Dužobalne linije Rijeka – Dubrovnik više neće biti, piše Novi list. Uprava Jadrolinije odlučila je kako idućeg ljeta više neće financirati nerentabilnu liniju, koju je ovog ljeta održavala vremešna »Liburnija«, pa će ovaj brod vjerojatno ići u prodaju ili u rezalište, ovisno o interesu na tržištu.
Time se gasi i višestoljetna tradicija dužobalnog povezivanja sjevernog i južnog Jadrana, odnosno tradicija duga 60 godina koliko su liniju povezivali brodovi Jadrolinije. Ovoga ljeta neslavno je propao možda i posljednji pokušaj spašavanja dužobalne linije, jer na kraju nije realiziran dogovor Jadrolinije i niza jedinica lokalne samouprave, koje su trebale izdvojiti 7,65 milijuna kuna (od toga Dubrovnik 1,5 milijun) te tako subvencionirati održavanje linije za koju je Jadrolinija trebala osigurati 3,5 milijuna kuna.
Pored toga što ostaje bez dužobalne linije, Jadroliniju ‘muči’ i nepravomoćna presuda koju je, kako doznaje Novi list, ovih dana Trgovački sud u Splitu donio u korist upravitelja stroja 2. kategorije u postupku protiv Jadrolinije od koje taj pomorac potražuje 37 tisuća kuna. Prema nepravomoćnoj presudi, Jadrolinija je upravitelja stroja tijekom 2009. i još tri godine zaredom, zakidala za razliku plaće dok je bio na godišnjem odmoru. Jadrolinija mu, naime, nije isplatila naknadu plaće za godišnje odmore u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca, već mu je isplaćivala naknadu plaće u visini njegove osnovne plaće.
Ovakva politika isplate plaća pokazalo se pogrešnom i suprotnom Zakonu o radu. S obzirom da je na Jadrolinijinim brodovima zaposleno oko 1.100 pomoraca, može se očekivati da će većina njih također pokrenuti postupke, pogotovo ako presuda u korist upravitelja stroja postane pravomoćna.
Turistička organizacija opštine Budva predstavila je ponudu budvanske rivijere na najznačajnijoj međunarodnoj turističkoj berzi World Travel Market (WTM), koja se održala od 3. do 6. novembra u Londonu.
Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, pored Turističke organizacije opštine Budva, svoju ponudu predstavile su lokalne turističke organizacije Bara i Herceg Novog, crnogorski hotelijeri HG “Budvanska Rivijera”, “Montenegro Stars Hotel Group”, “Beppler and Jacobson”, hoteli “The Queen of Montenegro” i “Ramada Podgorica”, kao i turističke agencije “Adria DMC“ i „Montenegro Adventures“.
Predstavljen je standardni promotivni materijal sa turističkom ponudom naše rivijere za predstojeću sezonu.
World Travel Market u Londonu je jedan jedan od vodećih globalnih događaja za svjetsku turističku industriju, koji je ove godine okupio oko 5.000 izlagača iz preko 180 zemalja svijeta, preko 50.000 profesionalaca iz oblasti turizma i preko 2 000 predstavnika medija, kaže se u saopštenju TO Budva.
U Tivtu će tokom ovog mjeseca nizom programa biti obilježeno 70. godina oslobođenja grada, – 21. novembar, sedamdeset godina formiranja Prve Bokeljske udarne brigade i 70. godina stupanja Glazbeno prosvjetnog društva Tivat u redove te brigade.
Marš putevima Prve Bokeljske brigade planiran je za 8. novembar, subota. Pokret vozilima iz Tivta predviđen je za 9 sati sa Trga Magnolije u Tivtu, i tu je vojska CG obezbjedila mjesta za one koji su se odučili doći do polazne tačke, koja je na 10.serpentini (Sovljak) odakle je zajednički pokret ka Žanjevom dolu. Mornarica VCG će imati na raspolaganju 10-12 terenskih vozila sa ukupno raspoloživih oko 80 mjesta za sjedanje.
Učesnici Marša sa pripadnicima Mornarice VCG su i članovi PK „Vjeverice“ iz Kotora. Polazna tačka za Vjeverice, okupljanje i pokret 7:45 sati, subota 8.novembar kod gradske pošte u Kotoru. Pješački dio maršute je planiran od Kotora, preko Trojice.
Na lokaciji Žanjev do biće uređena logorska prostorija za doček svih onih koji će ići planinarskom stazom od Trojice, kao i prigodan obrok, uz zvuke gradske muzike.
Photo: Boka News
Za 12. novembar, subota, najavljen je Istorijski čas na brodu Mornarice Crne Gore. Tema će biti učešće u NOB-u Prve Bokeljske brigade i Glazbeno prosvjetnog društva Tivat.
“Tivtu s ljubavlju” naziv je akademije koja će biti održana 19. novembra i kojom će biti zaokružene tivatske novembarske svečanosti.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat svoj dan slavi u spomen na 8.novembar 1944. kada se društvo kolektivno pridružio partizanima i svojim instrumentima prvi put oglasio sa oslobođene teritorije u Boki. GPD “Tivat” osnovano je 1909. godine i od tada sa manjim prekidom tjekom prvih godina Drugog svjetskog rata, kontinuirano djeluje.
Zadržat će se promjenjivo i razmjerno toplo vrijeme. Promjenljivo do pretežno oblačno i mjestimično slaba kiša ili pljusak sa grmljavinom. Nešto više padavina, u jugozapadnim, zapadnim i centralnim predjelima. Vjetar umjeren do jak, uglavnom južni i jugoistočni. Najviša dnevna od 13 do 24 stepena.
Na Jadranu većinom umjereno ili pretežno oblačno povremeno s kišom i pljuskovima, u petak mjestimično obilnom uz grmljavinu. Jugo u petak jako do olujno, zatim će slabiti. Tempetatura od petka malo niža, a na Jadranu bez znatnije promjene.
U subotu i nedjelju postupno smirivanje, uz slabljenje juga.
Dakle idućih dana očekuje se promjenljivo i izanadprosječno toplo vrijeme za ovo doba godine. Mjestimično će biti obilne kiše i pljuskova, osobito na Jadranu gdje u iduća dva dana mjestimice može pasti i više od 100 litara kiše po kvadratnom metru, uz jako i olujno jugo.
Akcija čišćenja podmorja ispred Zelenike, u organizaciji NVO Plavi Crne Gore, ronilačkim klubom Galeb iz Zelenike te ronicima Regije Jug Internacionalne policijske asocijacije sekcija Crna Gora, uspješno je organizovana danas prenose Vijesti online.
Akciji su se pridružili i radnici hercegnovske gradske Čistoće.
Zoran Banićević predsjednik NVO Plavi kaže da su se za akciju pripremali od ljetos kada im je javljeno da se u podmorju ipred Zelenike nalazi olupina automobila. U akciji koja je trajala desetak dana izvadili su između tri i četiri tone otpada.
Dejan Janković iz Internacionalne policijske asocijacije ističe da ima dosta posla i da bi trebalo proširiti akciju do početka ljetnje turističke sezone. Kaže da je najviše posla bilo na ušću rijeke Opačice, kojom sav otpad iz okolnih naselja, koje stanovnici bacaju u rijeku, stiže u more.
Photo: Vijesti online
Nikola Obradović iz ronilačkog luba Galeb istakao je da su osim olupine putničkog automobila iz mora izvadili armaturne mreže, auto gume i drugog željeza.
“Sav otpad bacan je u more decenijama i što je posebno opasno jer se nalazi na samo dva do tri metra dubine“, upozorava Obradović.
On navodi da je najviše željeznog otpada u podmorju Bijele i Kumbora.
NVO Plavi čija je djelatnost ekološka zaštita mora i podmorja, su za desetak godina koliko postoji ova organizacija, realizovali dvadesetak akcija čišćenja podmorja na različitim lokacijama, na Pristanu, Mamuli, u Njivicama i gradskoj luci, na svim nezakupljenim dijelovima obale.
U tim akcijama iz mora je izvađeno između 10 i 15 tona najrazličitijeg otpada od plastike do bijele tehnike, akumulatora, željeza i automobila.
Jedna od najuspješnijih bokeljskih firmi – kotorska naftna kompanija „Jugopetrol“ zakazala je vanrednu Skupštinu akcionara koja bi trebalo da da zeleno svjetlo namjeri većinskog vlasnika – grčkog „Hellenic Petroleuma“ da sjedište „Jugopetrola“ izmjesti iz Kotora u Podgoricu.
Vanredna Skupština akcionara, umjesto u Kotoru kako je to do sada bilo uobičajeno, održaće se u Podgorici, u prostorijama KIC-a „Budo Tomović“ 9.decembra. Na dnevnom redu je donošenje odluke o primjeni naziva i sjedišta društva po kojoj će se dosadašnji „Jugopetrol AD Kotor“ kako glasi puni naziv te firme, ubuduće zvati „Jugopetrol akcionarsko društvo za istraživanje, eksploataciju i promet nafte i naftnih derivata, Podgorica”.
Sjedište društva, umjesto na adresi Trg Mata Petrovića 2 u Kotoru gdje „Jugopetrol“ već decenijama ima veliku poslovnu zgradu, ubuduće će biti u Podgorici, na adresi Ulica Stanka Dragojevića BB, a ova odluka će stupiti na snagu danom njenog donošenja na Skupštini akcionara.
Photo: Boka News
Na taj način Boka i Kotor izgubiće još jednu veliku kompaniju nakon mnogih koje su „sahranjenjene“ u proteklih skoro četvrt vijeka vlasti DPS-a u Crnoj Gori. Spisku ugašenih ili drastično osakaćenih kotorskih kompanija poput „Jugooceanije“, „Bokeljke“, „Eksportbilja“, „Fjorda“, „Autoboke“, „Napretka“, sada se dodaje i „Jugopetrol“, privredni gigant koji više neće poslovati u Kotoru gdje je ta firma osnovana 12.aprila daleke 1947 godine. U proteklih skoro 70 godina „Jugopetrol“ je izrastao u jednu od najvećih i najsnažnijih crnogorskih kompanija koja i danas, zbog sjajne infrastrukture kojom raspolaže, ima faktički monopol na uvoz naftinih derivata u državi, a sve to, iako je još 2002, Vlada Crne Gore „Jugopetrol“ prodala Grcima iz „Hellenic Petroleuma“ i u međuvremenu osnovala novu državnu naftnu kompaniju „Montenegrobonus“ Cetinje . Država je prije 12 godina Grcima prodala 54 posto akcija naftnog monopoliste iz Kotora koji stalno posluje sa profiotom, za samo 65 miliona eura, a novi vlasnik je po ulasku u kompaniju, na njenim bankovnim računima našao 15 miliona eura „Jugopetrolovog“ novca zarađenog prije privatizacije. Ugovorom je bila predviđena obaveza novog vlansika da u narednih pet godina u „Jugopetrol“ investira minimum 10,5 miliona eura, ali dobar dio najavljenih i obećanih ulaganja i razvojnih programa kompanije nije nikada realizovan. Grci su odmah napravili vizuelni ribrending Jugopetrola kome su tradicionalnu žuto-zelenu kombinaciju pod kojom je firma poslovala 55 godina, promijenili u „Hellenic Grupi“ zajedničku plavo-crvenu, a u međuvremenu je drastično smanjen broj radnika kompanije koja je čak i u osnovnom poslu – maloprodaji naftnih derivata, pribjegavala outsourcing-u i drugim sličnim metodama kresanja troškova poslovanja.
Namjera grčkog menadžmenta „Jugopetrola“ da sjedište kompanije iz Kotora preseli u Podgoricu objelodanjena je prije par mjeseci, a u kotorskoj se javnosti tim povodom podigla velika bura. Lokalna uprava na predvođena gradonačelnicom Marijom Ćatović (DPS) tražila je od Vlade da spriječi seljenje kompanije koja u ekonomskom smilsu, mnogo znači Kotoru, vanredno je zasijedao i lokalni parlament, ali to nije dalo nikavog rezultata. Oko 200 ljudi iz Boke koliko trenutno radi za „Jugopetrol“ u Kotoru, preseljenjem kompanije za Podgoricu, u najvećem broju slučajeva ostaće bez posla jer im svakodnevni odlazak na rad u 100 kilometara udaljeni glavni grad, nikako ne odgovara. Iz menadžmenta kompanije već su raspisali oglas za prijem u radni odnos više desetina novih radnika u novoj podgoričkoj centrali „Jugopetrola“ i ocijenili da je „selidba kompanije uposlovni i administrativni centar Crne Gore – Podgoricu, racionalna poslovna odluka“.
U skladu sa tradicijom netransparentnosti u odnosima sa javnošću koju „Jugopetrol“ gaji od dolaska Grka na kormilo te kompnaije, ni do danas nismo dobili odgovor na set pitanja koje smo menadžmentu „Jugopetrola“ uputili još krajem juna, tražeći više detalja u vezi njihove namjere da kompaniju koja je jedan od brednova Kotora i Boke, presele u Podgoricu, uprkos ogromnim negativnim posljedicama koje će to ostaviti na sredinu u kojoj je „Jugopetrol“ ponikao i razvijao se skoro sedam desetljeća.
Bez odgovora ostala su pitanja koliko će ljudi ostati bez posla zbog selidbe firme, te da li je grčki menadžment zbog toga možda aktuelnim radnicima ponudio uvećane zarade, plaćanje putnih troškova ili smještaja u Podgorici, kako bi oni lakše prebrodili selidbu kompanije iz Kotora ? Nije odgovoreno ni da li je radnicima kojima ne odgovara selidba kompanije, ponuđen neki poseban program otpremnina ili prijevremenog odlaska u penziju, kao ni da li odluka o selidbi iz Kotora ima veze sa bilo kakvim posebnim povlasticama koje je menadžmentu „Jugopetrola“ eventualno ponudila gradska uprava Podgorice u cilju privlačenja te uspješne kompanije da svoje poslovno sjedište prebaci u taj grad.
„Jugopetrol” Kotor ima mrežu od 38 benzinskih stanica u Crnoj Gori, tri jahting servisa koji posluju pod EKO brendom, skladišne kapacitete na dvije petrolejske instalacije, dva avio servisa, tri skladišta robe, rezervnih dijelova i materijala. To je takođe i jedna od firmi čiji zaposleni imaju najveće zarade u Crnoj Gori.
„Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca“ – U Muzeju za umjetnost i obrt Zagreb
1 od 6
Zavjetne ploćice - Ex Voto
photo: Boka News
Zavjetne ploćice - Ex Voto
Povodom značajnog jubileja 90. godišnjice djelovanja Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809. u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt biće postavljena izložba „Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca“.
Izložba će biti otvorena 11. novembra 2014. godine a zainteresovani će je moći posjetiti do 18. januara 2015. godine, doznaje Boka News.
Autori izložbe su prof. Željko Brguljan, dr. sc. Arijana Koprčina i mr Mileva Pejaković Vujošević.
Izložbu organizuje Muzej za umjetnost i obrt iz Zagreba, Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora u saradnji sa Kotorskom biskupijom i njenim župnim uredima Kotora, Perasta, Prčanja, Stoliva Dobrote i Herceg Novog, i Hrvatskom bratovštinom Bokeljske mornarice 809. Zagreb.
Na izložbi će biti prikazano 453 eksponata u 52 cijeline koji su nastali u periodu od XIV do XIX vijeka.
Posebno mjesto na izložbi imaju srebrne zavjetne pločice ex-voto (zavjetnio darovi) Boke Kotorske, koje čine jednu posebnu cijelinu što predstavlja unikat u Evropi, jer ni na jednom drugom mjestu ne postoji toliko veliki broj primjeraka reljefa u srebru takvog tipa izrade. Pored ex-voto, na izložbi po prvi put biće izloženo šest srebrnih svijećnjaka sa glavnog oltara Bogorodičnog hrama na Prčanju koja su nastala topljenjem 2000 srebrnih ex-voto pločica 1862. godine. Svijećnjaci su najveći na jadranskoj obali jer im je visina 90cm, a teški su 5kg.[quote_box_right]Na izložbi će biti prikazano 453 eksponata u 52 cijeline koji su nastali u periodu od XIV do XIX vijeka. [/quote_box_right]
Pored svijećaka biće izloženo po prvi put i srebrno kandilo, takođe iz Bogorodičnog hrama na Prčanju koje predstavlja kopiju nesto manjih dimenzija kandila koje vise po središnjoj kupoli bazilike sv. Marka u Veneciji.
Osim pomenutih svijećnjaka biće izloženi i najstariji predmeti, relikvijari u obliku desne noge i desne ruke (1330-1340.) sa natpisom MEMENTO D(OMI)NE. FAMULO TUO MARIN. DE GOSTI.
Zavjetni darovi (ex-voto) potvrđuju puteve jedne autentične vjere ljudi u Boga, u Hrista, Bogorodicu i svece koja je nalazila svoje najuzvišenije poštovanje u dubokoj narodnoj vjeri, bogatoj u raznovrsnosti svog izražaja.
Izložbu prati i luksuzno štampani katalog na dva jezika sa preko 110 ilustrovanih stranica. Do realizacije ove izložbe pomogli su Ministrarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministrarstvo kulture Crne Gore, Grad Zagreb, Opština Kotor, Pomorski muzej Crne Gore-Kotor i dr.
Na osnivačkoj skupštini u Baru, sinoćno je osnovan Jedriličarski klub „Latinsko jedro“ – Marina Bar. Za predsjednicu kluba izabrana je Miroslavka Bokovac inicijatorka osnivanja kluba, koja potiče iz poznate kalafatske porodice Bokovac.
„Od A.D. Marina Bar dobili smo smo adekvatan prostor u marini kako bi klub mogao funkcionisati, gdje bi okupljali mlade jedriličare i učili ih jedriti. Dobili smo obećanje iz Jedriličarskog saveza Crne Gore da ćemo od klubova dobiti po jedan optimist za najmlađe kako bi na proljeće krenuli sa jedrenjem i obukom najmlađih kategorija.
U Marini smo dobili prostor gdje ćemo postaviti kontejner kako bi JK. „Latinsko jedro“-Marina Bar počeo u svom prosturu funkcionisati.“ – kazla je za Boka News, predsjednica Miroslavka Bokovac.
Predstavnici Opštine, Komunalnog preduzeća i Turističke organizacije Tivat učestvuju na sajmu “Ecomondo”, koji se održava u italijanskom gradu Riminiju do 8.novembra.
“Stručna posjeta ovom sajmu organizuje se u okviru IPA projekta “Zero Waste Adriatic net for events and festivals”, koji realizuju partneri iz šest jadranskih zemalja, a sprovodi se u okviru Jadranskog prekograničnog programa Evropske unije.”- saopšteno je juče iz Opštine Tivat.
Sajam “Ecomondo “je svojevrsna platforma posvećena sredozemnom svijetu, kao i glavnim evropskim i međunarodnim strategijama za ekološke inovacije i pretvaranje otpada u vrijedan resurs. To je ujedno forum na kojem izlagači mogu upoznati konkurenciju, domaće i inostrane partnere, ali i ciljane kupce proizvoda, kao i korisnike usluga iz oblasti industrije, građevinarstva, javne uprave, komunalnih i uslužnih djelatnosti. Značaj ovog sajma najbolje potvrđuje činjenica da ga je lani obišlo preko 93 hiljade posjetilaca iz cijelog svijeta.
U 16 sajamskih dvorana u Riminiju na 100 000 m² izložbenog prostora, ove godine će se predstaviti preko 1.200 izlagača, među njima i predstavnici tivatske lokalne uprave i partnerskih javnih preduzeća, koji će rezultate projekta “Zero Waste” prezentirati zajedno sa kolegama iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije.
Inače, projekat “Zero Waste” za generalni cilj ima stvoriti mrežu “nula otpada” sa masovnih okupljanja poput festivala i događaja koji predstavljaju značajan element turističke ponude i lokalne privrede, ali su istovremeno prilike kada se koristi više energetskih resursa i stvara veća količina otpada.
“Politika održivog turizma može biti postignuta uz usvajanje “zelenih” rješenja za smanjenje negativnog uticaja na okolinu uzrokovanog velikim skupovima. Sa društvene i ekonomske tačke gledišta, transformacijom nastalog otpada u novi resurs stvara se i mogućnost za rast lokalne ekonomije”-objasnili su iz tivatske lokalne samouprave.
U Lučkoj upravi Split iz godine u godinu bilježe sve više najava dolazaka velikih putničkih kruzera. Kako nam kaže kapetan Vjekoslav Grgić, šef operative Lučke uprave, ne samo da se bilježe najave za 2015. godinu, nego pristižu najave uplovljenja za 2016. godinu!
– Ovu 2014. godinu završit ćemo s 230 ticanja kruzera, s tim da tu pripada i brojka od 17 kruzera koji će doći do kraja godine. Za 2015. već sada imamo 272 najave, što će biti 40 ticanja kruzera više nego što imamo za ovu godinu. Posebno je zanimljivo što imamo najavu za čak 130 uplova u 2016. godini. Brojke uplova definitivno bilježe porast, a trend je dolazak sve većih kruzera u Split – pojašnjava kapetan Grgić.
Bez obzira što je kruzing sezona uplovila u jesen, dolasci kruzera – među kojima je i golemi, 294 metra dugi “Norwegian Jade” poznate norveške kompanije “Norwegian Cruise Line” – potvrda su da je Split postao nezaobilazna kruzing destinacija.
– Što se, pak, tiče brodova tijekom 2015. i 2016., to su mahom brodovi koji su već dolazili u Split – kaže Grgić, šef operative Lučke uprave Split.
Zanimljivo je da su kruzeri u prvih 7 mjeseci ove godine u Split doveli više od 100 tisuća gostiju. Zbog kontinuiranih ulaganja u lučku infrastrukturu rijetki su kruzeri koje nije moguće privezati u luku. No, okončanjem radova na izgradnji vanjskih vezova za dvije godine i najveći među svjetskom kruzerskom flotom bit će privezani u Splitu.
