Mnogima je poznat prizor Isusa Krista duboko pod morem koji uzdignute glave i raširenih ruku vapi prema nebu.
No, znate li doista gdje ga sve možete pronaći? Originalna skulptura “Krista iz bezdana” nalazi se u podmorju Mediterana u talijanskoj uvali San Fruttuoso, nedaleko poznatog turističkog mjesta Portofino. Kip veličine 2,5 metra postavljen je davne 1954. godine na dubini od oko 15 metara. Ideja je to ronioca Duilija Marcantea koji se, u spomen na pogibiju bliskog prijatelja, pionira talijanskog ronjenja Darija Gonzattija, založio za postavljanje kipa Isusa na morsko dno.
Djelo talijanskog kipara Guida Galettija prvotno je bilo načinjen od gline, ali je ubrzo zamijenjeno brončanim kipom. Nedugo nakon postavljanja po Kristov blagoslov pod morem počeli su dolaziti ronioci iz svih dijelova svijeta, a “Krist iz bezdana” postao je nezaobilazna ronilačka atrakcija uvale San Fruttuoso. Idućih nekoliko godina replike Krista iz dubina osvanule su na podvodnim lokacijama diljem svijeta.
Najpoznatija je ona američka u podmorju Key Larga na Floridi izrađena iz izvornog kalupa talijanske skulpture, a ronioci je posjećuju već pola stoljeća.
Druga brončana skulptura “Krista iz bezdana” nalazi se u luci glavnoga grada karipske države Grenade (St. Georges) postavljena 1961. godine, a na Karibe je stigla kao dar talijanske mornarice St. Georgesu zbog spašavanja posade talijanskog broda Bianca C koji je uništen u požaru u istoimenoj luci.
Kip Krista pod vodom možete pronaći i u jezeru Palu kod Val Malenca na sjeveru Italije te na lokaciji udaljenoj dva kilometra od obale Malte.
Podsjetimo, i u Hrvatskoj je postojala inicijativa o postavljanju kipa Isusa Krista u prirodnoj veličini na dno Jadrana, ali na žalost nije zaživjela. Za nju se osobito zalagao velečasni Zlatko Sudac koji je kip raspetog Krista želio postaviti u podmorje špilje Katedrala kod otoka Premude.
Povodom Uskrsa, koji vjernici katoličke vjeroispovjesti proslavljaju danas, kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić uputio je poslanicu, kojom je čestitao praznik.
„Ako živimo u vjeri i iz vjere da je Uskrsli tu, među nama, uskrsnut će sva naša egzistencija, pred svjetlom i toplinom Uskrsloga istopiti će su u nama naš egoizam, istopiti će se mržnja i svo zlo u nama koje smo jedni drugima nanjeli.
Sav naš život, sve naše htijenje usmjereno je svome cilju – uskrsnuću. Sve tajne naše vjere nalaze svoje ispunjenje, svoje dovršenje, svoje opravdanje u blagdanu Uskrsa, jer uzaludna bi bila naša vjera da Krist nije uskrsnuo.
Po Uskrsu smo pozvani na radost i svoju uskrsnu čestitku upućujem svima s ushićenjem – Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs“- poručio je između ostalog monsinjor Ilija Janjić u Poslanici.
Biskup Ilija Janjić – Foto Boka News
Danas na Uskrs u 6 sati su sveta misa i blagoslov jela u katedrali Svetog Tripuna. Pontifikalna sveta misa je u 11 sati, pjevaće katedralni zbor.
U hotelu “Olyimpic” – Ulcinj, u petak 3. aprila održana je svečanost povodom desetogodišnjice postojanja i rada kompanije „Vodacom“ d.o.o. Tivat, prve konsultantske kompanije u oblasti vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u Crnoj Gori.
Vodacom su osnovali Vlada Crne Gore i Opštine: Tivat, Herceg Novi i Bar, Kotor, Budva i Ulcinj, prepoznajući potrebu za sistemskim rješavanjem problema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju.
Tokom decenije postojanja, Vodacom je realizovao devet infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti 35, 5 miliona eura u okviru kojih je do sada izgrađeno ili rekonstruisano ukupno 104 km vodovodne i kanalizacione mreže u opštinama Bar, Herceg Novi, Kotor i Tivat.
O razvoju kompanije i realizovanim projektima govorio je direktor Vodacoma Boris Vuković.
Malo ko zna da na rubu Orjena, kraj sela Kruševica, postoje sačuvani ostaci objekta koji predstavlja egzotični primjer drevne indrustrijske špijunaže i (neuspjele) krađe tehnologije. Neupućenom posjetiocu ruševina valjkastog oblika, zidana u kamenu i smještena na prevoju brda, vjerovatno izgleda kao ostatak kakve fortifikacije, kule ili čak običnog bunkera. Ali, uopšte nije tako. Kruševičani se mogu pohvaliti da imaju, za ove krajeve izuzetno rijetke ostatke vjetrenjače, odnosno, vjetrenog mlina, kako ga i dan danas nazivaju. Obilazak Vjetrenog mlina svaki put mi predstavlja pravo zadovoljstvo. Bio sam prvi put ovdje prije punih 15 godina, ali to vrijeme je samo kap u moru njegovog trajanja.
Do Vjetrena mlina može se doći relativno lako, udaljen je nepunih 10 minuta od puta za Kruševice. Ipak, pošto lako najčešće ne znači i zanimljivo, uvijek preporučujem dolazak mountainbike-om.
Od Herceg Novog do podnožja Dobrogleda, brda na kojemu se Vjetreni mlin nalazi, treba nešto manje od sat vremena vožnje asfaltom. Ovo doba godine najbolje je vrijeme za ovu turu. Vegetacija još nije krenula, pa se sa manje muke pronađe stazica do mlina, a nema još ni vrućine koja izlazak iz grada može dosta otežati. Snijeg se ovih dana topi i opstaje tek u visinama Dobroštice koja nadkriljuje ovaj kraj. Čak se i potok pojavio jer ovdje počinje uska vodonepropusna zona koja se proteže na istok sve do Morinja.
Vjetreni mlin
Tu osobinu neko je nedavno iskoristio da iskopa lokvu za pojiti stoku, pa sam imao privilegiju da zamišljam kako gledam odraz Vjetrena mlina u kakvom pravom planinskom jezeru. Ipak, ovo je Orjen i svaka površinska voda prava je rijetkost. Krš planine sa najviše padavina u Evropi žedno guta svaku kap. Potoci ovdje kratko žubore. Sa vjetrom je već druga stvar. Naslov zvuči kao početak kakvog lošeg vica, ali istina je: iz Rumunije nam nije došla samo (prazna) priča o grofu Drakuli, iz ovih udaljenih krajeva na rub Boke Kotorske je negdje u 19-om vijeku stigla ni manje ni više nego vjetrenjača! Priča započinje u tada gusto naseljenom podorjenskom selu Kruševice.
Pravo dinarsko selo, kamene kuće, kameni krovovi, kameni putevi i kamena gumna. Jesu gumna odlična i za okupiti se za posjedati, ali nisu ona za to pravljena. Na njima je valjalo ozbiljniju rabotu činiti – žito sabrano iz plodnog kraškog polja vršiti. Do tog trenuka seljani su uvijek uspijevali sve sami da urade, ali nakon vršidbe nastajali su njihovi problemi. Sad, kada imaju žito, treba ga samljeti, a u ovom kršu vode ni za lijek, kamo li za vodenicu. Dok je Herceg Novi bio pod Turcima, ni po jada, žito bi se nosilo u poznate mojdeške mlinove. Ali, kad su Mleci oslobodili Herceg Novi stvar se zakomplikovala jer su Kruševice i Sutorina ostale pod turskom upravom (kako bi ova tampon zona razdvojila Ljute trgovačke konkurente: Dubrovnik i Veneciju). Ni to još nije bilo tako loše dok Veneciju ne zamijeni Austrija! Švaba kao Švaba, poštuje zakone, žito ne može tek tako ući u Monarhiju, još manje brašno je napustiti. Ljuta nevolja mnoge Kruševičane nagnala je da odu u svijet trbuhom za kruhom. Uvijek je bilo lakše otići unutar iste države, pa je tako mještanin, Jefto Radović, otišao u Rumuniju, gdje je radio na imanju nekog grofa (nije Drakula). Tamo je Jefto mao prilike vidjeti kako su Rumuni riješili sličan problem gradnjom vjetrenjača. I tako, vrativši se u rodno selo, nije mu trebalo puno da pronađe mjesto idealno za podići vjetrenjaču po ugledu na one rumunske. Izgradio ju je na vrhu brda Dobrogled, južno od sela. Mjesto zaista bi odlično. Nema dana da tu, zahvaljujući sudaru primorskog i planinskog zraka, ne puše popriličan vjetar. Vjetrenjača je imala oblik valjka, čvrsto zidana u lokalnom krečnjaku. Krstovi zidovi, koji stoje i dan-danas, očito su bili dorasli zadatku, znaju mještani zidati u kamenu na kome su i ponikli.
Vjetreni mlin
Nažalost, rumunsku tehnologiju vjetrenjače bilo je teže primijeniti ovdje, na suprotnom kraju Balkana. Kažu, stvar je funkcionisala samo jedno ljeto, a onda je oluja nepovratno slomila krila nesuđenome vjetrenome mlinu.
Što se tiče istorije Vjetrenog mlina, sve što sam znao već sam kazao u prethodnim redovima, ali, mišljena sam da ovaj prikaz ne bi bio cjelovit, a ni inspirativan, ako ne bih nabacio i nekoliko varijanti kakva bi budućnost ovog mjesta mogla biti, jer je nesumnjivo da Vjetreni mlin zaslužuje neku vrstu obnove i valorizacije. Budući da do njega vodi pješačka staza sa svega pet minuta udaljenog asfaltnog puta za Kruševice, jasno je da bi se ovo zanimljivo zdanje moglo uvrstiti u popis lokalnih atrakcija koje valja posjetiti. Čak i u ovakvom stanju objekat je dovoljno intaresantan, pogotovo u sklopu sa položajem i vidikovcem, da bi se mogao postati nezaobilazni segment lokalnih turističkih vodiča. I onako Herceg Novi ima očigledan problem sa animiranjem posjete sopstvenom zaleđu. Dnevno kroz grad prođe na desetine i desetine turističkih autobusa, ali njihove destinacije su susjedni gradovi, Skadarsko jezero i Lovćen. Orjen još uvijek zaobilaze. U tom kontekstu, Vjetreni mlin i još nekoliko brižljivo odabranih zanimljivosti, bili bi dovoljni da stvari pokrenu sa mrtve tačke. Pretpostaviti je da bi sami kruševičani trebali biti najzainteresovaniji da zaživi posjeta ovom kraju.
Za očekivati je da se može naći zajednički interes sa širom zajednicom, što bi u konačnici trebalo dovesti do obnove mlina koji bi mogao zaista da proizvodi brašno za potrebe ugostiteljstva i turizma, jer bi u te specijalne svrhe i cijena mogla biti veća od uobičajene. Uz to, objekat bi mogao da funkcioniše i kao neka vrsta muzeja tehnologije. Možda je neko treće viđenje bolje, ne sporim i upravo bih volio da ovaj članak bude svojevrsni poticaj na razmišljanje, ne samo o budućnosti Vjetrenog mlina, već i ovog našeg gotovo zaboravljenog zaleđa uopšte.
Iz Biskupskog ordinarijata obavještavaju o Uskršnjim blagdanima. Danas na Veliku subotu 4. aprila u 20 sati je Vazmeno bdijenje u katedrali Svetog Tripuna u Kotoru.
Na dan Usksra u nedjelju 5. aprila u 6 sati su sveta misa i blagoslov jela. Pontifikalna sveta misa je u 11 sati, pjevaće katedralni zbor.
Od juče, turistički kompleksu Luštica Bay koji se gradi u zalivu Trašte nadomak Tivta je zvanično ubilježio prvog stanovnika, Egipćanku Nahwat Abdelaty, koja je južnu Francusku zamijenila Crnom Gorom.
„Život u Crnoj Gori je miran. Do sada smo svake godine boravili u južnoj Francuskoj, ali smo shvatili da je ovdje priroda i dalje netaknuta, cijene prihvatljive a i možemo da usidrimo naš mali ribarski brod u marini ispod apartmana. Jedva čekam ljeto kada će se otvoriti i prvi restoran i supermarket u naselju, a mi smo veoma zainteresovani i za ponudu domaćih proizvoda sa Luštice“, ocijenila je Abdelaty preuzimajući ključeve apartmana u jednom od objekata „C“ i „D“ faze koji su u potpunosti završeni krajem marta.
Za 70 novih stanara, tokom naredna dva mjeseca, biće organizovano preuzimanje ključeva i useljavanje. Kompanija je vlasnicima nekretnina, tokom prethodnih mjeseci omogućila da lično obave inspekciju radova u svojim apartmanima i naselju kako bi se uvjereli da su ugovorene obaveze u potpunosti realizovane.
Nahwat Abdelaty
„Veoma smo uzbuđeni i ponosni što, praktično od juče, Luštica Bay počinje da živi kao nova zajednica na Jadranu.Ovog proljeća, Luštica Bay primiće svojih prvih 70 rezidenata i njena zajednica će svečano postati funkcionalna. Naš cilj je da ohrabrimo stanovnike Luštica Bay-a da uživaju i iskoriste sve što pruža ovo područje i ovaj razvojni projekat, što je konačno i život punim plućima, zahvaljujući brojnim aktivnostima u ponudi među kojima su planinarenje, vožnja bicikla u prirodi, kajaking, plivanje i golf. Tu smo da stvorimo okruženje i stil života, koji će podržati zdrav aktivan život naših stanovnika“, saopštio je Rudiger Flajge / Ruediger Fleige/ direktor prodaje u „Luštica Development“.
„Luštica Development“ AD dobila je upotrebnu dozvolu za prvih deset zgrada sa 70 apartmana u turističkom kompleksu Luštica Bay koji se gradi u zalivu Trašte nadomak Tivta, na 6,9 miliona kvadrata.
Luštica Bay je jedinstveno i pionirsko naselje za život i stanovanje, skriveno u spektakularnom pejzažu crnogorske obale, koja ubrzano postaje jedno od najpopularnijih i najeminentnijih prirodnih pejzaža. Smješteni na istorijskom raskršću između Boke kotorske i Budvanske rivijere, građevinski radovi u Luštica Bay počeli su prije dvije godine.
Luštica Bay
Projekat obuhvata 690 hektara površine darežljive zelenilom, sa otvorenim pogledom na Jadran, crnogorske planine i tivatski zaliv. Minimalna izgrađenost i maksimalna posvećenost prirodi omogućiće da stanovnici i njihovi gosti uživaju u netaknutoj prirodi ovog živopisnog i jedinstvenog primorskog krajolika. Projekat obuhvata oko 1000 stambenih jedinica, 500 gradskih kuća, luksuzne vile na brdu, dvije marine, sedam hotela, golf teren sa potpisom Geri Plejera i ostale sadržaje neophodne za funkcionisanje grada.
Prvi od sedam hotela u turističkom kompleksu Luštica Bay, Promenada hotel, biće dizajniran na osnovu athitektonsko-urbanističkog rješenja do kojeg će se doći putem međunarodnog konkursa koji je u toku. Gradnja hotela planirana je do kraja godine.
Dok su nekada davno, pogotovo u doba Austro–Ugarske, svjetioničari bili prava gospoda, danas o ovom poslu sanjanju avanturisti i ljudi željni robinzonskog života. No, maštajući o romantičnoj izolaciji, mnogi odustanu već nakon dvije sedmice boravka na kamenoj hridi koju priroda ne štedi.
– Za posao lanternista čovjek treba biti iznimno psihički jak i prilično svestran, jer ste osuđeni na život na kamenoj stijeni okruženoj morem, gdje vam nema tko pomoći kada nešto zapne. Evo, dok mi razgovaramo, vani puše orkanska bura. Ne može se do susjednog otoka, a kamoli do udaljenih svjetionika. Možemo samo zamisliti kakvu izoliranost sada osjećaju ljudi na svjetionicima.
Osobno nikad ne bih mogao raditi taj posao! – priznaje Šibenčanin Jurica Gašpar, novinar i profesor povijesti i geografije kojem su svjetionici odredili život još od djetinjstva, dio kojega je proveo na svjetionicima, najviše na otočiću Sv. Andrija pokraj Dubrovnika, gdje mu je radio otac Ivan. Iako nije postao svjetioničar, Jurica je oca slijedio drugim putem, istražujući povijest i sadašnjost hrvatskih svjetionika. Čak je i diplomirao na Sveučilištu u Zadru s temom nastanka svjetionika i njihova razvoja do današnjih dana.
Sveti Andrija svjetionik – Foto Boka News
Prije dvije godine upustio se u jedinstven projekt obilaska svih 48 svjetionika diljem Jadrana i prikupljanja priča posljednjih čuvara jadranskog svjetla, u suradnji sa školom jedrenja ANA iz Jezera, “Plovputom” iz Splita, te Igorom Goićem, zadarskim redateljem i snimateljem.
Legende svjetla
Riječ je o projektu “Avantura svjetionika”, u sklopu kojega pripremamo knjigu “Legende svjetla”, kao i istoimeni dokumentarac, koji bi trebali biti dovršeni do ljeta. Legende su, naravno, svjetioničari, ljudi koji žive teško i osamljeno i koji nemaju kome ispričati svoju priču osim kolegama. Novinari se tu i tamo uhvate neke pojedinačne priče, no krenuo sam u ovo kako bih istražio kakav je posao svjetioničara danas i kakav je nekada bio, što zapravo znači život na lanterni, kako se snalaze za hranu, kako podnose izolaciju, krize, koje ih brige tište i koliko snažan u sebi trebaš biti da bi se upustio u ovakvu profesiju.
Ovo je zanimanje danas pred gašenjem, a htio bih pokazati kako svjetioničari nisu domari u službi automatizacije, nego ljudi s dostojanstvom koji imaju što ispričati – objašnjava nam Jurica, koji je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu priredio izložbu fotografija uz prezentaciju projekta “Avantura svjetionika”, koji je već pozvan i u Bruxelles.
Sv. Andrija – Foto Boka News
Knjiga, odnosno monografija “Legende svjetla”, sadržavat će priče današnjih svjetioničara i onih umirovljenih, crtice iz života na lanterni, povijesne crtice, kao i dojmove s putovanja jedrilicom do svjetionika koje se odvijalo u zimskim mjesecima, kad nema turizma i kada su milje do kamenih hridi bile još veće. Na tom tragu priprema se dokumentarac redatelja i snimatelja Igora Goića.
Stare jadranske svjetionike u ostavštinu nam je ostavila bivša država Austro-Ugarska Monarhija, koja se brinula o sigurnosti pomorskih putova, a na Jadranu postoji oko tisuću ferala, koji su većinom automatizirani.
– Nakon svih ovih iskustava uvjeren sam da stroj nipošto ne može zamijeniti čovjeka. Tamo gdje više nema ljudi, objekti su osuđeni na propast. Svjetioničar čuva svjetionik, održava ga, diše s njim. Evo, veseli me svijetli primjer na najistočnijem otoku lastovskog arhipelaga, Glavatu, gdje je svjetionik ponovno dobio svjetioničara, i to nakon 20 godina – kaže Gašpar, čiji se projekt može pratiti na web-stranici www.luxmeditteraneum.org.
Stanari nekadašnjeg „Jugooceanijinog“ stambenog naselja na Plagentima u Dobroti uzmenireni su nezvaničnom najavom da će novi vlasnici dijela zelene površine u dvorištu tih zgrada uskoro na tom mjestu izgraditi veliku novu stambenu zgradu. Oni su se tim povodom obratili medijima, ističući da u važećoj planskoj dokumentaciji nema osnova za gradnju na površini koja se nalazi u dvorištu njihovih zgrada i koja je namijenjena za park i zelene površine.
„Stanovi koje je u Plegentima za svoje radnike podigla nekadašnja brodaraska kompanija „Jugooceanija“ otkupljeni su i postali su privatno vlasništvo stanara devedesetih godina prošlog vijeka, ali zemlja između zgrada ostaje vlasništvo „Jugooceanije“. Kao i preostalu imovinu kompanije, zemljište 2012 preuzima Vlada Crne Gore i tada počinju naši problemi.“- kazali su stanari naselja Plagenti- blok D, dostavljajući nam i obilnu dokumentaciju. Iz velike katarstarske parcela 1995 površine preko 9.800 kvadarata, a koja se nalazi oko njihovih zgrada sa namjenom „park (površina za pejsažno urešenje i javne namjene)“, nedavno je odlukom Privrednog suda u Podgorici, izdvojena manja parcela površine 440 kvadrata. Ta parcela dobila je novu oznaku 1995/2 i nalazi se na najatraktivnijem dijelu cijelog placa – između posljednjih „Jugooceanijinih“ stambenih zgrada prema moru i obalnog puta kroz Dobrotu, odmah uz ogradu kompleksa Instituta za biologiju mora. Kao njeni korisnici u katastru su 25.marta upisani Kotorani Žarko Iković i Valentin Radulović, a osnov sticanja tog prava je kako se navodi, „odluka državnog organa“.
Sporna nova parcela 1995/2 zvanično još nije promijenila svoju dosadašnju namjenu – park i zelena površina, ali stanari Bloka D u Plegentima tvrde da se novi vlansici već pripremaju da na njoj grade novu veliku stambenu zgradu.
„Pitamo se zasto pored tolike zemlje nekome treba komadić od 440m2 i zasto hoće da zazida naše balkone kako bi sebi priuštio luksuz ? To nam liči na ukopavanje živih ljudi. Da li će nas neko sjutra izbaciti iz naših stanova, samo zato što već decenijama živimo na lokaciji koja je pored mora na koju su pojedinci u državnoj vlasti položili svoje ruke ? »- naveli su stanari Bloka D u pisanom obraćanju tvrdeći da su već izloženi prijetnjama i da se u kasnim večernjim satima, pod okriljem mraka, premjerava zemlja na novoj parceli ispod njihovih balkona.
« Pitamo se zasto to rade noću i zasto se kriju ? To nam uliva još veći strah i nepovjerenje u moguće mirno riješavanje cijele situacije, i javlja nam se sumnjaa da će gradnja otpočeti onako na prepad, preko noći. Stanovnici ostalih okolnih blokova se takodje boje da će se ista stvar desiti i sa zemljištem ispred njihovih balkona.”- tvrde stanari pitajući se kako je Privredni sud u Podgorici uopšte mogao donijeti odluku o preparcelizaciji dvorišta njihovih zgrada I pritom formirati novu parcelu koja ne zadovoljava DUP-om za Dobroru tražene uslove da bi se na njoj moglo išta graditi. Stanari su se ovim povodom obratili MZ Dobrota i rukovodstvu Opštine Kotor.
“Na koji način je “Jugooceanija” Kotor mogla da raspolaže (krčmi) imovinom koju su njeni radnici mukom sticali po svjetskim morima i okeanima, a sve u cilju poboljšanja života ne samo njih nego čitave zajednice? Da li ova prodaja znači da su Opština Kotor i država Crna Gora u obavezi da prodatu nepokretnost valorizuju urbanizacijom ili kako to NVO sektor naziva betonizacijom kako bi pojedinci ostvarili lični profit na štetu šire zajednice? Da li ćete nakon ovog pisma-zahtjeva preduzeti mjere zaštite svojih građana koje predstavljate i na koji način? Svjesni smo da lokalna uprava nije mogla imati uticaja na raspolaganje ‘Jugooceanije’ Kotor ali takođe Vas molimo da o istom obavijestite Ministarstvo finansija Crne Gore, Ministarstvo pomorstva i saobraćaja Crne Gore, a po potrebi i Osnovno državno tužilaštvo kako bi se ispitala predmetna prodaja (ovlašćenje o prodaji kojom se krčmi imovina ‘Jugooceanije’ Kotor).”-stoji u pismu koju su stanari Bloka D uputili gradonačelniku Kotora dr Aleksandru Stjepčeviću.
Dobrota
Iz Opštine su tim povdom, saopštili da lokalna uprava nije mogla uticati na odluku Privrednog suda u Podgorici o predaji dijela imovine “Jugooceanije” kao dužnika, iz februara ove godine, iz čega je i nastala nova sporna parcela 1995/2. Lokalna uprava tvrdi da se po važećem DUP-u na novoj parceli ne može graditi, bez mijenjanja cijelog planskog dokumenta.
“U slučaju da se pokrene inicijativa za izmjenu planskog dokumenta DUP-a Dobrota, a imajući u vidu prvobitnu namjenu, Opština Kotor neće biti saglasna sa istim.”- kažu iz Opštine.
Privredni sud: Prodata zemlja da se namiri povjerilac propale brodarske kompanije
Iz Privrednog suda u Podgorici na pitanja kako je nastala sporna parcela u Dobroti i kako je došla u posjed aktuelne dvojice vlansika, saopšteno da je to rezultat njene sudske prodaje radi namirenja potraživanja jednog od povjerilaca “Jugooceanije”.
“Pred ovim sudom u toku je postupak sprovođenja izvršenja po rješenju o izvršenju I.br. 2321/08 od 08.10.2008. godine, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca Nikolić Radivoja iz Kotora, protiv izvršnog dužnika “Jugooceanija” AD Kotor. Postupak se vodi radi naplate novčanog potraživanja, po osnovu pravosnažne i izvršne presude ovog suda P.br. 814/00 od 14.03.2006. godine. Prodaja dijela imovine izvršnog dužnika-“Jugooceanije” AD Kotor, izvršena je u postupku sprovođenja rješenja o izvršenju ovog suda radi naplate novčanog potraživanja izvršnog povjerioca u ukupnom iznosu od 74.150,58 €, koji iznos obuhvata glavni dug, kamatu i troškove postupka, a koja prodaja je izvršena usmenim i javnim nadmetanjem u skladu sa odredbama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.“- saopštila je sekretar Privrednog suda Snežana Grujić.
Brajović ćuti o sudbini imovine „Jugooceanije“
Ministarstvo pomorstva i saobraćaja u čijoj je nadlenosti bila „Jugooceanija“ ni nakon pet dana nije odgovorilo na pitanja u vezi izdvajanja sporne parcele iz velikog zemljišnog kompleksa koji je i dalje u vlasništvu „Jugooceanije“ u Dobroti. Iz resora ministra Brajovića, kao i prije mjesec dana kada smo ih pitali za sudbinu arhive „Jugooceanije“ koju iz provaljenog objekta na Vrmcu razvlače lopovi i uništavaju glodari, odćutali su odgovore na pitanja ko, kao i zašto ovako pomalo „čerupa“ preostale nekretnine u vlasništvu propalog kotorskog državnog brodara.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je ponovilo poziv za saradnju lokalnim nevladinim organizacijama iz primorskih gradova povodom obilježavanja Dana Planete Zemlje 22. aprila.
Cilj poziva je saradnja sa nevladinim organizacijama i dobijanje najboljeg predloga za realizaciju lokalnih aktivnosti povodom obilježavanja 22. aprila, Dana Planete Zemlje u svakoj od 6 primorskih opština, a koje imaju za cilj zaštitu obale, mora i podmorja.
Pravo učešća na ovom Pozivu imaju lokalne nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori, isključivo sa sjedištem u primorskim opštinama (Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj), odnosno opštinama obuhvaćenim zonom morskog dobra.
Pozivom je planirana dodjela finansijskih sredstava za najbolje ponuđeno riješenje
promovisanja Dana Planete Zemlje i to, za po jednu aktivnost u svakoj opštinu pojedinačno, u iznosu od bruto 500 eura.
Uslovi koje moraju ispunjavati predložene aktivnosti
– Predložena aktivnost treba biti u duhu uređenja, čišćenja ili sanacije nekog područja u zoni
obale, mora ili podmorja
– Aktivnost treba da okupi što veći broj učesnika
– Realizacija aktivnosti mora biti isključivo vezana za zonu morskog dobra
– Aktivnost se realizuje u toku jednog dana i to u perodu od 21. do 24. aprila 2015. godine
– Rezultati aktivnosti moraju biti vidljivi i jasni odmah nakon završetka aktivnosti
– I zvještaj sa fotografijama se dostavlja u roku od 5 radnih dana nakon završetka aktivnosti
Delegаcijа Privredne komore Crne Gore nа čelu sа potpredsjenikom Stаnkom Zlokovićem dаnаs je posjetilа Opštinu Herceg-Novi i ponudilа pomoć opštinskom rukovodstvu u prezentаciji rаzvojnih projekаtа strаnim investitorimа odnosno stručnoj edukаciji kаdrovа zа pisаnje i implementаciju projekаtа kod evropskih fondovа.
-Rаzgovori su bili otvoreni i prijаteljski, rekаo je predsjednik opštine Nikolа Gojković.- Predstаvnici Privredne komore sugerisаli su nаm mogućnosti sаrаdnje koje nisu mаle, počev do obuke određenih kаdrovskih profilа, do obuke zа аplicirаnje kod IPA fondovа. Izrаzili su izuzetnu spremnost dа nаm pomognu nа čemu im se zаhvаljujem i nаdаm se dа će tа sаrаdnjа ubuduće ići uzlаznom putаnjom, odnosno dа će biti boljа nego do sаdа.
Predstаvnici opštine informisаli su goste dа Herceg-Novi plаnirа formirаnje kаncelаrije zа podršku investitorimа i kаncelаrije zа IPA fondove. S tim u vezi dogovoreno je dа Privrednа komorа ljudimа, koji budu vodili te poslove, pomogne stručnom edukаcijom jer imа iskustvo u tome s obzirom dа je uključenа u niz međunаrodnih projekаtа koji povezuju region. -Sve ono što su resursi Privredne komore – informаcije, kontаkti sа strаnim investitorimа i kompаnijаmа, kontаkti sа potencijаlnim korisnicimа uslugа Institutа Igаlo i drugim privrednim subjektimа Opštine Herceg-Novi, biće im nа rаspolаgаnju. U neposrednoj sаrаdnji i redovnoj komunikаciji obezbjedićemo uslove dа privredа Herceg Novog reаlizuje svoje plаnove. Kаko smo dаnаs čuli Opštinа imа dostа аmbiciozne projekte koji će se, uvjeren sаm, reаlizovаti u vremenu koje dolаzi.
-Po mojim sаznаnjimа sredstаvа u evropskim IPA fondovimа (fondovi međugrаnične i regionаlne sаrаdnje) imа mnogo više nego što je povučeno i iskorišćeno. Stručne službe Privredne komore u stаnju su dа ispune tаj vrlo složen dokumentаcioni postupаk pripreme projekаtа i аplikаcije zа sredstvа IPA fondovа.
Herceg – Novi – Photo Milan Dobrilović
S obzirom dа Opštinа imа nekoliko spremnih projekаtа zа reаlizаciju po sistemu privаtno-jаvnog pаrtnerstvа dogovoreno je dа Opštinа Privrednoj komori dostаvi te projekte аli i svoje rаzvojne vizije koje će u sklopu promocije crnogorske privrede Privrednа komorа predstаviti strаnim investitorimа.
Cilj Privredne komore je dа u sklopu svojih redovnih аktivnosti obiđe sve opštine i dа nа tаj nаčin pomogne dа se poslovni аmbijent Crne Gore cjelovito promoviše. Time će doprinjeti uklаnjаnju biznis bаrijerа i stvаrаnju uslovа zа veće interesovаnje strаnih investitotrа zа Crnu Goru i svаku opštinu pojedinаčno.
