Taksistima 57 parking pozicija u gradu

0
Novo taksi stajaliste u Ulici 21.novembra
Novo taksi stajaliste u Ulici 21.novembra

Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel (DPS) donio je prije nekoliko dana „Program organizovanja auto-taksi prevoza na teritoriji Opštine Tivat za 2015-2017 godinu“, kojim je izmešu ostaloga, određeno ukupno 57 parking pozicija za taksije na području cijele Opštine. Iscrtavanje nekih od tih pozicija izazvalo je proteklih dana nezadovoljstvo dijela građana, posebno žitelja centra grada, jer su parkirališta za taksije na nakim mjestima postavljena na uštrb ionako veoma deficitarnih javnih parkirališta za opštu upotrebu građana i turista.

Prema riječima sekretarke za saobraćaj i komunalno-stambene poslove Opštine Tivat Zorice Gverović, lokalna uprava nastojala je da u što manjoj mjeri za potrebe taksista zauzme postojeća javna parkirališta duž ulica u centru grada, ali se to ipak nije moglo u potpunosti izbjeći. Istovremeno su eliminisana i neka od dosadašnjih taksi stajališta koja su se pokazala kao nefuncionalna ili su ometala odvijanje saobraćaja, pa su tako ukinuta stajališta kod restorana „Prova“ i u Arsenalskoj ulici.

„U ulicama u užem centru grada iscrtano je ukupno 11 parking pozicija za taksije, dok je stajalište u Arsenalskoj ulici zamijenjeno novim kapaciteta 5 mjesta unutar kompleksa Porto Montenegro, u blizini hotela „Regent“. Porto Montenegro će ga urediti o svom trošku a zauzvrat su tražili i dobili našu saglasnost da oni odrede kojim će taksistima pripasti pravo da koriste to stajalište.“ – kazala je „Vijestima“ Gverović. Inače, na neprimjereno ponašanje taksista sa dosadašnjeg stajališta u Arsenalskoj ulici blizu uilaza u Porto Montenegro, te njihova stara i neuslovna vozila, do sada je bilo najviše primjedbi. Gverović kaže da opravdanoj ljutnji građana na taksiste doprinosi i nepropisno ponašanje vozača čak 4 tivatska taksi-udruženja koja rade na poziv, a čiji bi se automobili, u vrijeme kada taksisti čekaju na mušterije, morali nalaziti isključivo na sopstvenim parkinzima tih firmi. Da se to u praksi ne dešava, već da su radio-taksiji parkirani bukvalno na svakom koraku, „otimajući“ građanima ionako deficitaran parking prostor, svakodnevno se mogu uvjeriti svi, osim tivatske Komunalne policije koja očigledno ne sankcioniše adekvatno takvo nepropisno ponašanje taksista.

Gverović je kazala da su nova taksi stajališta uvedena i u priigradskim naseljima – Gradiošnici, Radovićima i Krašićima, na novoj Autobuskoj stanici, na aerodromu, kod Doma zdravlja, u lučici Kalimanj, te na više lokacija na Seljanovu. Ukupno sada ima 57 zvaničnih taksi-parking pozicija što je ipak nedovoljno za ukupno 152 licencirana taksi vozila koliko ih trenutno ukupno ima na području najmanje bokelsjke opštine.

„Evropski standard je 4 taksi vozila na 1.000 stanovnika, a mi u Tivtu imamo čak 10,8 taksija na 1.000 građana, isto kao i u Budvi. Sada smo za više nego duplo povećali raspoloživi broj taksi stajališta, ali ćemo ostati pri odluci koju sproodimo već dvije godine da ne izdajemo nove licence za auto-taksi prevoz jer smo bukvalno preplavljeni i prebukirani taksijima.“-kazala je Gverović.

Fešta od školjaka i ženska veslačka regata

0
Betina regata
Betina regata

Betinska fešta od školjaka, Dan brganje, održala se 45. put po redu. Svojevrstan podsjetnik na zlatno doba školjkarenja u Betini, uveličan je i tradicionalnom, ženskom veslačkom regatom Dlan&veslo. Prijavilo se 10 posada, a podijeljene su i nagrade najboljim ekipama, Mačkovim macama i Ekipi za ne biti doma. Treće mjesto osvojila je najstarija ekipa Ne damo se.

Nekoć je školjaka bilo puno više te su se na taj dan ekipe u betinskim gajetama natjecale u lovu pomoću brganje koja se vukla po morskom dnu. Sav ulov bi se potom podijelio na Trgu na moru. Dan brganje je danas svojevrstan podsjetnik na zlatno doba školjkarenja u Betini. Ugostiteljska ponuda na ovaj dan tradicionalno se bazira na školjkama i ostalim morskim specijalitetima pa su tako večeras domaćini u Betini brojnim posjetiteljima prezentirali način pripreme školjaka po betinski.

U sklopu manifestacije održana je i tradicionalna, dinamična i nadasve atraktivna ženska veslačka regata Dlan & veslo. Prijavilo se 10 posada s po pet veslačica. Podijeljene su i nagrade najboljima – medalje izrađene od maslinova, trešnjina i hrastova drva za prva 3 mjesta te 1 utješno. Pobjednice regate su ekipa Mačkove mace a za osvojeno prvo mjesto dobile su i pečeno janje. Drugo mjesto pripalo je Ekipi za ne biti doma te su ujedno osvojile i pršut. Treće mjesto zauzele su vitalne i najstarije dame regate – ekipa Ne damo se. Osvojile su Paški sir. Sve sudionice regate dobile su i ruže.

Fešta se nastavila dugo u noć uz nenadmašnog Jolu i band Bolero, predgrupu Dišpet a sve je popratio i veliki vatromet u ponoć.

Jadranske igre – Tivat domaći polufinala CG

0
Galioti
Galioti

Nakon uspješnog nastupa ekipe Galioti iz Tivta na prošlogodišnjem velikom Međunarodnom finalu u Biogradu na Moru, sportsko-zabavna manifestacija poznatija pod nazivom Jadranske igre, koje se održavaju šestu sezonu za redom, ove godine dolazi u grad još uvijek aktuelnih prvaka Crne Gore, Tivat. Osim po odličnom društvu, Galioti su u Biogradu zapamćeni po rekordu u letećem vaterpolu kojeg su postavili, a koji iznosi 225 punata.

U organizaciji Opštine Tivat i agencije Adria events te uz podršku sponzora Turističke organizacije Opštine Tivat i Brand New Tivat prvo polufinale Jadranskih igara Crna Gora 2015. održaće se u četvrtak 6.avgusta na rivi Pine s početkom u 19,30 sati. Na igrama će nastupiti ekipe iz Tivta kao i jedna ekipa iz Kotora.

Jadranske igre u Tivtu velika su uvertira u ono što je pred nama, a to je crnogorsko finale Jadranskih igara 2015. gdje ćemo saznati ime crnogorskog predstavnika za međunarodni dio takmičenja na kojem će ove godine nastupiti čak 12 zemalja iz regije. Prema onome što su dosada pokazali, tivatske su ekipe veliki favoriti u Crnoj Gori te je,nesumljivo, da će se i ove godine boriti kako bi pobijedili i ponovo predstavljali svoj grad i svoju zemlju u Međunarodnom polufinalu u Rijeci koje je na rasporedu u septembru.

Takmičenje koje je pred nama svakako vrijedi pogledati, stoga ovim putem organizatori pozivaju sve obožavatelje ove ljetne zabave da im se pridruže u Tivtu i budu dio još jedne spektakularne večeri koja nam dolazi!

Misa u novoobnovljenoj crkvi Gospe od Snijega na Verigama

Na dan Gospe od Snijega, 5.avgust, danas je u tjesnacu Verige kod Tivta u novoobnovljenoj istoimenoj crkvi održana sv. Misa, koju je predvodio msgr. Srećko Majić, peraški župnik. Misi su prisustvovali vjernici iz Tivta i Perasta koji su stigli brodićem čijoj župi crkva i pripada.

Crkva je podignuta na pjeni od mora, još u 15. vijeku u unutrašnjem dijelu Veriga, a u narodu je poznatija kao Gospa od Oriza.

„Crkva se prvi put spominje 1515., kada je ovdje bilo i jedno vjenčanje. Crkva  je sigurno starija od te godine. Vaš dolazak je znak ili vjerskog motiva, ili iz kulturnog motiva – kao poštovanja prema spomeniku kuilture. Treba odati poštovanje prema onima koji su sagradili ovu kapelicu i ostavili spomen svoje vjere, svoje kulture i svoje civilizacije“, kazao je peraški župnik, te izrazio zahvalnost svima koji su učestvovali u obnovi crkvice.

U ediciji izdavačke kuće „Gospa od Škrpjela“, don Srećko Majić, najavio je štampanje dvije male knjižice o crkvama na Verigama, Gospi od Snijega i Gospi od Anđela, o njihovom istorijatu i fotografijama kako su crkve izgledale nekada te kako izgledaju danas nakon obnove.

Gospa od Snijega
Gospa od Snijega

U brojnim mjestima na istočnoj obali Jadrana postoje crkve i kapele posvećene Gospi Sniježnoj – Gospi od Snijega. U kaledaru Katoličke crkve slavi se 5.avgusta . U svim tim mjestima, kao i u Boki Kotorskoj postoji vjerovanje da je nekada, kao opomena vjernicima,u njihovom mjestu, pao snijeg u sred ljeta. Vjernici su, potom, podigli crkve Gospi od Snijega u čast, slavu i zahvalnost.

Svečana sveta Misa i procesija večeras je u 18 sati u crkvi Gospe od Snijega u Škaljarima – Kotor.

TO Tivat – podaci pokazuju da su turisti zadovoljniji ponudom

0
Pine-Foto Boka News
Pine-Foto Boka News

Turistička organizacija Tivat i ove godine sprovodi tradicionalnu anketu turista na Tivatskoj rivijeri. Anketiranje gostiju je počelo 1. jula i trajaće do 31. avgusta, a planirano je da se obavi u tri faze. Prva faza anketiranja, koja je već došla na obradu, rađena je u periodu od 1. do 20. jula.

“Ukupna prosječna ocjena kvaliteta turističke ponude u Tivtu za ovaj period anketiranja je 4,11. Prošle godine na cjelokupnom periodu, jul – avgust prosječna ocjena je iznosila 4,08 pa smo veoma zadovoljni sa preliminarnim rezulatima ovogodišnje ankete koji pokazuju da su turisti zadovoljniji našom ponudom nego lani. Najviša prosječna ocjena se odnosi na pitanje „Ljubaznost osoblja u smještajnom objektu“ i iznosi 4,46, a najniža se odnosi, kao i prošle godine, na pitanje „Čistoća, uređenost i opremljenost plaža i iznosi 3,67. Najviše su zadovoljni anketirani gosti koji su smješteni u hotelima – ukupna prosječna ocjena 4,19, a najmanje su zadovoljni turisti koji su smješteni u odmaralištima, koji su dali ukupnu prosječnu ocjenu 3,80.”- kazao je juče tim povodom Miodrag Karadžić iz TO Tivat.

Kao glavni motiv da svoj odmor provedu u Tivtu, 25,93 % anketiranih turista su naveli „Odmor i opuštanje“ a 15,43 % anketiranih su motivisani „predhodnim dolascima“. “Pored velikog broja pohvala na Tivat kao idealan grad za odmor, anketirani turisti imaju najviše primjedbi na plaže koje se slabo održavaju, buku od glasne muzike na pojedinim plažnim barovima u kasnim satima, kao i uslugu u trgovinskim objektima.”-precizorao je Karadžić.

Tivat na dlanu
Tivat na dlanu

Inače, prema izvještaju Call centra Montenegro za Opštinu Tivat, pored pohvala na ljubaznost, saradnju sa inspekcijama, kao i kulturno-zabavni program, primjedbe koje upučuju turisti se najviše odnosile na buku od građevinskih radova i buku od glasne muzike.

“Elemental” u Tivtu

0
elemental
Elemental

Turistička organizacija Tivat u sklopu svoje manifestacije “Tivatsko ljeto” i pod motom “Ovo je pravo mjesto”, večeras, 5.avgusta, će prirediti koncert muzičkog sastava “Elemental”, a koji će se održati na gradskoj rivi Pine sa početkom od 22 časa.

“Elemental” je bend koji postoji od 1998. godine čija se muzička baza nalazi u rep muzici. U njihovoj šarolikoj muzičkoj viziji mogu se naći tragovi različitih žanrova što njihov izražaj čini jedinstvenim i originalnim. Specifičnost ovog benda su britki tekstovi i zanimljive instrumentalne podloge koji zajedno čine autentičan zvuk “Elementala”.

 

Tivatski jedriličari nižu uspjehe

0
Nagrađeni jedriličari - Kup Mimoze
JK Delfin Tivat

Članovi Jedriličarskg kluba „Delfin“ iz Tivta osvojili su čitav niz medalja na regati “Memorijal Jovo Dabović” koja je proteklog vikenda jedrena u akvatorijumu Bokotorskog zaliva, u organizaciji JK “Jovo Dabović” iz Baošića. Na regati su učestvovali jedriličarski klubovi iz Crne Gore, kao i dva kluba iz Srbije.

U klasi optimist, u generalnom plasmanu prva tri mjesta zauzeli su “Delfinovi” jedriličari – na prvom mjestu završio je Igor Nikolić, drugom Nikola Golubović, a treće mjesto osvojila je Irina Kusovac.

U klasi optimist -konkurencija djevojčice do 12 godina, pobijedila je članica “Delfina” Tatjana Kusovac, drugoplasirana je bila Ana Danilović, JK “Jovo Dabović”, a treće mjesto pripalo je Josipa Čelanović iz tivatskog kluba “Delfin”.

U klasi optimist – oba pola starosti do 12 godina, trijumfovao je Nikola Golubović iz “Delfina”, na drugom mjestu je Tatjana Kusovac, takođe jedriličraka “Delfina” i treće mjesto je zauzela Anđela Đorđević iz Baošića.

U klasi Laser 4.7 najbolji je bio Balša Dojkić (JK Delfin), drugoplasirana je Natalija Pantić (JK “Gemax” Beograd) a treća je bila Ivona Kosor iz beogradskog AJK-a. Tivćanka Irina Kusovac pobijedila je u klasi Laser radial.

Već ovog vikenda JK “Delfin” biće domaćin nove regate, tradicionalnog “Memorijala Spasić i Mašera”. U akvatorijumu Tivatskog zaliva nastupiće najbolji crnogorski I jedriličari iz okruženja u brodovima klase Optimist, Laser 4.7, Laser radial i Laser standard.

 

 

Stečaj u Bijeloj posljedni čin odumiranja bokeljske industrije

0
Brodogradilište Bijela
Brodogradilište Bijela

NVO „Matica Boke” iskazala je danas punu podršku zahtjevima radnika „Jadranskog brodogradilišta” iz Bijele u koje je nedavno uvden stečaj. Upravni odbor te NVO izrazio je očekivanje da će menadžment kompanije i Ministarstvo pomorstva i saobraćaja “u najskorije vrijeme izaći u susret zahtjevima zaposlenih”.

“Stečaj u „Jadranskom brodogradilištu” u Bijeloj je nažalost posljednji čin agonije odumiranja bokeljske privrede. Brodogradilište iz Bijele, ne samo što je posljednji veliki privredni kolektiv u Boki, već i posljednje veliko domaće preduzeće koje se bavi brodogradnjom. Do juče uspješna firma koja je hranila na stotine bokeljskih porodica, voljom moćnika dovedena je u stečaj. Ne bi nas iznenadilo da imovina i zemljište brodogradilišta ne bude iskorišćeno za aktuelne „real estate” projekte crnogorske Vlade koje diktira Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Branimira Gvozdenovića.”- kazao je predsjednik UO “Matice Boke” Željko Komnenović.

Vlada Crne Gore već duže vrijeme pokušava Brodogradilište Bijela prodati kanadskom milijarderu Piteru Manku i njegovim partnerima kao plac za izgradnju remontnog centra za mega i super jahte. Država pritom, postupa na gotovo identičan način na koji je u u periodu 2006-2007 sprovela “privatizaciju” nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal u Tivtu koje je prodato Manku, zatvoreno i pretvoreno u plac za gradnju stanova i poslovnih prostora, a preko 470 radnika Arsenala ostalo je bez posla. Oko 200 radnika brodogradilišta Bijela formalno su takođe na Birou rada od kada je u njihovoj firmi na zahtjev Poreske uprave Crne Gore, prije dvadesetak dana uveden stečaj i od tada se na ulici bore za svoja prava – isplatu neisplaćenih zarada i drugih prinadležnosti, te dobijanje otrpemnina po kolektivnom ugovoru.

Photo: Boka News - Bijela
Photo: Boka News – Bijela

“Dok se radnici na ulici bore za svoja osnovna prava, nema mjesta kalkulacijama i oduglovačenju. Radnicima treba isplatiti ono što su pošteno i odgovorno zaradili, a nadležni treba da se zamisle o novom talasu priliva bokeljskih radnika na biroe rada. Iako je ispričana priča, dužni smo zbog sebe i potomaka još jednom poručiti onima koji odlučuju o sudbinama zaposlenih – ne može se gospodo, živjeti samo od turizma. Moramo imati privredu, jer je tržište suviše malo da bi svi živjeli od uslužnih djelatnosti.”- saopštila je “Matica Boke”. Ta NVO je konstatovala da uz ovakvu ekonomsku politiku Vlade Crne Gore “jedina perspektiva naše djece koja neće da budu baštovani i portiri stranim investitorima je da krenu trbuhom za kruhom, tražeći perspektivu u drugim sredinama”.

Dinamičan avgustovski kalendar događaja u Porto Montenegru

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Spektakularna izložba Davida Hamiltona, ali i izložba tivatskih slikara u Zbirci pomorskog nasljeđa, uz galerije „Pizana“ i „Mead Carney“ u naselju, novi konceptualni noćni klub „Platinum“, bazen „Lido“, regate, gastro i lifestyle događaji, samo su neki od razloga zbog čega je boravak u Porto Montenegru tokom avgusta mjeseca, posebno atraktivan i zanimljiv.

Izložba „Retrospektiva“ čuvenog britanskog fotografa Davida Hamiltona postavljena je u Zbirci pomorskog nasljeđa do 18. avgusta, i prikazuje autorove najpoznatije fotografije, sa pejzažnim, cvijetnim i plesačkim motivima koje su prije Tivta bile izložene u prestižnom hotelu “Scribe” u srcu Pariza.

Izložba tivatskih slikara projekat je NVO „Matica Boke“, čiji je cilj prezentacija lokalne likovne tradicije inostranoj nautičkoj klijenteli, rezidentima naselja Porto Montenegro i njihovim gostima. Izložba će biti svečano otvorena 21. avgusta u Zbirci pomorskog nasljeđa sa početkom u 21 sat, a na njoj će biti predstavljeno stvaralaštvo 14 tivatskih akademskih slikara – Anta Peana, Miljenka Sindika, Ivana Kneževića, Ljubomira Popadića, Momčila Macanovića, Ivice Aranđusa, Borisa Dragojevića, Zorana Krute, Hane Mirkov, Borisa Papovića, Milice Rajčević, Andree Ivande, Vlada Jovićevića i Tanje Matković. Luksuzna monografija, pregledno i zaokruženo, podržava koncept izložbe, a sadrži biografije i reprodukcije djela tivatskih akademskih slikara čija su djela obilježila i obilježavaju likovnu scenu Crne Gore, zemalja regiona ali i Evrope.

Izložba slikara Vučića Ćetkovića pod nazivom Linija i prostor, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra i trajaće do 15. avgusta. Nakon izlaganja na međunarodnom umjetničkom salonu Carrousel du Louvre u Parizu, Vučić se tivatskoj publici predstavlja sa novim ciklusom radova sa motivom linija koje su polazište njegovog rada. Nakon njega, u cilju prezentovanja lokalne umjetnosti internacionalnoj klijenteli, u istom prostoru će izlagati budvanska slikarka Jelena Papović.

U nizu kulturnih dešavanja koji se priređuju u Porto Montenegru, ljubitelji knjige će u petak 7. avgusta uživati u prezentaciji popularne literature dr Lazara Trifunovića, pod nazivom „Ja ili ja, ko sam ja“, ispred rezidencije „Ksenija“, sa početkom u 21 sat. Promocija knjige Tomislava Draškovića pod nazivom “Podmorničari u ratu i miru”, biće organizovana u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, u sklopu mediteranskog festivala “Purgatorije”. Promocija te knjige je zakazana za utorak, 11. avgust, na platou preko puta podmornice “Heroj,” sa početkom u 21sat. Na istom platou, 24. Avgusta u isto vrijeme, nastupiće i “Ars Presentia” sa koncertom duvačkih instrumenata.

Svi ljubitelji jedrenja uživaće i ovog mjeseca na sesijama na BLU26 jedrilicama, twilight jedrenju ili veslanju, ali i časovima jedrenja za najmlađe. Velika Porto Montenegro regata, otvorena za sve klase, biće organizovana u subotu 8. avgusta.

Druga edicija Pijace domaćih crnogorskih proizvoda ovog ljeta biće organizovana od 14. do 16. avgusta, na različitim gastro lokacijama tivatske marine. Restorani u luksuznom nautičkom naselju će nuditi posebne gastronomske delicije domaće i internacionalne kuhinje, a tokom dvodnevne manifestacije proizvođači iz Crne Gore će prezentovati i „upotpuniti gastro-mapu“ crnogorskih krajeva: od mliječnih i suhomesnatih proizvoda sa sjevera, preko ulcinjske masline, cetinjskog meda, do slatko-slanih delicija bokeških domaćica.

Gradska luka – sezona slabija od prošlogodišnje

0
H Novi - Škver
H Novi – Škver

I po obimu ostvarenog posla i po finansijskim pokazateljima Gradska luka na Škveru, Herceg-Novi, bilježi slabije rezultate nego prošle godine u isto vrijeme. Za sedam mjeseci ove godine ostvareni su prihodi od 27.300 eura.

U toku jula zabilježen je promet od 290 plovila, i prihod od 13.300 eura (jul prošle godine bio je 17.900). U odnosu na isti period prošle godine to je za skoro četvrtinu manje. U Luci kažu da će naplatu vezova za plovila koja su tu duže vrijeme izvršiti ovog mjeseca.

I pored toga što su cijene vezova niže u odnosu na konkurenciju, više je uzroka koji su uticali na slabije poslovanje i manji broj plovila u Luci Škver. Vršilac dužnosti direktora Agencije za gazdovanje gradskom lukom Vladimir Zloković navodi da je jedan od razloga to što su u okolini Herceg-Novog otvorene dobro opremljene privatne marine. I buka koju stvaraju ugostiteljski objekti na Škveru, takođe utiče na slabiju posjetu i kraće zadržavanje plovila..

-Imamo problema sa bukom, ali možemo reći da su turisti koji dođu sa svojim jahtama razumni ljudi. Zadovoljni su gradom i uslugama luke. Od svojih radnika zahtijevam da se ponašaju u duhu devize da je gost uvijek u pravu. Lijepa riječ i ljudski odnos je ono što je neophodno u ovom poslu, kako bi gosti ponijeli dobre utiske i vratili nam se opet, kaže Zloković.

Da bi podigli cijene vezova , o čemu razmišljaju, neophodno je da podignu i kvalitet usluga.

-Mi na Škveru nemamo sanitarni čvor, ni toalete, ni tuševe. Pričao sam sa nautičarima iz Hrvatske o tome. Oni su taj problem rješili montažnim toaletima, koji su sasvim pristojni i lijepo se uklapaju u ambijent. Tokom zime i mi ćemo poraditi na tome, najavio je Zloković.

Luka2015Zahvaljujući dobroj saradnji i zajedničkim naporima zaposlenih u Gradskoj luci i „Čistoći“, područje Škvera je čisto. Radnici Luke su nedavno očistili i cijeli lukobran u saradnji za Službom zaštite i spasavanja. To odavno nije urađeno, objašnjava Zloković. Sada se čeka stručna ekipa „Vodovda“ da bi popravili hidrante, što će omogućiti redovno čišćenje lukobrana. U planu je i čišćenje seka sa druge strane lukobrana.

Radni prostor Agencije za gazdovanje gradskom lukom nije na zavidnom nivou. Njihove radne prostorije su u kontejneru površine šest kvadratnih metara, što ne ispunjava ni osnovne potrebe. I to je, jedan od problema koji se mora rješavati.

Za sve planirane investicije neophodna su sredstva. Zloković kaže da postoji mogućnost da konkurišu za sredstva iz predpristupnih fondova EU koji finansiraju projekte održivog razvoja. Korisne informacije o tome će dobiti u Lučkoj kapetaniji u Kotoru i Luci Bar, koje planira uskoro da posjeti.

– Luka Bar je imala izuzetno dobre projekte. Otići ćemo da vidimo šta bi mi, od njihovog iskustva, mogli da primjenimo. Veliku pomoć imamo i od opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju i gospođe Branke Mračević, kazao je Zloković.

On je informisao da postoje najave za bolje poslovanje tokom zimskog perioda, jer na adresu Agencije već stižu upiti za taj period godine. -To ranije nije bila praksa, pretežno zbog osiguranja, ali potrudićemo se svim silama da prihodujemo i na taj način, dodao je Zloković.

U saradnji sa opštinskom Službom za zajedničke poslove i informacione sisteme rade na redizajnu sajta Gradske luke. To će im omogućiti da modernizuju svoje poslovanje i da putem društvenih mreža ponude klijentima brzu i sveobuhvatnu informaciju.   U Agenciji planiraju bolju i intezivniju saradnju sa sportskim društvom „Jugole Grakalić “ i sa ribarima sa Škvera.

Problem ribara biće rješen koncesionom aktom

H - Novi - Škver
H – Novi – Škver

Iako u Luci sada ima slobodnih vezova, oni nisu na raspolaganju novskim ribarima. Zloković kaže da se nada da bi koncesioni akt trebalo da reguliše broj ribarskih i operativnih vezova. O tome je bilo riječi i na javnoj raspravi koja je o Nacrtu plana davanja koncesija za luke od lokalnog značaja i ostale objekte obalne infrastrukture koja je održana prošlog mjeseca.

-Broj lučkih i ribarskih vezova bi trebalo da bude jasno definisan kroz koncesioni akt. Problem nedostatka prostora za plovila povezan je i sa urbanističkim planom Šetališta pet Danica. Nadam da možemo postići dogovor na zadovoljstvo naše Agencije i lokalnih ribara, dodaje Zloković.