U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika

0
U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika
Monstat

U Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine, pokazali su preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović rekao je na konferenciji za novinare da su prikupljeni podaci o 217.441 domaćinstvu i 396.873 stana.

On je kazao da su ukupno popisane 673.203 osobe.

„Popis je uspješno realizovan, a naš dalji rad nastavljao profesionalno i u skladu sa zakonom“, rekao je Pejović.

On je kazao da sada slijede unos i obrada podataka.

Pejović je naglasio da su podaci podložni su promjeni do objavljivanja konačnih rezultata.

Monstat press

Pomoćnica direktora Monstata Snežana Remiković je kazala da je broj stanovnika u odnosu na 2011. porastao dva odsto.

Ona je navela da je rast broja domaćinstava još veći nego kada je u pitanju stanovništvo, a kod stanova je zabilježen rast od 26 odsto.

Remiković je istakla da je najveći broj stanovnika u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju.

“U ove četiri opštine je skoncentrisano nešto više od 50 odsto stanovništva”, rekla je Remiković.

Remiković je kazala da je najmanje stanovnika u Šavniku, a slijede Plužine i Žabljak.

Ona je istakla da je porast broja stanovnika zabilježen u 13 opština.

Kako je kazala, u Podgorici je broj stanovnika povećan za oko 22 hiljade, a toliki je ukupan rast u svim drugim opštinama.

Remiković je rekla da je u Plužiniama zabilježen najveći pad broja stanovnika u odnosu na konačne podatke iz 2011. godine, od 31 odsto.

Ona je navela da je najveći rast broja domaćinstava zabilježen u Podgorici, Nikšiću, Baru i Bijelom Polju, dok je najamnju broj u Šavniku, Plužinama i na Žabljaku.

„To povećanje je najverovatnije uslovljeno cijepanjem nekih tradicionalnih višeporodičnih domaćinstava, pa je za očekivati da u konačnim podacima, kada budemo govorili o karakteristikama domaćinstava, imamo više jednoporodičnih domaćinstava“, kazala je Remiković.

Ona je navela da je, prema preliminarnim podacima, u Crnoj Gori prosječan broj članova domaćinstva 2,9.

„Najveći broj je u Tuzima, gdje je prosječno 4,2 člana po domaćinstvu, dok je u Budvi najmanje 2,5“, dodala je Remiković.

Ona je, govoreći o stanovima, kazala da je tu zabilježen najveći rast, što je moguće rezultat veoma intenzivne gradnje.

„Najveći broj stanova u odnosu na postojeći bio je u Tivtu, Ulcinju i Budvi. A u svega tri opštine imamo mali pad broja stanova“, rekla je Remiković.

Ona je ocijenila da je do smanjenja broja stanova u tim opštinama došlo zbog napuštanja i manjeg broja popisanih stambenih jedinica.

Remiković je navela da u Crnoj Gori postoji 277 naselja koja imaju manje od deset stanovnika, a samo 95 koja imaju više od hiljadu stanovnika.

Na pitanje da li je nešto promijenjeno u metodologiji popisa u odnosu na 2011. godinu pa je broj stanova mnogo veći, ili je to rezultat povećanje gradnje, Remiković je rekla da nije bilo promjene metodologije i da se to tumači intenzivnom izgradnjom.

Ona je kazala da nije bilo promjene metodologije ni u dijelu stanovništva, dok je promjena bilo samo kod domaćinstava.

Upitana da li mogu reći procenat stranaca, Remiković je rekla da je to jedna od karateristika stanovništva i da je, da bi imali bilo koju karakteristiku stanovništva, neophodno prvo unijeti i obraditi podatke.

„U ovom trenutku ne raspolažemo podatkom koliki je uticaj stranaca na broj stanovnika, već će taj podatak biti dostupan nakon unosa i obrade podataka“, kazala je Remiković.

Na pitanje da li mogu da pretpostave da je to jedan od razloga za porast broja stanovnika, Remiković je kazala da mogu da pretpostave, ali da na broj stanovnika utiču i prirodni priraštaj, migraciona kretanja u Crnoj Gori, ali i međunarodne migracije.

„Svaki od tih faktora sigurno ima uticaj na promjenu broja stanovnika“, rekla je Remiković.

Na pitanje da li brojka od 633.158 uključuje i dijasporu, ona je rekla da taj broj ne obuhvata dio dijaspore i ponovila da su popisane 673.203 osobe.

„To znači da ta razlika može, ali ne mora, biti dijaspora, jer se tokom obrade mogu utvrditi određeni slučajevi duplikata“, navela je Remiković.

Upitana kako se objašnjava rast od deset hiljada stanovnika u Crnoj Gori, jer država ima negativan prirodni priraštaj i velike migracije, Remiković je kazala da će analize na osnovu konačnih podataka ukazati u kojoj mjeri stranci utiču na taj broj.

Pejović je, odgovarajući na isto pitanje, kazao da u ovom momentu ne mogu reći da je došlo do porasta broja stanovnika.

„Stranci se uključuju u ovaj broj 633 hiljade, samo što u ovom momentu ne možemo izdvojiti broj stranaca. Sačekaćemo unos i obradu podataka“, istakao je Pejović.

Na pitanje zašto danas nema podataka o naciji, vjeri i jeziku i jesu li ti podaci obrađeni, Pejović je rekao da su današnji preliminarni rezultati na bazi rezultata izvedenih po popisnim krugovima.

„Nemoguće je izvesti nijednu drugu karakteristiku stanovništva, a da pritom podaci nijesu unešeni“, kazao je Pejović.

On je istakao da je u srijedu izvršen izbor kandidata za operatere, koji će započeti unos podataka 1. februara.

„Unos podataka može trajati do šest mjeseci, što ne znači da će nužno trajati toliko, možda ćemo završiti i za tri mjeseca. I tek nakon unosa podataka, sprovedenih statistisčkih kontrola i obrada i uparivanja sa svim ostalim raspoloživim administrativnim izvorima podataka imaćemo konkretne podatke i o drugim obilježjima stanovništva“, naveo je Pejović.

On je kazao da će podatke sukcesivno objavljivati u drugom dijelu godine.

Pejović je naglasio da su danas predstavljeni „sirovi“ podaci koji nijesu u potpunosti uporedivi sa konačnim podacima iz 2011. godine.

Upitan zašto je specifikacija za izradu softvera proglašena tajnom i na koji način je moguće da dođe do curenja podataka tako, Pejović je rekao da u specifikaciji postoji algoritam i da ne bi bilo poželjno da taj algoritam postane javan, kako se ne bi davala prednost hakerskim napadima.

„To je jedini razlog zašto je specifikacija označena oznakom tajnosti“, kazao je Pejović.

On je naveo da je tenderska dokumentacija za izradu softvera spremna i da će, nakon što bude usvojen plan javnih nabavki krajem mjeseca, tender biti raspisan.

Pejović je naveo da ima informaciju da će narednih dana opozicija predložiti novog predsjednika komisije za popis.

Na pitanje zašto nekim instruktorima i popisivačima nijesu isplaćeni honorari, on je kazao da su popisvači i instruktori svoj posao odradili maksimalno profesionalno i pošteno i podsjetio da budžet za novu godinu postaje operativan u drugom dijelu januara.

On je rekao da je više od 50 odsto opština dostavilo konačne finansijske obrasce Monstatu i apelova na ostale opštine da te obrasce dostave Monstatu.

„Vjerujem da će do kraja ove, ili početkom sljedeće sedmice, budžet biti operativan, i mi ćemo za opštine koje su svoj posao obavile prebaciti sredstva i moći će da se započnu isplate“, rekao je Pejović.

Kako je kazao, kasnije isplate su uslovili tehnički problemi državne administracije.

Pejović je rekao da najviše finansijskih obrzaca fali iz Glavnog grada.

Ko je i zašto srušio avion s ukrajinskim zarobljenicima?

0
Ko je i zašto srušio avion s ukrajinskim zarobljenicima?
Volodimir Zelenski

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je međunarodnu istragu nakon pada aviona u kojem su poginuli ukrajinski ratni zarobljenici. Istodobno, Kremlj je osudio “monstruozni čin” Ukrajine, a zakazana je i izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a.

U padu avion u Belgorodskoj oblasti nadomak rusko-ukrajinske granice, prema tvrdnjama Rusije, poginulo je 65 ukrajinskih zarobljenika. Rusija tvrdi da je Ukrajina ta koja je oborila transportni zrakoplov, dok ukrajinska strana navodi da im nije rečeno da osiguraju zračni prostor kao u prijašnjim razmjenama zarobljenika.

Sve su oči uprte u Rusiju, koja prstom pokazuje na Kijev. List Ukrainska Pravda najprije je jučer ujutro napisao pa zatim povukao informaciju da je ukrajinska vojska oborila zrakoplov Iljušin-76 za koji se vjerovalo da je prevozio ruske projektile. Rusi pak tvrde da je srušen zrakoplov s ukrajinskim ratnim zarobljenicima.

– Očito je da se Rusi igraju sa životima ukrajinskih zarobljenika i članova njihovih obitelji te emocijama cijele naše nacije. Moraju se utvrditi sve jasne činjenice, naravno u mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na to da se zrakoplov srušio na ruskom teritoriju. Čuo sam izvješće vrhovnog zapovjednika i Glavnog stožera. Obavještajna služba istražuje sve okolnosti, naša će država inzistirati na međunarodnoj istrazi, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Rusija poručuje da nema preživjelih među 74 putnika od kojih su prema njihovim navodima 65 bili ukrajinski ratni zarobljenici. U Kijevu prema tim tvrdnjama postoji skepticizam. Avion je poletio s aerodroma Čkalovski blizu Moskve i letio prema Belgorodu. Pao je u polje kod sela Jablanova, 70 kilometara od Belgoroda.

Lavrov: Izvanredna sjednica VS-a

Moskva kaže da je Ukrajina srušila avion uz pomoć protuzračne obrane te da je Kijev znao kojom rutom putuju ratni zarobljenici jer je razmjena zarobljenika dogovorena na kontrolnoj točki Kolotilovka na rusko-ukrajinskoj granici. Vijeće sigurnosti u četvrtak se zbog tog slučaja hitno sastaje na zahtjev Moskve.

– Rušenje ruskog transportnog zrakoplova Iljušin-76 teroristički je čin. Ukrajinski ratni zarobljenici prevoženi su u Belgorodsku oblast, za sljedeću razmjenu dogovorenu između Moskve i Kijeva. Umjesto da se ona provede, ukrajinska strana na avion je izvela protuzračni raketni napad iz Harkivske oblasti, koji je za njega bio koban. Prije jednog sata zatražili smo hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, , poručio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Kremlj osuđuje “monstruozni čin” Ukrajine

– Činjenica da su pobili vlastite zarobljenike, svoje građane koji su se praktički trebali vratiti kućama za 24 sata, to je monstruozan čin. Nitko ne može reći kakav će to utjecaj imati na izglede za produljenje procesa, rekao je glasnogovorik Kremlja Dmitrij Peskov. Ustvrdio je da Kijev nije ni potvrdio ni demantirao da je avion oboren ukrajinskim oružjem.

U zraku bio još jedan avion sa zarobljenicima?
Podaci o osobama koje su bile u tom avionu ne mogu se neovisno provjeriti.

– Nemamo dovoljno informacija da bismo komentirali ovu zrakoplovnu nesreću. Bilo bi nerazborito nagađati jer ne znamo koliko su izvještaji istiniti, izjavio je glasnogovornik američkog vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.

Poraz odbojkašica na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo

0
Poraz odbojkašica na startu kvalifikacija za Evropsko prvenstvo
odbojka-reprezentacija

Ženska juniorska reprezentacija Crne Gore (odbojkašice rođene 2005. godine i mlađe) poražena je od Grčke nakon pravog maratona i velike borbe koja je trajala pet setova, rezultatom 3:2 (25:13, 25:11, 23:25, 23:25, 16:14), u prvoj utakmici Zonskih kvalifikacija za U20 Evropsko prvenstvo 2024.

Nakon veoma slabe igre naše selekcije u prva dva seta koja su odbojkašice Grčke lako osvojile, selektor Mladen Miladinović je dao šansu najmlađim članicama naše selekcije, koje su odigrale veoma dobro, uspjele da osvoje naredna dva seta i utakmicu odvedu u peti odlučujući set.

U petom setu viđena je prava drama, juniorke Grčke imale su prednost 8:4 i 11:6, ali su izabranice selektora Miladinovića uspjele da se vrate u meč (12:12), nakon čega nisu dozvolile Grkinjama da iskoriste dvije meč lopte pri rezultatu 14:12, već su stigle do drugog izjednačenja 14:14. Na kraju, nažalost, ključni set pripao je odbojkašicama Grčke (16:14).

Za našu selekciju najefikasnije su bile kapitenka Gordana Madžgalj i Darja Popović sa po 15 osvojenih poena, devet je upisala Viktorija Čoković, a osam Kristina Božović. Na drugoj strani, dominirala je Dimitra Nanu sa 27 poena.

U20 reprezentacija Crne Gore u četvrtak od 17 sati igraće protiv selekcije Srbije u utakmici grupe B, a istog dana igraće Rumunija i Kosovo u grupi A. Prvog takmičarskog dana, u našoj grupi Srbija je slavila protiv Grčke rezultatom 3:0, dok je u grupi B Turska bila bolja od Rumunije takođe maksimalnim rezultatom 3:0.

Grčka – Crna Gora 3:2

(25:13, 25:11, 23:25, 23:25, 16:14)

Grčka: Drempela 2, Garagani 9, Katsali, Zeimpeki, Bitsaksi (libero), Dimitriou 9, Tikmandu 17, Terzaki (libero), Nanou 27, Zaferiu 1, Darge, Pitsuli, Priniotaki 15, Margaritopulu.

Crna Gora: Krunić (libero), Matunović 1, Krivokapić, Veličković (libero), Đukić 4, Anđelić, Kovačević, Madžgalj 15, Mitrović 5, Ćetković 2, Rakočević 7, Božović 8, Popović 15, Čoković 9.

Pomoćni trener reprezentacije Crne Gore je Srđan Crnojački, trener OK Herceg Novi.

Potpisan Memorandum o saradanji Muzej i galerija Tivat i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore

0
Potpisan Memorandum o saradanji Muzej i galerija Tivat i Prirodnjačkog muzeja Crne Gore
Čađenović i Đukić

Dr Natalija Čađenović direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore i Danijela Đukić direktorica JU Muzej i galerija Tivat potpisale su Memorandum o saradnji, što je prvi korak ka realizaciji brojnih aktivnosti koje se planiraju realizovati u tivatskom muzeju.

Memorandumom je definisano da će dvije institucije sarađivati na razvijanju i održavanju zajedničkih programa, konferencija, radionica i drugih događaja; organizacija zajedničkih nastupa u vidu promocija, manifestacija i edukacija sa posebnim naglaskom na organizaciju izložbi na kojima bi se prezentovali rezultati zajedničkih aktivnosti; zajedničku pripremu projektnih prijedloga koji bi se finansirali iz nacionalnih ili međunarodnih fondova; razmjena informacija od značaja za ostvarivanje saradnje; razmjena primjera dobre poslovne prakse.

Direktorice su se usaglasile da prva aktivnost bude otvaranje izložbe interaktivnog karaktera za djecu školskog uzrasta u Tivtu, dok će JU Muzej i galerija Tivat u toku trajanja izložbe organizovati konferenciju kojom se planira skrenuti pažnja na održivost, klimatske promjene i održivo razvojne ciljeve.

Pobrić, Čađenović, Đukić

Potpisivanju Memoranduma prisustvovala je menadžerka Opštine Tivat Patricia Pobrić koja je podstakla saradnju dvije institucije prepoznajući značaj saradnje u domenima razmjene iskustava, promocije održivosti, međuinstitucionalnoj saradnji i mobilnosti.

Program Svetosavskih svečanosti 2024.

0
Program Svetosavskih svečanosti 2024.
Program Svetosavskih svečanosti

Srpska pravoslavna crkvena opština kotorska i Srpsko pjevačko društvo (SPD) „Jedinstvo (1839) Kotor obavještavaju o programu Svetosavskih svečanosti 2024. godine.

Na Svetosavskoj akademiji u crkvi Sv. Nikole u kotorskom Starom gradu, danas (četvrtak 25. januar), besjediće prof. dr Drago Perović sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Početak je u 19 sati.

U petak 26. januara u 18 sati u crkvi Sv. Nikole je svečano večernje.

U subotu 27. januara, na Savindan, u 8 sati je jutrenje, a u 10 Sveta liturgija sa rezanjem slavskog kolača.

U 11 i 30 ispred crkve biće priređen doček Gradske muzike Kotor.

U crkvi Sv. Petra Cetinjskog u 16 sati služiće se večernje, nakon kojeg će biti priređena Dječija akademija.

Dječija akademija u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ u Starom gradu, uz predstavu „Najmudriji princ“ polaznika kotorske škole vjeronauke, počeće u 18 sati.

Slava SPD „Jedinstvo“ je u Riznici SPCO Kotor u 20 sati.

Austrian Airlines za Dubrovnik i Split već u martu

0
Austrian Airlines za Dubrovnik i Split već u martu
Foto – Austrian Airlines

Austrijski nacionalni zrakoplovni prijevoznik Austrian Airlines (OS/AUA), član globalnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika Star Alliance, počet će s prometom na ljetnim sezonskim linijama u Hrvatskoj već u drugoj polovici marta. Iako će predstojeći ljetni red letenja biti na snazi službeno od 31. marta, Austrian Airlines na linijama iz Beča za Dubrovnik i Split počet će s prometom sedmicu ranije.

Obje linije su planirane s početkom prometa istovremeno, od subote 23. marta. Za Dubrovnik je u ponudi 5 dodatnih letova, srijedom, petkom, subotom i nedjeljom, dok su za Split planirana četiri dodatna leta, i to srijedom, subotom i nedjeljom.

Opozicija: Otoci i priobalje ostaju bez ribara

0
Opozicija: Otoci i priobalje ostaju bez ribara
Photo: Boka News

Opozicioni saborski zastupnici upozorili su u srijedu da zbog loših politika hrvatski otoci i priobalje ostaju bez ribara i ribarstva kao tradicionalne gospodarske djelatnosti, dok vladajući odgovaraju da je ograničavanje izlova ribe poljoprivredna politika Evropske unije.

”Prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju bilo je otprilike 25 hiljada ribara na otocima i u priobalju, a sada ih je samo oko 3500, od kojih je aktivno njih 40 posto”, upozorila je zastupnica SDP-a Boška Ban Vlahek tijekom rasprave o izmjenama Zakona o morskom ribarstvu i Zakona o akvakulturi.

Ostali ribari su, dodala je ‘poluaktivni’ ili ne ribare jer im se ne isplati, s obzirom da prema pravilnicima imaju pravo uloviti samo pet kilograma ribe za prodaju.

”Doveli smo se u situaciju da gotovo više nemamo ribara koji bi mogli svojim ribarskim tradicijskim alatima, mrežama i parangalima, loviti za vlastitu prehranu i legalnu prodaju te tako popuniti obiteljski budžet”, ustvrdila je zastupnica, predloživši vraćanje dozvola za mali obalni ribolov.

Zastupnik Mosta Marin Miletić smatra da uskoro neće imati tko loviti ribe zbog sve manje ribarske flote. Hrvatska je, dodao je, 2013. imala ukupno 2005 koća i plivarica, a 2020. taj se broj smanjio na 1552.

Miletić (Most): Dobio sam osjećaj da sve ide prema gašenju hrvatskog ribarstva

”U razgovoru s ribarima i ljudima na otocima dobio sam osjećaj da sve ide prema gašenju hrvatskog ribarstva. Možda ćemo imati dvije ili tri velike firme kojima će netko pogodovati. I tako će netko okretati milijune na tuni, a vi mali ribari, prošlo je vrijeme za vas”, izjavio je zastupnik Mosta.

Zastupnik iz kluba Socijaldemokrata Nikša Vukas također je prozvao resorno ministarstvo da ne pomaže malim ribarima niti potiče mlade ljude koji žive na otocima da se bave ribarstvom ako bi to htjeli.

”Na Mljetu ste zabranili domicilnom stanovništvu da u zoni Nacionalnog parka može ribariti. Pa pustite im jednu, dvije mreže, kamo sreće da ti ljudi ostanu tu živjeti i da mogu raditi”, rekao je.

Vukas je kao dobar primjer istaknuo Italiju jer ”izbjegava Europsku uniju koliko god može”, dok Hrvatska odmah prihvaća sve što treba.

”Mi odmah sve dogovorimo, i elektronski očevidnik i raznu opremu, tako da bi naši brodovi trebali izgledati kao ‘space shuttle’. Ne znam tko će s njima ribariti”, naglasio je zastupnik Socijaldemokrata.

Jenkač (HDZ): Oporba prije tražila veća ograničenja izlova riba

HDZ-ov zastupnik Siniša Jenkač prigovorio je oporbenim zastupnicima da su u prijašnjim raspravama vezanim uz poljoprivredu tražili veću zaštitu okoliša i veća ograničena glede izlova riba, da bi sada izražavali bojazan da mali ribari neće više moći loviti ribu.

“Čitava poljoprivredna politika Europske unije ide prema tome da se ograniči izlovljavanje ribe, ali koliko čujem, ribe ima tako da nema straha za ribu. Ono o čemu bi trebalo razmisliti jest mogućnost nasljeđivanja ribarskih dozvola za te male ribare, tako da ova djelatnost ostane u obitelji, u tradiciji”, kazao je Jenkač.

Zakonom o morskom ribarstvu utvrđuju se ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja, zaštita obnovljivih bioloških bogatstava, uvjeti obavljanja ribolova, upravljanje ribarskom flotom i nadležna tijela za potpore u ribarstvu, rekao je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.

Odbacio je navode iz redova oporbe o lošem stanju hrvatskog ribarstva, istaknuvši pozitivan trend u vanjskotrgovinskoj bilanci.

“U 2022. godini izvezeno je 66 tisuća tona ribe vrijedne 312 milija eura, a uvezeno je tri tisuće tona manje, no s daleko manjom financijskom vrijednošću. Dakle, izvozimo kvalitetniju ribu, iz većih cjenovnih kategorija”, naglasio je Pavić.

Nakon rasprave o ribarstvu, državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg predstavio je izvješće o uredbi koju je Vlada donijela na temelju zakonske ovlasti, a kojom je dobna granica za umirovljenje vojnika i mornara podignuta s 45 na 50 godina.

Kotor tradicionalno u duhu suživota u subotu 27. januara obilježava Savindan i Lode

0
Kotor tradicionalno u duhu suživota u subotu 27. januara obilježava Savindan i Lode
Kotor – panorama – foto Boka News

Tradicionalno, u Kotoru će u subotu, 27. januara, u skladu sa vjekovnom tradicijom, pravoslavni i katolici, kao i brojni građani, obilježiti Savindan i početak Tripundanskih svečanosti.

Svečanost će početi u 11.30 ispred crkve Sv. Nikole, uz prisustvo građana i članova Bokeljske mornarice, zvuke kotorske Gradske muzike i svetosavsku himnu koju će izvesti članovi hora Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo”.

Zatim će građani i vjernici sa Trga Svetog Nikole otići do Trga Svetog Tripuna, odakle će sa lođe bazilike-katedrale tradicionalne Lode, u 12 sati pohvale zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije, izgovoriti mali admiral Bokeljske mornarice, Josip D. Vukašinović.

Lode će ove godine biti kazivane 1215. put. Uz taktove kola Bokeljske mornarice, koje će odsvirati Gradska muzika, biće podignuta Tripundanska zastava, čime će zvanično početi Tripundanske fešte koje se završavaju 11. februara.

Udruženje zakupaca kupališta strahuje da se iza svega krije moguće favorizovanje stranih investitora

0
Udruženje zakupaca kupališta strahuje da se iza svega krije moguće favorizovanje stranih investitora
Waikiki Tivat – foto waikikibeach

Mikijelj: Plaže se više neće izdavati za 500 ili 600 eura



Na najave Morskog dobra da će donijeti novi cjenovnik početnih nakdnada i pravilnik o zakupu kupališta za ljetnju turističku sezonu u Udruženju zakupaca kupališta Crne Gore strahuju da će to dovesti do duplog povećanja cijena zakupa kupališta. Poručuju da zakupnina nije njihov jedini trošak, već da plaćaju visoke naknade za odvoz smeća, obaveze na promet usluga, struju, vodu i angažovanje radne snage kao i da imaju mnogo manje radnih dana od ostalih ugostiteljskih djelatnosti.

Zakupci strahuju da se iza svega krije moguće favorizovanje stranih investitora, ukazuju da Morsko dobro od početka davanja u zakupu kupališta nije uložilo u infrastrukturu i poslovni ambijent već su, kako tvrde, savjesni zakupci uložili sopstvena materijalna sredstva za prilazne puteve, parkinge i drugu potrebnu infrastrukturu.

“Treba da bude uskoro tender, a mi smo obaviješteni da će biti ukidanje bodova. Mi ćemo apsolutno biti protiv toga i tu ćemo da se zaštitimo, naše interese i naše bodove. Bodovi su naša ulaganja, svake godine. Ima nas koji smo rušili brda, kopali tunele, parkinge radili, destinacije napravili i brendove napravili od naših lokala. Sada treba da dođe neko da nam to uzme. Takođe, imamo obaviještenja da se oko Morskog dobra stalno okupljaju Rusi, Turci i Ukrajinci i da su zainteresovani za naše plaže, tako da mi to nećemo dati”, kazao je za Polis predstavnik zakupaca Ilija Armenko.

Armenko ističe da nije problem samo podizanje cijena zakupa, jer bi određeni iznos zakupci mogli da podnesu, ali mu se čini da državi nije stalo do onih koji pune njen budžet.

“Mi radimo najkraće, 40 dana i mi smo najugroženiji. Takođe, mi redovno izmirujemo svoje obaveze i nismo imali negativni zapisnik. Mi smo na osnovu toga dobijali bodove. Sad neko hoće to da ukine. Ponavljam, mi to nećemo dozvoliti i samo molimo državu i Morsko dobro da nam pomognu da ne ostanemo bez naših prihoda jer mi od toga živimo. Naglašavam, nije nam đedovina, ali je veća đedovina nama nego Rusima, Ukrajincima i Turcima”, kazao je on.

Ako im se ne izađe u susret zakupci najavljuju protest, naglasio je Armenko.

“Ako to ne bude bilo u našu korist, mi ćemo preduzeti nešto. Blokiraćemo ulice i ići ćemo svim pravnim sredstvima”, dodao je on.

Direktor Morskog dobra Mladen Mikijelj ranije je kazao da su cijene zakupa iz 2019. godine bile veoma niske i zato crnogorska obala kao jedan od najznačajnih resursa i prostor na kome se odvija 50 odsto ekonomske aktivnosti mora biti valorizovana kako dolikuje. U toku rekordne sezone 2023. godine prihod je bio oko osam miliona eura što je ekvivalentno prihodima od trajaktne linije i on smatra da to nije prihvatljivo. Upravo iz tog razloga, kako je kazao, donijet je novi pravilnik i cjenovnik. Cjenovnik predviđa veće cijene zakupa, a pravilnik će omogućiti zakupcima da na pravilan način i tržišnu utakmicu učestvuju na tenderima za zakup lokacije i kupališta u zoni Morskog dobra. Suština je da svi imaju mogućnost da učestvuju, a trenutnim pravilnikom dosadašnji zakupci bili su u startu favorizovani što je neprihvatljivo. Nigdje u svijetu nije dozvoljeno da zakupoprimac određuje cijenu zakupa, pa neće moći ni kod nas. Plaže se više neće moći izdavati za 500 ili 600 eura, već će se sada malo raditi za državu, kazao je Mikijelj.

/D.Č. – RTV Budva/

Kipar – Hitno spašavanje brodice s djecom bez svijesti i ozlijeđenim migrantima

0
Kipar – Hitno spašavanje brodice s djecom bez svijesti i ozlijeđenim migrantima
Spasavanje migranata – foto cyprus-mail.com

Oko 60 migranata spašeno je danas iz malog čamca kod Kipra, među njima i troje djece i više ljudi koji su pronađeni bez svijesti na plovilu, saopštile su kiparske vlasti.

Kipar je poslao spasilačke helikoptere i patrolne brodove nakon što je jedan trgovački brod prijavio da je video mali drveni ribarski čamac oko 30 nautičkih milja od rta Greko, najjugoistočnije tačke ostrva, prenosi Rojters.

Vlasti su saopštile da su svi migranti prebačeni u bolnicu, uključujući četvoricu koja su pronađena bez svijesti i trojicu koji su imali prelome donjih ekstremiteta.

Prema raspoloživim informacijama sumnja se da je brod isplovio iz Libana 18. januara.

“Alarm fon”, grupa volontera koja prikuplja pozive migranata i prosljeđuje ih nadležnih organima, izvijestila je u nedjelju da su ih zabrinuti rođaci kontaktirali, kada su izgubili kontakt sa brodom koji je prevozio između 50-60 ljudi i koji je napustio Liban 18. januara.

Nije još potvrđeno da li je u pitanju isti brod, navodi Rojters.

Kipar se nalazi oko 100-185 kilometara zapadno od Libana i Sirije.

Posljednjih mjeseci došlo je do povećanja broja dolazaka iz obje zemlje, zbog čega su u Nikoziji narasle zabrinutosti u vezi novog talasa migracije povezanih sa tenzijama na Bliskom istoku.