnog pozorišta iz Beograda, Časlav Bogoinski. Svi oni, zajedno sa publikom na kraju programa otpjevali su jednu od najpoznatijih klapskih pjesama ,,Ružo crvena” uz obećanje da prvo ,,Veče klapskog pjevanja” je upravo to – prvo od mnogih koja će uslijediti.
Guitar art summer fest, biće održan po deseti jubilarni put u Herceg – Novom od 15. do 20. avgusta. Program je bogatiji i glamurozniji nego ranijih godina i može se podjeliti u četiri segmenta – koncerti uglednih muzičara, izložbe, predavanja i druženja.
„Ako već imamo divan ambijent onda to svakako moramo iskoristiti da ga oplemenimo bogatim sadržajem kakav predstavlja Guitar art summer fest. Programom će biti predstavljeni i slika i zvuk, tako da će svako od posjetilaca moći da formira neki svoj poseban doživljaj ove manifestacije, a kako je ovo deseti, jubilarni susret Novoga i gitare, već smo prepoznati kod gitarista širom svijeta kao grad umjetnosti” kazala je na konferenciji za novinare presjednica opštine Herceg Novi Nataša Aćimović.
Direktorica Turističke organizacije Herceg Novi Bojana Blagojević pohvalila je saradnju koju imaju sa organizatorima Festivala, u korist bolje promocije grada. Ove godine, biće snimljen zajednički dokumentarac od 7-8 minuta koji će na najbolji način prestavljati festival i grad, sa kojim će Turistička organizacija nastupati na sajmovima. – U tome će nam pomoći poznati novinar i gitarista Gaj Trevis, urednik londonskog magazina “Klasikal Gitar”, kazala je Blagojević na konferenciji za novinare.
Budžet Festivala ove godine iznosi oko 30 hiljada eura, od čega je 10 hiljada obezbijedila Opština Herceg Novi, a 5 hiljada lokalna Turistička organizacija. Suorganizator festivala je Javna ustanova kulture Herceg-Fest.
“Bez njihove pomoći, ovaj festival ne bi mogao da postoji”, istakao je osnivač i direktor Guitar art summer festa Boško Radojković. Po njegovoj zamisli jubilarni festival je rezime svih prethodnih.
Koncertni program festivala će 15. avgusta u 21 sat otvoriti Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić, koji su na prvom festivalu, 2006. godine, imali koncert koji publika i danas pamti. Isto veče na Kanli kuli pridružiće im se i braća Teofilović. Na istoj pozornici nastupiće 17. avgusta Amira Medunjanin – ovaj put u kvartetu. Tvrđava je 19. avgusta rezervisana za fado kvartet portugalskog maestra Antonia Šainja, koji ove godine slavio 50 godina karijere. Veče fado muzike organizovano je u saradnji sa ambasadom Portugalije u Beogradu.Ulaznice na Kulu su od danas u prodaji – cijena za veče je 10 eura, a komplet karata za tri večeri košta 22 eura.
Na Trgu od muzike ljubitelje gitare 16. avgusta očekuju Guitaneon duo – Aleksandar Nikolić i Zoran Anić donose kombinaciju gitare i bandaneona. Tradicionalno Veče mladih telenata je 18. avgusta a na zatvaranju 20. avgusta nastupiće sekstet crnogorskih umjetnika – Srđan Bulatović, Darko Nikčević i Dragoljub Đuričić ansambl. Na zatvaranju će učestvovati i plesači Kulturno sportskog centra Diano iz Herceg Novog, što dopunjuje koncept ovogodišnjeg festivala – “Žicama konektujemo u gradu Umjetnosti”. Svi koncerti na Trgu su besplatni.
U Muzičkoj školi se svakodnevno organizuju individualni i grupni časovi sa profesorima . “Na ovaj način motivišemo i naše takozvane klasičare da od pravih ljudi uče da sviraju, unaprede svoja znanja i veštine”, istakao je Radojković. Ove godine će predavanja imati i Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić, 16. avgusta u 11 i 13 sati.
U okviru Guitar visual art segmenta jubilarnog festivala ove godine su pripremljene tri izložbe, saopštila je Ljiljana Marinović iz galerije Sue Ryder.
Izložba “Konektujemo umjetnost” okuplja troje hercegnovskih umjetnika – Vanju Berberović Šuberić, Vanju Vikalo i Nikolu Ćurčina. Njihovi radove će biti izloženi od Sat kule, preko Belaviste do Trga od muzike. Uličice Starog grada će biti pokrivene djelima čija je tema autentična veza između Herceg Novog i gitare – osam fotografija Vanje Berberović Šuberić, 6 objekata Vanje Vikala i 12 crteža Nikole Ćurčina. Anđela Petkovski, pobjednica prošlogodišnjeg konkursa koji je festival osnovao za mlade stvaraoce, imaće izložbu u galeriji Sue Ryder. Ona kroz 10 fotografija sa koncerata, koje su simbioza dokumentarnog i umjetničkog, prikazuje kako energija muzike djeluje i vizuelno. Treća izložba je “Devet godina, devet panoa”. Na Trgu od muzike (Trg Mića Pavlovića) će kroz fotografije biti prikazana retrospektiva minulih festivala. Autor je Želimir Gvojić, koji je svojim objektivom pratio sve festivale.
Novosti – Gutar art midnight caffe i bioskop na Trgu od muzike
Deseti rođendan festivala biće upamćen i po jednom novitetu za koji se organizatori nadaju da će postati tradicija – druženje nakon koncerata u bašti Gradske kafane.
Menadžer Gradske kafane Jovan Vukalović istakao je da festival mnogo znači za grad, ali i ugostitelje, te da ovakve događaje moraju podržati.
“Imaćemo šest prelijepih večeri, sa zaista vrhunskim umjetnicima. Mislim da će njihova muzika, uz prepoznatljivost i duh Gradske kafane, pružiti posjetiocima predivan ugođaj”, rekao je Vukalović.
Prve i treće noći nastupiće Madicine band iz Srbije, 16. avgusta publika će uživati u tango večeri uz Zorana Anića i Aleksandra Nikolića, koji će nakon koncerta na Trgu od muzike imati svoj blok i na terasi Gradske kafane. After parti će 18. avgusta biti posvećen džezu, uz zvuke tria Dragomira Đorđevića, 19. avgusta biće to fado veče uz sastav maestra Antonia Šainja. Noć kasnije, Goodbye party uz zvuke gitara Srđana Bulatovića i Darka Nikčevića.
Dvije noći, 16. i 18. biće organizovana bioskopska uvertira koncertima na Trgu od muzike. “Želimo da podstaknemo ljude da ne dođu tačno u 21 sat pa pravo na koncert, već u 20 sati i da popiju piće ( neko lijepo vino), dok će se na velikom vido bimu prikazivati muzički i klasični filmovi ili dijelovi iz filmova”, saopštio je direktor festivala Boško Radojković.
Da je DPS isključivi kreator i zagovornik ideje o prodaji jedinog preostalog velikog ekonomskog resursa Kotora – Luke Kotor i dodjele koncesije za upravljanje lukom podno zidina Starog grada „strateškom partneru“, potvrđuju i novi dokumenti koje su objavile „Vijesti“.
Riječ je o svojevrsnom mini-elaboratu koji je na temu prodaje Luke 28. februara 2013, napisao potpredsjednik Opštine Jovo Suđić (DPS) a koji je on tada uputio gradonačelnici Mariji Ćatović (DPS), a u aprilu te godine i Nikoli Konjeviću (DPS), tadašnjem predsjedniku Borda direktora Luke.
Suđić je u dokumentu koji su „Vijesti“ doble od izvora u Opštini Kotor, sa pravnog i ekonomskog stanovišta „analizirao“ položaj Luke i dokument nazvan „Predlog mjera za prodaju akcija Luka Kotor AD uz dodjelu koncesije za korišćenje Luke Kotor“.
Taj dokument koji su prethodnih dana objavile kotorske Demokrate, januara 2013, gradonačelnici Ćatović uputio je Nebojša Popović (DPS), tadašnji sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Vlade. U njemu se kao najbolji od tri razmatrana modela privatizacije za koju je interesovanje pokazala američka kruzing korporacija „Royal Caribbean International“ (RCI), predlaže da se strateškom partneru proda većinski paket akcija Luke, uz istovremenu dodjelu koncesije na korištenje luke na period od 30 godina.
Opština bi po tom modelu ostala suvlasnik sa 13,34 odsto kapitala u firmi kojom bi sa više od dvije trećine akcija suvereno gazdovao RCI.
“Treći model (koji predlaže Sekretarijat za razvojne projekte, prim.aut.) po svojoj konstrukciji čini se da nosi dosta svježine, počiva na realno dopuštenim pretpostavkama, uklapa se u ekonomske rezone i sadrži latentnu, ali značajnu dozu političke kompatibilnosti…. Ovakva konstrukcija koju na domaćoj strani čini lokalna zajednica i Vlada, na elegantan način rješava prihodovne izvore koji bi punili oba budžeta i lokalne zajednice i Vlade dugoročno rješavala razvojnu perspektivu regije kao lokalnog područja, ali i državne teritorije. Pri ovom modelu, drugu, spoljnu stranu zajedničkog društva činila bi moćna korporacija RCI iz Amerike koja bi na radikalan način i naravno, pod pretpostavkom da je ponuda ozbiljna i istinita, nudila razvojnu viziju koja obuhvata izgradju, dogradnju i rekonstrukciju Luke, Nautičkog centra i brodogradilišta Bijela, sa pratećim objektima koji bi obezbjeđivali turistički doživljaj visokog nivoa”, navodi Suđić u materijalu koji je prije dvije i po godine proslijedio Ćatovićki i Konjeviću.
Suđić je prije nekoliko dana optužio “Vijesti da pišu neistine o namjerama DPS da proda Luku Kotor, a u saopštenju te partije dokumenti Sekretarijata za razvojne projekte koje su objavile Demokrate, nazvani su “karnevalizacijom ozbiljnih tema i ljudi” i “neistinama i dobro poznatim podmetanjima”.
Za Suđića je “egocentrični lokalizam” da Luka ostane gradu
Suđić je kao “model koji ne pruža uvjerjivu ozbiljnost niti garantuje respektabilnu odgovornost za razvojnu budućnost Luke i zaliva” odbacio model što ga je februara 2013. predložio Bord direktora koji je tražio da firma u kojoj Opština Kotor ima skoro 60 odsto akcija, ostane u državnim rukama i da joj Vlada produži koncesiju na gazdovanje lukom, te da Luka Kotor AD sopstvenim snagama obezbijedi razvoj luke.
“Čini se da je ovo ipak jedan zatvoren model sa nerealnim i apsolutno precijenjenim mogućnostima, koji odiše značajnom dozom lokalizma sa egocentričnim elementima i odsustvom volje za traženje optimalnih i radikalnih rješenja za razvoj regije”, napisao je Suđić dodajući da je takav predlog Borda direktora “ispod nivoa pristojnog komuniciranja sa organima lokalne zajednice”.
Najbolji demanti Aprcovića
“Svjedoci smo ovih dana orkestriranih napada na Demokratsku partiju socijalista, brojnih portala i medija koji navode neistine da ova partija želi da proda Luku Kotor. Ne znam otkud to, jer to nije istina, i pozivam one koji o tome nešto imaju reći da to javno i iznesu. A nemaju jer nikome iz DPS-a nikada nije palo na pamet da prodaje Luku Kotor”, kazao prije par dana predsjednik OO DPS Kotor Željko Aprcović.
Minuklog vikenda u organizaciji jedriličarskog kluba “Delfin” iz Tivta vožena je tradicionalna regata “Memorija Spasić-Mašera”. U ovogodiđnjem izdanju te dvodnevne regate, učestvovala su 33 jedriličara iz četiri bokeljska jedriličarska kluba – tivatskog “Delfina”, kotorskog “Lahora” i klubova “Jugole Grakalić” iz Herceg Novog te “Jovo Dabović” iz Baošića, kao i iz dva srbijanska kluba – “AIK Beograd” i“Gemax” iz Beograda.
Jedriličarima su na ruku išli i povoljni meteo-uslovi jer je na regatnom polju u Tivatskom zalivu tokom dva dana duvao prvo jugozapadni, a potom jugoistočni vjetar jačine od 8 do 18 čvorova koji je “punio” bijela jedra što su, na radost turista i domaćih ljubitelja jedrenja, prošarala modru površinu zaliva.
U klasi “Optimist” sva tri prva mjesta osvojili su članovi domaćeg JK “Delfin” – najbolji je bio Nikola Golubović, drugo mjesto pripalo je Tatjani Kusovac, a treći je bio Igor Nikolić.
Član “Delfina” Igor Les pobijedio je u klasi “Laser Standard” isped klupskog druga Matije Grabića, dok je trećeplasirani bio Luka Erac iz JK “Gemax” iz Beograda.
Domaćini su bili najuspješniji i u klasi “Laser 4.7” – prva dva mjesta pripala su članovima “Delfina” Balši Dojkiću i Igoru Markoviću, dok je trećeplasirani bio Petar Kovačević iz beogradskoj JK “AIK Beograd”.
U klasi “Laser Radial” trijumfovao je Andrija Katurić iz JK “Jugole Grakalić” Herceg Novi, ispred Irine Kusovac (JK “Delfin” Tivat) I svog klupskog druga Vojislava Lucića.
Promocija knjige „Podmorničari u ratu i miru – asovi i heroji“ autora Tomislava Draškovića, penzinosanog kapetana fregate JRM iz Splita, biće održana u utorak 11.avgusta sa početkom u 21 sat na platou ispred podmornice „Heroj“ u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.
Riječ je o veoma interesantnoj publikaciji koja na sažet način govori o istorijatu podmorničkih dejstava u Prvom i Drugom svjetskom ratu, istaknutim podmorničarima –asovima koji su se na stranice istorije upisali svojim ratnim podvizima i junaštvom, ali i mirnodopskim poduhvatima podmorničara što su, eksploatišući mogućnosti nove nuklearne pogonske tehnologije, hrabro otišli u do tada nepoznate i neistražene zabačene djelove svjetskih okeana, kao što je to učinila američka podmornica „Nautilus“ 1958 godine koja je prva u podvodnoj vožnji, prošla ispod Sjevernog pola.
Ovdašnjoj publici knjiga će biti još interesantnija zbog činjenice da se dobar dio opisanih dešavanja, posebno u doba Prvog svjetskog rata, veže za Boku Kotorsku koja je tada bila glavna operativna baza austro-ugarskih i njemačkih podmornica koje su djelovale na Mediteranu. Stoga su bokeljske obale bile svjedokom mnogih zanimljivih poduhvata „podmorskih lovaca“ kako neki nazivaju podmorničare, mjesto gdje su snimljeni prvi i posljednji kadrovi prvog dokumentarnog filma o podmorničarima u svijetu, ali i obale na koje su se dolazili neki od najvećih asova tog izuzetno teškog i opasnog zanata poput Lotara Arnoa De la Perijera, Ota Hersinga, Georga fon Trapa, Vatera Forstmana, Maksa Valentajnera, čak i samog Karla Denica…
O knjizi će pored autora, govoriti i viceadmiral u penziji Fridrih Moreti – nekadašnji komandant Flote JRM, novinar i publicista Siniša Luković i Dražen Jovanović, kustos Zbirke pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru.
Podmornica 821 Porto Montenegro
Pored književne večeri Tomislava Draškovića, u utorak 11.avgusta će na manifestaciji kulture „Purgatorije“ u Tivtu biti izvedena i pozorišna predstava „Na kotorskom dvoru“ u produkciji Tetara 303 iz Kotora. Ovu humorističko – satiričnu komediju, koja povezuje prošlost i sadašnjost na jedan moderan način, napisao je i režirao Dragan Buzdovan. Predstava, prožeta humorom i satirom, preslikava zbilju i opominje sve one koji mogu popraviti stvarnost. Savremena je i ima puno muzičkih numera, kao i video materijala sa kojima glumci povezuju prošlost i sadašnjost. Komad „Na kotorsom dvoru“ biće izveden na tivatskoj ljetnjoj pozornici sa početkom u 21 sat.
Koncert „Svijet saksofona“ kao završni događaj sedmodnevne 13. Međunarodne radionice za duvačke instrumente održan je u nedelju u novom turističkom kompleksu Luštica Bay koji se gradi u Radovićima nadomak Tivta. Događaj je realizovan u saradnji sa tivatskim Centrom za kulturu, u okviru ljetnjeg pozorišnog festivala “Purgatorije”, čiji je generalni sponzor ove godine Luštica Bay.
-Mladi muzičari su se predstavili kompozicijama koje su uvježbavali tokom radionice pod nadzorom profesora Bojana Vukelića. Raznovrstan muzički portfolio publika je nagradila aplauzima, a posebno izvedbe najmlađih muzičara. Nesvakidašnji ambijent Luštica Bay-a bio je „domaćin“ zvucima flaute, oboe, saksofona, klarineta i drugih duvačkih instrumenata, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
Kulturni program u Luštica Bay-u biće nastavljen u ponedjeljak, 10. avgusta umjetničkom postavkom, a dan kasnije biće upriličen dječiji performans ”Basic kontra-punkt”, završna manifestacija programa Kotor artić, koji je rezultat saradnje Luštica Bay-a i festivala KotorArt.
Luštica Bay izrasta u centar zdravog i aktivnog života i ovog ljeta bilježi prvu operativnu sezonu. Bogat ljetnji program koji je osmislio marketing tim Kompanije ispunjen je golf takmičenjima, umjetničkim postavkama i radionicama, kursevima streličarstva i jedrenja, te muzičkim dešavanjima iz programa kulturnih festivala KotorArt i “Purgatorije”.
