Pine i zvanično otvoreno uz Žućenica fest i nastup Rozge

0

Preko hiljadu ljudi okupilo se sinoć na gradskoj rivi Pine u Tivtu gdje je gastro-feštom „Pjat od žućenice“ i velikim koncertom hrvatske pop zvijezde Jelene Rozge i zvanično otvorena rekonstruisana i novouređena gradska riva i šetalište na Obali maršala Tita.

U realizaciju projekta na ukupnoj površini od oko 10,5 hiljada kvadrata, a koji je potrajao skoro dvije pune godine, uloženo je ukupno oko 2,3 miliona eura. Od toga je JP „Morsko dobro“ Budva investiralo 1.395.216 eura , a ostatak Opština Tivat.

„Mislim da smo dobili predivnu rivu, trg i šetalište koji čine srce Tivta. Pine su sada sređene tako da se ne postidimo od onoga što su naši partneri, najrenomiraniji strani investitori napravili tik pored tivatske rive, na prostoru Porto Monteneg. Mislim da su Tivat i Crne Gora ovdje zaista dobili jedan reprezentativan i savršeno uređen prostor kakvim se mogu pohvaliti neke od najpoznatijih turističlkih destinacija u najrazvijenijih zemljama svijeta.“- kazao je direktor JP „Morsko Dobro“ Rajko Barović na čiju je inače, inicijativu, prije par godina i pokrenut čitav projekat uređenja gradske rive u Tivtu.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Barović je, govoreći na svečanosti kojoj su prisustvovale brojne zvanice predvođene državnim sekretarom za turizam Predragom Jelušićem, najavio da „Morsko dobro“ i Opština Tivat krajem godine kreću u još jedan zajednički projekat – oko 2 miliona eura vrijednu izgradnju otvorenog plivališta na Belanama.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

“To nisu kreditna sredstva niti novac od neke pomoći, već sredstva koja zarađujemo upravljajući obalom i ulažući je nazad u nju.“- podvukao je Barović.

„Dobili smo jedan izuzetno kvalitetno uređen prostor i rivu koja je na ponos grada.Sada se ne može primijetiti razlika kada neko iz Porto Montenegra izađe i dođe do centra Tivta. Ovo je bio dobar model saradnje Opštine i Morskog dobra“ jer smo zajedno realizovali ovu investiciju čijim otvaranjem večeras obilježevamo i početak glavne ljetnje turističke sezone.“- istakao je gradonačelnik Tivta Ivan Novosel najavljujući osim projekta na Belanama, i manje investicije u uređenje obale u Donjoj Lastvi, na Opatovu i u Krašićima.

Gradonačelnik Novosel i Barović zvanično su inaugurisali i novootvorenu kancelariju, predstavništvo JP „Morsko dobro“ u Tivtu, koje će biti dostupna građanima.

Na bijeli kamen novih Pina, ispod u Francuskoj dizajniranih modernih kandelabra javne rasvjete, te ispred klupa od mahagonija i tikovine, dah Mediterana i autentičnosti Boke donijela su jela od žućenice kojih je na 25 štandova bilo nekoliko stotina.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Divlju primorsku jestivu travu oko 150 učesnika fešte „Pjat od žućenice“ koja je glavni dio čuvenog tivatskog „Žućenica festa“, kombinovalo je sa svim mogućim i nemoguićim varijantama mesa, tijesta, ribe, povrće i voća, praveći vatromet ukusa i pravi praznik za oči na bogatim i maštovito aranžiranim ovalima. Osim domaćih učestvovale su i dvije kulinarske grupe iz Poljske i Mađarske.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Na otvaranju „Žućenica festa“, brojne goste i turiste pozdravili su osnivači fešte Blaženka Vučurović i Mašo Čekić.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Dok su stotine gostiju uživale u degustaciji jela, primorski štimung upotpunio je nastup Gradske muzike Tivat, KUD-a „Boka“ i legendarnog sastava „Exodusi“ iz Herceg Novog, Jelenu Kažanegru, a posebna atrakcija programa bio je nastup Đorđa Begua iz Dubrovnika, soliste na lijerici – gotovo zaboravljenom narodnom instrumentu uz čije se zvuke nekada u Boki igralo i pjevalo.

Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015. – Nastup Jelene Rozge

Večerašnju feštu organizovali su  JP “Morsko dobro” Budva, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i “Žućenica fest” uz podršku brojnih sponzora.

 

Knjižara So – Kakva je razlika između konfekcijskog knjižarstva i rafiniranog

0
Nikola Malović - Knjižara So
Nikola Malović – Knjižara So

S vremena na vrijeme valja kazati i po koju riječ o tome kakva je razlika između konfekcijskog knjižarstva i rafiniranog, budući da sve manje razmišljamo o tome – ako uopšte razmišljamo – da li klasično knjižarstvo treba da postoji uopšte, s obzirom da nas jeftine knjige zapljuskuju naslovnicama dok na kiosku kupujemo novine ili papirne maramice, ili u samoposluzi jeftinu knjigu s Gudi viršlom.

Rafinirano knjižarstvo nudi nam prije svega edukovane poznavaoce knjiga kao vodiče kroz hiperinflatornu prašumu stalno novih naslova.

I baš kao što nam pisani i elektronski mediji poturaju televizijske i informativne iznutrice od kvaliteta, tako nam ih poturaju – u formi knjige – kiosci i samoposluge.

Samo školovan, načitan i posvećen knjižar može – kao specijalist – da da Preporuku za čitanje naredne sedmice a da ta preporuka ne zazvuči kao fraza ili jeftina reklama. Knjižara specijalistu valja zamisliti kao neku vrstu travara, koji daje prstohvat ove teme, i prstohvat one – da se zadovolji duša, za razliku od travara koji shodno vlastitoj vještini kombinuje prstohvati ljekovitih trava da bi ublažio bol ili ozdravio tijelo.

Preporuke Knjižare So za narednu sedmicu, tiču se rijetkih, manje poznatih a vrijednih, ili potpuno nedostupnih naslova. Nedostupnih kioscima. I samoposlugama, razumije se…

U miso supi Rju Murakamija fascinantan je portret savremenog Japana, njegove dekadencije i mračnih strana protkan sociološkim detaljima. Kendži je mladić koji novac zarađuje radeći kao vodič strancima kroz tokijsko podzemlje seksa. Tri dana prije Nove godine dobija poziv od Frenka, američkog biznismena, zainteresovanog za trodnevni aranžman po tokijskim seks klubovima. Međutim, njegov klijent je sve samo ne običan seks turista i Kendži ubrzo shvata da je u društvu čovjeka koji je možda odgovoran za jeziva djela koja su šokirala Tokio. U miso supi je briljatna studija jedne zemlje i napet triler iz pera jednog od najpopularnijih savremenih japanskih pisaca. Izdavač je Booka.

Imitator glasova knjiga je koja se donekle izdvaja u književnom opusu Tomasa Bernharda. Sadrži 104 priče ili izvještaja o ludilima, zločinima, samoubistvima, tajanstvenim nestancima, sve u svemu apsurdima koji su svakodnevno prisutni u ljudskim životima. Ove bizarne anegdote, neka vrsta crne hronike u Harmsovom stilu, predstavljaju uvod u kasnija Bernhardova velika djela. Knjigom Imitator glasova autor najavljuje svoju blistavu karijeru i opravdava epitet jednog od najvećih svaralaca moderne svjetske književnosti. Izdavač je Lom.

Hlorofilija Andreja Rubanova ruski je nacionalni bestseler. Radi se o sjajnom socijalno-psihološkom romanu o svevremenim i svakodnevnim ljudskim dilemama, strahovima i potrebama. Ujedno je i uzbudljiv triler sa elementima fantastike. Rusija, XXII vijek. Sve stanovništvo preselilo se u prestonicu, a Sibir je dat u zakup Kinezima. Hlorofilija govori o mogućoj verziji budućeg, ali ne i idealnog društva. Izdavač je Solaris.

Tolkin Hamfrija Karpentrera jedna je od najzanimljivijih i najčitljivijih biografija neke ikone književnosti. Džon Ronald Tolkin je rođen 1892. godine. Kao dijete je ostao siroče tako da je odrastao u siromaštvu. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Nakon bitke na Somi u kojoj je izgubio neke od nabližih prijatelja, vratio se akademskom životu. Postaje profesor engleskog jezika na oksfordskom Merton koledžu. Jednog dana kad je ocjenjivao studentske radove zapisao je rečenicu: „U rupi u zemlji živio je hobit“ – i svjetska slava ga je čekala. Izdavač je Albion Books.

Od 7 do 13 Tamare Milčić predstavlja svježe sjećanje na prve školske dane. Spisateljica je željna odrastanja i istraživačkog je duha i ima potrebu za novim otkrićima.

Kratka istorija islamske filozofije Tehrana, Seida i Muamera Halilovića prva je monografija o istoriji islamske filozofije čiji su autori iz našeg regiona. Upoznaćemo se sa tri osnovne filozofske škole u islamu. Posebno zanimljivo je upravo posljednje poglavlje koje pokazuje da je islamska filozofija sve do danas jedna vitalna i dinamična disciplina. Izdvač je Kom.

Kako napisati najgoru pesmu knjiga je u kojoj autor Raša Popov tragajući za idealnom rđavom pjesmom u stvari govori o pravilima pisanja dobrih pjesama. Iza humoristinog naslova ovog traktata o poeziji naslućuju se decenije njegovih muka sa riječima, što poezija najčešće i jeste. Ovaj esej između ostalog uči kako se postaje stereotipan i kako se najlakše utopiti u klišeima.

Direktorski bonton knjiga je koja govori o poslovnoj kulturi i kao takva može biti od izuzetne koristi onima koji upravljaju ljudima i događajima. Direktorski posao, odnosno posao rukovodioca je naporan, odgovoran, stresan. Ništa lakše nije biti javna ličnost koja je na meti štampe i paparaca i čije se ponašanje pomno posmatra. Ko misli da kao javna osoba ima pravo da se ponaša kao običan smrtnik u velikoj je zabludi – to je cijena položaja i funkcije zbog koje javne ličnosti često imaju problema sa novinarima i građanima.

Engleski vicevi knjiga je na engleskom jeziku u kojoj se nalaze šale koje je autor Miki Maroti prikupljao godinama. Slično kao i na našim prostorima ismijavaju se karakteristike pojedinih naroda (vrednoća Crnogoraca, mudrost Bosanaca i sl), tako se kod Engleza pojavljuju Škotlanđani, Velšani, Kanađani itd. Na više mjesta prisutan je i njihov govorni dijalekat i slengovi. Ova knjiga će, uz zabavu, poslužiti dobro i za obnovu i proširenje znanja iz govornog i pisanog engleskog jezika te je kao takva preporučljiva za bilo koji uzrast. Izdavač je Agora.

Uzlovi je naziv džepnog priručnika koji će nam pomoći da nađemo pravi čvor za svaku situaciju te je kao takav dragocjen za kampere, penjače, mornare i ribare. Sadrži zaustavne, očne, kučeve, skraćenike i spojne čvorove i korak po korak, uz adekvatne ilustracije prikazuje kako ih ispravno i sigurno vezati. Uz neophodne informacije od građi konopa, priručnik nas upućuje na to da je vrlo važno koju vrstu istog ćemo izabrati. Nakon toga, vrlo detaljno je opisano kako i za koju priliku se pravi određena vrsta čvorova. Sve ovo propraćeno je prikazom više od 50 čvorova u boji. Izdavač je Leo-Komerc.

Pivo od stonske kamenice

0
PaoloBbertani - pivar
PaoloBbertani – pivar

Leonardo Di Vincenzo, osnivač i vlasnik pivovare ‘Birra del Borgo’, počeo je s ovim poslom 2005. godine. Otvoriti ovakav posao značilo je tada prihvatiti izazov kako god pogledate! Započeo je s idejom talijanskog štiha klasičnim stilovima pive. Italija tada nije imala nikakvu priču o pivi, pa nam je to omogućilo slobodu u inovacijama – kaže u razgovoru za DuList Paolo Bertani, mladi zaposlenik pivovare Birra del Borgo.

Ova priča uskoro bi mogla odjeknuti u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku, jer, naime, Talijani na naše tržište dolaze s pivama od kamenice! Da, upravo tako. Naime, Birra del Borgo poznata je, među ostalim, po svojoj pivi ‘Perle ai Porci (‘Biserje pred svinje’), koja se radi s kamenicama, a novost je, kaže Paolo, to što planiraju otkupljivati kamenice iz Malog Stona.

– Moram istaknuti kako se piva radi s kamenicama, ne ekstraktom kamenica. Dakle, tek krećemo ‘prema vama’, ali smo iznimno sretni što ćemo podržati lokalni ‘slow food ‘ festival u Stonu – ističe Paolo, a na pitanje planiraju li možda raditi ‘product placement’ u Dubrovniku, odnosno, hoćemo li uskoro imati priliku kušati talijansku pivu sa (stonskim) kamenicama, odgovara:

– Da, imamo uvoznika, Dianu Jelaska iz Regina del Formaggio u Splitu, koja već sad radi punom parom, te ćete tako u sljedećih nekoliko mjeseci moći probati naše pive po cijeloj Hrvatskoj! – kaže Paolo.

Piva neobičnog naziva, Perle ai Porci, specifična je po svom mirisu, okusu, ona je, kaže Paolo, ‘noble’…

– Kada je kušate, to je kao da ste kušali sjećanje na more. Miriše i okusom je neobična, naime nije preagresivna. Ima omjer između pravog ‘stouta’ te izvrsnog okusa kamenice. Sjajno izbalansiran omjer – kaže. Naravno, piva od kamenica nije jedina u Birra del Borgo za koju biste mogli reći kako je u najmanju ruku neobična.

Kamenice - Ston
Kamenice – Ston

– Neke naše ‘bizarne’ pive su okusom prilično nekonvencionalne. Na primjer, ‘Equilibrista’ je piva-šampanjac koja možda čak najbolje prikazuje kakvu mi to filozofiju nosimo u našoj pivovari, naše pomicanje granica! Vjerujemo kako je klasična ideja, stil pive nešto što treba mijenjati, te u to ulažemo sav naš napor, stvarajući nove pive i nove pristupe pivi kao takvoj. Naravno, ne zaboravljamo niti klasične stilove te ‘pive za svakog’, jer piva kao prvo mora biti pitka, izbalansirana te dobar alat za dobro društvo – smije se Paolo.

Radite li ale, lager, nešto treće? Kako radite vaše pive, u drvenim bačvama ili? – zanimalo nas je, a Paolo spremno odgovara:

– Poprilično smo ludi po tom pitanju! Naravno, koristimo drvene bačve za zrenje, ali također i tzv. ‘anphora terracota’ posude… Klasične metode pri na primjer proizvodnji ‘Equilibrista’, a također volimo eksperimentirati na svim poljima izrade pive. Upravo smo započeli sa zanimljivim novim projektom u našoj staroj, maloj pivovari koju smo u potpunosti renovirali, tako da se prebacujemo na 100-postotnu tzv. spontanu pivovaru starog stila, sa 120 bačava u njoj – ističe Paolo.

Bertoni-pivovara
Bertoni-pivovara

Razumiju li Hrvati pivu, pitamo Paola.

– Hrvatsko tržište orijentirano je ka craft pivama, a to je razlog zašto će možda biti potreban duži put prema kompleksnosti drugih tržišta. A istodobno imate nevjerojatan interes prema pivskoj industriji i vjerujem kako će se puno toga promijeniti u Hrvatskoj u idućih nekoliko godina, što i nas veseli, jer naći novu tržišnu nišu uvijek je pravo zadovoljstvo – kaže Paolo, kojeg smo za kraj zamolili da nam preporuči kakvu dobru kombinaciju jela i pive.

– Pa, što kažete na stout s kamenicama? (smijeh). Preporučio bih stare sireve s lijepom pale ale pivom ili mlade sireve s nježnom saison pivom. Po meni, ovo su klasične, ali uvijek efektne kombinacije – dodaje Paolo uz osmijeh.

www.dulist.hr

Verige – Gospa od Anđela recepcija kruzing turizma u novom ruhu

0
Verige – Gospa od Anđela recepcija kruzing turizma u novom ruhu
Gospa od Anđela

Radovi na restauraciji i obnovi crkve Gospe od Anđela, u Verigama, za koju kažu da je „recepcija kruzing turizma Boke Kotorske“, koja ima i status zaštićenog objekta – spomenika kulure druge kategorije, pomalo se privode kraju.

Sa crkve koje su Peraštani 1585. godine oko nje podigli utvrde sa puškarnicama i napravili od ovog mjesta strateški važno utvrđenje za odbranu grada i ulazak unutar zaliva, pruža se jedinstveni pogled na ostrva i Perast .

Iako iznad vrata stoje uklesane godine 1585. i 1654.  smatra se da je ova crkva nastala ranije i da su tih godina rađene njene veće obnove.

Crkva je razorena 15. maja 1654. godine prilikom napada Turaka na Perast, ali je iste godine i obnovljena.

Završni radovi na rekonstrukciji crkve koja pripada župi Perast – Kotorska biskupija, privode se kraju, urađen je pristup crkvi, crkva je sanirana, urađen je novi krov, novi toalet, a u pripremi je i podest unutar crkve sa kojeg će se kroz puškarnice pružati jedinstven pogled na dio zaliva, Perast, Gospu …

Brdska trka Kotor – Trojica

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Brdska auto trka Kotor-Trojica 2015 biće održana sutra 31.maja, nedjelja -prva vožnja u dvanest sati, a druga u četrnarst sati.

Organizatori najavljuju učešće oko 60 vozača raspoređenih u 14 klasa iz svih crnogorskih klubova, kao i iz Srbije i Hrvatske.

Trka koja se vozi na stazi poznatoj širom regiona, dužine 4.250 metara bodovaće se za državno prvenstvo Crne Gore.

Verifikacija i tehnički pregled biće održani danas, subota, a zvanični trening je zakazan za 13 sati – prva vožnja i 15 sati – druga vožnja.

Organizator trke je AMSK “Sutorman” iz Bara, a pokrovitelj AMD “Blažo Smiljanić” iz Kotora.

Trojica kanice
Trojica

 

Zvanično otvaranje Pina uz “Pjat od žućenice”

0
Pine-Foto Boka News
Pine-Foto Boka News

Novouređeno gradsko šetalište i riva Pine u Tivtu biće večeras zvanično otvoreni velikom feštom od primorskih gušta, ukusa i muzike, jer će u 18.30 sati šetalište na Obali maršala Tita zauzeti skoro trideset štandova sa preko 150 učenica ovogodišnjeg „Pijata od žućenice“ – glavne gastronomske manifestacije čuvenog tivatskog „Žučenica festa“.

„Ove godine imamo najveći broj učesnika do sada jer su nam se pored tradicionalnih – tivatskih ugostitelja, ribara, Organizacije žena Tivta, Radio Tivta,Udruženja žena Risna, Kola srpskih sestara, NVO „Harlekin“, Maslinarskog društva „Boka“ i drugih, pridružili i novi učesnici koji će publici predstaviti svoju maštovitost i kreativnost u pripremi jela od žućenice. Tako nam dolazi jedna ruska ekipa koja se zove „Kalardovo plus“, a tu će biti i kuvari iz Zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve, ekipa „Bokeški đardin“, „Ala maka“ iz Kavča, ekipa NVO „Bokeški forum“, a tivatska burekdžinica „Dute“ predstaviće svoju najnoviju kreaciju – burek od žućenice“ – kazao je Mašo Čekić, idejni tvorac i suosnivač „Žučenica Festa“ koga već 11-tu godinu za redom priređuju Radio Tivat i Organizacija žena Tivta.

Čekić je kazo da će na „Pijatu od žučćenice“ nastupiti i kuvari iz Rusije, Poljske, Mađarske i Hrvatske.

Žućenica fest
Žućenica fest

Feštu će u 18.30 svojim taktovima najaviti Gradska muzika Tivat koja će prodefilovati gradskim ulicama i na Pinima održati mini-koncert, a slijedi nastup folkkloraša KUD-a „Boka” i Plesne grupe „Enigma”. Goste će zabavljati legendarni sastav “Egzodusi” iz Herceg Novog i Jelena Kažanegra, a iz Dubrovnika večeras u Tivat stiže Đorđe Begu, solista na lijerici, gotovo zaboravljenom narodnom instrumentu uz čije se zvuke nekada u Boki Kotorskoj igralo i pjevalo.

Pine - sat
Pine – sat

Na samoj gradskoj rivi u 21 sat počeće veliki koncert hrvatske zvijezde Jelene Rozge čime će na rekonstruisanim i uređenim Pinima zvanično započeti i špic glavne ljetnje turitičke sezone.

Žućenica Fest
Žućenica Fest

Večerašnju feštu zajedno organizuju JP “Morsko dobro” Budva, Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i “Žućenica fest” uz podršku brojnih sponzora.

Pine - Tivat
Pine – Tivat Foto Boka News

Bar – Ulovio tunu od 105 kilograma

0
Miroslav Ciganović  sa ulovom
Miroslav Ciganović sa ulovom

Oštre kontrole ribolova plavorepe tune u svijetu prilično su obnovile populaciju ove i dalje ugrožene riblje vrste. To je primjetno i na našem dijelu Jadrana, jer se u posljednjih nekoliko mjeseci ulovilo više primjeraka tune nego što se pamti.

U mnoštvu ulovljenih tuna, domaći zadatak svim ribolovcima je postavio Miroslav Ciganović sa ribom teškom 105 kilograma. On je dokazao da se takva riba može svakom zakačiti na udicu, ali da je samo veliki majstori ribolova mogu izvući!

“Izašao sam na opuštajući večernji izlet sa porodicom po moru. Vukao sam malog širuna na dosta jaki pribor, i nijesam očekivao neki specijalan ulov. Riba je udarila sat vremena prije zalaska sunca. Shvatio sam da je čudovište kad je tri puta izvukla po 250 metara 130 libarske strune. Najgore od svega je što su sa mnom u barci, pored žene, bile i dvije kćerkice od dvije i četiri godine. Mrak pada, djeci je već hladno, a tuna ne prestaje da vuče. Vjerovatno me to i natjeralo da je malo ‘stisnem’ i da idem na sve ili ništa. Poslije sat i četrdeset minuta borbe sam je, uz veliku pomoć supruge Jane, nabo na kuku i vezao konopima oko repa. Nijesmo imali snage da je ubacimo u barku, već smo je tako dovukli do veza” – rekao je za Bar Info Miroslav Ciganović, predsjednik Kluba sporstkih ribolovaca “Pristan” iz Bara.

Ova orijaška riba je bila dugačka 198 cm, a bilo su potrebna četvorica odraslih muškaraca da se iz mora iznese na gat.

„Mimoza“ ide Rusima za samo 650 hiljada eura?!

0
Hotel Mimoza
Hotel Mimoza

Hotelsko-turističko preduzeće „Mimoza“ iz Tivta blizu je zaključenja posla sa ruskim kupcima, za prodaju svog najstarijeg objekta – hotela „Mimoza“ u centru grada.

„Posao je više nego 90 odsto završen. Cijena po kojoj će se hotel prodati je 650 hiljada eura, a „Mimoza“ bi u rukama novog vlasnika trebala da bude već od 1.jula kada će novi gazda s hotelom preuzeti i aranžmane koje smo sa turosperatorima za „Mimozu“ ugovorili za ovo ljeto.“- kazao je izvor dobro upućen u dešavanja u najstarijem tivatskom HTP. Kupac hotela je grupa ruskih biznismena koja je nedavno, od jednog svog sunarodnika, kupila i mali luksuzni hotel „Primavera“ na gradskoj rivi Pine, a koji se nalazi u neposrednoj blizini hotela „Mimoza“. Njihov plan je da nakon sezone, sruše „Mimozu“ i na njenom mjestu podignu novi objekat.

Izvršni direktor HTP “Mimoza” Bojan Milošević novinarima nije ni potvrdio ni demantovao informaciju o prodaji hotela ističući da je o tome rano pričati i da će javnost biti na vrijeme obaviještena.    On do kraja radnog vremena nije odgovorio na pitanje da li je hotel prodat za 650 hiljada eura jer je “bio na sastanku”.

Inače, akcionari tog HTP u decembru prošle godine dali su saglasnot na prodaju hotela od koje se tada, kako je najavljivano, očekivalo između 5 i 8 miliona eura. Ukoliko se pokaže da je “Mimoza” prodata za samo 650 hiljada eura što je tek nešto više od trećine knjigovodstvene vrijednosti tog objekta, to će biti veliki udarac za preostale manjinske akcionare HTP kojeg već godinama kao vlasnici preko četiri petine kapitala, kontrolišu podgorički i beogradski biznismen Veselin Barović i Đorđije Nicović.

Hotel „Mimoza“ najstariji je aktivni tivatski hotel i podignut je daleke 1958 godine, a u međuvremenu je nadograđivan aneksom prema gradskoj rivi Pine. Hotel se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru Tivta, u malom parku na uglu ulica Maršala Tita, 21.novembra i Njegoševe, na 20 metara od mora, a trenutno je kategorisan sa dvije zvjezdice.“Mimoza” raspolaže restoranom sa 200 mjesta, aperitiv barom, snack barom, salom za sastanke od 100 mjesta i salonom zabavnih igara sa bilijar salom i atraktivnom terasom u parku. Kapacitet hotela površine 4.789 kvadrata je 144 ležaja u 72 sobe sa kupatilima, centralnim grijanjem, klimom, TV-om, telefonom i balkonom.

Otvoren Dom umjetnika – Dukley European Art Community u Kotoru

0

U zgradi “Jugooceanije” u Kotoru juče je otvorena art-rezidencija Dom umjetnika – Dukley European Art Community. Ceremonija otvaranja otpočela je vokalnim nastupom učenice solo pjevanja – Natalije Knjažinske.

Goste i zvanice u ime osnivači Dukley European Art Community pozdravili su umjetnički rukovodilac Petar Ćuković i jedan od osnivača, Marat Geljman.

“Danas razgovaramo o budućnosti. Čini se da je došla zlatna epoha Crne Gore, i mi želimo da joj damo doprinos. Nekada su ljudi tražili mjesto za život, koje bi ih čuvalo od neprijatelja,  željeli su da žive tamo gdje je bezopasno.  Zatim su željeli da žive  u blizini trgovačkih puteva, zatim su se preseljavali u industrijske centre, gdje ima posla, a dolaskom postindustrijskog svijeta ljudi traže mjesta sa lijepom prirodom, očuvanom ekologijom, komforna za život. A Crna Gora je baš takvo mjesto. Posebno mjesto u kulturi zauzimaju: umjetnici, muzičari, ljudi koji obogaćuju svijet svojim stvaralaštvom.

Običan čovjek se često susrijeće sa umjetnošću kao gotovim proizvodom: dolazi u muzej, vidi sliku, dolazi na koncert ili gleda predstavu. Ovdje, u Domu umjetnika, mi želimo da otkrijemo kulturološke mehanizme, princip po kojem oni rade. Svaki čovjek može da posmatra način na koji kultura funkcioniše”– kazo je Marat Geljman rukovodioc i jedan od osnivača Dukley European Art Community.

U Domu umjetnika će biti 40 radionica, i jednom nedjeljno će svako ko želi moći da dođe, pogledati kako oni rade, postavljati pitanja. Ovdje će biti i “stvaralački biznismeni” koji prave suvenire, odjeću i druge predmete u saradanji sa umjetnicima.

Svi zainteresovani će moći da prisustvuju probi pozorišnog ili vokalnog ansambla.

“To može da postane prelijep supplement kotorskom Starom gradu – fabrika koja osniva novu kulturu”, kazao je između ostalog Marat Geljman.

Prema riječima osnivača, art-rezidencija Dukley je internacionalni centar. Trećina radionica će biti data crnogorskim umjetnicima, trećina – umjetnicima iz raznih djelova svijeta.

Nakon uvodnog govora otvorena je izložba rezidenta Dukley-a – Dmitrija Cvetkovog.

Prisutni su mogli posjetiti i radionice ostalih umjetnika. Goste je zabavljao poznat One Man Band – iz Festivala uličnog teatra “Open Sky Montenegro”.

SO HN – Obustaviti privatizaciju Instituta, novo zaduženje…

0
Sjednica SO
Sjednica SO HN

Na današnjoj sjednici SO Herceg – Novi, odbornička većina i dio opozicije usvojili su predlog o kreditnom zaduženju Opštine u iznosu od milion eura, predlaženo je Vladi Crne Gore da obustavi dalji postupak privatizacije Instituta Igalo, poništi tenderski postupak i razmotri druge načine unapređenja uslova rada Instituta Igalo.

Odbijen je zahtjev opozicije da se stavi dvogodišnji moratorijum na privatizaciju Instituta.

Uz burnu raspravu između odbornika opozicije i uglavnom odbornika grupe građana Izbor, koja je na momente mogla dovesti i do incidenata između odbornika Obrada Gojkovića i Dušana Radovića Kruša, kao i konstantan pritisak i primjedbe na vođenje zasjedanja predsjednika Radmana, sjednica Skupštine je okončana donošenjem četri zaključka za koje su glasali odbornici vladajuće većine kao i pojedini odbornici opozicije osim zaključka četri, za koji su glasali samo odbornici vladajuće koalicije.

Zaključci SO HN:

1.Na osnovu pribavljene dokumentacije od strane Instituta Igalo i Tenderske komisije Savjeta za privatizaciju, kao i nakon neusjele prezentacije ponuđača, Radna grupa nije uspjela da utvrdi da se radi o respektabilnom ponuđaču, kao ni da je tenderski postupak i tenderska dokumentacija pripremljena na adekvatan način u cilju zaštite i unapređenja rada Instituta Igalo.

2.Skupština opštine Herceg Novi predlaže Vladi Crne Gore da obustavi dalji postupak privatizacije Instituta Igalo, poništi tenderski postupak i razmotri druge načine unapređenja rada i poboljšanja uslova rada Instituta Igalo.

3.Skupština opštine Hercveg Novi predlaže da se u okviru svojih nadležnosti i člana 76 stav 3 Zakona o turizmu, Igalo proglasi Banjskim lječilištem, a da nadležni organi lokalne samouprave po hitnom postupku isto definišu i u svim planskim dokumentima Opštine Herceg Novi, kao i da pokrene inicijativu kod Vlade Crne Gore za definisanje Igala kao banjskog lječilišta, naročito u sklopu projektnog zadatka za izradu PUP-a Opštine Herceg Novi, Igalo definiše kao lječilišno mjesto.

4.Skupština Opštine Herceg Novi predlaže da se donese posebna Odluka kojom će se prolongirati obaveze Instituta Igalo po osnovu poreza na nepokretnosti na period od dvije godine, bez obračunavanja zatezne kamate, a u cilju omogućavanja kvalitetnijih uslova za rad Instituta Igalo.

Sjednica SO
Sjednica SO