Niz eksplozija odjeknuo je ukrajinskim glavnim gradom Kijevom rano u subotu dok su jedinice protuzračne obrane djelovale na ruske bespilotne letjelice, rekli su Reutersovi svjedoci.
Eksplozije su zabilježene na objema obalama rijeke Dnjepar koja prolazi kroz grad, a nije bilo neposrednih izvješća o žrtvama ili ozbiljnoj šteti.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su protuzračne jedinice krenule u akciju dok su skupine dronova letjele u blizini grada. Rekao je da ruske snage gađaju područja u blizini njegova središta.
Protuzračna aktivnost bila je velika, rekao je, u okrugu Darnytskyi na istočnoj obali Dnjepra, a eksplozije su pogodile i povijesni Podil na suprotnoj obali.
Reutersovi svjedoci izvijestili su o glasnim eksplozijama malo iza ponoći, a nova serija eksplozija u sljedećih 45 minuta pogodila je područja u blizini središnjih četvrti Kijeva.
Svjedoci su rekli da su se sirene za zračnu uzbunu oglasile na istočnoj obali rijeke Dnjepar, ali na zapadnoj obali policija je putem zvučnika upozorila stanovnike na zračnu uzbunu.
Vlasti su ih obavijestile i o mogućim raketnim napadima u područjima regije Kijev koja okružuju glavni grad, gdje su također zabilježene eksplozije.
Upozorenje na zračni napad ostalo je na snazi u dijelu teritorija koji se proteže kroz središnja područja zemlje.
Konstrukcija sa stare autobuske stanice u Budvi pala je na parkirane automobile i pričinila veliku materijalnu štetu, prenosi RTV Budva.
Kako su portalu RTV Budva saopštili iz MZ “Stari grad” na lokaciji kost “Stare autobuske” u toku noći pod udarima jakog vjetra pala je tenda sa obližnjeg objekta, prilikom čega je pričinjena velika materijalna šteta na parkiranim vozilima.
Kako su kazali iz ove MZ niko od nadležnih službi ne izlazi na teren.
Foto RTV Budva
– Na staroj autobuskoj je pala tenda i slomila auta, Niko neće da dođe, policija nije nadležna, komunalno je isključen telefon, a vatrogasci kažu da nije nihova nadležnost – naveli su iz MZ “Stari grad” RTV Budva.
Situacija u južnom Crvenom moru dolazi do nasilnog kaosa koji je posljednji put viđen prije više od deset godina, tokom vrhunca piratske krize u Somaliji. Protekla 24 sata bila su opasna za brodove koji su plovili Crvenim morem, a zabilježeni su incidenti u kojima su napadnuti brodovi Maerska i Hapag Lloyda, a na bulker Navibulgara su se ukrcali pirati, piše Splash247.
Kontejnerski brod kompanije Hapag-Lloyd, Al Jasrah, pogođen je zračnom raketom ranije jutros dok je prolazio morskim prolazom Bab el Mandeb. Raketa je pogodila lijevu stranu broda od 14.500 TEU i jedan je kontejner pao u more, a prijavljen je i požar na palubi.
Iz Hapag-Lloyda potvrdili su napad za Splash247, dodajući da niko od članova posade nije ozlijeđen.
A.P. Moller-Maersk, jedna od najvećih svjetskih brodarskih kompanija, izvijestila je da je njezin kontejnerski brod Maersk Gibraltar također bio gađan raketom u blizini morskog prolaza Bab-el-Mandeb, piše gCaptain. SAD je utvrdio da se radilo o balističkoj raketi ispaljenoj s područja pod kontrolom Hutija u Jemenu.
Srećom, brod nije oštećen i nitko od posade nije ozlijeđen. Maersk Gibraltar, koji plovi pod zastavom Hong Konga, izgrađen je 2016. godine, a ima 119.000 DWT s kapacitetom od 10.100 TEU.
“Sigurnost naše posade i plovila naš je glavni prioritet i poduzimaju se sve moguće sigurnosne mjere kako bismo ih uklonili od opasnosti”, rekao je Maersk u priopćenju.
“Nedavni napadi na trgovačka plovila u morskom prolazu Bab el-Mandeb iznimno su zabrinjavajući. Trenutna situacija dovodi živote pomoraca u opasnost i neodrživa je za globalnu trgovinu”, rekao je Maersk i pozvao na političku akciju za ponovno uspostavljanje sigurnosti u regiji.
Pomorske trgovačke operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO) priopćile su da su primile izvješće od zapovjednika broda koji je prijavio eksploziju otprilike 50 metara udaljenu od lučke četvrti.
Međutim, UKMTO navodi da su prethodno navedenom izvješću, dobili izvješće da su brod kontaktirali subjekti koji tvrde da su “jemenska mornarica” te su im naredili da promijene kurs prema Jemenu. Unatoč tome, brod je nastavio po planiranom kursu i nije bilo daljnje interakcije s napadačima, navodi The Maritime Executive.
Glasnogovornik Hutija rekao je danas da je napad pokrenut tek nakon što brod nije poslušao njihove naredbe. Tvrdili su da je brod pogođen i oštećen napadom drona, no Maersk je za Reuters zanijekao ikakvo oštećenje broda i ponovio da je posada na sigurnom.
Na drugom mjestu, u napadu koji podsjeća na napade somalijskih pirata, jučer su se na bulker Ruen od 41.600 DWT pod vlasništvom Navibulgara ukrcali neidentificirani napadači. Posada se zatvorila u brodsku citadelu i smatra se sigurnom, ali incident je u tijeku.
Poznato je da su somalijski pirati oteli nekoliko manjih brodova posljednjih tjedana s ciljem otmice većih brodova i vjerojatnog držanja posade za otkupninu, piše Splash247.
“Očekujte da će ukrcaji, bespilotne letjelice i napadi raketama nastaviti eskalirati u ovoj regiji u doglednoj budućnosti. Uz probleme s bespilotnim letjelicama i raketama, bilo je i brojnih izvješća o malim plovilima i helikopterima uočenim u patrolama unutar regije, što bi moglo dovesti do daljnjih prijetnji brodarstvu,” upozorila je Dryad Global, britanska konzultantska tvrtka za pomorsku sigurnost.
“Ovi su napadi postali prevladavajući posljednjih tjedana i mogli bi dovesti do promjene trgovinskih obrazaca, povećanih konvoja brodova i potencijalno viših troškova osiguranja”, sugerirali su ranije ovog tjedna analitičari pomorskog prometa u investicijskoj banci Jefferies.
U oktobru je kroz hrvatske zračne luke prošlo 966 tisuća putnika što je 5,6 posto više nego u listopadu prošle godine, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS).
Najviše putnika bilo je u zračnoj luci Zagreb, 348 hiljada, što je porast od 9,1 posto u odnosu na lanjski listopad. Slijedi zračna luka Split s 270 tisuća prevezenih putnika što je porast od 12,8 te zračna luka Dubrovnik s 242 tisuće prevezenih putnika ili 11,7 posto više u odnosu na oktobar 2022. godine.
U zračnoj luci Zadar istovremeno je bilo 77 hiljada putnika, što je pad od 28,8 posto.
Najveći porast prometa putnika od 249,8% u odnosu na oktobar 2022. ostvarila je zračna luka Osijek, ali na malom ukupnom broju putnika.
Najgušći međunarodni putnički promet u oktobruu ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke s 235 hiljada putnika što je za 10,2 posto više u odnosu na oktobar 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine i Francuske.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u listopadu iznosio je 718 tona što je pad od 12 posto u usporedbi s oktobrom 2022. godinom.
U Tivtu je sinoć zapaljeno čak šest kontejnera na različitim lokacijama u gradu, od Seljanova do Kalimanja, saopšteno je iz Službe zaštite i spašavanja.
Takozvana “kontejner mafija” je ponovo aktivna, ali ono što zabrinjava jeste što se uglavnom radi o mlađim licima koja vješto izmiču sankcijama.
Pripadnici SZS uspjeli su večeras da odgovore na ovu raširenu akciju, međutim, postavlja se pitanje šta bi bilo da je usljed orkanske bure došlo do požara na otvorenom koji bi se teško mogao kontrolisati.
Ovo je, nažalost, postala redovna pojava. Tokom ove godine, skoro svakodnevno, tivatski vatrogasci intervenišu i troše resurse zbog nedostatka nečije osnovne kulture i zabave.
Zapaljeni su kontejneri na Seljanovu kod školskog igrališta, Zelene pijace, Eko pumpe, Kalimanju i kod SMŠ “Mladost”.
Iz Službe zaštite i Komunalonog preduzeća su više puta apelovali na građane da ne pale kontejnere, jer osim izazivanja opasnosti i uništavanja imovine, dolazi do trajnog oštećenja kontejnera koji bivaju neupotrebljivi.
Opština Herceg Novi protiv je najavljenih izmjena Zakona o finansiranju lokalne samouprave kojima je, između ostalog, predviđeno da se opštinama u primorskoj i centralnoj regiji smanji udio u ustupanju prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica.
Tako će primorske opštine umjesto 50 odsto koje dobijaju sada, ubuduće dobijati 40 odsto od poreza naplaćenog od zaposlenih koji imaju prebivalište na njihovoj teritoriji.
Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić podsjeća da lokalne samouprave na primorju tek dvije godine dobijaju 50% po osnovu ustupanja prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, te da su do kraja 2021. godine dobijale svega 12 %. Novo umanjenje prihoda po tom osnovu vidi kao problem jer su, kako je rekao, primorske lokalne samouprave motor razvoja cijele države.
-I sada imamo neravnomjernu raspodjelu kada se uzme u obzir državni budžet. Jer ako se najviše sredstava prihoduje iz primorskih opština u njih se treba ulagati deset puta više nego što je to bilo u prethodnom periodu. U kapitalnom budžetu države sa pozicije Uprave za saobraćaj nemate ni jednu investiciju za Opštinu Herceg Novi iako smo mi tražili da se izdvoje sredstva za sanaciju puta Meljine – Petijevići, za sanaciju magistrale, za sanaciju puta ka GP Kobila. Ništa od toga nemamo, a vidimo da se sjevernoj regiji opet izdvajaju ogromna sredstva a da se ponovo smanjuju prihodi primosrkim opštinama da bi se njima izašlo u susret i abolirao na neki način i određeni nerad. Ako se ne bude nešto preduzelo, prvenstveno po pitanju putne infrastrukture Crna Gora će gubiti kao turistička destinacija, ocijenio je predsjendik hercegnovske Opštine.
Katić podsjeća da je Budžet opštine za 2024. planiran na skoro 30 miliona eura i da će odluka ukoliko bude usvojena uticati na tu projekciju.
-Mi smo planirali 3, 5 miliona eura od poreza na dohodah fizičkih lica, ako umanjite tih 10 % to je 350 000 eura manje. To nije neki iznos ali nije pravedno da se stalno oduzima od lokalnih samouprava. Zašto se država nekada ne odrekne svojih prihoda, npr. prihoda po osnovu PDV, poreza na dobit, igara na sreću. Uvijek je najlakše oduzeti lokalnim samoupravama, zaključio je Katić.
Predlogom Vlade o izmjenama zakona o finansiranju lokalnih samouprava udio od prihoda na porez na dohodak fizičkih lica smanjuje se i sjevernim opštinama sa 100 na 89 odsto, ali će se njima raspodijeliti 10 odsto poreza naplaćenog u centralnoj i primorskoj regiji. Prema procjeni Ministarstva finansija, tako će dobiti 10 miliona više prihoda. Kako je navedeno, taj novac će se kao dotacije dijeliti sjevernim opštinama u skladu sa stepenom razvijenosti, o čemu će ministarstvo donijeti poseban podzakonski akt.
Trajanje popisa staovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori produženo je za 10 dana, odnosno do 28. decembra, odlučila je Vlada na telefonskoj sjednici.
Vlada je na današnjoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o utvrđivanju perioda sprovođenja popisa stanovništva, domaćinstava i stanova i referentnog momenta popisa.
Dokumentom je popis produžen za 10 dana odnosno do 28. decembra.
Vlada je donijela i Odluku o izmjenama Odluke o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini. Tom odlukama naknada članovima komisija je sa 100 eura uvećana na 200 eura.
Miljenko „Mike” Grgić, slavni američki vinar hrvatskog porijekla, umro je u dobi od 100 godina.
„Shvatio sam da se vina ne rade samo glavom i osjetilima. Morate ga raditi i sa srcem”, uvod je u Grgićev nekrolog, objavljen na službenoj stranici njegove vinarije Grgich Hills Estate, smještene u dolini Napa u Kaliforniji.
Grgich je rođen 1. aprila u selu Desne, na pola puta između Ploča i Metkovića, u obitelji s 11 djece koja je imala malu vinariju, vinograd i vinarsku tradiciju. Grgić je kasnije studirao vinarstvo na sveučilištu u Zagrebu, a u Sjedinjene Države se uputio 1954., nezadovoljan komunističkim vlastima u Jugoslaviji, putem Zapadne Njemačke i Kanade, stoji u nekrologu.
Tamo se polako probijao u vinarskom svijetu, pokrenuvši i svoju vinariju, a najslavnije postignuće bilježi 1976. kad je njegov chardonnay na natjecanju u Francuskoj pobijedio vina te države na ‘slijepom’ testiranju.
Taj je događaj šokirao enologe i katapultirao dolinu Napa u jednu od vodećih vinarskih regija na svijetu, a i inspiriralo zemlje poput Čilea i Argentine da se natječu s europskim vinima.
Grgić – foto Jagoda Bush
„Kralj chardonnaya” preminuo je sa 100 godina, što je dob koju je naveo kao svoj cilj, piše San Francisco Chronicle.
Pobjednička boca iz Pariza uvrštena je u Nacionalni muzej američke povijesti Smithsonian, kao i beretka po kojoj je bio slavan.
Montažne novogodišnje kućice zakupljene od strane tivatskih ugostitelja na gradskoj rivi Pine u Tivtu zvanično će početi s radom u subotu 16. decembra.
Novogodišnji program će biti otvoren u 17 sati uz nastup tivatskog ansambla Toć.
Tokom trajanja programa do 14. januara, tivatska riva Pine, kroz bogatu gastro ponudu i raznovrsni muzički program biće mjesto druženja i dobrog raspoložena. Karusel za najmlađe će biti postavljen na guvnu.
Ugostitelji su dogovorili organizaciju muzičkog programa na svoj trošak u danima kada nije predviđen zvanični program, što su najavili za 18. i 22. decembar.
Ono što nas u Tivtu očekuje u predstojećim prazničnim danima:
16.12. – Ansambl Toć, od 17:00- 19:00 h
17.12. – Bane Nedović, od 17:00- 19:00 h
23.12. – Škuribanda bend, od 17:00- 19:00 h
24.12. – Castel Nuovo, od 17:00- 19:00 h
30.12. – Dječija nova godina, od 11:00- 14:00 i od 16:00- 18:00 h
31.12. – Bojan Delić i HARIS DŽINOVIĆ
01.01. – Dnevna zabava – Pljevaljski tamburaši 12:00- 14:00 h
01.01. – Akademia bend i ACO PEJOVIĆ
02.01. – Milky Wave, od 17:00- 19:00 h
06.01. – Pljevaljski tamburaši, od 12:00-14:00 hi od 16:00-18:00 h
07.01. – Darko Martinović, od 17:00- 19:00 h
13.01. – Jelena Zvicer, od 17:00- 19:00 h
14.01. – Jelena Božović, od 17:00- 19:00 h
Najuticajniji komercijalni mediji u Crnoj Gori su u posjedu, ili pod kontrolom stranih vlasnika, kazao je izvršni direktor BIRN-a Crne Gore Vuk Maraš, dodajući da ne postoji javno dostupan sistem mjerenja publike.
On je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljena baza vlasništva u medijima u Crnoj Gori, rekao da su u okviru istraživanja obuhvatili najuticajnije štampane, eletronske – televizije i radio stanice, i onlajn /online/ medije.
Maraš je naveo da je jedan od ključnih nalaza istraživanja da je Crna Gora, od svih zemalja u regionu, vjerovatno najizloženija stranom vlasništvu.
„Ključni vlasnici najvećeg dijela nauticajnijih medija, uz nekoliko izuzetka, su strani vlasnici, koji većinski ili u potpunosti kontrolišu crnogorske medije“, kazao je Maraš.
Prema njegovim riječima, to je kod nekih medija i dijela građana izazvalo određenu vrstu zabrinutosti, zbog činjenice da se mediji dominantno kontrolišu iz stranih zemalja.
Maraš je kazao da je pozitivna stvar to što se to dominantno dešava u oblasti elektronskih medija, koji podliježu regulativi Crne Gore, kontroli, odnosno regulaciji od Agencije za elektronske medije (AEM).
Kako je dodao, činjenica da AEM reguliše i kontroliše rad medija omogućava da svi mediji koji postoje u Crnoj Gori, bez obzira na vlasnike, moraju poštovati crnogorske standarde i zakonodavstvo.
„Veliki problem je činjenica da su u Crnoj Gori onlajn mediji “ni na nebu ni na zemlji”. Oni nemaju nikavu regulaciju“, poručio je Maraš.
On je rekao da ne postoje bilo kakvi mehanizmi koji bi osigurali da se zna ko stoji iza tih medija.
„Onlajn mediji u Crnoj Gori mogu biti najveća nepoznanica, a zbog sve većeg porasta konzumacije informacija preko interneta, u jednom trenutku mogu biti ozbiljna prijetnja za medijsko tržište u Crnoj Gori, u smislu dezinformacija, sakrivanja vlasništva“, dodao je Maraš.
To je, kako je naveo, ozbiljan set problema, koji, takođe, zakonodavstvo može da riješi.
„Ono što je bio jedan od nalaza jeste da u Crnoj Gori u određenom broju medija imamo vlasnike za koje nijesmo mogli da utvrdimo ko su zaista ti ljudi“, kazao je Maraš.
Prema njegovim riječima, zabrinjava tendencija da su vlasnici određenih medija u Crnoj Gori fizička lica za koja ne postaje nikakvi javni podaci o tome ko su, kakve su njihove biografije, da li su oni stvarno vlasnici tih medija ili možda služe kao „prikriveno vlasništvo za neke druge osobe“.
Maraš je kazao da je to nijesu mogli da utvrde, i da to ni država ne zna, jer se oni zakonito vode kao zvanični vlasnici.
„Zabrinjava činjenica da svako u Crnoj Gori može bez ikakvog novca da formalno postane vlasnik određenog medija, da ne znamo pod kojim uslovima je neko postao vlasnik medija, da utiče na javno mnjenje, a da ne mora da polaže odgovornost bilo kome, počev od regulatora, samoregulacije do građana“, naveo je on.
U Crnoj Gori je, smatra Maraš, potrebno smanjiti prostor za takav uticaj tako što bi se obezbijedila adekvatna provjera krajnjih vlasnika i osiguralo da osobe koje imaju vlasništvo u medijima moraju da pruže osnovne informacije javnosti i nadležnim državnim organima.
Maraš je, na pitanje kako riješiti problem sa neregistrovanim portalima, kazao da je, po regulativama i međunarodnim standardima, vrlo opasno tjerati medije da moraju da se registruju, iz razloga što bi onda bilo omogućeno državama da ne odobre registraciju.
To bi, kako je dodao, moglo da se suštinski zlupotrijebi kao cenzura.
„Razmujem da je Vlada izbjegavala da propisuje obaveze, i one se zaista moraju vrlo pažljivo izvagati, da ne bi na bilo koji način došli u sitauciju da neko utiče na medije ili da im brani da rade, ali neki minimum standarda se mora propisati“, istakao je Maraš.
On je rekao da Vlada mora raditi sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom da im, kako je naveo, objasni specifičnosti Crne Gore i da onda omogući da se neka vrsta kontrole uvede.
„Ono što je bio ključni nalaz prilikom određivanja uzorka jeste činjenica da je Crna Gora, nažalost, jedna od zemalja koja ima najgore poznavanje sopstevnog tržišta. Nemamo zvanične i kredibilne informacije o veličini medijskog tržišta“, naveo je Maraš.
Kako je kazao, drugi veliki problem je što u Crnoj Gori ne postoji nikakvo zvanično mjerenje publike.
„Što se televizija tiče, neki telekomunikacioni operateri rade svoja istraživanja. Međutim, problem je što ti podaci nijesu javno dostupni“, rekao je Maraš.
On je kazao da ne postoji nezavisna institucija koja sve to obrađuje, da javnost nema pristup tim informacijama, jer su one povjerljive i predstavljaju privatno vlasništvo.
„Kada govorimo o onlajn publikacijama, situacija je još gora“, dodao je Maraš.
Situacija je, kako je naveo, loša i kada su u pitanju radio stanice i novine.
Tu, kako je kazao Maraš, takođe ne postoji nikakva zvanična metrika, osim obaveze štampanih medija da objave tiraž.
„Međutim, on nam ne govori ništa, jer se novina i te kako koristi od više osoba, da ne govorimo o ugostiteljskim objektima, gdje jednu novinu pročita na desetine ljudi“, dodao je Maraš.
On je poručio da je država u obavezi da, kroz buduće izmjene zakonodavstva, omogući da se na sistemski, kredibilan i objektivan način prikupljaju informacije o tome kakvo je medijsko tržište, da bi se medijima omogućilo dalje razvijanje.
