Turistička organizacija Tivat (TOT) danas počinje seriju sajamskih nastupa u inostranstvu na kojima će, u susret ljetnjoj sezoni, predstaviti turističko-ugostiteljsku ponudu najmanje bokeljske opštine. Prva stanica na tom putu je međunarodna turistička berza i sajam „Ferien Messe Wien” u Beču, koji počinje 15. i traje do 18. januara. Predstavnici TOT- a će u Austriji nastupiti zajedno sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore kao i sa lokalnim turističkim organizacijama opština Bar, Budva,Cetinje, Herceg Novi i Kotor.
Nakon Beča, predstavnici TOT-a učestvovaće od 19. do 22. februara na sajmu turizma u Beogradu, a u isto vrijeme njihova druga ekipa će prezentirati tivatsku ponudu za ljeto i na sajmu “Top Gastro & Hotel” u Pragu.
U narednih mjesec-dva, planirani su i nastupi na sajmovima u Budimpešti i Bratislavi, ali i na regionalnim berzama i sajmovima u Banja Luci, Novom Sadu, Tuzli, Nišu i Skoplju.
Pored jedinstvene ponude najveće marine u ovom dijelu svijeta – Porto Montenegra, te niza aktivnosti i sadržaja koje turisti na Crnogorskom primorju mogu doživjeti i iskusiti samo u Tivtu, TOT će na prestojećim sajmovima promovisati i do sada najveći broj pružalaca usluga smještaja u Tivtu – 17 hotela, 4 kampa i 81-dnog registrovanog privatnog izdavaoca apartmana.
JP „Morsko dobro“ ove će godine u nastavak aktivnosti na zaštiti i valorizaciji zaštićenog područja prirode Solila u Tivatskom zalivu uložiti skoro 40 hiljada eura.
Za ekološki monitoring u Solilima „Morsko dobro“ će izdvojiti 10 hiljada eura, a taj postupak obaviće se po prošle godine usvojenom detaljnom planu usklađenom sa Ramsar priručnikom koji se odnosi na međunarodno značajna zaštićena područja prirode.
Prostor od oko 150 hektara u najplićem dijelu krajnjeg jugoistoka Tivatskog zaliva koji obuhvata ostatke nekadašnjih srednjevjekovnih solana, po svojim je jedinstvenim karakteristikama izuzetno vrijedan prirodnjački ali i kulturološki objekat. Solila od 2009 zvanično imaju status IBA područja – područja od međunarodnog značaja za boravak ptica, kao i Emerald staništa Bernske konvencije, nalaze se na preliminaroj Natura 2000 listi, a od 2013 ovaj lokalitet upisan je i na Ramsar listu posebno vrijednih vodenih prirodnih staništa.
Tivatska Solila predstavljaju jedno od posljednjih staništa halofitne vegetacije na istočnoj obali Jadrana, te jednu od ključnih tačaka na Jadranskom migratornom koridoru za ptice (Adriatic Flyway). Solila su važno zimovalište ptica u državi, te njihovo odmorište tokom jesenje i proljećne seobe. Do danas je na ovdje registrovano 111 vrsta prica od 330 koje se redovno mogu vidjeti u Crnoj Gori. Na Solilima je registrovano 14 vrsta vodozemaca i gmizavaca koje su od IUCN-a (Međunarodna unija za zaštitu prirode) svrstane u grupu „ranjive“, od čega su tri ugrožene na globalnom nivou i na ivici opstanka.
Solila
Po lani donešenom program monitoringa koji će finansirati “Morsko dobro”, detaljno će se pratiti stanje i eventualne promjene u specijalnom rezervatu prirode “Tivatska Solila”. Te mjere, pored ostaloga, obuhvatiće praćenje kvaliteta voda mora, odnosno obodnih kanala u kojima se nalaze i slatke vode iz sliva riječice Odoljenštice. Pratiće se i trendovi u korišćenju bioloških resursa ovog područja kroz napasanje stoke, ribolov i krivolov na Solilima, građenje objekata u kontakt-zoni koji bi mogli negativno uticati na park prirode, vršiti monitoring i brojanje ptica, te pratiti eventualno unošenje novih, invazivnih biljnih i životinjskih vrsta u ovaj specifični habitat.
Tokom monitoringa koji će se sprovesti u periodu januar-septembar ove godine, napraviće se i “Inventar postojećeg stanja Tivatskkih Solila” u kojem će se pored ostaloga, naći podaci o vlasništvu nad parcelama koje ulaze u zaštićeni kompleks, namjeni površina i objekata na osnovu važeće planske dokumentacije, evidencija objekata kulture i kulturnih spomenika na ovom području, te podaci o površinama, strukturi i drugim odlikama ovog habitata, zajedno sa informacijama o stanju mreže kanala, nasipa i prirodnih vodenih tokova.
“Morsko dobro” inače, aktivnosti na uređenju Solila kao specijalnog rezervata prirode od posebnog ornitološkog značaja, realizuje u saradnji sa Minsitarstvom održivog razvoja i turizma, Opštinom Tivat i Zavodom za zaštitu prirode. Do sada je u ograđivanje ovog područja, postavljanje info tabli, čićenje kanala i nasipa, te sanaciju mostova na putu preko Solila investirano blizu 100 hiljada eura.
Ulaz na Solila
Ove godine “Morsko dobro” će u nastavak uređenja Solila uložiti još 22.500 eura, a među glavnim projektima je postavljanje informacionog punkta na ulazu u zaštićeno područje na kojem će zainteresovani posjetioci moći dobiti sve neophodne informacije. Za nove radove na uređenju staza i nasipa kojima će se obezbjediti prohodnost dodatnih staza i na djelove rezervata koji do sada nisu bili dostupni posjetiocima, utrošičće se dodatnih 10 hiljada eura, a za izradu projektne dokumentacije za regulisanje kanala i vodotoka na ovom području opredijeljeno je 6.500 eura.
Tokom godine, po ranijim najavama iz NVO “Centar za zaštitu i proučavanje ptica” iz Podgorice, na Solilima bi se trebali instalirati i prvi tornjevi za posmatranje ptica.
Kontrolori JP „Morsko dobro“ iz Budve evidentirali su i Upravi za inspekcijske poslove prijavili još jedan slučaj bespravnog izvođenja građevinskih radova na obali u Tivtu.
“Obilaskom zone morskog dobra na području opštine Tivat, na lokalitetu Ponta Seljanovo, konstatovali smo na dijelu morske obale izvođenje radova na nasipanju kamena u moru u površini oko 20 kvadratnih metara u cilju izgradnje ponte, kao i radove na betoniranju dijela šetališta i uz šetalište sa radovima betoniranja u moru.”- saopšteno je iz “Morskog dobra” uz napomenu da je prijava proslijeđena nadležnoj inspekciji.
Dvotrupac “Krilo Star”, vrijedan 3 milijuna eura, nova je zvijezda u floti obitelji Tomić Iz Krila Jesenice. Novi vlasnici u norveškom su Bergenu preuzeli katamaran izgrađen 2002. godine i njime otplovili do Trondheima gdje je ukrcan na brod za prijevoz teških tereta na čijoj je palubi “doputovao” u splitsku Sjevernu luku.
Donedavni “Morejarl”, kapaciteta 305 putnika, polako se priprema za predstojeće jadranske izazove nakon što je punih 12 i pol godina brodio skandinavskim pučinama i fjordovima.
Kriljanin Luka Tomić, vlasnik obrta “Kapetan Luka”, ističe da bi prinova u obiteljskoj floti trebala biti glavni adut za novi poslovni iskorak koji planiraju za predstojeću turističku sezonu.
– Nakon pozitivnih iskustava koje imamo s katamaranom “Krilo Carbo” izgrađenim u Norveškoj, s tog smo se tržišta ovog puta odlučili kupiti rabljeni brod čiju smo nabavku financirali kreditom. Riječ je o dvotrupcu građenom od aluminija koji na linijama može ploviti brzinom do 35-36 čvorova, a time možemo kvalitetno konkurirati na svim linijama – naglašava naš sugovornik.
Brodovlasnik čiji suvremeni dvotrupac “Krilo Carbo” plovi na državnoj pruzi između Lošinja, Cresa i Rijeke ne krije ambicije da “Krilo Starom” poveže Split s Dubrovnikom i tako barem tijekom ljeta “uskrsne” najjužniji dio “umirovljene” stoljetne dužobalne brodske pruge između Dalmacije i Kvarnera.
– Upravnom vijeću državne Agencije za obalni linijski pomorski promet još smo prije mjesec dana najavili našu spremnost i mogućnost da novonabavljenim katamaranom tijekom sezone povežemo Split i Dubrovnik, dva dalmatinska turistička središta. Dobili smo nimalo motivirajući odgovor da je naš zahtjev preuranjen. Nadležnim službama ne osporavam pravo na njihovo mišljenje, ali s poduzetničke pozicije mislim da je realno i legitimno postaviti pitanje: kada bih ja ili neki drugi privatni brodar trebao zatražiti njihovu suglasnost? Možda kad sezona već počne, a, naravno, već tada bih morao imati brod na raspolaganju. To ne ide tako – dodaje Tomić.
No, unatoč zasad nepovoljnim vjetrovima koji pušu od strane državne administracije, vlasnici dvotrupca “Krilo Star” pripremaju se za plovidbu u srednjodalmatinskom akvatoriju i moguću sezonsku turističku prugu prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prostora za takav poslovni potez svakako ima, jer je Alan Klanac, prvi čovjek “Jadrolinije”, prije nekoliko mjeseci bez previše ograđivanja objavio da je feribot “Liburnija” proteklog ljeta bio posljednji “mohikanac” dužobalne pruge.
Ako Tomićima eventualno zakaže plan s prugom prema dalmatinskom jugu, sezonskog biznisa za njihovu brzu flotu trebalo bi biti napretek, ponove li se turističke brojke iz protekle godine. Zbog toga zasad namjeravaju zadržati sva četiri postojeća broda.
– Planiramo prodati brod “Krilo”, ali budući da smo u njega dosta uložili, pogotovo u pogonske strojeve, vidjet ćemo kada ćemo se za to doista i odlučiti – zaključuje Luka Tomić.
Predsjedništvo Demokratske partije socijalista (DPS) na sinoć održanom sastanku, podržao je rješenje prema kome bi se u Herceg Novim upravljalo po rotirajućem modelu, u prve dvije godine mandata građanskoj listi Izbor pripalo bi mjesto gradonačelnika, a DPS-u mjesto predsjednika Skupštine i potpredsjednika Opštine.
Predsjedništvo DPS-a istovremeno je dalo saglasnost da kandidat za funkciju predsjednika SO bude nosilac liste te partije na lokalnim izborima Slobodan Radović Krušo, prenosi Pobjeda.
Taj list je ranije najavio da je najozbiljniji kandidat za funkciju rotirajućeg gradonačelnika Novog funkcioner liste Izbora Nikša Gojković.
Ostale funkcije u Herceg Novom biće podijeljene proporcionalno broju osvojenih mandata te dvije izborne liste.
Time su završeni pregovori DPS-a i građanske liste Izbor o konstituisanju lokalne vlasti i ostalo je da se ovaj dogovor verifikuje potpisima.
U ponedeljak su u Herceg Novom verifikovani mandati odbornicima SO, ali nije izabran predsjednik SO.
Dusan Radović
Nosilac liste Izbor Dušan Radović Krušo kazao je da je sa DPS-om dogovorena programska koalicija.
“Dogovoreni su principi, program, način realizacije programa, podrška države tom programu, rješavanje pitanja Instituta, Vektra Boke, Jadranskog brodogradilišta Bijela”, naveo je Radović.
U ovoj vrsti ribolova nema zarade. Kad sve oduzmeš i zbrojiš, u najboljem slučaju nađeš se na nekoj pozitivnoj nuli. Ali ribolov nam svima neizmjerno mnogo znači – što bi po čitave dane radili da nema toga. To je naprosto stil života, kazuju nam bašćanski mali ribari Miljenko Vlašić, Ive Barbalić, Dinko Galjanić, Miro Babić i Vejo Dika, piše Novi list.
Ne bojimo se da ćemo ostati bez nekoliko kila ribe, bojimo se da će nam oduzeti način života – strahuju bašćanski mali ribari s kojima smo razgovarali uoči donošenja Pravilnika o malom obalnom ribolovu i predaje zahtjeva nadležnom ministarstvu za svega 3.500 povlastica za mali obalni ribolov, koliko će ih biti izdano za čitavo hrvatsko priobalje i otoke.
Miljenko Vlašić, Ive Barbalić, Dinko Galjanić, Miro Babić i Vejo Dika redom su već vremešni ljudi, uglavnom bivši profesionalni ribari ili pomorci koji umirovljeničke dane krate odlaskom na more, kako bi ulovili par kila ribe, liganja ili pokoju hobotnicu. Uglavnom za vlastite potrebe, a dobar dio ulova podijele rodbini i prijateljima. Svi su do sad imali dozvole za mali ribolov, ali niti jedan od njih nije se time bavio zbog zarade, ističu, nego prvenstveno zbog užitka u boravku na moru, ribarenju i nezaobilaznom »ribarskom prigovaranju« te druženju s prijateljima.
– Ako pričamo o novcu i zaradi, morate znati da toga u ovoj vrsti ribolova nema. Otprilike se, kad sve oduzmeš i zbrojiš, u najboljem slučaju nađeš na nekoj pozitivnoj nuli. Tako da mi sigurno ne ribarimo radi zarade. Ali ribolov nam svima neizmjerno mnogo znači. Em uloviš ribe za familiju, em daš nešto prijateljima, a najvažnije od svega – što bi po čitave dane radili da nema toga, kaže Vlašić.
– To je naprosto stil života – nadovezuje se Galjanić, objašnjavajući kako ulovljena riba dobro dođe na obiteljskom stolu, ali još više koristi ribari imaju jer im je to glavna aktivnost, naročito zimi.
– Jučer sam ulovio tri lignje. Od toga sigurno neću imati neke velike financijske koristi, ali ja sam i s tim bio sretan. Što bih radio, kao umirovljenik, da nema ribolova. Nama je to doslovce i fizička i duševna hrana, a osim toga, kad si na barci, nisi va oštariji pa se i to može uračunati kao plus na računu – kaže ribar.
Ribolov, objašnjavaju njegovi sumještani i kolege mali ribari, znači svakodnevni obilazak barke, veće i manje popravke broda, motora i ribarskih alata, raznorazne pripreme, što ne samo da im »ubija« višak slobodnog vremena, nego ih i svakodnevno okuplja u portu i potiče na međusobno druženje.
– A o čemu bismo mi po čitave dane razgovarali? Ovako uvijek imamo temu za ćakule – kakvo će vrijeme biti, hoćemo li moći na more, tko je koliko ribe ulovio, na koji peškafondo se lignje bolje love, a naravno tu su i stalne šale, sitne smicalice i doskočice, bez kojih bi nam život bio neizmjerno siromašniji – kaže Barbalić.
Pjevačko društvo “Grbalj” organizuje tradicionalni koncert kulturnog stvaralaštva u Kotoru u srijedu, 14. januara sa početkom u 19 sati.
Koncert pod nazivom “Srcem pjevam rodu svome, tom plemenu ponosnome” održaće se u Centru za kulturu “Nikola Đurković”.
Pored Pjevačkog društva “Grbalj” u programu će učestvovati Folklorna sekcija ovog Društva, KUD”Sveti Jovan Vladimir” Bar, “Teatar 303” iz Kotora, KUD “Sveti Đorđe” iz Novog Goražda, guslari, diplari, harmonikaši i solo pjevači.
Turistička organizacija Tivat saopštila je juče da je od JP „Morsko dobro“ iz Budve dobila zvaničnu potvrdu da će to preduzeće pristupiti uređenju dijela obale u Donjoj Lastvi, u blizini tamošnjeg Turist-biroa. TO Tivat inače, već godinama od budvanske firme traži da se uredi ovaj dio obale i plažu.
„Iz “Morskog dobra” su nam potvrdli da su pribavili urbanističko-tehničke uslove za uređenje ovog dijela obale i da je pripremljen tender za izgradnju novih plaža u svim opštinama, gdje se nalazi i ova lokacija.”- saopšteno je iz TO Tivat.
U prvoj fazi radiće se pješčana plaža dužine 130 metara na potezu od skretanja sa Jadranske magistarale kod Doma kulture, prema Opatovu.
“Plan uređenja ovog dijela obale predviđa i sanaciju obalnog zida uz magistralu, revitalizaciju postojećeg zelenila, raščišćavanje lokacije od raznog komunalnog otpada, dovođenje infrastrukture na plažu, komunalno uređenje lokacije, postavljanje bezbjedonosne ograde između trotoara i magistrale, rekonstrukciju pješačke staze uz donju ivicu magistrale, rekonstrukciju ponti za privez čamaca kao i radove na komunalnom opremanju kupališta”- precizira se u saopštenju. Na taj način dio mještana Donje Lastve iz kuća preko puta, a koji već godinama uzurpiraju ovaj dio morskog dobra i pretvaraju ga u privatni parking ispred samog Turist-biroa, moraće da svoje automobile ubuduće parkiraju u sopstvenim dvorištima.
Iz Turističke organizacje Tivat su naveli da će oni pružiti punu podršku naporima JP “Morsko dobro” za uređenje obale u Donjoj Lastvi.
Kompanija “Adriatic Marinas” ovih dana predstavlja tivatski nautičko-turistički centar Porto Montenegro na velikom međunarodnom Sajmu nautike u Londonu, koji traje do 18. januara.
Projekat će biti prezentovan i na jednom od najznačajnijih srednje-evropskih nautičkih sajmova, koji se organizuje u Dizeldorfu u Njemačkoj, od 17. do 25. januara.
Sajam nautike u Londonu i ove godine okuplja više od 500 izlagača, a obilježavaju ga svakodnevne nautičke promocije i evropske premijere najnovijih jahti i brodova.
Nakon Velike Britanije, tim Porto Montenegra predstaviće projekat na Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji se održava u Dusseldorf Exhibition centru. Više od 1.600 izlagača iz 63 zemlje i ove godine okupiće se da prezentuje luksuzne jahte i jedrilice, opremu za ronjenje, jedrenje, kao i najsavremenije nautičke “igračke” namjenjene zabavi na vodi, pod vodom ali i uz obalu. Očekuje se da i ove godine više od 50.000 posjetilaca iz cijelog svijeta doputuje u Dizeldorf za vrijeme sajma.
Među sajmovima koji okupljaju sam vrh jahting industrije i bogatu klijentelu i vlasnike luksuznih plovila, nalaze se i sajmovi u Đenovi, Pulji, Kanu, Sautemptonu, Monaku, gdje će se Porto Montenegro i ove godine predstaviti, pozicionirajući projekat i Crnu Goru kao vodeću jahting destinaciju za superjahte na evropskoj obali.
