Radulović: Planiramo spajanje Barske i Crnogorske plovidbe

Filip Radulovic – foto: Ministarstvo saobraćaja i pomorstva

Spajanje Barske i Crnogorske plovidbe u jednu ekonomski održivu kompaniju, kao i ulaganje u putnu i željezničku infrastrukturu, stvoriće preduslove za valorizaciju potencijala Luke Bar, saopštio je ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović.

On je u intervjuu za Radio Crne Gore kazao da je evidentno da će država morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava Crnogorskoj plovidbi za januarsku ratu kredita prema Exim banci.

Radulović je u Emisiji za pomorce rekao i da najavljeno povećanje cijena Port of Adrie za lučke usluge, od 1. januara, nije dobar poslovni potez.

Često povećavanje cijena tarifa za lučke usluge, prema mišljenju Radulovića, ugrožava, ili može ugroziti i postojeće komercijalne poslove i preusmjeravanje brodara ka drugim lukama u Jadranko-jonskoj regiji.

Kako je najavio, Vlada analizira kupoprodajni ugovor zaključen sa turskom kompanijom 2013. godine, o prodaji bivših Kontejnerskih terminala Luke Bar, prenosi portal RTCG.

“Stanje u Crnogorskoj plovidbi nije na zavidnom nivou i toga smo, vjerujem, svi svjesni. Januarska rata za otplatu kredita prema Exim banci dolazi na naplatu, a kako stvari stoje, Crnogorska plovidba sasvim izvjesno ponovo neće imati finansijska sredstva koja su potrebno za uredno servisiranje ove obaveze”, saopštio je Radulović.

Prema njegovim riječima, država će, kao i mnogo puta do sada, evidentno morati da se uključi u obezbjeđivanje nedostajućih sredstava.

Radulović: Planiramo spajanje Barske i Crnogorske plovidbe
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba

“Poznato je i našoj javnosti da su oba brodarska društva u nezavidnom položaju, budući da moraju da izvrše povraćaj neusklađene državne pomoći i da uporedo sa tim otplaćuju i preostali iznos kreditnog zaduženja prema Exim banci”, rekao je Radulović.

On je podsjetio i da je tokom nedavne posjete i razgovora sa menadžmentom Barske plovidbe, informisan da će to preduzeće raspolagati sopstvenim sredstvima za otplatu januarske rate po osnovu kreditnog zaduženja za nabavku brodova.

“Barska plovidba je, donekle, u boljoj situaciji nego Crnogorska plovidba, jer je i kreditni aranžman bio povoljniji, zatim posjeduje i sopstvene nekretnine i ima višestruko manju obavezu povraćaja sredstava u državni budžet koja su dodijeljena kao neusklađena državna pomoć”, dodao je Radulović.

On je ponovio da će raditi na stvaranju potrebnih uslova za spajanje brodarskih društava.

“Međutim, namjera mi je i da sa svojim timom sagledam i druge potencijalne modalitete koji bi mogli možda dovesti do održivosti ovih društava”, poručio je Radulović.

Na pitanje da li je za Crnu Goru ekonomski održivo da ima dvije brodarske kompanije sa ukupno samo četiri broda, a velikim troškovima i da li će se preduzeti konkretni koraci na njihovom objedinjavanju, Radulović je odgovorio da smatra da postojeće rješenje nije održivo i da se ovdje treba voditi i takozvanom ekonomijom obima, odnosno konsolidovati flotu kojom se raspolaže, a smanjiti poslovne rashode obje kompanije.

Radulović je ranije izjavio da nije realno da uskoro Barska plovidba kupi feribot i obnovi pomorsku liniju Bar-Bari-Bar, a sada je dodatno pojasnio da ako u ovom momentu nemamo izvjesnost da će Barska plovidba moći samostalno da plati julsku ratu, onda nije racionalno najavljivati kupovinu broda koji bi bio angažovan na međunarodnoj pomorskoj liniji Bar-Bari, koliko god da bi svi građani Bara, Crne Gore i on kao resorni ministar, to željeli.

“Svakako, tokom posjete Barskoj plovidbi, bilo je govora i o potencijalnim mogućnostima za javno-privatno partnerstvo, kroz koje bi se možda mogle sagledati određene mogućnosti. Mislim da je to u ovom trenutku realnija opcija, nego opcija o obezbjeđivanju sredstava od Barske plovidbe za kupovinu broda”, saopštio je Radulović.

Govoreći o valorizaciji potencijala Luke Bar, Radulović je kazao da je neophodno podsjetiti da je izgradnja odgovarajuće infrastrukture u zaleđu uslov svih uslova za razvoj te luke.

“Naime, bez značajnih ulaganja u željezničku infrastrukturu ka Beogradu, odnosno ulaganja u putnu infrastrukturu, dakle autoput Bar-Boljare, ali i putni pravac prema Bosni i Hercegovini i putni pravac od Bara prema Albaniji, ne možemo očekivati značajniju valorizaciju, niti razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar”, smatra Radulović.

Jedino na taj način, kako je rekao, Luka Bar može postati konkurentna u odnosu na druge luke u Jadransko-jonskoj regiji.

“Kako sam nedavno i najavio, pokrenuću u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG) određene aktivnosti preko Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj, uz podršku predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Navedeni Odbor okuplja najznačajnije privredne subjekte u logističkom lancu preko Luke Bar, tako da mi je namjera da pomognemo u preusmjeravanju dijela robnih tokova preko Crne Gore, što bi dovelo ne samo do povećanja obima pretovara u Luci Bar, nego bi imalo i te kako značajan pozitivni uticaj na cjelokuopnu crnogorsku privredu”, objasnio je Radulović.

Na pitanje da li se većinskim vlasnikom Port of Adria, turskom kompanijom Global Ports, pregovara o otkupu njihovih akcija, ili možda i o raskidu kupoprodajnog ugovora, Radulović je odgovorio da će sagledati potencijalne modele koji bi mogli biti primijenjeni u cilju objedinjavanja Luke Bar, ukoliko opredjeljenje Vlade bude da je i objedinjavanje lučkog područja i upravljanje istim takođe jedna od strateških aktivnosti kojoj bi se trebalo posvetiti u narednom periodu.

“U okviru tog procesa, podrazumijeva se da ćemo kao odgovorna Vlada analizirati i sve segmente dosadašnjeg izvršenja ugovora o koncesiji, te na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja donijeti odgovarajuće odluke. Ne mogu i ne želim da prejudiciram ishod tih analiza, jer želimo da sve partnere uvažimo kao partnere sa kojima su u najboljoj namjeri i zaključeni ugovori, ali naravno moramo voditi računa o tome da li je zaključenje određenih ugovora donijelo za Crnu Goru ili naše luke benefite koji su bili očekivani”, kazao je Radulović.

On je najavio i da su u završnoj fazi okončanja postupka koji se odnosi na stvaranje uslova za otpočinjanje izdavanje Identifikacione isprave pomorca (SID).

“Uspješno smo okončali proceduru koja se odnosi na normativno-pravni okvir i sada radimo na povezivanju sistema i baza podataka nadležnih institucija, odnosno u konačnom stvaramo završne uslove za izdavanje dokumenta. Riječ je o dokumentu od posebnog značaja za crnogorske pomorce, tako da ćemo, što je moguće više, ubrzati sve aktivnosti vezane za ovo pitanje”, zaključio je Radulović.

Vodimo vas na tradicionalni Novogodišnji koncert GPD Tivat (VIDEO)

Tradicionalno u sklopu božićnih i novogodišnih praznika Glazbeno prosvjetno društvo Tivat u petak 22. decembra održalo je Novogodišnji koncert. Velika sala Centra za kulturu Tivat bila je po običaju tijesna kada su u pitanju koncerti GPD Tivat.

Brojna publika i aplauzi, još jednom su potvrdili tradiciju i kontinuitet povezanosti brojnih tivatskih porodica sa Glazbeno prosvjetnim društvom, koja se prenosi sa koljena na koljeno.

Veliki broj mladih muzičara dali su značajni doprinos da koncert bude na vrhunskom nivou i potvrdili uspješnu saradnju Muzičke škole Tivat i GPD Tivat.

Pod dirigentskom palicom prof. Nevile Klakor i prof. Martine Vuksanović, nizale su se koračnice, polke, valceri, potpuri…

Koncert je počeo koračnicom “Tivat” koju je specijalno za GPD Tivat napisao Antun Kopitović 1971. godine u Buenos Ariesu.

Slijedli su Dunavski valovi, Carmen, A Klemzer karnival, pa nešto savremeniji Hey Jude, Party Rock Anathem, Bela Ciao…

Kao gosti nastupili su vokalni Nonet Muzičke škole Tivat i solistica Doris Deković u pratnji mandoline, Sofija Franović.

Podsjetimo, u susret velikom jubileju, 115. godina od osnivanja Glazbeno prosvjetnog društva Tivat (GPD Tivat), koji će biti obilježen 2024. godine, predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović odobrio je sredstva za kupovinu novih uniformi za muzičare, članove ovog udruženja, u iznosu od 23.000€.

“U planu je nabavka oko 50 kompleta zimskih uniformi. Uniforme doprinose ukupnoj prezentaciji i važan su aspekt nastupa, pa će ova sredstva značajno uticati na naš rad i na način na koji predstavljamo Tivat” – istakao je predsjednik udruženja Boris Lanceroti, koji je zahvalio predsjedniku opštine i lokalnoj upravi na obezbjeđenim sredstvima.

Gradska-muzika-Tivat-30-tih-godina-20.vijeka

GDP Tivat  formirano je 1909. godine nastojanjem i zalaganjem nekolicine entuzijasta. Ilija Sindik, Šime Staničić i Filip Vuksanović bili su Tivćani kadri da tu svoju želju zapišu, da formulišu svoju namjeru da osnuju orkestar, i skupili hrabrosti da tu svoju ideju predstave tadašnjem gradonačelniku, kapetanu u penziji Marku Krstoviću, čovjeku koji je funkciju gradonačelnika obavljao na volonterskoj osnovi. Uspjeli su da sazovu Gradsko vijeće, i to Vijeće je donijelo Odluku o osnivanju Glazbeno prosvjetnog društva.

Tadašnji predsjednik Opštine Tivat kapetan Marko Krstović, prepoznajući značaj formiranja Gradske muzike za kulturu i jačanje muzičke prosvećenosti žitelja ovog kraja, prihvatio je zahtjev svojih sugrađana i u Češkoj kupio prve i veoma skupe instrumente za gradski limeni orkestar, iako je zbog toga Opšina Tivat tada, prvi i jedini put u svojoj istoriji i bankrotirala…

“Po riječima svjedoka tog vremena, gradonačelnik je malo zakukao, i rekao: „Jadna djeco, znate li što činite?!“ Mislim da je to blizu istine, jer je te godine kompletan budžet opštine Tivat upućen za nabavku instrumenata, nije preostalo nikakvih sredstava za druge aktivnosti. Činilo se tada da je htijenje veće od mogućnosti, ali je gradska glazba ipak tada zasvirala u Tivtu, a evo svira i dan-danas”- prisjeća se za naš portal njegov aktuelni predsjednik i glavni spiritus movens, Boris Lanceroti.

11. Međunarodne Njegoševe večeri poezije: Danas okrugli sto u Podmainama i književna promocija u Biblioteci

0
11. Međunarodne Njegoševe večeri poezije: Danas okrugli sto u Podmainama i književna promocija u Biblioteci
Njegoševi dani

U Organizaciji NVO “Njegoševe večeri poezije” i JU “Narodna biblioteka Budve”, u Budvi se do 24. decembra održavju 11. Međunarodne Njegoševe večeri poezije.

Ova međunarodna manifestacija otvorena je sinoć u Akademiji znanja predavanjem mitropolita Joanikija na temu „Rasponi Njegoševe misli“ i Svečanom akademijom u režiji Gorana Bjelanovića.

Program Njegoševih večeri poezije nastavlja danas, 23.decembra okruglim stolom na temu “Izvori Njegoševog pjesništva – pokoljenja djela sude “ u manastiru Podmaine sa početkom u 10 časova. O ovoj temi govoriće: mitropolit Joanikije, otac Rafailo (iguman manastira Podmaine), prof. dr Mikonja Knežević, akademik Siniša Jelušić, prof. dr Goran Maksimović, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Boris Brajović, prof. dr Jelica Stojanović, dr Budimir Aleksić, dr Miodrag Čizmović, mr Višnja Kosović, Gojko Božović i Milutin Mićović. Program 11. Međunarodnih Njegoševih večeri poezije nastavlja istog dana u 19 časova na Akademiji znanja predstavljanjem knjige Stefana Mitrova Ljubiše „Komentarisano izdanje Gorskog vijenca“ koju je priredio prof. dr Radmilo Marojević, u izdavaštvu Narodne biblioteke Budve, beogradskog Štampara Makarija i podgoričkog Obodskog slova, kao i programom pod nazivom „Pjesnici u čast Njegoševu“ koji će uslijediti nakon predstavljanja knjige, a u okviru kojeg će nastupiti pjesnikinje: Milica Bakrač, Višnja Kosović i Saava
Radulovič.

U nedjelju, 24. decembra, u manastiru Stanjevići od 11 časova biće upriličen okrugli sto na temu „Njegoševa filosofsko-teološka misao sa posebnim osvrtom na tekstove mitropolita Amfilohija o Njegošu“, a učesnici su: mitropolit Joanikije, otac Jefrem (iguman manastira Stanjevići), dr otac Pavle Kondić, prof. dr Mikonja Knežević, akademik Siniša Jelušić, prof. dr Goran Maksimović, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Boris Brajović, prof. dr Jelica Stojanović, dr Budimir Aleksić, dr Miodrag Čizmović, mr Višnja Kosović, Gojko Božović i Milutin Mićović. Takođe, u nastavku, biće riječi o pokretanju inicijative za osnivanje Njegoševog instituta u Stanjevićima, kao i o formiranju odbora za izradu Njegoševe enciklopedije.

Značaj manifestacije Međunarodne Njegoševe večeri poezije utoliko je veći, ukoliko znamo koliko je Njegoš grandiozna ličnost. Budući da se dan Njegoševog rođenja obilježava kao državni praznik, Narodna biblioteka Budve se i ove godine uključila kao suorganizator, kao i prošle godine kada su organizovane desete, jubilarnih Njegoševih večeri poezije.

U Češkoj je danas dan nacionalne žalosti

0
U Češkoj je danas dan nacionalne žalosti
Dan žalosti u Češkoj
Foto: David W Cerny / Reuters

U Češkoj je danas dan nacionalne žalosti, nakon što je naoružani napadač u četvrtak ubio 14 i ranio 25 ljudi na sveučilištu u Pragu.

Zastave su spuštene na pola koplja, a u podne će se odati počast minutom šutnje. Napadač, 24-godišnji student na sveučilištu, nije otprije poznat policiji, iako je kod njega pronađena velika količina oružja i streljiva. Policija još utvrđuje motiv njegova napada.

Pojačane su mjere sigurnosti oko škola i drugih javnih zgrada u zemlji, a Karlovo sveučilište u Pragu otkazalo je predavanja.

Poznato je sve više jezivih detalja masakra na sveučilištu u Pragu, a šire se i dramatične snimke te šokantna svjedočanstva preživjelih.

Ribari savjetuju zamjenu za skupu blagdansku deliciju: ‘Jadranski mol jednak je bakalaru!‘

0
Ribari savjetuju zamjenu za skupu blagdansku deliciju: ‘Jadranski mol jednak je bakalaru!‘
Baklar

Mirisat će bakalar i ovaj Badnjak skoro iz svake kuće u Dalmaciji, iako mu je kao nikad do sada cijena ‘po zlato‘. Kilogram se naime po trgovačkim centrima nudi u rasponu od 42 do 55 eura i to za drugu klasu bakalara jer prvu, kako nam kažu naši ribari rijetko gdje će te pronaći u Hrvatskoj.

– Naši se trgovci pravdaju kvotama za izlov bakalara, no i uz njih ima ga više nego dovoljno za cijelo europsko tržište. Prije tri dana bio sam u Italiji, u par gradova na jadranskoj obali i baš me zanimala cijena bakalara. Od 22 do 24 eura po kilogramu, a ovi skuplji su prva klasa – otkriva nam dubrovački kočar, te poručuje kako je naš jadranski mol jednak bakalaru.

– Naši ribari suše mole, ukusom je istovjetni bakalarima, a cijena za kilogram je 20 eura. No ljudi očito to ne shvaćaju ili ne zanaju da nema razlike,  pa plaćaju bakalar po zlato iako njegova cijena u nabavi ne može biti viša od 10 eura za kilogram – ističe naš sugovornik koji sugrađanima savjetuje da pitaju svoje ribare imaju li sušenih mola.

– Nećete se prevariti, kada ga napravite na bijelo ili na crveno, nećete osjetiti razliku od bakalara- savjetuje ovaj ribar. U Portugalu i Španjolskoj bakalar je jedno od najvažnijih jela njihovih nacionalnih kuhinja. Portugalci se primjerice hvale da ga spravljaju na 365 načina, jedan za svaki dan u godini, no unatoč tome cijena mu je daleko manja nego u Hrvatskoj. U Portugalu cijena za kilogram iznosi 15 eura, a u Španjolskoj 17 eura, dok ga u Francuskoj možete kupiti za 16 eura po kilogramu. U Njemačkoj je nešto skuplji, između 24 i 28 eura, ali to je i dalje skoro duplo manja cijena nego u nas.

NISMO TALIJANI

No Hrvati nisu Nijemci, Portugalci, Španjolci ili Francuzi a svakako ne Talijani koji su nedavno bojkotirali svoju gurmansku svetinju, pastu, jer su držali da joj je cijena po kojoj im se u trgovini nudi previsoka. Za razliku od njih, mi ‘kukamo‘, ali i dalje kupujemo bez obzira što je cijena nekog proizvoda, u ovom slučaju bakalara, astronomska.

– Jest, preskupo je. A što ćemo, mora nam malo zamirisati. Daj Bože samo zdravlja, to je najvažnije – univerzalan je odgovor Hrvata u tv anketama ispred trgovima i na tržnicama, bez obzira radi li se o zaposlenim ljudima ili penzionerima čija mirovina potraje od 8 ujutro do podne. Kada imamo takav stav, ne trebamo se žaliti, ne trebamo se buniti. Zar se baš mora jesti bakalar na Badnjak i hoće li nam se nešto dogoditi ako ga preskočimo ili ako kojim slučajem na bijelo ili crveno spravimo domaćeg sušenog mola? Neće, kao što se ništa nije dogodilo Talijanima koji su jedno vrijeme preskakali ‘primo piatto‘.

U našem Jadranu ne pliva Bakalar, ali zato po Hrvatskoj hoda skoro četiri miliona ovaca. A blagdani su idealno vrijeme za njihovo šišanje.

Izvrsna turistička sezona 2023. Dubrovnik osvojio pregršt turističkih nagrada

0
Foto Grad Dubrovnikx

Grad Dubrovnik obilježio je 2023. godinu osvajanjem prestižnih turističkih nagrada i priznanja, potvrđujući svoju izvrsnost, atraktivnost i predanost održivom turizmu. Uz pet međunarodnih, ovogodišnji vrhunac je titula “Turistička destinacija godine – Šampion hrvatskog turizma” dodijeljena na “Danima hrvatskog turizma 2023.” u Rovinju. Nagradu je uručio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Andrej Plenković, ističući iznimne napore u upravljanju destinacijom.

”Ove nagrade, koje na temelju mjerljivih kriterija pokazuju koliko je Dubrovnik bio uspješan u 2023. godini, svjedoče o tome kako je kvalitetu našeg turizma prepoznala svjetska i domaća turistička struka. Sav uloženi trud rezultirao je ovakvim uspjehom i čestitam svima koji su sudjelovali u brendiranju Dubrovnika, posebno Turističkoj zajednici na sjajno odrađenoj 2023. i promociji Grada, naravno u koordinaciji sa zamjenicom Tepšić. Zahvaljujem i službama prometnog i komunalnog redarstva te svim žurnim službama. Posebna zahvala ide svim turističkim djelatnicima bez čijeg revnog rada i truda Dubrovnik ne bi doživio ovakvu razinu uspjeha”, kazao je gradonačelnik Franković.

U brojkama, 2023. u odnosnu na prethodnu godinu bilježi 20 posto više dolazaka i 9 posto više noćenja. Zabilježena je i vrlo uspješna posezona, a i prosinac prati te brojke, uz najavu čak 15 otvorenih hotela za Božić i Novu godinu, što svjedoči, kako je istaknuo gradonačelnik, da je odabir programa Zimskog festivala privukao veliki broj ljudi.

Dubrovnik – foto arhiv Boka News

I za iduću su godinu najave dobre već od siječnja, kada se u našem gradu održava Europsko vaterpolsko prvenstvo te se u tom terminu također očekuje veći broj posjetitelja.

”U martuu kreće veći broj zrakoplovnih linija, a dodatan poticaj je i novi aranžman Zračne luke Dubrovnik s Ryanairom, koji od iduće godine Dubrovnik direktno povezuje s čak 19 odredišta i to u predsezonskim i posezonskim terminima, što je izuzetno bitno”, kazao je također gradonačelnik Franković uz zaključak kako je Dubrovnik uistinu zaslužio biti šampion hrvatskog turizma i uvjerenje da nas očekuje jednako dobra i kvalitetna 2024. godina.

Dodatni info o nagradama:

Dani hrvatskog turizma – glavna nagrada šampiona hrvatskog turizma dodijeljena u studenom ove godine na Svečanoj dodjeli godišnjih hrvatskih turističkih nagrada u Rovinju. Najvažnija turistička nagrada u Hrvatskoj otišla je u Dubrovnik potvrdivši tako još jednom izvrsnost i atraktivnost, ali i napore u upravljanju destinacijom i postizanju održivog turizma.

World Travel Awards – tri puta prvak: Dubrovnik je osvojio dva značajna priznanja na svečanoj dodjeli World Travel Awards 2023. u rujnu u Gruziji. Proglašen je “Vodećom europskom destinacijom za krstarenja 2023” i “Vodećom obalnom gradskom destinacijom u Europi 2023”. Grad je nadmašio konkurenciju iz 11 gradova za nagradu najbolje destinacije za krstarenja, dok je u kategoriji obalnih gradova bio uspješan protiv šest konkurenata, uključujući Barcelonu, Istanbul i Porto.

Dubrovnik je dosegao vrhunac priznanja kao “Vodeća svjetska obalna gradskom destinacijom 2023.”, potvrđujući svoju iznimnost u globalnom turističkom kontekstu, na dodjeli u Dubaiju u prosincu gdje je nominiran za čak dvije nagrade: Vodeća svjetska destinacija za krstarenja 2023. i Vodeća svjetska obalna gradska destinacija u 2023. Dubrovnik je nagradu osvojio glasovima profesionalca u turizmu, medija i turističkih potrošača u oštroj konkurenciji s američkim Miamijem, portugalskim Lisabonom, južnoafričkim Capte Townom, australskim Perthom, domaćinom Dubaijem, indonezijskom Jakaratom, Šangajem i grčkom regijom Attica.

Conventa – Meeting Star – sudjelovanje na Conventi, najdugovječnijem B2B MICE događanju, u veljači u Ljubljani, rezultiralo je osvajanjem nagrade u kategoriji “M Meeting Destinations” za destinacije srednje veličine gdje se mogu održavati kongresi do 1200 sudionika.

Leisure Lifestyle Awards  – Dubrovnik proglašen najboljom odmorišnom destinacijom za grupne dolaske na 11. dodjeli nagrada “Leisure Lifestyle Awards” u Philadelphiji u lipnju. Nagrade su rezultat ankete među čitateljima časopisa Global Traveler, što ističe Dubrovnik kao poželjnu destinaciju za američke turiste. Budući da su američki turisti na drugom mjestu po broju dolazaka u Dubrovniku, a United Airlines povezuje Dubrovnik sa SAD-om direktnim letom četiri puta tjedno, SAD tržište je od izuzetne važnosti za Dubrovnik te je jako bitno održavanje vidljivosti i ciljana promocija Dubrovnika kao poželjne turističke destinacije, čemu ovo priznanje uvelike doprinosi.

“Kulturom protiv nasilja“: Bogatimo fondove školskih biblioteka, kupujemo sportski mobilijar

0
“Kulturom protiv nasilja“: Bogatimo fondove školskih biblioteka, kupujemo sportski mobilijar
Herceg – Novi – foto Boka News

Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg-Novi pokreće projekat „Kulturom protiv nasilja“ koji predstavlja nastavak ranije kampanje protiv vršnjačkog nasilja „Izađi iz sjenke – čuvaj sebe, čuvaj druge“.  Cilj je djeci i mladima ukazati na vrijednosti koje kultura donosi.

Sekretarijat za kulturu i obrazovanje opredijelio je sredstva za nabavku novih knjiga u školskim bibliotekama, kao i kupovinu sportskih rekvizita. Uz to, sprovešće više aktivnosti kako bi djeci i mladima ukazao koliko je široko polje kulturnog djelovanja, od sportskih do umjetničkih aktivnosti, pojasnila je sekretarka Ana Zambelić Pištalo.

„Kultura je široko polje i nudi najrazličitije mogućnosti razvoja i unaprijeđenja ličnosti. Svim školama i vrtiću opredijelili smo određena sredstva za bogaćenje školskog bibliotečkog fonda i kupovinu sportskih rekvizita. Ako pitate zašto sportske rekvizite, odgovor je da smo mišljenja da sport, bilo da se mladi bave rekreativno ili profesionalno, unaprijeđuje čovjeka, razvija ličnost na pravi način, a tako razvijena ličnost, svjesna i sebe i drugih, može da promjeni nešto u zajednici. U kampanju smo namjerno uključili vrtić jer uvođenje u svijet knjige kreće u tom uzrastu“, kazala je sekretarka Zambelić Pištalo.

Kako je kazala, kampanja će trajati duži period, a pokrenuta je u ovom periodu godine kako bi vaspitno-obrazovne ustanove imale mogućnost da nabave potrebno do početka drugog polugodišta.

Preko 300 novogodišnjih i božićnih paketa za porodice slabijeg materijalnog statusa

0
Preko 300 novogodišnjih i božićnih paketa za porodice slabijeg materijalnog statusa
Poklon paketi – ilustracija

U susret novogodišnjim i božićnim praznicima Opština Herceg-Novi će već tradicionalno i ove godine uručiti poklon pakete porodicama koje su u težem materijalnom položaju, a za ovu namjenu izdvojeno je 25.000 eura sa PDV-om. Osnovni cilj je svakom građaninu omogućiti dostojanstven praznični period i olakšati materijalnu situaciju u kojoj se nalaze.

Na tenderu je odabrana kompanija Voli koja će pripremiti poklon pakete sa osnovnim životnim namirnicama i drugim proizvodima za domaćinstvo. Prema planu, poklone će dobiti preko 300 porodica u Herceg-Novom, čime će lokalna samouprava nastaviti tradiciju podrške svojim sugrađanima i u prazničnim danima.

Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode, tri osobe teže povrijeđene

0
Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode, tri osobe teže povrijeđene
Policija

U Crnoj Gori su se, u posljednja 24 sata, dogodile 24 saobraćajne nezgode u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a deset lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, Bijelom Polju četiri, a u Kotoru dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Ulcinju, Tivtu, Budvi, Nikšiću, Pljevljima i na Žabljaku.

Izdat je 261 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 40 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.

Kotor – svečano uručena priznanja najboljim sportistima u 2023. godini.

0
Kotor – svečano uručena priznanja najboljim sportistima u 2023. godini.
Foto Opština Kotor

Večeras je u hotelu “Cattaro” održano svečano uručenje priznanja najboljim sportistima u 2023. godini.

Priznanja su dodijeljena na osnovu uspjeha i postignuća sportista/kinja, sportskih radnika/ca i klubova u protekloj godini, kao i pristiglih predloga na Javni poziv za izbor najboljih u sportu.

Priznanja su se, shodno Odluci o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava za finasiranje sporta, dodijelila po kategorijama, a ovogodišnji/e dobitnici/e su:

Sportisti 2023.

Najbolja sportistkinja: Vedrana Praščević

Najbolji sportski klub: AMSK Kotor

Najbolji trener: Nenad Vukanić

Perspektivni sportista: Marko Pejović

Zaslužni sportski radnik: Dragan Đurčić

Specijalno priznanje je ovom prilikom uručeno Judo klubu Kotor na ime jubileja – 50 uspješnih godina postojanja kluba.

Priznanja za vrhunska sportska dostignuća uručena su automobilistima Ivanu SubotićuMilanu Jakšiću i Željku Radonjiću.

Za uspjehe u 2023. godini, dosadašnje rezultate i ukupan rad na afirmaciji sporta, dodijeljena su  priznanja Mirjani MartinovićAntoniu Grguroviću i Predragu Tasiću.

Posebna priznanja za sportske rezultate i uspjehe u ovoj godini u različitim sportovima dodijeljena su iz različitih oblasti i  to:

Vaterpolo: Tim PerovBalša VučkovićDanilo RoganovićMarko MilinićTomo Vičević

Fudbal: Andrej Kumburović i Andrija Vukoje

Džudo: Mihailo ŠoćMatej Đuričković i Andrija Radunović

Ju-jitsu: Filip PopovićMartin Lučev i Luka Pavićević

Odbojka: Matea Kovačec

Automobilizam: Jovan Perunović

Šah: Nikolina Dževerdanović

Istom prilikom, priznanja za postignute rezultate tokom 2023. godine uručena su Triatlon klubu Kotor, kao i MMA klubu “B 86 GYM”.

Osim navedenih nagrada, Komisija je donijela odluku o dodjeli posthumnih priznanja za Dejana AdžićaPetra Porobića i Krsta Perovića.