Muo – Mjesna zajednica sa punom kasom

0
Muo
Muo

Prethodni saziv mjesne uprave ostavio je skoro 30 hiljada eura i sada u kasi MZ Muo ima ukupno 57. 300 eura, a sa toliko novca mi smo najbogatija mjesna zajednica u Crnoj Gori, kaže za Dan, Milorad Mišo Krivokapić, predsjednik MZ.

Mještani su napravili rivu i trebalo bi da imamo prioritet za koncesiju, da nam luka šalje manje brodove, da njima ide 70, a nama 30 odsto zarade, da se zaposle dvojica mještana, ali ukoliko se luka privatizuje, to ne dolazi u obzir – kaže Krivokapić

Mje­sna za­jed­ni­ca Muo, po­zna­ta po tra­di­ci­o­nal­nom ri­bar­skom na­se­lju, na­do­ve­zu­je se od­mah na Ko­tor i pro­te­že se duž tri ki­lo­me­tra. Mje­sto sa cen­tral­nom cr­kvom „Po­moć­ni­ca kr­šća­na“ i žup­nom ku­ćom, jed­nom pro­dav­ni­com, ho­te­lom „Sind“, ima oko hi­lja­du sta­nov­ni­ka.. Sta­ro je­zgro sa ka­me­nim ku­ća­ma i pa­la­ta­ma uz oba­lu po­sled­njih go­di­na je mo­der­ni­zo­va­no izgradnjom ci­je­lih apart­man­skih na­se­lja, no­vih ku­ća ko­je se iz­di­žu ka br­du, što je uti­ca­lo na iz­grad­nju no­ve in­fra­struk­tu­re, ali i na struk­tu­ru sta­nov­ni­ka na­se­lja­va­njem stra­na­ca.

– Ka­sa mje­sne za­jed­ni­ce je pu­na pa­ra, što Mu­lja­ni­ma da­je mo­guć­nost da pr­ven­stve­no ri­je­še tri go­ru­će po­tre­be-sa­na­ci­ju ri­ve, pro­bi­ja­nje pu­ta do gro­blja i as­fal­ti­ra­nje spo­red­nog pu­ta – ka­že Mi­lo­rad Mi­šo Kri­vo­ka­pić, ko­ji je već go­di­nu da­na pred­sjed­nik MZ.

On na­gla­ša­va da je pret­hod­ni sa­ziv mje­sne upra­ve osta­vio sko­ro 30 hi­lja­da eura i sa­da u ka­si MZ ima ukup­no 57. 300 eura.

– Sa to­li­ko nov­ca u ka­si mi smo naj­bo­ga­ti­ja MZ u Cr­noj Go­ri. To je no­vac za­ra­đen od na­kna­de za vez jah­ti i naj­ve­ćim di­je­lom sta­rog voj­nog bro­da, ko­ji je šest go­di­na sta­jao uz mu­ljan­sku ri­vu i na kra­ju je za­vr­šio u sta­ro gvo­žđe- is­ti­če Kri­vo­ka­pić i na­gla­ša­va da je MZ pri­o­ri­tet da as­fal­ti­ra put du­ži­ne oko 800 me­ta­ra od pa­la­ca Ra­ma­da­no­vi­ća (sta­rog ma­ga­ci­na) do ku­će Đu­ra Pe­ro­vi­ća.

– Ve­li­ko na­se­lje je na­sta­lo go­re, pu­no no­vih zgra­da, te­ren je već je po­ko­šen, sni­mljen i ta ce­sta tre­ba da poč­ne da se sre­đu­je ovih da­na. Tre­ba da pro­bi­je­mo i put do mje­snog gro­blja kod cr­kve Sv. Da­mja­na i Ku­zme (oko 800 me­ta­ra), jer je po­sto­je­ći ka­me­ni put ra­đen u vri­je­me Austri­je, nji­me mo­gu sa­mo pje­ša­ci i pro­blem je ka­da tre­ba ne­ko da se sa­hra­ni. U toj cr­kvi se ču­va­ju mo­šti Bla­že­nog Gra­ci­je, za­štit­ni­ka mje­sta. Ta­ko­đe, pri­o­ri­tet ima i sa­na­ci­ja pri­sta­ni­šta na ri­vi či­ji vanj­ski dio ima pet pu­ko­ti­na. Unu­tra­šnji man­drać re­zer­vi­san je za mje­šta­ne, a taj vanj­ski uze­će Mor­sko do­bro, sa ko­jim ugo­va­ra­mo po­prav­ku – ob­ja­šnja­va Kri­vo­ka­pić, i do­da­je da će usko­ro bi­ti ras­pi­sa­na kon­ce­si­ja za mu­ljan­sku ri­vu.

– Mje­sna za­jed­ni­ca Muo na­mje­ra­va da uzme tu kon­ce­si­ju za­jed­no sa Lu­kom Ko­tor, ali tu mo­ra­mo bi­ti opre­zni u slu­ča­ju da se Lu­ka pri­va­ti­zu­je, da nam ne bi i ovo ov­dje „obri­ja­li“. Mje­sna za­jed­ni­ca je uče­stvo­va­la u re­kon­struk­ci­ji Ri­ve, a mje­šta­ni su je i na­pra­vi­li-tre­ba­lo bi da ima­mo pri­o­ri­tet za kon­ce­si­ju – da se lje­ti ve­žu jah­te, da nam Lu­ka ša­lje ma­nje bro­do­ve, da nji­ma ide 70 od­sto, a na­ma 30 od­sto za­ra­de, da se za­po­sle dvo­ji­ca mje­šta­na. Uko­li­ko se Lu­ka pri­va­ti­zu­je, to ne do­la­zi u ob­zir – iz­ri­čit je Kri­vo­ka­pić.

Pri­je par go­di­na kroz Muo je spro­ve­de­na no­va ka­na­li­za­ci­ja, ko­ja već funk­ci­o­ni­še. Me­đu­tim, iz­grad­njom pre­liv­ne sep­tič­ke ja­me, po­red dr­vo­re­da pal­mi na sa­moj ri­vi, mje­šta­ni su us­kra­će­ni za cje­lo­vi­tost pro­sto­ra za oku­plja­nje, ri­bar­ske fe­šte, a dje­ca za igru.

Muo riva
Muo riva

To­kom po­sta­vlja­nja pump­ne sta­ni­ce bi­la je ras­ko­pa­na ci­je­la ri­va, a iz­vo­đa­či ra­do­va obe­ća­li su da će sve vra­ti­ti u pr­vo­bit­no sta­nje i on­da je ma­lo ko od mje­šta­na vo­dio ra­ču­na šta će se de­si­ti. Kad su za­vr­ši­li, ovo su na kra­ju „skr­pi­li“ i od­u­ze­li nam ovaj dio ri­ve. Muo ima pu­no dje­ce i omla­di­ne ko­ji ne­ma­ju gdje da se igra­ju i dru­že ne­go na ri­vi. I mi sta­ri­ji smo ov­dje od­ra­sta­li, igra­li se, fe­šta­li, ri­va je na­ma ono što je dru­gi­ma grad­ski park, naj­sta­ri­ja i naj­du­ža ri­va u Bo­ki ko­tor­skoj. Pro­jek­tan­ti ka­na­li­za­ci­je su nam od­u­ze­li dio nje – ka­že mje­štan­ka Zden­ka Jan­ko­vić.

Po ri­je­či­ma Mi­ša Kri­vo­ka­pi­ća, ri­va je iz­gu­bi­la ve­li­ku površinu, pre­ko 30 me­tra kva­drat­nih.

– Sad je ova ogra­da sa sep­tič­kom ja­mom ru­glo ri­ve i mi tra­ži­mo da ona mak­ne (kao na Pe­lu­zi­cu), ili da na­pra­ve ne­ku te­ra­su iz­nad. Raz­go­va­ra­li smo o to­me sa biv­šom pred­sjed­ni­com op­šti­ne Ma­ri­jom Ća­to­vić, ali ni­smo uspje­li da se do­go­vo­ri­mo, sa­da će­mo po­no­vo da raz­go­va­ra­mo sa no­vom pred­sjed­ni­kom Alek­san­drom Stjep­če­vi­ćem. Po­red to­ga, ni­su se sva do­ma­ćin­stva pri­klju­či­la na ka­na­li­za­ci­o­ni si­stem, ne­ka je­su, dru­ga ni­su, uglav­nom, svi­ma se uz ra­čun za vo­du na­pla­ću­je i ka­na­li­za­ci­ja, bez ob­zi­ra da li je ko­ri­ste ili ne. Ne­pri­jat­ni mi­ri­si se i da­lje osje­ća­ju, po­go­to­vu lje­ti – ka­že Kri­vo­ka­pić.

Spor sa „Sin­dom“

Mje­sna za­jed­ni­ca otvo­ri­la je no­vi pro­stor u ko­me se mje­šta­ni dru­že igra­ju­ći sto­ni te­nis, šah, kar­te, a mla­di­ma su ku­pi­li kom­pju­te­re, pa i na taj na­čin pro­vo­de slo­bod­no vri­je­me, ka­ko ne bi mo­ra­li da ra­di to­ga pu­tu­ju do Ko­to­ra. U pri­ze­mlju ho­te­la „Sind“ MZ ima dio pro­sto­ra, ali ga ne ko­ri­sti po­što je to pred­met sud­skog spo­ra.
– Zgra­da sa­da­šnjeg ho­te­la „Sind“ ne­kad je bi­la vla­sni­štvo MZ, a po­što je za­kon u me­đu­vre­me­nu iz­mi­je­njen, sa­da­šnji vla­snik, Sa­vez sin­di­ka­ta Cr­ne Go­re je u sud­skom spo­ru sa MZ – če­ti­ri apart­ma­na na­pra­vlje­ni su ne­le­gal­no is­pod ste­pe­ni­šta, po­stig­nu­to je sud­sko po­rav­na­nje, oni će pri­pa­sti op­šti­ni, ali se ugo­vor sa Sin­di­ka­tom ne­će ras­ki­da­ti. Mje­sna za­jed­ni­ca ima pra­vo na jed­nu pro­sto­ri­ju, ali su nam umje­sto nje ustu­pi­li dru­gu pro­sto­ri­ju na ko­ri­šće­nje (biv­ši omla­din­ski klub). Tra­ži­će­mo tu pro­sto­ri­ju, iako je ne­u­slov­na, pu­na vla­ge – ka­že Kri­vo­ka­pić.

Muo
Muo

Ri­ba­ra sve ma­nje

Tra­di­ci­o­nal­no ri­bar­sko mje­sto ne bi bi­lo to da sva­kog da­na po ne­ki ri­bar na pon­ti is­pred ku­će ne raz­vla­či mre­že, sre­đu­je bar­ku.

Muo da­nas ima sve ma­nje ri­ba­ra, je­dan od njih sam i ja, imam dru­ži­nu za­jed­no sa Gra­ci­jom Nec­mec­kal, dru­gu dru­ži­nu vo­di Zdrav­ko Ka­lu­đe­ro­vić, tre­ću Dra­gan Sr­doč. Pra­va ri­ba­ra se ne po­štu­ju- lo­še je što sta­vlja­ju te­go­ve za bo­ve za pri­vez jah­ti, na­ba­ca­lo se ka­me­nja, šu­ta u mo­re, to naj­vi­še sme­ta ka­da ri­ba­ri iz­vla­če mre­že. Na­pra­vlje­no je do­sta no­vih pon­ti, ali one ne sme­ta­ju ri­ba­ri­ma, ko­li­ko bo­ve. Po­kre­nu­li smo ak­ci­ju da se to raš­či­sti, uklju­čio se i Sr­đan Dra­go­ma­no­vić, me­na­džer op­šti­ne Ko­tor, ali, na­ža­lost, ri­ba­ra je sva­kim da­nom sve ma­nje – ka­že Kri­vo­ka­pić.

Neko truje divlje i domaće životinje ?

0
Ostrvo cvijeća
Ostrvo cvijeća

U protekla dva dana na Ostrvu cvijeća i na prostoru Brdišta u Tivtu desio se masovan pomor domaćih i divljih životinja za koji se sumnja da je izazvan namjernim trovanjem od strane, za sada, nepoznatog počinioca.

„Do sada je stradalo 7-8 pasa, veliki broj mačaka, vidim i dosta ptica-kosova koje su uginule, a uz put prema Ostrvu cvijeća bilo je i nekoliko uginulih čagalja. Ko god da je ovo učinio, napravio je pravi zločin prema živim bićima, ali i veliku opasnost za ljude, pogotovo djecu.“- kazao je Vedran Božić koji živi na Ostrvu cvijeća. Otrovan je i njegov kućni ljubimac- pas mješanac koji se još uvijek bori za život.

„Odmah nakon što sam primijetio da je pojeo nešto sumnjivo iz posude za hranu u kojoj je bilo nešto mesa, hljeba i neka crvenskasta supstanca slična zrncima mišomora, odveo sam ga kod veterinara koji mu je pružio pomoć, dao nekoliko injekcija i za sada se još kako-tako drži. Vidjećemo što će biti, ali nadam se najboljem.“- kazao je Božić kojemu je, iako nije u pitanju pedigrirani pas, veoma stalo do njegovog kućnog ljubimca.

On je o nemilom događaju odmah infromisao Komunalno preduzeće Tivat gdje su mu rekli da oni nisu organizovali ni naručili nikakvu eventualnu akciju trovanja pasa lutalica ili deratizacije, a o slučaj masovnog pomora životinja prijevljen je i tivatskoj Komunalnoj policiji gdje su takođe negirali da su nalagali bilo kakve slične akcije. U Tivtu inače, makar na papiru, funkcioniše zvanična šinterska služba koju za potrebe tog grada obavlja zajednička Služba azila JKP Kotor. Oni se u svom radu ne koriste trovanjem, već hvataju pse lutalice i odvoze ih u kafileriju.

„Ko god da je ovo učinio, doveo je u opasnot i živote ljudi. Komšije mi kažu da je igralište na Ostrvu cvijeća na kome se svakodnevno igra dosta djece, posuto sa crvenkastom otrovnom materijom, a slično je i sa stazama prema manastiru Svetog Arhangela Mihaila u koji dolazi dosta ljudi.“- istakao je Vedran Božić dodajuči da očekuje od tivatske Komunalne policije da preduzmu adekvatne mjere i pokušaju otkriti počinioca.

“Komuna” – Godišnja nagrada za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine CG

0
Časopis Komuna
Časopis Komuna

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komuna” objavio je konkurs za dodjelu Godišnje nagrade za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore.

Iz „Komune“ je saopšteno da predlagači mogu biti Institucije iz oblasti kulture (nacionalne i opštinske), Akademske institucije (čiji je program i sadržaj rada oblast kulture), Nevladine organizacije iz oblasti kulture, Grupa građana.

Prijedlog za konkurs mora da sadrži podatke o instituciji, nevladinoj organizaciji, pojedincu (kratak opis djelatnosti – realizovanih projekata iz oblasti koja je predmet konkursa/biografija, e-mail adresa, broj telefona) i obrazloženje prijedloga projekta/aktivnosti (opis, sadržaj, cilj, motiv, javna percepcija, rezultat, konkretan značaj za očuvanje i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore)

“Razmatranje i vrednovanje dostavljenih prijedloga obaviće stručni žiri za dodjelu Godišnje nagrade za očuvanje, promociju i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore. Rezultati konkursa sa propratnim obrazloženjem biće objavljeni na internet stranici časopisa “Komuna”-www.komuna.me i u medijima”, saopšteno je iz tog lista .

Nagradu “Komuna” čine novčana nagrada, plaketa i prigodan umjetnički poklon.

Časopis Komuna
Časopis Komuna

Konkursni prijedlozi sa potrebnom dokumentacijom podnose se u četiri primjerka u elektronskoj formi na e-mail adresu: komun@gmail.com ili poštom na adresu: Pera Ćetkovića 139/42, 81000 Podgorica sa naznakom Konkurs za nagradu “Komuna” najkasnije do 30.aprila 2015.

Odgođeno potpisivanje ugovora za bušenje Jadrana

0
Spasimo Jadran
Spasimo Jadran

Ugovori s odabranim koncesionarima za projekt istraživanja i eksploatacije nafte i gasa u Jadranu (Marathon Oil, OMV, Eni, Medoilgas i Ina) neće biti potpisani početkom aprila i prvi radovi na projektu neće početi krajem godine, kao što se očekivalo i najavljivalo, prenosi pcnen.com

Slovenija, Italija i Crna Gora usporiće donošenje Strateške studije o uticaju na životnu sredinu Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljovodonika u Jadranu – temeljnog dokumenta za potpis ugovora s koncesionarima.

Ove države su poslale zahtjeve za uključenje u prekogranične konsultacije o toj studiji, na što imaju i pravo u skladu sa smjernicama EU te Protokolom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu uz Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica (ESPOO), javlja Liderpress.hr.

SOS Jadran
SOS Jadran

H. Novi – Dani frankofonije 2015.

0
Dani frankofonije
Dani frankofonije

Muzičko-scenski program u organizaciji NVO „Avenir“, inspirisan djelima frankofonih književnika od Šarl Peroa i njegove čuvene „Crvenkapice“, Bodlera, Flobera, Prevera do savremenog nobelovca Patrik Modiana, te nezaobilaznih šansonjera Iv Montana i Žaka Ditrona, biće izveden u subotu 14. marta u 18 sati u dvorani „Park“, Herceg – Novi.

Svečanosti će prisustvovati predstavnici ambasade Francuske u Crnoj Gori na čelu sa ambasadorkom Veronik Brumo i predstavnici Opštine Herceg-Novi.

NVO „Avenir“ je osnovana 2006. godine kao udruženje za njegovanje francuskog jezika i kulture, i od tada svake godine Dane frankofonije obilježava u Herceg-Novom različitim programima.

Od 2010. godine Crna Gora je u svojstvu promatrača u Međunarodnoj organizaciji frankofonije.

Frankofonija (fr. La Francophonie; službeni naziv: Međunarodna organizacija Frankofonija (l’Organisation internationale de la Francophonie)) je međunarodna organizacija koja predstavlja skup država, zemalja i regija koji koriste francuski kao nacionalni jezik, službeni jezik, jezik međunarodne komunikacije i kao radni jezik. Frankofonija je francuski izraz, skovan 1880. od strane francuskog geografa Onésimea Reclusa, kojim je označio zajednicu ljudi i država koje koriste francuski jezik.

Nesvakidašnja humanitarna akcija – “Red Nose Day”

0
Sa Red Nose Day-a
Sa Red Nose Day-a

Britanska internacionalna škola „Arcadia Academy“ iz Tivta priredila je danas na Trgu magnolija u centru grada, nesvakidašnju humanitarnu akciju pod nazivim „Red Nose Day“ (Dan crvenog nosa).

Učenici i profesori ove škole porganizovali su muzičko-zabavni program i na maštovito okićenim štandovima, posjetioce počastili kolačima, te im na prodaju ponudili razne sitnice, kao i likovne radove učenika. Organizovana je i humanitarna lutrija, a sav ostvareni prihod , kao i dobrovoljni prilozi građana koji su sakupljani u posebnoj kutiji, namijenjeni su pomoći djeci u siromašnim državama Afrike.

„Red Nose Day“ je međunarodna humanitarna akcija i jedna od najvećih koje se priređuju u Velikoj Britaniji. Prije dvije godine na „Danu crvenog nosa“ u Britaniji sakupljeno preko 100 miliona funti. Britanska Vlada je odlučila da ove godine, sav sakupljeni novac u ovoj akciji duplira, odnosno da ona iz budžeta izdvoji još toliko para i uputi ih onima koji su u stanju potrebe u siromašnim afričkim državama.“-kazao je Milija Božović, akademski direktor škole „Arcadia Academy“. On je istakao da koliko god to nekome kod nas možda izgledalo malo, dijete u Zambiji za jedan euro, može kupiti sveske i olovke za godinu dana.

Sa Red Nose Day-a
Sa Red Nose Day-a

Božović je naglasio da učenici i profesori te međunarodne obrazovne ustanove „Arcadia Academy“ iz Tivta, redovno učestvuju u humanitarnim akcijama pa su tako, pored ostaloga, već podržali mališane iz Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Bijeloj i postradale u prošlogodišnjim velikim pooplavama u Srbiji.

Prof. Lazar Seferović autor knjige “Veliki slikari u Boki Kotorskoj”

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/03/Lazar_Seferovic_13032015_thumb4446.jpg” width=”700″ height=”395″]/wp-content/uploads/video/Lazar_Seferovic_13032015.mp4[/KGVID]

Prof. Lazar Seferović o svojoj novoj knjizi, „Veliki slikari u Boki Kotorskoj” koja je promovisana 12.marta 2015. u dvorani Park u Herceg Novom.

Brod Mornarice SAD u Baru

0
DDG-109-Jason-Dunham
DDG-109-Jason-Dunham

Brod Mornarice SAD USS Jason Dunham (DDG 109), razarač sa navođenim projektilima, stigao je danas u Luku Bar, u sklopu američko-crnogorske bilateralne saradnje u oblasti bezbjednosti.

Tokom posjete Crnoj Gori, komandant broda Darren Dugan i članovi posade susrešće se sa kolegama iz Mornarice Crne Gore, kao i sa lokalnim zvaničnicima i građanima Bara.

Kako ističu u američkoj ambasadi, „ova posjeta je u funkciji nastavka napora američke Šeste flote na izgradnji interoperabilnosti SAD i Crne Gore kao dijela Globalnog pomorskog partnerstva u unaprijeđenju pomorske bezbjednosti i sigurnosti“.

Brod je dobio ime po desetaru Mornarice SAD Jason Dunhamu, koga su smrtno ranili pobunjenici u Iraku 2004. godine i koji je posthumno odlikovan Medaljom časti 11. januara 2007. godine. Ovaj brod je 59. razarač u svojoj klasi napravljen u državi Mejn, državnom partneru Crne Gore.

Brod Mornarice USS Jason Dunham je stalno usidren u Norfolku, država Virdžinija.  Dom je više od 300 oficira i mornara i nudi mnoge usluge i sadržaje poput malog grada, uključujući hranu za posadu, bankarske usluge, automate za novac, perionicu rublja, poštanske usluge, frizerski salon, dva fitnes centra, biblioteku i šoping prostor.

Američka Šesta flota, sa sjedištem u Napulju, Italija, izvodi potpune zajedničke pomorske operacije, često u saradnji sa savezničkim, zajedničkim i međuagencijskim partnerima, u cilju promovisanja američkih nacionalnih interesa i sigurnosti i stabilnosti u Evropi i Africi.

Rasprava o žičari Kotor – Lovćen – Cetinje

0
Žičara
Žičara

Javna rasprava o Nacrtu Koncesionog akta i Ugovora za projekat „Izgradnje žičare Kotor – Lovćen – Cetinje“ biće održana u periodu od 12. marta do 27. marta 2015. godine.

Javna rasprava će se održati u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma i jedinica lokalne samouprave. U toku javne rasprave biće organizovana tri okrugla stola, koji će se održati u Kotoru, Cetinju i Ministarstvu održivog razvoja i turizma u Podgorici.

Okrugli stol i opšta javna rasprave održati će se u Kotoru, 17. marta 2015. godine, palata Bizanti u Starom gradu (sala Skupštine opštine) u 14 sati.

Pozivaju se građani, opštine, naučne i stručne institucije, zainteresovani organi i organizacije, civilni sektor i drugi, da učestvuju u javnoj raspravi. Primjedbe, prijedlozi i sugestije na Nacrt zakona dostavljaju se u pisanoj i elektronskoj formi na e-mail adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma javna.rasprava@mrt.gov.me ili preko arhive Ministarstva.

Kinezi pokupovali ostrva na aukciji

0

 

Ostrvo
Ostrvo

Dva kineska biznismena kupila su za 1,86 miliona dolara tri ostrva na različitim destinacijama u svetu, koja su se našla aukciji na internet portalu Taobao.

Kako izveštava Kineski međunarodni radio, na prodaju su bila ponuđena četiri ostrva – na Fidžiju, u Grčkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi i osim britanskog, sva su prodata u roku od svega 12 sati.

Svaki kineski građanin koji je uložio depozit od 1.000 juana, odnosno 159 američkih dolara, mogao je da učestvuje u nadmetanju i kupovini.

Osim ostrva u Velikoj Britaniji, čija je početna cena iznosila četiri miliona juana i koja nije prodata, svi ostali posedi imali su početnu cenu od jednog juana.

Građevinski magnat iz Junan provincije kupio je na ovoj aukciji ostrvo u Grčkoj za 4,8 miliona juana i ostrvo u Kanadi za 1,7 miliona juana, dok je ostrvo na Fidžiju otišlo u ruke biznismena iz Džediang provincije za koje je platio pet miliona juana.

Pekinški ogranak „Lonterm“ kompanije za nekretnine koji je bio zadužen za prodaju, povešće kupce na put da obiđu imanja, ali i da plate potrebne takse i poreze.

Iz kompanije najavljuju još sličnih prodaja, od kojih je prva planirana do kraja marta, a sledeća sredinom maja.

Upitan da prokomentariše sve češću praksu da kineski građani kupuju ostrva po inostranstvu, osnivač Kineskog udruženja ostrvskih vlasnika, Lin Dong, objasnio je da je računica jednostavna.

Dobrostojeći Kinezi sve cešce kupuju inostrana ostrva jer su za kineska vezane mnogobrojne restrikcije u korišćenju i poslovanju i mogu da se kupe na svega 50 godina, a inostrana ostrva jednom kupljena, ostaju u vlasništvu zauvek.