Zračna luka Dubrovnik – foto Tonči Plazibat – Cropix
Zračna luka Dubrovnika ovog je januara prihvatila i otpremila ukupno 15.095 putnika, što je 826 putnika više u odnosu na siječanj prošle godine. U usporedbi s 2019. godinom, radi se o 11 hiljada putnika manje u odnosu na isti mjesec te godine, javlja portal Croatian Aviation.
S obzirom na sve najave avioprijevoznika za predstojeću ljetnu sezonu prema Dubrovniku, nema sumnje da će ovo biti rekordna godina za najjužniju hrvatsku zračnu luku u kojoj se ove godine očekuje preko 3 miliona putnika, čime će Dubrovnik postaviti novi godišnji rekord koji trenutno drži spomenuta 2019. godina kada je kroz ovu zračnu luku prošlo 2.8 miliona putnika.
Na dan 26. januara 1930. godine, u olujnom nevremenu oko 11 nautičkih milja sjeverozapadno od Viga u Španjolskoj, odnosno 30 nautičkih milja jugozapadno od rta Finisterre, potonuo je teretni parobrod Daksa. U toj havariji poginulo je svih 38 članova posade.
Bio je to jedan od najsuvremenijih i najvećih brodova u Hrvatskoj i u cijeloj Kraljevini Jugoslaviji. Brodom je zapovijedao kapetan Vlaho Baletin. Tragedija Dakse bila je prva i najveća pomorska nesreća u povijesti hrvatskog parobrodarstva.
Brod je izgrađen 1911. godine u brodogradilištu John Readhead & Sons u gradu South Shields u Ujedinjenom Kraljevstvu. Bio je dug nešto više od 113 metara, širok 15,7 metara, a mogao je prevoziti do 7.500 tona tereta. Mogao je postići brzinu od 11 čvorova, što je za to vrijeme bilo poprilično brzo.
Kupac je bila Navigazione a Vap Unione (Unione Raguseo) iz Dubrovnika i plovio je pod austro-ugarskom zastavom. U Dubrovniku, svojoj matičnoj luci, svečano je dočekan 6. travnja 1911. godine. Godine 1916. brod je promijenio ime u Santa Rosa i sljedećih sedam godina plovio je za Talijane. Godine 1923. došao je u vlasništvo hrvatskog brodara Dubrovačke parobrodarske plovidbe i promijenio je ime u Daksa.
Na posljednje je putovanje Daksa je isplovila 10. januara 1930. godine iz Gruža. U Vranjicu je ukrcan cement, a u tuniškoj luci La Goulette preuzeo je teret željezne rudače te je 19. januara zaplovio put Rotterdama. Dana 22. siječnja prošao je Gibraltar, a ciklon ga je zahvatio 26. januara oko 13 sati prije uplovljavanja u Biskajski zaljev.
Biskajskim zaljevom divljale su oluje, a more, nebo i vjetar bivali su sve gori i gori. Brojni su brodovi zatrpali obalne radijske postaje pozivima u pomoć. Nebo je bilo posve crno, silovita grmljavina, golemi valovi, a vjetar je udarao brzinom od 120 čvorova. U 13:07 sati radio-telegrafist s Dakse poslao je poziv u pomoć kad je jedan golemi val probio pokrov na skladištu broj 1, nakon čega je u skladište počelo prodirati more. Nepuni sat poslije, u 13.58 sati opozvali su poziv u pomoć. Dva sata poslije, u 15:19 sati, opet su poslali poziv u pomoć i to je bio posljednje što se čulo s Dakse.
Već dva dana nakon brodoloma ukazali su se tragovi s Dakse. Ribari iz portugalskih gradića Viane do Castelo i Castela do Neire 28. januara 1930. godine naišli su na ostatke dijelova zapovjednog mosta, čamaca, pojaseva za spašavanje, kolute za spašavanje i mali čamac s natpisom “Dubrovnik”.
Vijesti su sporo dolazile, pa se tek 30. siječnja preko uprave Dubrovačke parobrodarske plovidbe saznalo za nesreću. Još uvijek su postojale nade da će Daksa doploviti u Rotterdam. Još 29. siječnja vjerovalo se da je Daksa prošla Land’s End, što je opovrgnuto 4. februara kada je utvrđeno da se radilo o P/B Istina.
Stradalo je svih 38 članova posade, koji su bili iz Dubrovnika, Hvara, Brbinja, Sukošana, Splita, Paga, Vranjica, Baške Vode, Kukljice, Stona, Privlake, s Kaprija, Betine i drugih mjesta.
Dani žalosti bili su proglašeni u Dubrovniku od 9. do 13. februara 1930. godine. Brojni su gradovi postavili u stolnoj crkvi posmrtni odar koji su uresili pojasima za spašavanje s Dakse, brodskim feralima, brodskim konopima, zastavama “DPP”, te prigodnim epigramima i osmrtnicama. Dubrovačka parobrodarska plovidba odredila je iznos od 300.000 dinara za pomoć obiteljima stradalih, a akciju prikupljanja pomoći organizirale su Dubrovačka parobrodarska plovidba i Jadranska straža. Zagrebački Nogometni savez organizirao je utakmice čiji je prihod bio namijenjen obiteljima stradalih, a osnovane su, uz staro bratstvo Sv. Nikole u Gružu, karitativna sekcija za osnivanje fonda pomoći mornarima i prosvjetna sekcija za osnivanje pučke biblioteke.
Postoje razna mišljenja o razlozima nesreće. Prema jednima, Daksa je bio stariji brod koji nije izdržao manevar prilikom okretanja, a kapetan je navodno bio mlad i neiskusan za vođenje broda u olujnim uvjetima. Drugi pak smatraju da se brod prevrnuo zbog prodora mora u skladište br. 1. Treći mogući scenarij, koji je manje vjerojatan, jest udar o stijene.
Tragedija Dakse ostala je duboko urezana u pamćenje Dubrovčana kao podsjetnik na sve opasnosti koje kriju more i pomorski zanat koji je proslavio Dubrovnik i dubrovačke krajeve.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, memoarske proze, mediteranologije, mitologije, psihologije i knjiga za djecu.
Kratki i čudesni život Oskara Vaoa Džuna Dijaza roman je o tinejdžeru iz Nju Džersija dominikanskog porijekla, uronjenom u svijet knjiga i stripova. On sanja da postane novi Tolkin i, iznad svega, da pronađe pravu ljubav. Međutim, vjeruje da njegovu porodicu generacijama prati kletva odgovorna za progone njegovih predaka pod diktatorskim režimom, ali i za sve njihove zlosrećne ljubavi. Usamljen i neuspješan na ljubavnom planu, Oskar odlučuje da će on biti njena posljednja žrtva. Prateći buran život glavnog junaka, njegove odbjegle sestre i nepokorne majke Dijaz slika nekoliko decenija burne dominikanske istorije. Izdavač je Booka.
Psovanje publikle jeknjiga sa kojom se Peter Handke pojavio na pozorišnoj sceni 1966. godine. Psovanje publike napisao je u svojoj 22. godini i postao neko ko je postavio dijagnozu aktuelnom stanju pozorišta. Handke ne samo da se ne drži aristotelovskih pravila tradicionalnog pozorišta, on ruši čak i iluzorni karakter modernih komada tako da se gledaocu razbija iluzija da je uopšte u pozorištu. Gledalac ili biva ispsovan od glumaca što je uopšte došao na predstavu ili biva podvrgnut drugoj vrsti verbalne torture. Izdavač je Laguna.
Knjiga o Titu posljednje je djelo Dobrice Ćosića koje je čekalo punih deset godina na objavljivanje. Radi se o ispovijesti jednog vjernika koji je postao najžešći opozicionar titoizma. Zanimljivo je da je Ćosić umro nad ovim rukopisom 2014. godine. Knjiga o Titu vaskrsava i oživljava jednu epohu koju su, sasvim sigurno, obilježila dva čovjeka – predsjednik i pisac, Josip Broz i Dobrica Ćosić. Ova knjiga je posljednji sud o njihovom odnosu i posljednja istina o najkontroverznijem sukobu u istoriji Jugoslavije. Izdavač je Laguna.
Mletačka republika – doba dekadentne oligarhije knjiga je Marije Kocić. Ova monografija je prvi pokušaj analitičke studije prošlosti Venecije u srpskoj istoriografiji, koja uključuje znalačko i originalno pretresanje njene upravne sturkture. Knjiga je zasnovana na vještom korišćenju izvora iz arhivske građe 16. i 17. vijeka sa kompetentnom analizom složenih društvenih pojava i osnovnim posebnostima mletaćke dekadentne oligarhije. U kriznom razdoblju 17. i 18. vijeka mletačka vlast se suočavala sa fenomenom uprave te društvenim i vjerskim odnosima, drugačijom etničkom strukturom i kulturološkim posebnostima. Izdavač je Heraedu.
Stara srpska religija i mitologija je knjiga Veselina Čajkanovića koja obrađuje temu religije i mitologije predaka savremenih Srba, još od doba paganizma. Čitanjem ovog djela se dolazi do upozavanja sa religijskim običajima i radnjama poput dočaravanja kiše, odbrane od groma, ostavljanja posljednjeg snopa; zatim sa različitim vjerovanjima – u vile, divove, vještice, vampire, demone voda – koji su sačuvani iz vrlo daleke prošlosti, ali žive i dan danas u obliku praznovjerice, često u punoj snazi. Izdavač je Ukronija.
Pozitivno razmišljanje knjga je Vere Pajfel u kojoj se nalazi sve ono što smo oduvijek željeli da znamo o pozitivnim mislima, ali smo se plašili da to sprovedemo u djelo. Biti pozitivan zanči biti otvoren prema ljudima, govoriti ono šta zaista mislimo i čvrsto stajati iza svojih riječi i stavova. Ova knjiga će nam otkriti načine da se povežemo sa podsvjesnim umom, kako na pozitivan i uspješan način da komuniciramo sa ljudima, da prevaziđemo stres, uzmenirenost, grižu savjesti, ljubomoru, zavist, usamljenost. Izdavač je Sezam Book.
Iz veoma zanimljivog serijala za mlađe čitaoce Biblioteka čitamo zajedno stiže nam Ježeva kućica Branka Ćopića. Jež, slavni lovac bezbrižno šeta šumom. Lisica, vuk, divlja svinja i medved radoznalo ga prate da bi vidjeli u kakvoj to kućici živi kad je toliko hvali. Kad budu vidjeli da se radi o običnoj bukovoj kladi u kojoj je jež kao postelju prostro malo suvog lišća neće prestati da ga ismijavaju. Međutim, vuka i divlju svinju će ubiti lovci, medveda do smrti izbosti pčele, a jež će i dalje uživati u svom skromnom domu. Ovo izdanje se razlikuje od ostalih jer se u sredini svake slikovnice nalazi i edukativni dodatak. Izdavač je Vulkan.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Donald Trump kaže kako bi “ohrabrio” Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne plaća svoje obveze u sklopu zapadnog vojnog saveza. Bivši američki predsjednik priznao je kako je jednom rekao čelniku NATO-a da neće zaštititi naciju koja ima zaostatke u plaćanju ako je napadne Rusija.
Tvrdi kako je najavio čelniku NATO-a kako će u tom slučaju “ohrabriti” agresore da “čine što god žele”. Članovi NATO-a obvezuju se braniti svaku naciju u bloku koja bude napadnuta. Bijela kuća je Trumpove komentare nazvala “užasnim i bezobzirnim”, piše BBC.
Govoreći tijekom jučerašnjeg skupa u Južnoj Karolini, Trump je ispričao da je svoje komentare o Rusiji iznio tijekom sastanka čelnika zemalja NATO-a. Objasnio je kako je čelnik “velike zemlje” predstavio hipotetsku situaciju u kojoj ne ispunjava svoje financijske obveze unutar NATO-a, ali se našao pod udarom Moskve.
Trump je kazao kako ga je taj čelnik pitao bi li Sjedinjene Države priskočile u pomoć njegovoj zemlji u tom scenariju. “Rekao sam: ‘Nisi platio? Ti si delinkvent?’… ‘Ne, ne bih te zaštitio, zapravo bih ih poticao da rade što god žele. Moraš platiti'”, objasnio je Trump.
Glasnogovornik Bijele kuće istaknuo je da je bivši predsjednik “ohrabrivao invaziju na najbliže saveznike od strane ubojitih režima”, a komentare je označio “užasnim i neopravdanim”. Dodao je da izjava “ugrožava američku nacionalnu sigurnost, globalnu stabilnost i domaće gospodarstvo”.
Trump, koji će vjerojatno biti republikanski kandidat na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u, dugo je kritizirao NATO i ono što on smatra pretjeranim financijskim teretom za Sjedinjene Države koje jamče obranu 30 drugih nacija.
Rusija je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu 2022., nakon što je Trump već napustio dužnost. Od tada se žalio zbog iznosa američkog novca poslanog Ukrajini, koja nije članica NATO-a. SAD je pružio Ukrajini više financijske potpore nego bilo koja druga zemlja, ukupno više od 44 milijarde dolara od invazije 2022., prema podacima Bijele kuće iz prosinca.
Republikanci u Kongresu od nove godine blokiraju sva nova financiranja, zahtijevajući stroge mjere za ograničavanje migracije u SAD na njihovoj južnoj granici. Odbili su izmijenjeni prijedlog zakon kada je predstavljen ranije ovog tjedna.
Trump je tijekom skupa podržao to odbijanje, rekavši da su prijedlozi koje je dao predsjednik Biden bili “katastrofalni”.
Na ljeto bi Vlada trebalo da donese odluku da li će aerodromi biti dati u koncesiju, saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
– Očekujemo da se postupak završi tokom ljetnjih mjeseci nakon čega će Vlada donijeti odluku da li će nekoj od kompanija dati koncesiju, hoće li se raspisati novi javni poziv ili će aerodromi iz sopstvenih sredstava i uz pomoć kredita krenuti u modernizaciju – kazali su Pobjedi iz tog Vladinog resora.
Modernizacija
U resoru na čiiem je čelu Filip Radulović smatraju da je neophodno obezbijediti moderniju i efikasniju aerodromsku infrastrukturu koja bi doprinijela ekonomsko-turističkoj ekspanziji Crne Gore.
– Evidentno je da crnogorske aerodrome treba modernizovati, što je u posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala i Evropska komisija. U tom izvještaju piše da Crna Gora treba da modernizuje aerodrome, te da bi se koncesijom riješila ograničena dostupnost naše zemlje. Ono što je nužno jeste da se mora donijeti odluka u vezi sa ovim procesom jer je neodgovorno da od 2019. godine držimo u neizvjesnosti zainteresovane koncesionare – rekli su iz Ministarstva.
Iz tog resora su podsjetili da je Vlada nedavno dala odobrenje da se krene u drugu fazu tenderskog procesa. Trenutno se, kako kažu, vode pregovori sa istim konsultantima (IFC) koji su upoznati sa svim izazovima iz prethodnog perioda radi ponovnog angažovanja na poslovima konsultacija u daljem procesu koncesije.
– Kada se postigne dogovor i riješe sve sporne tačke iz prethodnog perioda, tada će biti definisani uslovi koje treba da zadovolje sve zainteresovane kompanije. Na ovaj način Ministarstvo i Vlada preventivno djeluju i čuvaju interes države – saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Ponude
Izvršni direktor Aerodroma CG Vladan Drašković je nedavno Pobjedi naveo da nije po automatizmu protivnik koncesije, ali i dodao da ,,moramo biti svjesni svih rizika takvog aranžmana“.
– Gubitak upravljačkog uticaja je cijena koju društvo mora da plati ulaskom u ovakav vid javno-privatnog partnerstva, dok je razvoj sporedni efekat funkcije maksimiziranja profita za korisnika koncesije – rekao je ranije Drašković i dodao da je procjena svih faktora i odluka na temu šta je bolje (ili manje loše) u konačnom na vlasniku, odnosno Vladi.
– Lično smatram da državni monopol ne bi trebalo pretvarati u privatni, posebno u slučaju mogućnosti finansiranja sopstvenog razvoja zadovoljavajućom brzinom, i uz menadžment koji će se rukovoditi isključivo profesionalnim standardima – poručio je ranije Drašković.
Vlada Duška Markovića je 25. jula 2019. godine usvojila koncesioni akt i ugovor za davanje koncesije za korišćenje aerodroma Tivat i Podogrica.
Koncesionim aktom je tada predviđeno 100 miliona eura jednokratne nadoknade za budžet i 200 miliona eura investicija u narednih 30 godina.
Ministarstvo saobraćaja, na čijem čelu je bio Osman Nurković, je oktobra 2019. godine objavilo pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesije za aerodrome, na koji je stiglo sedam prijava, kvalifikovala su se četiri ponuđača, od kojih je jedan odustao. U igri su ostali južnokorejska kompanija Incheon International Airport, luksemburška Corporacion America Airports i francusko – turski konzorcijima ADP-TAV. Trebalo je da slijedi postupak raspisivanja tendera odnosno poziv odabranim konzorcijumima ili firmama da dostave ponudu. Krajem oktobra 2021. godine tri ponuđača, koja su ranije prošla pretkvalifikacioni tender, predstavili su sebe i svoje planove predstavnicima vlade Zdravka Krivokapića. Tadašnji resorni ministar Mladen Bojanić je saopštio da interesovanje potencijalnih koncesionara za aerodrome nije splasnulo.
Ispišite gdje god hoćete, zabilježite kamerama obećanje, apsolutno ću podnijeti ostavku ako za godinu dana prosječna plata u Crnoj Gori ne bude hiljadu eura, a minimalna 700, rekao je subotu crnogorski premijer Milojko Spajić na konferenciji za novinare povodom sto dana njegove vlade.
To je predizborno obećanje Spajićevog populističkog Pokreta Europa sad koje ga je sredinom prošle godine dovelo do pobjede na parlamentarnim izborima.
Spajić je rekao da je njegova vlada u prvih sto dana sačuvala ugled i stabilnost financijskog sustava i gospodarstva Crne Gore.
“Sve što je obećano, bit će ispunjeno do zadnjeg”, istaknuo je crnogorski premijer.
Odgovarajući na kritike da obećanje želi ispuniti ukidanjem mirovinskog fonda on je ustvrdio da će taj fond nastaviti postojati.
“Fond PIO nikada neće biti ukinut, kao što nije ukinut ni fond zdravstva. On postoji i ima rekordni proračun. Dvije godine su ljudi pričali da se zdravstvo urušava, da nećemo imati bolnice, svi smo bili svjedoci te priče. Sada imamo pola milijarde u proračunu za zdravstvo”, rekao je Spajić.
Spajić je, dok je bio ministar financija u vladi Zdravka Krivokapića, osmislio projekt Evropa sad, kojim je minimalna plaća u Crnoj Gori, u siječnju 2022. godine povećana s 222 na 450 eura.
Krapović: Nije bilo nove komunikacije sa Zagrebom oko broda Jadran
Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović rekao je da u zadnje vrijeme nije bilo kontakata sa Hrvatskom u vezi sa školskim brodom “Jadran” i naglasio da su dobrosusjedski odnosi “pri samom vrhu liste prioriteta”.
“Sve što je nekome sporno, pa i našim prijateljima i susjedima iz Hrvatske, može biti predmet razgovora, međutim kada se radi konkretno o školskom brodu ‘Jadran’, moj je stav da ne može biti predmet nikakvih službenih pregovora”, ponovio je Krapović.
Premijer Spajić je istaknuo da je bitno s Hrvatskom imati strateške i dobre odnose i da će njegova vlada dati “apsolutni maksimum” da do toga dođe.
“Sve potencijalne probleme rješavao bih u duhu kompromisa i razgovora. Postoji veliki potencijal za to, nema potrebe da dižemo tenzije. Jednostavno, vratimo se dobrim, operativnim odnosima koji mogu postati i bolji nego prije”, rekao je Spajić.
Političke tenzije narasle su između Podgorice i Zagreba i hrvatski ministar obrane Ivan Anušić tijekom boravka u Crnoj Gori početkom siječnja otkazao je susret s crnogorskim kolegom zbog Krapovićevih tvrdih stavova o brodu Jadran, te zbog njegove tvrdnje da su stradanja zarobljenika u vojnom logoru Morinj, posljedica “rata u bivšoj SFRJ”, a ne velikosrpske agresije kako je to napisano na spomen ploči u Morinju.
Premijer Spajić – foto Vlada CG
Opozicija: Spajićeva vlada talac prosrpske desnice
Šef zastupničkog kluba najjače oporbene stranke Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je Spajićeva vlada zarobljenik čelnika koalicije “Za budućnost Crne Gore”, četničkog vojvode Andrije Mandića.
“Sigurnosni sektor je žrtva stranačkih borbi za nadmoć”, rekao je Nikolić te je ustvrdio da od gospodarskih obećanja premijera Spajića nema ništa.
“Ništa nam ostavka Spajića neće značiti ako Crna Gora doživi slom javnih financija kao što predviđaju neke financijske institucije” naveo je Nikolić.
U toj stranci smatraju da su crnogorski građani prevareni predizbornim obećanjima i “sumanutim populizmom”, te da je životni standard građana Crne Gore pao, a kupovna moć je sve manja.
Sve češći zahtjevi za rekonstrukcijom vlade
Spajićeva vlada formirana je u posljednjim danima listopada prošle godine zahvaljujući podršci prosrpske i proruske desne koalicije “Za budućnost Crne Gore”, čiji je čelnik Andrija Mandić postao predsjednik crnogorskog parlamenta.
Mandić je odmah pošto je zasjeo u fotelju prvog čovjeka skupštine Crne Gore, u svoj kabinet, pored crnogorske i zastave EU unio srpsku.
Iz njegovih krugova sve su snažniji pritisci da predstavnici te opcije uđu u Spajićevu vladu i prije kraja godine, kao što je to predviđeno koalicijskim sporazumom vladajuće većine.
Spajić za sada odbija takve zahtjeve.
U zadnjem intervjuu Televiziji Crne Gore Spajić je iznenadio mnoge, kada je rekao da bi prilikom rekonstrukcije krajem godine mjesta u vladi mogle dobiti i pojedine oporbene stranke, poput Bošnjačke stranke i dijela procrnogorskih stranaka.
U sadašnjoj vladi ministraska mjesta imaju predstavnici Spajićevog Pokreta Evropa sad, stranka centra Demokratska Crna Gora, umjerena prosrpska desnica SNP, te Albanski forum, a podržava je prosrpska desna koalicija “Za budućnost Crne Gore”.
U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju januara u blokadi bilo 20,06 hiljada preduzeća i preduzetnika, što je 0,5 odsto više nego na kraju prošle godine.
Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi je 1,21 milijardu EUR, što je 2,38 odsto više nego u decembru prošle godine.
Koncentracija duga je, kako je saopšteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvećih dužnika, odnosno 0,05 odsto ukupno evidentiranih, učestvuje sa 29,2 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 354,78 miliona EUR.
Kako se navodi, 50,49 odsto ukupnog iznosa blokade ili 613,46 miliona EUR, otpada na 50 najvećih dužnika, koji čine 0,25 odsto svih evidentiranih.
U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je skoro 1,43 hiljade dužnika čija je blokada iznosila 42,63 miliona EUR, što je 3,51 odsto ukupnog iznosa blokade.
Duže od godinu u blokadi je 18,63 hiljade kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano 1,17 milijardi EUR.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 196,9 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 3. do 9. februara iznosio 32,41 hiljadu.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Prvo takmičenje lica sa invaliditetom u gastronomiji “Cupi’s Spoon“ na Prčanju – foto M.D.P Boka News
Boduje se snalaženje u različitom prostoru, takmičarski duh, timski rad i servis jela/koktela
Međunarodno takmičenje osoba s invaliditetom u gastronomiji „CUPI’S SPOON“ prvi put će se kao predtakmičenje održati u Crnoj Gori i to u ponedjeljak, 12. februara u 12 sati ispred samostanskog kompleksa Sv. Nikole na Prčanju. Takmičari će se predstaviti na bini specijalno prilagođenog gastro-vozila, koje će obići više od 40 zemalja Evrope, a nakon šest mjeseci će veliko finale biti održano u Zagrebu.
Dobrodošli su svi bez obzira na tip invalidnosti od 18 godina na dalje, koji mogu zadovoljiti zadate uslove takmičenja, o čemu detaljnije možete pogledati na linku https://forms.gle/djpJfYqCksUzUp569.
Organizatori takmičenja su bračni i poslovni partneri Vedran i Silvija Habel, profesionalni kulinari iz Zagreba, članovi Udruge najosjetljivijih u osposobljavanju (UNUO), koja se bavi osobama sa invaliditetom i djecom bez odgovarajuće roditeljske brige. Oni su nosioci licence „Cupi`s Spoon”, kroz koju promovišu uključivanje OSI u sve društvene aspekte života, sa ciljem da “osvijeste” državnike i donosioce odluka kako OSI mogu biti društveno i radno aktivne.
-To sve radimo kroz javni nastup- osobe sa invaliditetom dođu na naše natjecanje i unutar 10 minutra prezentiraju neko jelo ili koktel koje su vježbali zajedno sa svojim roditeljima, skrbnicima ili mentorima i onda odaberemo najboljeg natjecatelja koji dolazi najesen u Zagreb i predstavlja Crnu Goru, i natječe se zajedno sa ostalim natjecateljima iz cijele Evrope, objasnio je Vedran Habel za Boka News.
Dodaje da su se već prijavili učesnici, uglavnom iz Boke Kotorske, te da je trebalo da dođu i drugi iz Podgorice, ali zbog problema sa prevozom neće moći da dođu.
Prvo takmičenje lica sa invaliditetom u gastronomiji “Cupi’s Spoon“ na Prčanju- Vedran i Silvija – foto M.D.P Boka News
-Snimili smo promo videa, koja prezentiraju na koji se način kandidati trebaju pripremiti za natjecanje. Oni mogu odabrati svoje omiljeno jelo, omiljeni napitak, koktel, smuti. Pretpripremu mogu napraviti ili u kući ili u svojoj školi, organizaciji, to ponesu sa sobom i u roku od 10 minuta trebaju pokazati neku od tehnika, svoje sposobnosti. Ono što bodujemo je: snalaženje u različitom prostoru, natjecateljski duh, timski rad i, naravno, jako je važan servis tog jela ili napitka ovisno od sposobnosti kandidata da budu uredni i precizni, objasnila je Silvija.
Opremljeni su profesionalnom opremom- gastro vozilom koje ima dvije scene, mogu da se otvore obadvije ili samo jedna, imaju specijalno prilagodljivu radnu jedinicu, koja je napravljena isključivo za takmičenje OSI, ona je podesiva ppo visini, u sebi ima senzore, podiže se i spušta pomoću lifta, tako da takmičenju mogu pristupiti i djeca i osobe u invalidskim kolicima, kao i osobe normalnog rasta.
Vedran i Silvija su dvije godine radili evropsko takmičenje, a prije toga su dvije godine organizovali nacionalno takmičenje. Tako su testirali metodologiju rada, a onda su to proširili uz podršku Ministarstva kulture i obrazovanja Vatikana.
-Na ovo natjecanje su pozvani apsolutno svi, i ortodoksni i muslimanski vjernici, svi, prije svega gledamo čovjeka, ali imamo podršku Crkve, iako nismo vjerska organizacija. Mi afirmiramo uključivanje OSI, natjecanje pretežno održavamo ispred crkve ili ispred Caritas-a, na površini koja je u vlasništvu crkve.
Pobjednici takmičenja 2023.
S obzirom da želimo da se ovo natjecanje održava svake godine, u svakoj državi tražimo licenciranog partnera koji će ga samostalno provoditi. Redovno održavamo natjecanje u državama sa kojima smo već potpisali partnerski ugovor, sa Crnom Gorom još nismo, moramo naći organizaciju koja je spremna potpisati ugovor i koja je spremna svake godine sprovoditi natjecanje, to može biti neka udruga, organizacija koje se bave OSI, ili neka škola, bilo ko, može i „Caritas“. U nekim državama su se već pripremili, oni dovedu pjevače, muzičare, organizuju igraonice za djecu. Javni nastup ima cilj da se dovedu i gradonačelnici i vlast i turisti, da vide kako ljudi brinu o čovjeku sa invaliditetom, poručuje Vedran Habel.
Tandem Habel je prošle godine uspješno organizovao predtakmičenja u 23 države članice EU i Ukrajini. Uključilo se 74 organizacije sa 232 osobe s raznim vrstama invaliditeta. U svakoj zemlji birali su najbolje kandidate, njih 32 proglasili su nacionalnim pobjednicima i ugostili ih u Zagrebu. Profesionalni mentori vodili su kandidate do proglašenja internacionalnih pobjednika, a potom sus vi učesnici i njihovi pratioci prisustvovali zajerdničkom prijemu kod Svetog Oca u Vatikanu gdje su predstavili zastave svojih zemalja.
Irska niskobudžetna aviokompanija Ryanair je objavila nove promjene u ljetnjem redu letenja koji, između ostalog, podrazumijeva i povećanje broja letova i destinacija iz Zagreba.
Jedna od tih destinacija će od aprila biti i Podgorica. Tačnije, od 2. aprila svakog utorka, petka i subote Ryanair će letjeti između glavnih gradova Crne Gore i Hrvatske. Tokom oktobra letovi će se realizovati dva puta nedjeljno, a već u novembru više neće biti letova na ovoj relaciji.
Karte su već u prodaji, a očekivana minimalna cijena je od 15-20 eura van ljetnje sezone, dok će se tokom ljeta kretati od 25 do 35 eura.
Osim Podgorice, Irska kompanija je isplanirala da ove godine Zagreb poveže sa tri aerodroma u Španiji (Alikante, Palma de Majorka i Đirona) i Grčkoj (Solun, Krf i Kos), kao i aerodromima Marsej (Francuska), Piza (Italija), Sofija (Bugarska) i Mančester (Velika Britanija).
