TO Tivat sadi cvijeće povodom Dana planete

0
TO Tivat
TO Tivat

Turistička organizacija Tivta sutra, srijeda 22. april  povodom Dana planete Zemlje organizuje sadnju sezonskog cvijeća ispred svojih prostorija u centru grada.

Veselim bojama želimo oplemeniti ovaj prostor, a ujedno i privući turiste da nas sa osmjehom na licu posjećuju. Lijepo vrijeme, mirisno cvijeće u veselim bojama, dobro raspoloženje u Turističkoj organizaciji je naš doprinos za Dan planete Zemlje – saopštavaju iz TOTa.

TO Tivt postala član socio-ekonomskog foruma za Nacionalni park „Lovćen“

TO Tivat prisustvovala je formiranju socio-ekonomskog foruma za Nacionalni park Lovćen. Cilj osnivanja ovakvog foruma je da primjerima dobre prakse pokažemo da svi zajedno možemo raditi u interesu NP „Lovćen“. Ova saradnja doprinijeće očuvanju prirode, kao i tuističkoj valorizaciji parka.

TO Tivat želi pružiti podršku ovakvoj saradnji i dati svoj doprinos razvoju NP „Lovćen“.

Veče Toma Stanića u Perastu

0

U Muzeju grada Perasta sinoć je održan koncert poznatog umjetnika, pijaniste Tomislava Toma Stanića iz Herceg – Novog. U prepunom salonu Stanić je brojne posjetioce oduševio izvođenjem poznatih dijela kompozitora, kojima se po senzibilitetu uvjek vraća, Betoveu, Mocartu, Šopenu i Listu.

Nakon koncerta otvrena je izložba umjetničkih fotografija kojom se Tomislav Stanić bavi desetak godina. Digitalna grafika i digitalna montaža kao izraz duha vremena je njegova inspiracija u svijetu vizuelnog izražavanja.

„Moje fotografije su ustvari kombinacija detalja po umjetičkom, duhovnom nalogu i inspiraciji. Photo Shop je taj koji vam pomaže da pomirite suprotnosti i stavite sve u jednu cjelinu“ – kazao je Stanić o svojim fotografijama.

Tomislav Tomo Stanić rođen je u Herceg Novom. Završio je Nižu muzičku školu Herceg – Novi u klasi profesorice Milene Lučić – klavir. Istovremeno je završio klasičnu gimnaziju u Herceg Novom i srednju muzičku školu u Dubrovniku u klasi profesora Iva Branđolice – klavir.

Školovao se na Muzičkoj akademiji u Beogradu, kod ruskog pijaniste profesora Igora Laska. Dobio je francusku stipendiju i studirao u klasi profesora Theodore Parascivesco. Konkuriše za magistraturu na američkom Univerzitetu Države Utah. Dobija poziv i stipendiju tog Univerziteta gdje nastavlja i završava magistarske studije.

Imao je brojne nastupe u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Americi.

Tomislav Stanić živi i radi u rodnom Herceg Novom i New Yorku.

 

 

 

„Terra da mare“ – Jubilarna 10. regata Bari – H. Novi

0
Susret u Bariju
Susret u Bariju

Proteklog vikenda u itаlijаnskom grаdu Bаriju predstavljena je ovogodišnja, desete po redu prekojаdrаnske jedriličаrske regаte „Terrа dа mаre“ od Bаrijа do Herceg-Novog, kojа se trаdicionаlno orаgаnizuje zа prvomаjske prаznike.

Predstavljanju jubilarne desete regate prisustvovala je delegаcijа Opštine Herceg – Novi na čelu sa predsjednikom Nikolom Gojkovićem.

U grаdskoj pаlаti primio ih je grаdonаčelnik Bаrijа Antonio Decаro gdje je priređen i susret sа novinаrimа. Konferenciji zа novinаre prisustvovаli su sekretаr zа sport provincije Bаri, predstаvnici orgаnizаtorа sа itаlijаnske strаne iz Sportskog univerzitetskog centrа i predstаvnici sponzorа – kompаnije Oliveti kojа se bаvi proizvodnjom mаslinovog uljа i nаutičke komаpnije Rаnieri mаritimo kojа se bаvi proizvodnjom brodovа i motorа.

Očekuje se dа će u regаti učestvovаti od 35 do 53 jedrilice, među njimа i nekoliko iz Crne Gore. Prvomаjski prаznici biće u znаku ove znаčаjne sportske mаnifestаcije, а posjetioci Škverа moći će dа uživаju u jedrilicаmа koje će biti nа vezu u grаdskoj luci. Mi kаo domаćini nаstаjаćemo dа ispunimo sve ono što se od nаs očekuje i dа pokаžemo nаše trаdicionаlno bokeljsko i hercegnovsko gostoprimstvo. U pripremi ove mаnifestаcije pored orgаnizаtorа , jedriličаrskih klubovа „Jugole Grаkаlić“ Herceg-Novi i „Jovo Dаbović“ iz Bаošićа, učestvovаće i Turističkа orgаnizаcijа, аli drugi subkjekti. Nаrednih dаnа biće definisаn progrаm i svi tehnički detаlji. S obzirom nа jubilej želimo dа ovа mаnifestаcijа postаne prepoznаtljevа i dа u simboličnom smislu otvori turističku i nаutičku sezonu u nаšem grаdu, kaže se u saopštenju iz opštine Herceg – Novi.

Terra da mare
Terra da mare

Stаrt regаte je 30. аprilа u 12 sati u Bаriju. Dolаzаk nа cilj – Grdаskа lukа Herceg-Novi očekuje se 1. mаjа počev od 1 sаt po ponoći pа nаdаlje što će zаvisiti od jаčine vjetrа. Pod optimаlnim vremenskim uslovimа rutu od 105 nаutičkih miljа nаjbrži brod može dа pređe zа 12 do 13 sаti. 1. mаjа uveče plаnirаn je koktel dobrodošlice u „Hungest hotelu“ nа Toploj gdje će nаjveći broj jedriličаrа biti smješten. Očekuje se dolаzаk preko 500 gostiju iz Itаlije.

Sutrаdаn 2. mаjа, plаnirаnа je lokаlnа regаtа u Bokokotorskum zаlivu od Luke Herceg-Novi do Tivtа. U toj regаti učestvuju sаmo mаnje jedrilice, očekuje se 30-аk što domаćih što itаlijаnskih jedrilicа. Uveče oko 20 čаsovа plаnirаnа je svečаnost nа kojoj će biti proglаšeni pobjednici regаte kojа će nаjvjerovаtnije, nа zаhtjev nаših gostiju, biti orgаnizovаnа nа Trgu Belаvistа u Stаrom grаdu.

Regаtа „Terrа dа mаre“ je uvršćenа u zvаnični kаlendаr Međunаrodnog jedriličаrske federаcije – ISAF. Osim sportskog i turističkog znаčаj regаte se ogledа u tome što su zаhvаljujući njoj, proteklih godinа uspostаvljene i čvršće prijаteljske veze između Herceg-Novog, regije Puljа i Bаrlete kojа je grаd pobrаtim nаšeg grаdа od 1969. godine .

Novskа delegаcijа je posjetilа i jednu od uljаrа u regiji Puljа, nа čijem području je 40 odsto mаslinjаkа od ukupnih zаsаdа u Itаliji. Po riječimа predsjednikа opštine vođeni su rаzgovori o sаrаdnji u oblаsti mаslinаrstа i u oblаsti sportа, pogotovu kаdа je riječ o vodenim sportovimа.

Maratonska sjednica tivatskog parlamenta

0
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Glasovima vladajuće DPS-SDP koalicije, odbornici u SO Tivat danas su usvojili sve od ukupno 36 tačaka dnevnog reda. Činjenicu da je napokon uspio „sakupiti“ svih 17 odbornika vladajuće koalicije i da je prvi put nakon četiri mjeseca došao u situaciju da ima kvorum i bez opozicije, predsjednik SO Krsto Bošković (SDP) iskoristio je do maksimuma, ne „puštajući“ odbornike ni na više puta traženu petominutnu , a kamoli pauzu za ručak. Bošković je pokazao zavidnu kondiciju, satima ne ustajući od stola predsjedavajućeg, čak ni zbog fizioloških potreba, ali i raspoloženje da stalno polemiše sa odbornicima opozicije koji su „napadali“ predloženi materijal.

Preko četiri sata trajala je rasprava samo o izvještaju gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) o radu lokalne uprave u prošloj godini koji je opozicija nazvala „kompilacijom neistina, nejasnoća i prećutanih činjenica“. Nezavisni odbornici Vlado Arsić i Miomir Abović, te Neven Staničić (LIGA) prozvali su Novosela za nerealizaciju strateških razvojnih planova Tivta, iznevjeravanje predizbornih obećanja koje je DPS dao još 2012, netransparetnost u radu, prikrivanje afere „Komunalije“, probleme u gradnji kanalizacije, neodgovornost prema naplati potraživanja Opštine, te „podanički odnos“ lokalne uprave prema Vladi koji je rezultirao i višemilionskom obavezeom Opštine za gradnju puta za kompleks Luštica Bay.

„Pozivate nas na „štednju na svim nivoima“ umjesto da sebe prozovete za neodgovorno rukovođenje. Da nije Vaše „štednje“ i „odgovornog rukovođenja“, imali bi minimum 2,5 miliona eura više u gradskoj kasi koliko plaćamo penale i nepredviđene radove u vašim projektima, a ovamo nas pozivate da štedimo po hiljadu-dvije eura za neki sportski klub ili kulturnu manifestaciju.“- kazao je Staničić.

Novosel je uzvratio da Opština Tivat dobro funkcioniše i da nema finansijskih problema, kao i da će odgovorno pristupiti svojim obavezama u ugovoru za Lušticu. Nagovijestio je da će za to najvjerovatnije „uzeti povoljan kredit sa trokom otpate od 25 godina sa 2,5 posto kamate“, ali je kazao da će lokalni parlament ipak imati posljednju riječ.

S sjednice SO Tivat
S sjednice SO Tivat

„Kako to da Tivat kao najuspješnija opština u Crnoj Gori ima nakon Ulcinja, najveću stopu nezaposlenosti na primorju ? Što vas je, ako kažete da nemamo finansijskih problema, spriječilo da ispunite svoja izborna obećanja i sagradite sve one nedostajuće objekte komunalne infrastrukture koje godinama obećavate narodu?“- pitao je Vlado Samardžić (SNP) na što je Novosel uzvratio da zvanični podaci Zavoda za zapošljavanje o stopi nezaposlenosti od 14,2 posto u Tivtu „ne odgovaraju realnom stanju“.

„Stopa nezaposlenosti u Tivtu jeste dosta visoka, ali to što daje ZZP nije realna slika. Tivat je interesantan za nezaposlene iz cijele države koji dolaze u naš grad, dosta pomoraca fiktivno stoji na evidenciji ZZP, a neki od naših ljudi Boga mole da posao ne nađu. Stvarni broj nezaposlenih nije toliki.“- smatra Novosel koji je obećao da će „biti naplaćene sve komunalije koje se duguju za hotel „Regent“ kada se završi obračun što je hotelski, a što rezidencijalni dio“. Skupština je donijela program uređena građevinskog zemljišta za 2015, usvojila DUP „Mažina“ i Elaborat i Odluku o gazdovanju javnim parkiralištima.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Gradonačelniku smetaju NVO što „vršljaju“ po papirima opštine, ko još čita Tolstoja

U polemici sa Abovićem koji je lokalnu upravu optužio za netransparentost i prikrivanje podataka o aferi „Komunalije“, gradonačelnik Novosel je opozicionaru poručio da „zbrda-zdola nabacuje činjenice“ i obećao da će javnost biti obavještena o rezultatima rada Komisije koju je formirao, a koja se već tri mjeseca bavi pregledom svih obračuna komunalija u protekle četiri godine.

„Svakodnevno nam tu po Opštini vršljaju neke NVO i pojedinci i traže podatke i dokumente pozivajući se na slobodan pristup informacijama.“- kazao je Novosel dodajući da nije htio da piše obimniji izvještaj o radu od ovog koji je napisao na 70 strana.

„Onda bi to bilo u nekoliko tomova, kao „Rat i mir“, a takvo nešto niko ne čita.“- poentiaro je gradonačelnik.

Verige – Intezivna obnova Gospe od Anđela

0

Intezivni radovi na obnovi i restauraciji crkve Gospe od Anđela iz 16. vijeka, u tjesnacu Verige su u toku. Urađen je pristupni put, popločan, obnovljene su međe, obavljeni su pripremni radovi na fugiranju crkve sa unutrašnje i vanjske strane. Očišćena je velika bistijerna koja se nalazi u okviru kompleksa.

Predstoji još mnogo posla, posebno oko krova koji je popločan kamenom ali se nadamo da ćemo do kraja ljeta završiti poslove kazali su nam radnici, koji intezivno rade svakodnevno.

Gospe od Anđela potiče iz 16.vijeka i zaštićeni je spomenik kulture, koji privlači veliku pažnju kako turistima sa brojnih kruzera i jahti koji prlaze kroz Verige, tako i putnicima na starom putu Tivat – Kotor.

Poštovani čitaoci i Vi možete svojim prilozima, donacijama, pomoći obnovu ovog zaštićenog spomenika kulture.

Broj žiro računa kod Crnogorske komercijalne banke je 510000000113877846, sa naznakom don Srećko Majić.

HAPS – Predstava „Hormoni“

0
Hormoni
Hormoni

Predstava „Hormoni”, Gradskog pozorišta iz Podgorice po tekstu Mile Mašović – Nikolić režirala je Alisa Stojanović, biće izvedena večeras 20. april, ponedjeljak, u okviru XX jubilarnbog HAPS-a na sceni Dvorane Park.

Početak predstave je u 20.30 h.

„Hormoni” preispituju tekovine naše civilizacije, ideju o modernoj porodici, majčinstvu i rađanju. „HORMONI” su rijetka priča o ženama bazirana na tabu temi ovog podneblja-porođaju. Crna komedija, rijetka u balkanskoj literaturi, a opet bliska duhu ovog podneblja, koja vrlo autentično detektuje važne probleme savremenog društva.

Uloge tumače: Maja Šarenac, Katarina Krek, Ivona Čović, Ivana Mrvaljević, Dejan Đonović, Dubravka Drakić, Branka Femić, Sanja Jovićević – Popović, Branko Ilić, Andrea Mugoša, Emir Ćatović i Darko Bjelobrković. Kostimografkinja je Jelisaveta Tatić – Čuturilo, a kompozitor Ivan Brkljačić.

Cijena ulaznice je 6 eura, a karte se mogu kupiti na biljetarnici Dvorane Park od 17 h.

Akcije za Dan Planete Zemlje

0
Fešta od mimoze  ribe i vina
Baošići

Dan Planete Zemlje obilježava se ekološkim akcijama svakog 22. aprila. Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore već tradicionalno, u saradnji sa lokalnim nevladinim organizacijama, školama i drugim ustanovama organizuje akcije čišćenja i uređenja morskog dobra.

U opštini Herceg Novi, u četvrtak 23. aprila, sa početkom u 10 sati, u sardnji sa NVO udruženje roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju „Zrak Sunca“ planirana je akcija čišćenja i uređenja dječije plaže i plaže prilagođene za lica sa invaliditetom ispred prve faze Instituta u Igalu. Od prikupljenog otpada će se napraviti skulpture kao sinonim zaštite Planete, obale i mora. Istog dana planirana je i izložba suvenira, kreativne radionice Udruženja. U akciji će učestvovati volonteri ove NVO, vrtići, Osnovne i Srednje škole iz Herceg Nvog, „Stambeno komunalno“ d.o.o., Institut „Dr Simo Milošević“, Udruženje umjetnika H. Novi, Dnevni centar za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Igalo, i drugi.

U opštini Kotor, u utorak 21. aprila, sa početkom u 11 sati, JP “Morsko dobro” će u saradnji sa NVO „Eko Centar Delfin“ realizovati akciju čišćenja priobalnog područja mjesne zajednice Risan. Na ovom potezu planira se zasaditi i 10 sadnica ukrasnog bilja. Prije početka akcije, u 09:30 časova, u OŠ „Veljko Drobnjaković“ održaće se radionica na temu „Održivo upravljanje otpadom“. Pored volontera NVO „Eko Centar Delfin“ akciji će se pridružiti i učenici OŠ „Veljko Drobnjaković“, MZ „Risan“, JKP Kotor, i NVO „Udruženje žena Risna“.

Risan
Risan

U opštini Budva, u srijedu 22. aprila, sa početkom u 10 sati, Javno preduzeće će u saradnji sa NVO „Green Net – Zelena mreža“ sprovesti akciju čišćenja i uređenja prostora u blizini Savičića potoka. Akcijom se planira očistiti plaža i zaleđe, te u zaleđu posaditi mediteransko bilje. Pored ovih aktivnosti, djeca iz vrtića “Ljubica Jovanović Maše” će izvesti kratak skeč na temu očuvanja Planete Zemlje, nakon čega će svojim likovnim radovima prenijeti poruku odraslima kako treba čuvati našu obalu i naše more. U ovoj akciji učestvovaće volonteri NVO “Green Net”, radnici Javnog komunalnog preduzeća Budva, članovi ekološke sekcije JU OŠ “Stefan Mitrov Ljubiša”, djeca vrtića “Ljubica Jovanović Maše”, aktivisti fitness studia “Positive”, službenici i turisti turističke agencije “Globtour Budva”, “Essential story” kao i ostali građani dobre volje.

TO Budva u Barseloni
Budva – Foto Boka News

Stoliv – „Camellija Trophy” 26. aprila

0
Stoliv - Kamerlija Trophy
Stoliv – Kamerlija Trophy

U okviru manifestacije „Fešta kamelija” u nedjelju 26. aprila u Stolivu će biti organizovan „Camellija Trophy” – takmičenje ribara u drvenim barkama.

Istog dana, u 12 sati u Domu kulture „Niko Bilafer” u Stolivu biće održan stručni skup o očuvanju drvenih barki.

Manifestacija „Camellija Trophy”, ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki.

Organizatori su Udruženje „KAMELIJA“ KSR „ZUBATAC“ Kotor MZ Stoliv

Stoliv - drvene barke

„C A M E L L I A   T R O P H Y“ – PROGRAM

06.30 Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu,
ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova

10.00 Promotivni nastup jedriličara, kajakaša i gondolijera

11.00 Takmičenje u veslanju i defile drvenih barki

12.00 Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja
Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete
Zabavni program i druženje uz ribu i vino.

Organizovanjem ove manifestacije doprinosimo očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti.

Kontakt telefon 069/644-506

Mediteran – More ili grobnica

0

4brodolomnovo5.jpg.688x388_q85_crop_upscale

Sredozemlje, kolijevka Evrope koju je Evropa zaboravila, prema riječima hrvatskog književnika Predraga Matvejevića, postalo je grobnica svih nesretnika koji na kocku ulažu svoj goli život za neki bolji negdje u Evropi koja djeluje sporo unatoč alarmantnim pozivima humanitarnih udruga i pape Franje.

Evropske demokracije moraju se probuditi i reagirati jer smrt tisuća nedužnih ljudi postala je nepodnošljiva, ali radi se i o europskoj sigurnosti”, piše u nedjelju francuski portal Le Point u tekstu naslovljenom “Mediteran, masovna grobnica našeg kukavičluka”.

“Sredozemlje je more, ne groblje”, uzviknuo je talijanski premijer Matteo Renzi prije nekoliko dana nakon vijesti o novoj pomorskoj tragediji u kojoj se utopilo 400 ilegalnih imigranata koji riskiraju goli život u nastojanju da ga učine boljim.

Poziv Evropi da se probudi odaslao je i papa Franjo u nedjelju s Trga sv. Petra u Rimu u reakciji na najnoviju tragediju na moru u kojoj se utopilo 700 migranata između libijske i talijanske obale.

“To su muškarci i žene poput nas, naša braća koja žele bolji život, koja gladuju, progonjena su, ranjena, eksploatirana, žrtve su rata. Oni traže bolji život”, rekao je papa Franjo desecima tisuća okupljenih vjernika.

Bolji život ili smrt

“Šanse su nam 1 naprama 10? Da, baš tako. To je poker, ludost!”, ali imamo li izbora, piše u svome romanu “Partir” (u prijevodu Otići), marokanski pisac Tahar Ben Jelloun opisujući morski tjesnac koji dijeli južnu od sjeverne obale Mediterana i mami siromašnog Marokanca da prijeđe “tu razdaljinu koja ga dijeli od života, lijepog života ili smrti”.

Već 900 potencijalnih useljenika utopilo se u tri zadnja mjeseca na putu u Europu, no oni ne stižu iz Maroka. Čak 93 posto tih ljudi isplovljava s obala Libije, u gradovima koji su sada u rukama organizacije Islamske države (IS), piše Le Point.

Italija je zbog svog geografskog položaja najpogođenija imigrantskim valom, a poziv vlade u Rimu da se operacije zračnih udara protiv IS-a u Iraku i Siriji prošire i na Libiju, američki predsjednik Barack Obama odbacio je.

“Ne možemo riješiti problem s nekoliko napada bespilotnih letjelica ili nekoliko vojnih operacija”, rekao je Obama.

“Koga ćete bombardirati? I s kakvim rezultatom”, zapitao je britanski admiral Lord West of Spithead.

Zaboravljena kolijevka Evrope

Međunarodne humanitarne udruge i papa Franjo pozivaju na žurnu akciju.

“Iz dubine srca pozivam međunarodnu zajednicu da odgovori odlučno i brzo kako se takve tragedije ne bi ponovile”, zavapio je papa. Međunarodna zajednica djeluje sporo. Sva dosadašnja rješenja pokazala su se nedovoljnima.

Europska unija nije brinula o Mediteranu. Europa je zanemarivala “kolijevku Evrope”, napisao je krajem 2011. godine, kada su padali autokratski režimi sjeverne Afrike Predrag Matvejević, autor Mediteranskog brevijara.

Inicijative kao što su Barcelonski proces, Savez civilizacija nekadašnjeg španjolskog premijera Luisa Zapatera ili Mediteranska unija kakvu je predložilo francusko predsjedništvo nisu uspjele potaknuti ravnomjerniji ekonomski razvoj južne i sjeverne obale.

Umjesto više demokracije, revolucije Arapskog proljeća donijele su sjeveru Afrike i Bliskom istoku veću nestabilnost, a siromaštvo nisu riješile.

4brodolomnovo.jpg.688x388_q85_crop_upscale

Evropa mora djelovati, izgovora je previše

Ako pred tolikom ljudskom dramom Europska unija i SAD ne reagiraju iz solidarnosti, trebale bi se pokrenuti iz straha. Upravo je na to ciljao talijanski šef diplomacije Paolo Gentiloni upozorivši da većina imigranata dolazi iz Libije.

“To znači da su džihadisti pronašli način da svoje blagajne napune ucjenjujući svu sirotinju osuđenu na imigraciju, od kojih neki stižu iz Sirije bježeći pred borbama između islamista i vojnika (sirijskog predsjednika Bašara) al-Asada”, piše francuski portal.

U sjevernoj Europi strahuje se da džihadisti manipuliraju migrantima kako bi na sjevernu obalu ubacili kamikaze spremne izvesti terorističke napade na području Europske unije koja djeluje sporo.

Rješenja da se zaustavi to more smrti u Sredozemnom moru dosad su se pokazala neučinkovitima. Rješenje nije ni čekanje, kako to predlaže američki predsjednik koji želi dati vremena novoj libijskoj vladi da se stabilizira i počne “štititi granice i surađivati”.

Takvo rješenje nije prihvatljivo i ono više otkriva američku nemoć, ocjenjuje Le Point.

Smatra da je vrijeme da Evropa umjesto brana uz svoju obalu postavi barikade na libijskoj obali kako bi spriječila migrante da isplove, a džihadiste da silom pune brodove imigrantima koje usmjeravaju put sjevera.

Talijani su krajem ožujka počeli upravo takvu operaciju nazvanu “Mare sicuro” kojom štite svoje otoke i crpilišta nafte, ali njihova su sredstva, nekoliko helikoptera i patrolni čamci nedovoljni.

“Skandalozno je da Evropa, najveća gospodarska supersila našeg doba, izdvaja tako male svote za nadzor Mediterana”, kazao je Paolo Gentiloni.

“Mediteran je staro more, ali nije onoliko važno koliko je nekad bilo”, napisao je Matvejević i ocijenio da je “Mediteranu potrebna sadašnjost kao i budućnost” te zaključio: “Nema razloga da se opet kasni. Izgovora je i onako previše”.

„Dobrota“ otplovila u Tursku

0

Brod Dobrota - Foto drago Krivokapić

Čuvena bokeljska brodarska kompanija „Dabinović“ koja ima sjedište u Monaku, prodala je jedan od svojih brodova. Bulkcarrier „Dobrota“, najstariji brod u floti „Dabinovića“, izgrađen 1996 godine u Kini, prodat je za 3,8 miliona dolara jednoj kompaniji iz Turske.

„Dobrota“ je brod za prevoz rasutog tereta od 29.292 DWT, dugačak je 187 i širok 25 metara. Pod imenom „Unitrader“ izgrađen je 1996 u brodogradilištu Tianjin u Kini. U floti kompanije „Dabinović“ zaplovio je aprila 1998 godine kada je dobio ime malog bokeljskog mjesta kraj Kotora, odakle porijeklo vodi porodica pokojnog Boža A. Dabinovića, što je 1956 u Monaku osnovao pomorsku kompaniju „Dabinović“.

Novi turski vlasnik ovog broda je kompanija „Brota Shipping“ iz Istanbula koja je brodu odmah promijenila i ime u „Brota“, a zastavu Svetog Vinsenta i Grenadina pod kojom je brod plovio dok je bio u floti „Dabinovića“, zamijenila je barjakom Kukovih Ostrva, male ostrvske državice u južnom Paficiku. Brod se trenutno nalazi na sidrištu ispred turskog grada Tuzle, u člijem će brodogradilištu biti obavljen njegov remont.

Nakon prodaje „Dobrote“, u floti „Dabinovića“ ostaju četiri tzv. handy size bulk carriera koji svi nose imena po mjestima iz zavičaja osnivača te kompanije – brodovi „Kumbor“ izgrađen 1997, „Boka“ iz 2000, „Ljuta“ iz 2001 i potpuno novi brod „Kotor“ koji je „Dabinoviću“ krajem prošle godine, predat iz južnokorejskog brodogradilišta „Korea Yanase Tongyeong Shipbuilding” iz Busana.

Iako plove pod stranom zastavom, a kompanija koja im je vlasnik registrovana je u Monaku, „Dabinovićevi“ brodovi praktično su uvijek bili domaći – bokeljski jer na njima radi posada koju preko 90 odsto čine pomorci iz Boke, a njihovi se brodovi i remontuju najčešće u Jadranskom brodogradilištu Bijela.