Izložba “Životinje Afrike otvorena je sinoć u galeriji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, gdje će posjetioci do kraja marta moći da uživaju u interesantnoj postavci koja će ih uvesti u intimni svijet afričke faune.
Pozdravljajući prisutne dr Natalija Čađenović direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore kazala je da je ova ustanova postala prezenter kulture, ustanova koja prati i osluškuje potrebe publike i učestvuje, kako je kazala u raznovrsnim društvenim kretanjima.
“Nakon uspješne prethodne godine i ovu smo započeli na isti način. Tako da i večeras, kao i mnogo puta do sada raznovrsnim sadržajem otvaramo vrata posjetiocima svih uzrasnih kategorija. Da Prirodnjački muzej Crne Gore predstavlja odličan primjer dobre prakse kulturne i međuregionalne saradnje potvrđuje i ova izložba, koja je nastala kao rezultata uspješne saradnje Prirodnjačkog centra Svilajnac i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore”, kazala je ona.
Čađenović je napomenula da se jednom izložbom može prikazati tek djelić biodiverziteta Afrike, te da je u ovoj postavci predstavljen dio najmarkantnijih kičmenjaka tog kontinenta.
Otvaranje izložbe Životinje Afrike
“Kako nemamo odgovarajući prostor, odlučili smo da ugostimo jedan segment izložbe Prirodnjačkog centra Svilajnac. Očekujemo da će modeli privući pažnju posjetilaca, prvenstveno djece a nadamo se da će svi oni ovdje naći neku novu, zanimljivu informaciju”, poručila je ona u svom obraćanju.
Ispred Prirodnjačkog centra Svilajnac obratila se i direktorica te ustanove Sara Stevanović. Ona je kazala da su ovakve saradnje veoma bitne u eri tehnoloških napredaka.
“Veoma je bitno da zajedno promovišemo nauku na pravi način, kako mlađe generacije ne bi ostale bez tog segmenta. Zahvalila bih se direktorici Nataliji i njenom timu na upornosti, jer ovaj put nije bio ni malo lak i veoma sam zadovoljan što su na ovom putu istrajali”, istakla je ona.
Otvaranje ove zanimljive izložbe svojim govorom je uveličala i ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović.
Otvaranje izložbe Životinje Afrike
“Ova izložba nije samo skup divljih životinja, ona je priča o životinjama, evoluciji, interakciji i dinamici jednog od najbogatijih ekosistema naše planete, a ujedno i poruka naših nacionalnih ustanova JU Prirodnjački muzej i Muzej savremene umjetnosti, kako se zajedničkim radom i saradnjom sa Prirodnjačkim centrom Svilajnac mogu postići mjerljivi rezultati,” kazala je dr Vujović.
Podsjetila je da su djela prikazana na ovoj izložbi dio zbirke Prirodnjačkog muzeja Crne Gore, Prirodnjačkog centra Svilajnac i Afričke zbirke MSU koji baštini nasljeđe nekadašnje Galerije umjetnosti nesvrstanih zemalja “Josip Broz Tito”.
Ministarka je ovom prilikom ukazala i na značaj i ulogu muzeja kao čuvara kulturne i prirodne baštine.
“Iz tog razloga cijenim važnim i prioritetnim u mom mandate projekat izgradnje objekata MSU i Prirodnjačkog muzeja koji će na obali rijeke Morače predstavljati jedinstvenu ambijentalnu cjelinu – mjesto kulture. Nova zgrada, novi veliki prostor biće važan korak za sve nas, jer je Prirodnjački muzej mjesto gdje se oblikuje muzejska publika i ima zadatak da u vrijeme brojnih izazova zaštite životne sredine postane centar istraživanja, obrazovanja, kulturne razmjene i razumijevanja,” saopštila je Vujović.
Prirodnjački muzej Crne Gore se zahvaljuje direktoru Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dr Vladislavu Šcepanoviću na ustupljenim predmetima iz Afričke zbirke koji su dodatno obogatili sadržaj izložbe “ŽIVOTINJE AFRIKE” kao i Erste Bank AD Podgorica, prijateljima izložbe.
Ruski napad dronovima na Harkiv Foto: Vitalii Hnidyi / REUTERS
Sedam je ljudi poginulo, među kojima troje djece, u subotu u ruskom napadu dronovima na benzinsku postaju u Harkivu, na istoku Ukrajine, rekao je guverner te oblasti Oleh Sinehubov.
Sinehubov je na Telegramu objavio da se, nažalost, broj poginulih u napadima na Harkiv popeo na sedam.
– Među njima je troje djece, od sedam i četiri godine te šestomjesečna beba, napisao je guverner.
Prema riječima gradonačelnika Ihora Terehova, Rusi su izveli napad iranskim dronovima Shaded. Pogodili su benzinsku postaju, koja se zapalila, a požar je zahvatio i 14 kuća.
S područja zahvaćenog požarom evakuirano je oko 50 ljudi.
– Benzinsku postaju pogodila su tri drona i uništila osjetljivu infrastrukturu. Izlila se golema količina goriva, zbog čega je i planuo tako velik požar, rekao je regionalni tužitelj Volodimir Timočko.
Subotnji napad slijedio je nakon niza noćnih napada na Harkiv i grad Veliki Burluk, koji je još istočnije.
Napad dronovima na Harkiv i Veliki Burluk
Ruski dronovi pogodili su u petak kasno navečer benzinsku crpku u Harkivu, drugom po veličini gradu u Ukrajini. Dužnosnici su rekli da su dronovi također pogodili bolnicu i restoran u gradu Veliki Burluk, istočno od Harkiva.
U Harkivu je šef lokalnog tužiteljstva Oleksandr Filčakov rekao, u videu objavljenom u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, da su tri drona pogodila benzinsku crpku u okrugu Nemišlianski malo prije 23 sata.
– Bilo je mnogo goriva i zato su ovako strašne posljedice požara, rekao je Filčakov.
Jedna je osoba ozlijeđena. Filčakov je rekao da bi broj žrtava mogao rasti jer su operacije potrage i spašavanja trajale tijekom noći.
Gradonačelnik Harkiva Ihor Terehov rekao je da je 14 privatnih kuća uništeno, a 50 stanovnika evakuirano. Na snimci koju je objavio vide se plamen i dim, koji se uzdižu nad širokim područjem.
Najviši vojni dužnosnik u Velikom Burluku Viktor Tereščenko rekao je javnoj televiziji Suspilne da su dronovi oštetili bolnicu i restoran. Informacije o stradalima još se prikupljaju.
Dužnosnici su izvijestili o napadu na bolnicu u gradu prošlog tjedna, zbog čega su morali biti evakuirani deseci pacijenata.
Reuters nije mogao neovisno potvrditi detalje napada. Rusija nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom, ali kaže da ne cilja namjerno civilna mjesta.
Harkiv je redovito meta napada od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., a često posljednjih tjedana.
U crnomorskoj luci Odesi regionalni guverner rekao je da je u napadu dronom ozlijeđena jedna osoba.
Prijavljeno je da su tog dana tri osobe ubijene u granatiranju u selu u regiji Sumi na granici s Rusijom.
Bila je srijeda popodne kad su inspektori američke Obalne straže u luci pregledavali kontejnere. Rutinski posao u Houstonu, u kojem nema mnogo iznenađenja. No, čim su čuli lavež i grebanje, shvatili su da će taj dan donijeti iznenađenje, prenosi Jutarnji list.
Vrlo brzo su ustanovili iz kojeg dolazi zvuk, pa su ga otvorili. Nije to bio nimalo lak posao, jer je kontejner bio na visini od sedam metara, postavljen na drugi i bio je na popisu onih koji su trebali biti ukrcani na brod i otići preko mora. No, uspjeli su ga spustiti i onda polako otvoriti.
Iznutra je izjurila kujica koja je bila jako sretna što su je spasili, ali prilično preplašena zbog ljudi i jako gladna. Unutra je provela barem sedam dana, bez hrane i vode, navodi Jutarnji list.
Što se dogodilo i kako je pas završio u brodskom kontejneru, ne zna se, no to vjerojatno nije nimalo lijepa priča. Nagađa se kako se uvukla u kontejner sama, u potrazi za zaklonom, a onda je on zatvoren i podignut na visinu. Ipak, na kraju je imala sreće – da je inspektori nisu čuli, put do odredišta sigurno ne bi preživjela.
U objavi na Facebooku, inspektori su objavili kako su je predali na skrb lokalnom skloništu. Prije toga su joj dali ime Connie kontejnerski pas. Tako su je u papire upisali zaposlenici skloništa u Pasadeni, kod kojih je trenutno na skrbi i koji će dati sve od sebe da joj nađu dom. Na svu sreću, to sklonište je jedno od onih koje životinje ne usmrćuje ako u određenom roku ne nađu dom.
Nevladina organizacija Udruženje pomorskih pilota Crne Gore održala je u Herceg Novom Skupštinu, na kojoj je za novog predsjednika imenovan Branislav Kordić, a nove članove uprave činiće Goran Idrizović i Dragoslav Jovanović.
Udruženje pomorskih pilota Crne Gore, osnovano 2015. godine, održalo je Skupštinu na kojoj je izabran novi predsjednik Udruženja. Ovu funkciju, u skraćenom jednogodišnjem mandatu, nakon Miodraga Kršanca preuzeo je kapetan Branislav Kordić.
– Moje viđenje je da to moramo da prebacimo na mlađe. Već imam 67 godina, tako da za ovu jednu godinu, koliko mislim da budem predsjednik Udruženja, želim da prenesem znanje i iskustvo mlađima, da oni preuzmu, da to bude u punom sastavu i da zaživi na zdravim nogama – navodi on.
Za nove članove Upravnog odbora imenovani su Goran Idrizović iz pilotske organizacije Sea Pioneer i Dragoslav Jovanović iz pilotske organizacije Luke Kotor. Kordić očekuje da će se na narednoj sjednici odboru priključiti I predstavnici udruženja pilota iz Bara, kao i kompanije Boka pilot.
Branislav-Kordic-februar-2024 foto RTHN
– Ideja mi je da iz svakog pilotoskog udruženja po jedan predstavnik bude u odboru Udruženja pomorskih pilota Crne Gore. Mi smo mala zemlja, malo udruženje, pa mi je ideja da svi budemo udruženi i da zajedničkim snagama ovo podupredimo, da Udruženje bude zdravo. Imamo zananja koja možemo da prenesemo mlađima i da sa nekim našim iskustvom i predlozima unaprijedimo sigurnost i bezbjedjednost u Bokokotorskom zalivu – kaže Kordić.
Po kompletiranju novog rukovodstva Udruženja pomorskih pilota, Kordić planira proaktivno djelovanje ka resornom ministarstvu, Vladi i ostalim institucijama nadležnim za pomorski saobraćaj.
– Imamo znanje i iskustvo. To znanje koje imamo, dobro bi bilo da neko sasluša sa strane i ove naše ideje, koje smo predstavili. Ima puno toga što bi moglo da unaprijedi i pilotsku službu u Bokokotorskom zalivu i sigurnost i bezbjednost sa osvrtom na optimalni broj brodova i putnika u jednom danu, tako da ne dolazi do zaglušenja i zagađenja – kazao je Kordić.
Osim novog predsjednika i članova uprave, na skupštini Udruženja pomorskih pilota za novu generalnu sekretarku imenovana je Nataša Krivokapić.
Hrvatske zračne luke su u 2023. s više od 11,2 milijuna putnika za 15,2 posto premašile 2022., pri čemu su najviše putnika imale zračne luke Zagreb i Split, najveći porast zračna luka Osijek, a jedini pad broja putnika zračna luka Rijeka, pokazuju podaci DZS-a.
Porastu broja putnika u zračnim lukama u 2023. pridonijelo je i 11,2 posto više putnika samo u prosincu 2023. nego u istom mjesecu u godini prije ili njih 339 tisuća.
Godišnji i prosinački porast broja putnika na zračnim lukama pratilo je i povećanje operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja), ali u manjem postotku – na godišnjoj razini za pet posto s nešto više od 124,1 tisuća tih operacija, a u prosincu za 3,5 posto, s oko 4.900 operacija.
Tereta je, po podacima DZS-a (Državnog zavoda za statistiku), u 2023. kroz zračne luke prošlo manje nego u 2022., za šest posto manje ili 6.200 tona, ali je u prosincu 2023. sa 873 tone zabilježen porast od 1,5 posto u odnosu na prosinac 2022.
Zagreb s najviše putnika
Među zračnim lukama najviše putnika je u 2023. kao i ranijih godina uslužila zračna luka Zagreb, gotovo 3,7 milijuna, što je i 19,1 posto više nego u 2022., a s nešto manje putnika ili 3,3 milijuna slijedi zračna luka Split, čime je u odnosu na godinu prije u plusu od 15,6 posto.
Zračna luka Dubrovnik je treća sa 2,4 milijuna putnika ili 12,5 posto više, a četvrta je zračna luka Zadar, koja je još jedina imala putnika iznad milijun tj. 1,4 milijuna, čime je i za 12,1 posto premašila promet iz 2022.
Sa 413,4 tisuće putnika ili 8 posto više nego u 2022. slijedi zračna luka Pula, te sa 152 tisuće putnika zračna luka Rijeka, koja je i jedina zabilježila pad njihovog broja u 2023. u odnosu na 2022., od 6,1 posto.
S najvećim porastom putničkog prometa u 2023. od čak 137,7 posto u odnosu na 2022. izdvaja se zračna luka Osijek, ali još uvijek na ‘maloj bazi’ sa oko 36 tisuća putnika koji su lani koristili njezine usluge.
I otočne zračna luke Brač i zračno pristanište Mali Lošinj su 2023. završile s više putnika nego u 2022. – Brač za 22 posto više sa oko 16 tisuća putnika, a Mali Lošinj za 10,1 posto više sa njih oko 1750.
Udruženje zakupaca plaža Crne Gore pozvalo je direktora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Mladena Mikijelja i Blaža Rađenovića da podnesu ostavke na funkcije nakon što na Upravnom odboru nisu dobili podršku za cjenovnu politiku i način vrednovanja referenci na tenderskom postupku za zakup plaža koji bi trebalo uskoro da uslijedi.
“Takvim postupanjem ovaj dvojac je pokazao da očigledno ne poznaje prilike u Crnoj Gori, a mjerama koje su predložili, nanose i direktnu i indirektnu štetu turizmu u državi, što su potvrdili i ljudi iz Upravnog odbora MD koji nisu podržali ovako neracionalne predloge”, navode iz Udruženja zakupaca plaža Crne Gore.
Ovo Udruženje reagovalo je na tvrdnje iz saopštenja JP Morsko dobro.
„U vezi konstatacija da se radi o “zaniteresovanim licima“ a ne zakupcima smatramo da je ova konstatacija neprihvatljiva, jer je evidentno da se radi o dugogodišnjim zakupcima koji imaju svoj interes prije svega na osnovu svih dosadašnjih ulaganja, ogromnih troškova koji su imali u prethodnom periodu zakupa, ulaganja u ljudske resurse i svih ostalih ulaganja ( objekata i ostalog pokretnog i nepokretnog ineventara koji nije lako i jednostavnio ukloniti niti premjestiti)“, kažu u Udruženju zakupaca plaže.
Prema njihovim riječima radi se o pravnim i fizičkim licima koja su svojim poštenim radom i odnosu prema JP Morsko dobro i samoj obali ( kupalištima i ostalim sadržajima) izgradili prepoznatljiv imidž Crne Gore kao destinacije.
„To su lica iza kojih su brojni rezultati koji se žele omalovažiti. Nismo obični zakupci ili samo zainteresovana lica, već pioniri razvoja plažnog turizma u Crnoj Gori i dugogodisnji i decenijski partneri JP, države i cijele turističke privrede”, napominju oni.
Napominju da su se kao Udruženje, više puta obraćali Morskom dobru i Mikelju i Rađenoviću sa dopisima i konkretnim predlozima, ali od njih nikad nijesu dobili odgovor.
“Međutim njihov odnos posljednje tri godine ukazao je i na njihove namjere koje se ovih dana ispoljavaju a koje su dugo planirane sa njima znanim ciljevima. Bilo je i ranije direktora i predsjednika sa ličnim interesima i lošim namjerama i svi dođu i prođu a mi zakupci ostajemo da pošteno i predano radimo, pružamo usluge gostima i sa osmjehom ih ispraćamo”, navode u saopštenju.
Tvrde i da su neprihvatljivi svi navodi vezani za transparentnost postupka jer su svi dosadašnji postupci bili apsolutno transparentni i omogućavali su tržišnu utakmicu i zadovoljavanje principa konkurentnosti.
„Ovdje se ne radi o pogrešnom tumačenju “prava prečeg zakupa“, već se radi o činjenici da je neophodno pravilno vrednovati ranije iskustvo i ogroman doprinos turizmu koji je svaki pojedinačni zakupac dao. Postavlja se pitanje kako bi izgledala turistička ponuda našeg primorja da je u narednom periodu vode ljudi bez dugogodišnjeg iskustva, bez referenci, koji dodju iz neke inostrane zemlje sa jedinim ciljem da ostvare što veći profit“, stoji u saopštenju.
Ističu da nisu protiv povećanja minimalnih cijena zakupa, već su protiv ukidanja ili smanjenja referenci starim zakupicima plaža što će dovesti do “divljanja” krajnjih cijena zakupa, a samim tim kasnije i divljanja cijena korištenja usluga na samim kupalištima.
“Sve donosioce odluka, ćemo smatrati direktno odgovornim za mogući propast turističke sezone do kojeg može doći zbog rasta cijena na tederima koji se može očekivati ukoliko se ne napravi detaljna analiza, objektivno rezonovanje” i ne sagledaju svi aspekti na koje negativno može uticati povećanje cijena na kupalištima”, poručuju oni.
Smatraju da profit jednog državnog preduzeća ili nečiji sitni lični interes ne treba da bude primarni cilj koji moze ugroziti cijelu predstojeću ali i buduće turističke sezone.
Tivat – plaža – foto Boka News
“Predlažemo da Morsko dobro podigne cijene do optimuma za njegovo poslovanje – a to je lako sračunati koliko je, a ne da dozvoli da dođe do neravnomjerne trke između crnog novca i stranaca sa jedne strane i legalnih zakupaca sa druge što će dovesti do nerealnog dizanja cijena zakupa koje će se dalje odraziti na sve u lancu koji zavise od njih a na kraju će to biti crnogorski turizam tj- turistička sezona koja će se dovesti u pitanje zbog negativnog imidža kojeg moze imati ukoliko dođe do povećanja cijena na plažama”, poručuju oni.
Zakupci plaža, kažu da u cilju zaštite opšteg društvenog dobra i svoje zaštite traže:
“I – ZADRŽAVANJE PRINCIPA BODOVANJA (STARTNI BODOVI) I postovaljanje istog prema sledecoj formuli:
100 bodova = 50/50
50 bodova da nose reference , plava zastavica 20 bodova, zemlja u zaleđu pet bodova, zadnjih pet godina upravljanje kupalistem po pet bodova godina .
50 – bodova da nosi najveća ponuđena cijena.
Svaki drugi način bodovanja ne bi pružio nikakvu vrijednost zakupcima i obesmislio bi njihovu zaštitu i vrednovanje njihovih referenci i ulaganja koja se daju npr. za Plavu zastavicu kao i ulaganja u infrastrukturu koja su kod nekih zakupaca premašila i 200.000 eura. Plava zastavica sinonim za zaštitu životne sredine i postizanje najvećih svjetskih ekoloških standarda nosi 7.5 bodova pa smatramo da se unizava na ovaj nacin jer u vrijednosnom smislu to je 1 ili 2,3 hiljade eura vrijednosti na tenderu a zakupce ispunjenje standarda za Plavu zastavicu košta od 5.000 do 20.000 hiljada eura po godini, znači u totalu i do 100.000 eura za 5 godina . Iz ovog razloga ne mislimo da će iko više ulagati u Plavu zastavicu to jeste zaštitiu životne sredine i postizanje najvećih ekoloških standarda u zaštiti ako se ta ulaganja obesmisle.
Takođe sa drugačijim načinom vrednovanja referenci obesmisliće se bilo kakva ulaganja budućih zakupaca jer neće moći ništa dugoročno da planiraju.
Ako stari zakupci nemaju reference ili su one male, biće obeshrabreni da ulažu jer svi znamo da se invsticije ne mogu vratiti ni za par godina i kada dodje godina kada oni nešto treba da zarade i naplate mukotrpni rad, neko može da im uzme plažu i ubira plodove njihovog rada.
Takođe smatramo da lokalci, vlasnici zemlje u zaledju moraju imati neku prednost ,jer ipak su oni tu rođeni i sigurno će drugačije gledati na kupališta i drugačije se prema njemu odnositi u odnosu na vlasnike koji tu ne žive nego samo ljeti ubiraju plodove destinacije. Oni će na najbolji mogući način prezentovati i mediteransku kulturu i tradiciju prepoznatljivu .
Imajući u vidu sve pomenuto i da su zakupci koji već godinama upravljaju plažama i privremenim objektima u zoni Morskog dobra uložili vrijeme i značajna sredstva u infrastrukturu svojih kupališta, zaštitu zivotne sredine, a takođe su već u planovima za ulaganja za predstojeću sezonu (sistemske pripreme traju duži niz mjeseci kako bi se kvalitetno uredilo kupalište i obogatili sadržaji) smatramo da im se reference moraju priznati i adekvatno vrednovati i da trebaju imati veće strartne bodove na tenderu.
Na taj način poštuje se i dobra praksa svjetskih destinacija koje vode računa o interesu društva, širi se pozitivan uticaj na lokano stanovništvo, dolazi do izražaja društveni interes i samim tim se štiti da cijene zakupa inventara i ostalih usluga na kupalištima ne budu drastično veće.
Samim povećanjem zakupa kupališta podrazumjeva se doći će i do povećanja cijena usluga čime će se imidž kompletne destinacije ugroziti, a sama destinacija neće više biti konkurentna sa regionom i zemaljama iz okruženja.
Povećanjem cijena zakupa i ukidanjem ili smanjenem referenci i startnih bodova nanijeće se nemjerljiva šteta koju neće biti moguće sanirati narednih godina.
U tom slučaju cijena kompleta ležajki će otići značajno na gore pa će kompleti ležajki i suncobrana npr. na Slovenskoj plaži, Bečićkoj plaži i Ulcinjskim plažama koštati 50-100 eura, što apsolutno nije interes šire društvene zajednice, a što će svakako imati negativne efekte i implikacije na narednu turističku sezonu koju će direktno ove mjere i aktivnosti Morskog dobra ugroziti. Biće pogođen veliki broj gradjana kojima bi plaže praktično postale nedostupne ali i veliki broj malih privrednika koji izdaju apartmane jer bi brzo ostali bez gostiju.
Interes Morskog dobra ne treba da bude mijenjanje zakupaca i nerealno podizanje cijena zakupa, već optimalno povećanje cijena koje oni mogu postići kroz povećanje minimalnih cijena i zaštita interesa cjelokupnog crnogorskog drustva kroz sprečavanje divljanja cijena zakupa što bi se dalje odrazilo na divljanje cijena usluga a samim tim bi i ugrozilo turističku sezonu 2024 ali i sve naredne.
II – PROMJENU POSTUPKA DOBIJANJA GARANCIJA BANKE U SKLADU SA NAMJEROM JP MORSKO DOBRO
Posljednja praksa je bila da se Javnim pozivom zahtjeva da se dostavlja Garancija banke u visini ponuđene cijene ( a ne minimalne – početne cijene) što ostavlja prostor za brojne zloupotrebe. Svaki službenik banke koji ima uvid u izdate garancije ( neke prolaze i kreditne odbore) može zloupotrijebiti ove informacije, javiti potencijalnoj konkurenciji čime se može ugroziti načelo pouzdanosti postupka. Nesporno proizilazi da se na ovaj način mogu desiti brojne zloupotrebe, špekulacije, najmještanja i slično, jer najmanje je 20 ljudi – službenika u svakoj banci uključeno u postupak izdavanja garancije. Poznata je praksa da su u ranijim godinama ,,curile” informacije iz banaka što je ugrožavalo cijeli tenderski postupak i dovodilo do neprijatnih situacija.
Na ovaj način su ugrožena sva načela postupka sprovođenja Javnog poziva. Ponude apsolutno ne mogu biti TAJNE. Apsolutna tajnost postupka je onemogućena jer banke i bankarski službenici na ovaj način znaju cijenu svake ponude i mogu istu u svakom momentu da zloupotrijebe. Opšte poznato je da je to bila praksa u prethodnom periodu. TO MOŽE DA DOVEDE CIJELI TENDERSKI POSTUPAK U PROBLEM I DA ISTI BUDE PONIŠTEN OD STRANE SUDOVA.
Dakle, potrebno je u cilju suzbijanja svih mogućih zloupotreba propisati da se garancije ponude vade na visinu minimalne početne zakupnine propisane Javnim pozivom.
III – ZADRŽAVANJE POSTOJEĆE DUŽINE I VELIČINE KUPALIŠTA
U prilogu ovom Zahtjevu ide i činjenica da su kupališta i ovako mala i teško profitabilna. U slučaju da se ista smanje došlo bi do potpunog obezvrijeđivanja, zakupci bi bili prinuđeni podići cijene koje će kako smo naprijed naveli negativno uticati na turističku sezonu i imidž cijele destinacije.
Ovo je posebno opasno za crnogorske građane jer bi im zbog visine cijena usluga plaže bile extremno skupe i praktično nedostupne. Pored toga jednom dijelu stanovništva bili bi ugroženi poslovi naročito vlasnicima privatnih smještaja jer gosti kada bi čuli da su kompleti ležaljki 50 ili 100 eura izbjegavli bi destinaciju. Znamo kako su mediji iz regiona do sada komentarisali cijene na par hotelskih plaža gdje je takva cijena bila a možemo samo zamisliti što bi nas čekalo da i javna kupališta se približe tim cijenama.
Plaža Jaz – foto Posidon – ilustracija
Takođe došlo bi do totalnog kolapsa u planiranju privremenih objekata jer bi to praktično zančilo da bi svi privremeni objekti sada morali da se izmještaju. Ovo bi prouzrokovalo drastična kašnjenja za ovu sezonu i drastčna poskupljenja usluga. Takođe ovo podrazumjeva određene veće korekcije pa čak i građevinske radove koje realno neće ni sadašnji ni budući zakupci moći završiti u predviđenom roku. Doći će do ogromnog kašnjenja i nakon toga efekti će biti izrazitio loši.
Da ne spominjemo činjenicu da će određeni zakupci u cilju zaštite svojih prava i na pravu zasnovanih interesa pokrenuti upravne sporove odbiti da izadju iz posjeda i zatražiti status stranke u postupcima što može perouzrokovati dodatna kašnjenja jer se neki postupci neće moći završiti ni do kraja sezone.
IV – Zahtjevamo da na tenderu mogu da učestuvuju samo domaća fizička i pravna lica
Napominjemo da na tenderu mogu učestvovati domaća ali pod istim uslovima i strana fizička i pravna lica, koja bi svoj moguće i sporan kapital steknut na sumnjiv način ulagala u Crnu Goru, a ostvarene prihode iznosila iz Crne Gore, što je sve u suprotnosti sa interesima naše Države i narušilo reputaciju Crne Gore, kod već poznatog statusa o ugroženosti od stavljanja na “Sivu listu”.
Trenutno najveći broj zakupaca su investitori – privrednici lokalnog karaktera, koji ovoj Državi plaćaju porez, posluju sa domaćim bankama prema kojima imaju dugoročne obaveze, te zaradu od djelatnosti troše u Državi Crnoj Gori.
Ukoliko se ne prihvate naši zahtjevi za ugrožavanje naše egzistencije i propast turističke sezone smatraćemo odgovorne sve donosioce odluka u lancu”, zaključuju u Udruženju zakupaca plaža.
Vlada je usvojla Informaciju o izmirenju obaveza Vlade Crne Gore prema Exim Kina banci po osnovu državne garancije izdate za potrebe kreditnog aranžmana zaključenog između Crnogorske plovidbe AD Kotor i Exim Kina banke.
-Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, iako je za devet mjeseci poslovala pozitivno, ipak nije u mogućnosti da, pored tekućih obaveza, obezbijedi učešće za otplatu januarske rate kredita, Vlada je prihvatila Zahtjev Exim Kina banke za izmirenje dospijelih obaveza po osnovu izdate garancije, u iznosu od 2.478.810 američkih dolara, uvećanih za dodatne troškove kamate koji će se naknadno obračunati od dana dospijeća do dana plaćanja, u eurskoj protivvrijednosti na dan plaćanja-navodi se u saopštenju Vlade.
U diskusiji je naglašeno da se, i po ovom pitanju, Vlada našla u poziciji da rješava jedan od naslijeđenih problema koji je nastao kao posljedica loših odluka u prošlosti.
-Vlada je dužna da, kao garant po predmetnom kreditnom aranžmanu, izmiri obavezu prema Zajmoprimcu, imajući u vidu da je obaveza zasnovana Ugovorom o garanciji i da, u cilju održavanja reputacije i povjerenja koju Crna Gora ima u odnosu sa međunarodním povjeriocima, obaveza mora biti izvršena bez odlaganja.
Važno je napomenuti da će, prema dosadašnjoj praksi, Ministarstvo finansija zahtijevati od Kompanije da nadoknadi troškove koje je Država imala po osnovu izmirenja obaveza u vezi sa garancijom.
Takođe, Ministarstvo finansija će obavijestiti Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore i dostaviti potrebnu dokumentaciju, kako bi bile preduzete sve potrebne radnje, radi zaštite imovinsko pravnih interesa Države-kaže se u saopštenju.
U okviru projekta “Socijalna inkluzija u Crnoj Gori“ Opština Kotor će ove nedjelje 11.02.2024.godine organizovati dva događaja na zatvorenom bazenu „Zoran Džimi Gopčević“ .
Prvi plivački događaj sa početkom u 10:30 sati biće posvećen starijim osobama i osobama sa fizičkim invaliditetom. Ovaj događaj se organizuje u saradnji sa Domom starih ‘Grabovac’ Risan i Dnevnim boravkom za starije osobe i lica sa invaliditetom u Rakitama.
Drugi plivački događaj sa početkom u 11:30h biće posvećen djeci sa smetnjama u razvoju. Ovaj događaj se organizuje u saradnji sa dnevnim boravkom JU Resursnog centra za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”.
Polaznici prve i druge grupe imaće priliku da uz stručno lice rade vježbe zagrijavanja i disanja, a u bazenu vježbe za povećanje obima pokreta, jačanje mišića i program laganog plivanja uz rekvizite.
Podsjećanja radi, Opština Kotor je u prethodnoj godini započela implementaciju projekta “ Socijalna Inkluzija u Crnoj Gori” finansijksi podržanog od strane Regije Friuli Venezia Giulia.
Osnovni cilj projekta je sprovođenje aktivnosti usmjerenih na inkluziju i socijalnu integraciju ranjivih grupa a pogotovo osoba sa invaliditetom čije su fizičke i senzorne sposobonosti dugoročno narušene. Kroz sportsku praksu, u cilju senzo-motornog i psihofizičkog oporavka promoviše se fizička aktivnost kao rehabilitaciona, edukativna i socijalna praksa po socio-zdravstvenim protokolima. Ove aktivnosti pomažu poboljšanje kvaliteta života i zaštite zdravlja, i predstavljaju jedno od sredstava za socijalnu integraciju.
Više informacija o samom projektu ali i o Kalendaru događaja i prijavu za jedan od narednih rekreativnih događaja koji će se u okviru ovog projekta organizovati u zimskom bazenu zainteresovani građani mogu dobiti pozivom na broj +382 063276782 i na Instagram profilu ISM Community (@ism_communityhub).
Vaterpolisti Crne Gore su današnjom pobjedom protiv Japana – 13:11, u posljednjem kolu grupne faze, osigurali plasman u osminu finala Svjetskog prvenstva.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore u osmini finala Svjetskog prvenstva igraće sa Rumunijom, ovakav epilog je najbolji mogući za naš tim koji je izbjegao duel sa Italijom i to nakon što je Srbija, u posljednjem kolu naše grupe, savladala SAD 14:12.
“Ajkule“ su sa druge pozicije stigle do meča protiv realno slabije ekipe od sebe i ako pobijede u neđelju obezbijediće vizu za Olimpijske igre.
Iz ove grupe Srbija je izborila direktan prolaz među osam najboljih, samim tim i put u Pariz, dok će Sjedinjene Američke Države sa treće pozicije na megdan Italijanima, koji su u D grupi osvojili drugo mjesto.
Crna Gora pokušaće da valorizuje dio akumulacija Bilečkog jezera, na kojima Bosna i Hercegovina ima četiri hidroelektrane, s obzirom da je petina jezera na crnogorskoj teritoriji.
Bilećko jezero je vještačka akumulacija, nastala 1965. izgradnjom brane na rijeci Trebišnjici, koja u dužini od 11 kilometara, razgraničava Crne Goru i Bosnu i Hercegovinu odnosno bh. entitet Republika Srpska.
Četiri petine površine jezera su u opštini Bileća u Republici Srpskoj, a jedna petina, odnosno 18 odsto, pripada nikšićkoj opštini u rejonu centralne Crne Gore.
Na tim vodama je ’70-ih godina prošlog vijeka izgrađen Hidroenergetski sistem Trebišnjica (HET), iz kojeg struju dobijaju Bosna i Hercegovina i Hrvatska.
Brojni pokušaji Crne Gore prethodnih decenija, da se sa Bosnom i Hercegovinom dogovori šta joj pripada od tog hidroenergetskog potencijala, bili su bezuspješni.
Crnogorska Vlada premijera Milojka Spajića smatra da je “krajnje vrijeme da Crna Gora valorizuje taj potencijal.”
“Stav Vlade je da se ovo pitanje mora aktuelizovati, kako bi se najefikasnije riješilo u skladu sa međunarodnim pravom i praksom”, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz crnogorskog Ministarstva energetike.
U Elektroprivrede Republike Srpske (EPRS), koje gazduje akumulacijom Bilećkog jezera, spremni su za razgovor sa crnogorskom stranom, potvrđeno je RSE u toj kompaniji.
Šta se zna o Bilećkom jezeru?
Zbog formiranja Bilećkog jezera, površine 33 kvadratna kilometra, potopljeno je više od pet miliona kvadratnih metara crnogorske teritorije, kada je izmješteno nekoliko nikšićkih naselja.
Hidroenergetski sistem Trebišnjica, koji je izgrađen na jezeru, ima četiri hidroelektrane, od kojih su tri u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, dok se proizvedena struja iz četvrte dijeli sa Elektroprivredom Hrvatske jer je ta država učestvovala u izgradnji sistema.
Njihova ukupna godišnja proizvodnja je oko 2,7 hiljade gigavat časova električne energije, što je skoro 90 odsto ukupno proizvedene struje u Crnoj Gori 2022.
Šta kažu u Ministarstvu?
Crna Gora, za razliku od Hrvatske, nije učestvovala u izgradnji sistema Trebišnjica.
Crnogorsko ministarstvo podsjeća da država nikad nije dala pisanu saglasnost za njegovu realizaciju i potapanje dijela svoje teritorije.
To odobrenje je, navode, dala Savezna komisija za vode Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, bez pisane saglasnosti crnogorske strane.
Kada je hidroenergetski sistem završen, crnogorski član Komisije za prijem rezervisao je pravo da Crna Gora “naknadno postavi zahtjev za zaštitu svojih interesa”.
U vrijeme bivše Jugoslavije, Nikšić je dobijao novčanu nadoknadu od Bosne i Hercegovine za potopljeno zemljište, koja se ne isplaćuje od raspada države 92. godine.
Prethodnih decenija urađene su brojne procjene o udjelu koji treba da pripadne Crnoj Gori u trouglu Bosna i Hercegovina – Hrvatska – Crna Gora.
Procjene crnogorske strane su da joj pripada jedna četvrtina od ukupne Bilećke akumulacije.
Šta je do sada urađeno
Ministarstvo navodi da se ovo ”složeno pitanje” tiče tri države, više resora i institucija, te navodi da će djelovati u tri pravca.
“Prvi je postupak za utvrđivanje prava Crne Gore u valorizaciji voda Bilećkog jezera i rijeke Trebjišnjice i pravična raspodjela. Drugi, pitanje naknade za korištenje voda Bilećkog jezera. Treći, pitanje naknade za potopljeno zemljište”, stav je Ministarstva.
Iz tog resora na čijem je čelu Saša Mujović ističu da nema preciznih podataka koliko je Crna Gora do sada izgubila novca ili kilovata zbog nesaglasja o djelu koji joj pripada.
Ministarstvo ne isključuju rješavanje ovog pitanja arbitražom ili pred Međunarodnim sudom.
“Pitanje Bilećkog jezera se odnosi i na ono što nam je pripadalo u prethodnom periodu. Bosni i Hercegovini, kao i Hrvatskoj, odgovara status quo, jer na taj način nesmetano koriste potencijal, proizvode električnu energiju a nemaju nikakvih obaveza prema Crnoj Gori”, navodi Ministarstvo.
Ističu da Crna Gora nesumnjivo polaže pravo na korišćenje voda Bilećkog jezera, “po svim domaćim i međunarodnim propisima i zakonima”.
Pozivaju se na Helsinška pravila o korišćenju voda međunarodnih rijeka i Konvenciju UN-a o pravu neplovidbenih korišćenja međunarodnih vodotoka.
Ocjenjuju da bi sudski proces bio skup i da se rješenje mora tražiti pregovorima.
Šta kažu u Elektroprivredi Republike Srpske
Za razgovor je spremno i rukovodstvo Elektroprivrede Republike Srpske.
“Upoznati smo sa inicijativama i predlozima iz Crne Gore i unutar Elektroprivrede Crne Gore. Shodno tome, održano je nekoliko sastanaka na tu temu. Spremni smo za razgovore i o prošlosti, ali želimo da iniciramo razgovore o budućnosti”, navedeno je u odgovorima RSE iz te kompanije.
Raniji stav direktora Elektroprivrede Republike Srpske Luke Petrovića je bio da Crna Gora “nema šta da traži jer nije učestvovala u izgradnji elektrana”.
Da li je Petrović i dalje takvog stava, RSE nije dobio odgovor.
Istovremeno, iz te kompanije pozivaju čelnike crnogorske Elektroprivrede da razgovaraju o izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, navodeći da bi to Crnoj Gori donijelo mnogo veće benefite.
Kakav je stav Hrvatske o zahtjevu Crne Gore, nije poznato jer iz tamošnjeg Ministarstva gospodarstva nijesu odgovarali na upit RSE
Oprečna mišljenja struke
Crnogorski hidrolog Slavko Hrvačević u razgovoru za RSE iznosi podatke koji su skoro identični sa procjenama Ministarstva energetike.
“Ne rješavanjem ovog pitanja Crna Gora je gubitnik”, ističe on.
S druge strane, beogradski univerzitetski profesor Branislav Đorđević, stručnjak za prirodne resurse Evropskog savjeta, za RSE kaže da se ovo pitanje ne može izmijestiti iz vremena kada je nastalo.
Ističe i da Crna Gora nije učestvovala u njegovoj izgradnji, iako joj je bilo ponuđeno.
Za njega su, kaže, nerealni proračuni da je Crna Gora izgubila milijarde dolara.
“Sada je, po meni, to otvaranje Pandorine kutije i ne vidim da ima mnogo smisla. Brine me i što su ugledni ljudi iz Crne Gore zastupali tezu da ona učestvuje u vodnom potencijalu jer je sliv sa koga voda dotiče u Trebišnjicu jednim dijelom i u Crnoj Gori”, riječi su Đorđevića.
On smatra da takvi proračuni hidroinženjera nijesu utemeljeni.
“Prema toj logici, za HE Đerdap na Dunavu (Srbija i Rumunija) sve zemlje koje su uzvodno, Njemačka, Slovačka, Austrija trebale bi Srbiji da ispostave račun na osnovu tog navodno njihovog vodnog potencijala”, kaže Đorđević, koji je učestvovao realizaciji najvećih hidroenergetskih objekata u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Hrvačević podsjeća da je Đorđević za beogradski Energoprojekat ranije iznio drugačije mišljenje o podjeli vodnog potencijala između Crne Gore i bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske na dijelu Bilećkog jezera.
On je za RSE citirao Đorđevićev nalaz u kome se kaže da je “ukupni hidroenergetski potencijal Bilećkog jezera, koji pripada Crnoj Gori, 20,21 odsto.”
Đorđević, međutim, navodi da je Badinterova komisija stavila tačku na ovakva pitanja, stavom da državi pripada ono “što je u njenim granicama”, te da se u skladu sa tim donose i međunarodne odluke.
Kako do rješenja?
“Treba razgovarati da se uradi neka kompenzacija, ali nikako sa tim radikalnim mjerama da Crna Gora dobije neke milione ili kilovat sate. To sada, prema mom mišljenju, ne bi bilo moguće, te milijarde koje su pominjane. Ja sam bio, prosto, zatečen nelogičnošću takvih proračuna”, kaže Đorđević.
On je stava da Crna Gora ima pravo na nadoknadu za potopljeno zemljište i kompenzaciju za 18 odsto površine Bilećkog jezera na njenoj teritoriji.
Đorđević ističe da bi međunarodna arbitraža u ovom slučaju bila “velika greška”, koja bi skupo koštala, a ne bi se ništa postiglo.
Hrvačević, pak, smatra da bi svaki stručni obrađivač, zajednička komisija, Međunarodni sud pravde ili izabrana arbitraža, raspodjelu riješila u korist Crne Gore.
“Crna Gora, kao titular pripadajućeg dijela vode hidroakumulacije Bilećko jezero, kao javnog dobra, već šest decenija nije ostvarila pripadajuća prava”, naglašava Hrvačević.
On podsjeća da su proračuni prethodnih decenija bili različiti, ali da to pitanje konačno treba riješiti.
