Folklorna smotra u Kotoru okupila preko 250 djevojčica i dječaka

0

Smotra dječjih folklornih ansambala Crne Gore okupila je u kotorskoj velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ oko 250 mališana uzrasta do 12 godina, brojne roditelje, goste, prijatelje i ljubitelje izvođačke umjetnosti etnološkog nasleđa naroda ovoga podneblja.

Bila je ovo prilika da se mali folkloraši oprobaju na sceni u javnom nastupu, da osjete čari igranja u narodnoj nošnji, da prebrode tremu i nauče da greška u koracima nije ništa strašno, te da pogledaju kako to rade i njihovi drugari i drugarice iz sličnih društava i da nauče nešto novo. Nastupili su folkloraši iz FA „Crna Gora“ i KUD „Mladost“ iz Podgorice i KUD „Špiro Kaluđerović“ iz Zete, FA „Zahumlje“ Nikšić, KUD „Volođa“ iz Pljevalja, KUD „Njegoš“ sa Cetinja, KUC „Kadena“ Tivat, KUD „Ilija Kišić“ Zelenika, Herceg Novi,  koji su se predstavili koreografijama sa igrama i plesovima iz Crne Gore, Srbije, dok su domaćini – FA „Nikola Đurković“ iz Kotora nastupili u tri postave, sa koreografijama plesova iz Boke Kotorske, igrama iz Ponišavlja i šopskim igrama. Specijalni gosti bili su mališani iz Mostara, folkloraši KUD „Rodoč“ iz Mostara, koji su izveli koreografiju „Imam janje maleno“. Poseban utisak ostavila je ženska vokalna grupa iz Kotora koja otpjevala uživo pjesmu iz Boke.

-Ova smotra mnogo znači za crnogorski folklor, radost susreta djece koja vole da igraju, jer ovakvih festivala nema mnogo. Ovo je drugi takav, bio je jedan u Beranama, puno toga je bilo više za odrasle, a djece koja igraju folklor ima jako puno. Neki od njih nemaju priliku za javne nastupe van svoje sredine, ne mogu da putuju i ovo je idealna prilika da se upoznaju sa svojim vršnjacima iz okruženja. Ovo je za sve njih veliki događaj, jer smo ranije tokom dana obišli „Akvarijum Boka“, „Pomorski muzej, a poslije koncerta imaćemo malu zabavu i druženje, kaže za Boka news Arman Bećović, koreograf KUD „Volođa“ iz Pljevalja, odakle je došlo 20 djevojčica (nema dječaka). One su izvele splet igara iz Srbije i to u predivnim nošnjama, haljinama i jelecima sa ručno rađenim vezom i čipkom.

-Sve je ručni rad, naše bake imaju stare čaršave, stolnjake sa starinskom čipkom, pa se sve to iskoristi, krojač lijepo ukroji, objašnjava Bećović.

Radost nastupa i druženja osjetili su i mališani iz Grblja, koji su okupljeni pri FA „Nikola Đurković“.

Folklorna smotra u Kotoru

-Sad idemo na druženje, sokić, da gledaju nastupe drugih grupa, da osjete i vide drugačiju kulturu, kaže za Boka news mladi koreograf  Dušan Šušić i dodaje da su nedavno djeca nastupila na folklornoj smotri u Užicu, gdje su imala priliku da vide vršnjake iz Kine i drugih krajeva svijeta. Šušić je pripremio grupu od 15 djevojčica i dva dječaka iz Grblja za „Igre iz Ponišavlja“. Oni vježbaju u sali Osnovne škole „Nikola Đurković“ u Radanovićima. Primjetan je nedostatak muških folkloraša, što je situacija u većini ansambala u cijeloj Crnoj Gori i to je trend već duži niz godina.

-Veliki je odaziv djece za folklor, tako mali kraj, a ima preko 70 polaznika od predškolskog uzrasta do šestog razreda. Djevojčice se mnogo više prijavljuju, dječaka fali, razlika je velika, a tako je već duže vremena, još kad sam ja igrao folklor kao dijete, uvijek je bilo više djevojčica. Trebalo bi da se malo motivišu i roditelji da dječake dovedu na folklor, ne znam odakle to potiče, da li iz kuće, iz društva, ali pozivamo mame i tate da animiraju dječake da se druže sa nama uz igru i pjesmu, poručuje Šušić.

Folklorna smotra u Kotoru – Djevojčice iz Volođe

 Smotru su podržali Opština Kotor- Sekretarijat za kulturu i Turistička organizacija Kotora.

-Dobrodošli na ovu jedinstvenu manifestaciju na ovim prostorima, jer vidjećete preko 250 članova folklornih ansambala. Presrećan sam prije svega što je podrška od vas, rpditelja i prijatelja ovolika i naravno što smo okupili ovoliki broj djece u Kotoru. Nadamo se da će ovo ubuduće da preraste u tradicionalnu manifestaciju, jer imamo lijep „vjetar u leđa“ od lokalne zajednice. Hvala što ste došloi da ih podržite a siguran sam da će oni opravdati i vaše aplauze i ovo vrijeme koje ste izdvojili za njih, kazao je ispred organizatora Predrag Šušić, predsjednik Udruženja foklornih ansambala Crne Gore i direktor FA „Nikola Đurković“.

 /M.D.P./

TO Tivat: Objavljen Javni poziv za učešće u postupku javnog nadmetanja za potrebe davanja u zakup novogodišnjih kućica

0
TO Tivat: Objavljen Javni poziv za učešće u postupku javnog nadmetanja za potrebe davanja u zakup novogodišnjih kućica
Zimska bajka u Tivtu kućice – foto Boka News

Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da je danas, 12.11.2023.godine, u Dnevnom listu ,,Dan” objavljen Javni poziv za učešće u postupku javnog nadmetanja za potrebe davanja u zakup montažnih kućica, kao i na oglasnoj tabli i interenet stranici Turističke organizacije Tivat www.tivat.travel.

Predmet Javnog poziva je davanje u zakup deset montažnih kućica za potrebe organizovanja Novogodišnjeg programa u Tivtu. Prijava na Javni poziv predaje se direktno na arhivi TOT-a, u Tivtu, ulica Palih boraca 19, najkasnije do 20.11.2023.godine do 13 sati. Postupak javnog nadmetanja (aukcije) sprovešće se u prostorijama Multimedijalne sale Opštine Tivat, dana 22.11.2023.godine sa početkom u 10 sati.

Informacije o svim pitanjima za učešće mogu se dobiti svakog radnog dana od 07 – 15 sati u kancelarijama Turističke organizacije Tivat ili na broj tel 032 671 324.

Domaći sok od divljeg nara sa porodičnog poljoprivrednog gazdinstva Vidovića u Risnu

0

Tradicionalna receptura za zdravlje djece i odraslih



Braća Lazar i Simeon Vidović iz Risna ovih dana ubiru plodove divljega nara na svom porodičnom gazdinstvu na Smokovcu i u svojoj radionici na presi kroz proces hladnog cijeđenja proizvode zdrav domaći sok i to po receptu svoje majke i bake, onako kako su naučili u djetinjstvu. Prije pet godina registrovali su poljoprivredno gazdinstvo i među prvima u Boki Kotorskoj dobili sertifikat za organsku proizvodnju divljeg nara na plantaži površine oko dva hektara, kao i za cijeđenje domaćeg soka. Sokove gazdinstva Vidović najviše vole djeca i ljudi sa zdravstvenim problemima, ali je jako okrepljujući za sve sportiste i ljude koji vole zdrave napitke, bez hemije, aditiva, konzervansa.

Na poziv Miline Kovačević iz  NVO „Ruke“ redovno učestvuju na manifestaciji „Dani jesenjih plodova“ u Herceg Novom, a rado su viđeni i na sajmovima domaćih proizvoda

-Što uberemo- to preradimo, a što preradimo, nastojimo da prodamo. Počeli smo berbu 27. oktobra, od Sv. Petke i braćemo šipak sve dok ga ima, dok nam vrijeme to dozvoli. Ove sezone nam vremenske prilike nisu baš naklonjene. S obzirom da ne možemo da nađemo odgovarajuće radnike, beremo koliko možemo, koliko imamo snage. Radimo po narudžbi, po preporuci – ljudima se dopadne sok i onda nas nazovu za narudžbu. Berba zavisi od godine do godine – kad je slabiji rod, prođe brže, a kad je bolji, onda traje duže. Nekad bude da se jedva ispoštuju mušterije, nekad bude da nara imamo do januara-februara, objašnjavaju Lazar i Simo za Boka news. Potsjećaju da  ranije kada nije bilo šećera, divlji nar se sušio, mogao je tako da se konzumira sve do marta, kao jabuka. Nar se komadao i cijedio ručno, a sada, sa modernom presom, to sve ide lakše i brže. U jednoj turi za cijeđenje stane oko 30 kilograma plodova, (jedna vreća), a dok se jedna puni, druga se cijedi na hidrauličnoj presi.

Domaći sok od divljeg nara sa porodičnog poljoprivrednog gazdinstva Vidovića u Risnu
Radionica sa presom za hladno cijeđenje

– Sok se radi „na hladno“, uveče se cijedi matični sok, tokom noći se ostavi da se taloži u buretu i ujutru se pretoči kao vino. Proizvodnja soka od nara najsličnija je proizvodnji vina, samo što mi izbjegavamo fermentaciju, da se ne bi sok ukvario. Zato sok ili zamrzavamo, pa ostaje bez šećera, ili mu dodajemo šećer i pravimo sirup, objasnio je Simeon.

Ne bacaju ni koštice ni koru divljega nara- po receptu svoje bake Savete i mame Franciške braća Vidović proizvode specijalnu mješavinu čaja.

Pored divljeg i pitomog šipka, imaju i stabla smokava, drenjina i maslina – smokve suše, od drenjina prave sok, a masline prerađuju za konzumiranje. Imaju preko 30 stabala autohtonih sorti masline, za koje kažu da su zanimljive kao genetski resursi.

Ističu podršku lokalne zajednice – Opština Kotor podržala ih je u dva navrata prije tri-četiri godine, te su sredstvima namijenjenim za poljoprivredu ogradili imanje i probijli puteve kroz plantažu i šume, kako bi mogli da prolaze traktorom kroz nasade.

– Bilo bi neophodno da odradimo podzide i kanale, odradili smo jedan dio, ali pošto su enormne padavine u našem kraju (gore su Crkvice, te iste količine koje padnu tamo, padnu i ovdje) imamo problem sa bujičnim vodama, njih treba kanalisati. Kad se voda kanališe, ona ne pravi štetu- eroziju.  To je dosta agresivan proces, odnosi veliki dio plodne zemlje. Ima i nadzemnih i pozemnih voda, koje dovode do slijeganja terena, dovode do odrona. Ako država Crna Gora bude imala sluha za nas, trebalo bi svakog poljoprivrednika pojedinačno da obiđe opštinska komisija i da vidi kome šta fali, poručuju Vidovići. Uz njihovu kuću rastu vjekovna stabla hrasta i košćele, takođe nasleđe predaka. Proizvode i sir za svoje potrebe, uzgajaju krave i ovce, a ne kupuju ni povrće, jer ga uberu u maloj bašti pored kuće.

Sjemenke i kora divljeg nara za zdravlje stomaka

-Čaj od sjemenki i kore divljeg nara je izuzetno zdrav -pola litre dnevno za pet dana obnovi kompletnu sluzokožu crijeva, za tri sata zaustavi salmonelu, a čir skine za sedam dana, dok akutni bo, kad pijete ovaj čaj, nestaje od 15 minuta do pola sata. Rusi su prije 15 godina ovaj čaj uvrstili u zvanični farmaceutski registar, gdje se navodi da on zaustavlja i bacil kolere. Stavi se u hladnu vodu, prokuva se i pije, objašnjava Simeon.

Simeon Vidović

Rakija sa feferonima i korjenom kupine

Rakiju „za svoju dušu“ prave od vrhunske lozovače koju nabavljaju od svoga kuma, te je oplemenjuju korijenom kupine ili čilijem (feferonama).

-Ovi napici imaju blagotvorno dejstvo- rakija sa korijenom kupine podstiče izbacivanje nikotina i smanjivanje mokraćne kisjeline, garantujem, jer je to recept moje bake, a ova sa feferonom podiže imuni sistem, smanjuje upale i bol, poručuje Vidović.

Čaj od sjemenki i kore divljeg nara

Povezanost turizma i poljoprivredne proizvodnje

-Naši preci doselili su u Risan prije 600 godina, od rođenja smo vezani za rad na imanju i poljoprivreda je naš način života. Iako je to niskoproduktivna djelatnost, nije profitabilna i svak bježi od toga- da bi radio, moraš to da voliš, da si vezan za to, biti blizak zemlji da bi se njome moglo raditi, prije svega je potrebna velika ljubav. Turizam i poljoprivreda – to je budućnost, koja eto kuca i na naša vrata, nadamo da će se sve više cijeniti proizvodi pripremljeni na starinski način, bez hemije, bez aditiva. Treba to dočekati, evo, vidite, sva ova sela su čekajući opustjela, nema ljudi, ostala su staračka domaćinstva, poručuju braća Vidović.

/M.D.P./

DHT: Održivost turizma znači dugoročnost, poštovanje prostora i čovjeka

0
DHT: Održivost turizma znači dugoročnost, poštovanje prostora i čovjeka
Dani turizma

Održiv razvoj turizma znači dugoročnost i poštovanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih načela, s naglaskom na zadovoljstvu stanovnika, a bitno je da Hrvatska ne zaostaje, da sačuva zemlju, baštinu i mlade ljude, poručila je u četvrtak s Dana hrvatskog turizma (DHT) ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

DHT kao godišnji skup turističke struke počeo je u četvrtak u Rovinju, okupio je oko 1.200 sudionika, a oni će u dva dana (9. i 10. novembra) analizirati rezultate i trendove u turizmu, od kojih su najveći održivost, reforma turizma s novom strategijom i ulaganjima bespovratnih sredstava iz NPOO-a i drugih izvora te novi zakon o turizmu.

“Nadamo se da će zakon proći i skorašnje drugo čitanje u Saboru, a primjedbe i prijedloge još primamo i razmotrit ćemo sve. Takav zakon već smo trebali imati ranije, prije 10-15 godina, radili smo ga u suradnji i sa sektorom i znanosti. Uz sve drugo, cilj je doći do nužnog upravljanja turizmom, ali i cjelogodišnjeg turizma”, naglasila je ministrica.

Za turizam 2030. u Hrvatskoj rekla je da ga vidi s više kvalitetnijeg smještaja i konkurentnosti te da se “veseli svim održivim projektima i destinacijama koje će sačuvati stare gradske jezgre, razviti nove turističke proizvode i otvarati radna mjesta”.

Istaknula je i kako se radi na ‘jačanju’ Hrvatske turističke kartice važne za domaće turiste zbog popusta koje mogu uz to ostvariti.

ADAC: Hrvatski turizam s dobrom perspektivom u Njemačkoj, ali oprez s cijenama

Ministrica Brnjac sastala se na DHT-u s predsjednikom za turizam njemačkog autokluba ADAC Karlheinzom Jungbeckom. S njim je prije dvije godine potpisala memorandum o suradnji s ADAC-om, koji većinom provodi ispostava HTZ-a u Műnchenu na čelu s Nerom Miličić koja je istaknula važnost te suradnje zbog snage njemačkog tržišta, ali i ADAC-a.

“ADAC ima 21,5 milijuna članova u Njemačkoj, a više od 80 posto Nijemaca vjeruje njihovim preporukama te je ova suradnja jako važna”, kazala je Miličić. To je potvrdio i Jungbeck dodajući da je to “jedinstvena suradnja” i predviđajući dobru perspektivu hrvatskom turizmu s tog tržišta i za 2024.

Upozorio je pritom na to da su Nijemci sve osjetljiviji na cijene zbog porasta troškova života u samoj Njemačkoj te da bi Hrvatska trebala biti opreznija s cijenama, posebice u kampovima, odnosno da je povećanje opravdano samo ako to prati kvaliteta. A kvaliteta je njemačkim turistima, najbrojnijim turistima u Hrvatskoj, jako važna.

Unatoč poskupljenjima ove i prošle godine, hrvatski kampovi s pet zvjezdica, prema ocjenama ADAC-a, zadržali su visoko treće mjesto u Europi, iza Italije i Francuske/Monaka.

Jungbeck je najavio da će ADAC ministrici Brnjac u veljači 2024. na sajmu u Műnchenu dodijeliti priznanje ADAC-a – medalju za poslovnu suradnju Kristofor. Rekao je da je to priznanje, kojim se iskazuje povjerenje i čast partnerima, do sada dobilo tek nekoliko ministara, na čemu su zahvalili i ministrica i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Brnjac je suradnju s ADAC-om ocijenila odličnom i važnom i za turizam i za promet (Jadrolinija, autoceste i dr.) te kazala kako će se ona nastaviti, uz obostrano uvažavanje održivih načela u zajedničkim projektima.

Tri gradonačelnika o zakonu o turizmu i ovlastima upravljanja destinacijom

“Nema turizma bez upravljanja destinacijom i tu moramo imati izvršnu ovlast da možemo raditi što treba, a nadamo se da će novi zakon o turizmu tome pridonijeti i brzim donošenjem pratećeg pravilnika, inače će i to ostati samo slovo na papiru”, poručio je s panela o održivosti rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga.

Slikovito je Paliaga pitao i “tko je ovdje lud? – ljudi nema, odlaze, a nama raste broj gradnji nekretnina”, pri čemu je iznio podatak da je od oko 3.000 objekata, koje je Rovinj legalizirao, oko 1.500 namijenjeno za iznajmljivanje turistima te će opet s time imati problema jer je i kod njih već previše privatnog smještaja.

Udjel tog smještaja u Rovinju je 28 posto, a hotela tek 19 posto, dok su oko 50 posto kampovi, što je neodrživo i stoga će pokušati zaustaviti daljnje ‘bujanje’ apartmana.

I njega, kao i drugu dvojicu gradonačelnika na panelu – dubrovačkog Matu Frankovića i pulskog Filipa Zoričića, zakon o turizmu raduje jer očekuju da će konačno omogućiti da lokalna samouprava određuje što, gdje i koliko treba od turističke ponude, posebice smještajne, a time će se boriti i protiv daljnje apartmanizacije.

“Ne bih ništa nazvao zabranom, jer mi u Dubrovniku ništa ne zabranjujemo, ali radimo na regulaciji turizma, pa i smještaja, i nećemo dopustiti nove apartmane, nego očekujemo jačanje kvalitete postojećih. Udjel hotela u Dubrovniku samo je 25 posto, što je premalo, i Grad već godinama radi na održivosti nastojeći smanjiti gužve u ljetnim špicama i s kruzera. Dobro je da nam novi zakon daje i alate za upravljanje”, istaknuo je Franković.

Uz smještaj, problemom je označio i uberizaciju tj. liberalizaciju taksi-prometa, posebice u Splitu i Dubrovniku, u kojemu se od 2017. godine, kad je taksija bilo 270, do danas njihov broj povećao na čak 8.000, što je previše i stvara kaos u prometu. No, nadaju se da će naći rješenje i za to.

Zoričić je najavio da se Pula više okreće kulturnom turizmu, ali i ‘borbi’ s apartmanima, otpadom i brigom za prostor.

Spomen-obilježja zaslužnima iz bogate pomorske povijesti se postavljaju na Rivu lošinjskih kapetana

0
Spomen-obilježja zaslužnima iz bogate pomorske povijesti se postavljaju na Rivu lošinjskih kapetana
mali lošinj

Još se prilikom preuređivanja Rive lošinjskih kapetana, koje je dovršeno 2006. godine – ne uzmemo li u obzir dosad neostvareno preuređenje poteza od Vele rive do Škverića, najnižeg dijela, gdje se proteklih dana u nekoliko navrata “izlijevalo” more – a kasnije i obale Priko, na suprotnoj strani luke, pojavila ideja o postavljanju spomen-obilježjima zaslužnim osobama iz lošinjske pomorsko-brodograditeljske povijesti, a kao mjesto za to određene su ukoso postavljene kamene ploče na vrhovima ormarića za struju i vodu duž rive.

Prvi dio projekta

Ideju je u međuvremenu razradio Klub pomoraca Lošinja, čiji je član dr. Julijano Sokolić, istraživač lošinjske povijesti i plodni autor članaka i knjiga iz tog područja, iskristalizirao 26 imena, pretežno iz XVIII. i XIX. stoljeća, za 26 ormarića, piše Novi list.

U nekoliko navrata održavani su radni sastanci Kluba pomoraca s gradskom upravom, lučkim vlastima, povremeno i predstavnicima gospodarstva, razgovaralo se o financiranju ostvarenja zamisli i izgledu spomen-obilježja, a ovih je dana ostvaren prvi dio projekta, kojemu je u međuvremenu pridružena i skulptura nadahnuta pasarom, barkom karakterističnom za Lošinj. Tako je na Škveriću, u “trokutu” između raskrižja Rive lošinjskih kapetana i Ulice lošinjskih brodograditelja, postavljen rad riječkog akademskog kipara Gorana Štimca, gotovo četiri metra visoka stilizirana pasara koja, pramcem usmjerenim na gore, kao da “izranja” iz tla. Načinjena je od kortenskog čelika, od kojega je i rad istog autora nedavno postavljen na rivi u Iki.

Ovo je mjesto odabrano jer je ondje kroz XIX. stoljeće radilo brodogradilište Siksta Katarinića, gdje je 1824. godine porinut prvi lošinjski brod duge plovidbe, drveni jedrenjak Primo Lussignano, a nakon zatvaranja tog brodogradilišta otvoreno je novo, obitelji Tarabocchia.

Početak niza

Na pet ormarića duž Rive lošinjskih kapetana postavljeni su reljefi posvećeni istaknutim pomorcima i brodograditeljima, također Štimčevi radovi, s tim da su, umjesto likovima, zaslužnici iz lošinjske pomorske povijesti predstavljeni reljefima brodova, ispod kojih su imena i prezimena, godine rođenja i smrti te nazivi brodova. Imena i prezimena osoba zapisana su onako kako su svojevremeno vođena u dokumentima, što znači da nema hrvatskih dijakritičkih znakova. Planirano je da ovo bude početak niza od 26 osoba, a u ovom kontingentu predstavljeni su Pietro Budinich (1745. – 1782.) i brod Santo Domenico, Giovanni Antonio Tarabochia (1804. – 1881.) i brod Imperatrice Elisabetta, Antonio Celestino Ivancich (1813. – 1893.) i brod Eolo, Aldebrando Petrina (1842. – 1906.) i brod Contessa Hilda te Callisto Cosulich (1847. – 1918.) i brod Oceania.

Prema podacima koje je dala gradska uprava Malog Lošinja, ukupna je vrijednost projekta 87,5 tisuća eura, od čega je iz proračuna EU-a predviđeno 65 tisuća eura, preko Lokalne akcijske grupe u ribarstvu Vela vrata, koja pokriva gradove i općine na području cresko-lošinjskog otočja i Liburnije.

Novopostavljena spomen-obilježja već su na meti “kritičkih oštrica” građana, a svečano predstavljanje planirano je za 9. studenoga, kada će Grad proslaviti svoj dan svečanom sjednicom Gradskog vijeća (sam Dan grada se posljednjih godina slavi 11. studenoga, na blagdan sv. Martina, prema vjerovanjima zaštitnika Malog Lošinja), navodi Novi list. Mali Lošinj ovime se prisjeća djelatnosti koje su ga svojedobno izdigle i od sela pretvorile u grad(ić), prije no što je u XX. i XXI. stoljeću to mjesto preuzeo turizam kao prevladavajuća gospodarska grana na otoku.

/Bojan Purić – Novi list/

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Čajanka u Knjižari So

Današnje izdanje Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, posvećeno je kako novim hitovima sa 66. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, tako i tradicionalnoj, 19. po redu Čajanci, koja je bila održana u petak, u Knjižari So, na glavnom gradskom trgu. Tom prilikom je i Nikola Malović sa Novljanima proslavio 25 godina književne karijere, 10 književnih nagrada i 18 napisanih knjiga.

Slijede nove preporuke.

Pogasite sve i zasijaće život je djelo Marka Levija, najčitanijeg francuskog pisca u posljednjih 20 godina. Čitalac se upoznaje sa pričama o ljudima koji su se sreli i pravo i u pogrešno vrijeme, o ljudima koji su se voljeli mirnom ljubavlju, kao i onima koji su mislili da su u početku sve zabrljali, da bi im život pružio drugu šansu. Spoznaće da je ljubav uvijek može da nas nauči nečemu novom. Ovim romanm Mark Levi pokazuje zašto je već više od dvadeset godina najčitaniji francuski pisac sa preko 50 miliona prodatih knjiga. Izdavač je Laguna.

KGBT+ roman je Viktora Peljevina, najpoznatijeg živog ruskog pisca nove generacije, poznatom po romanima Omon RaŽivot insektaČapajev i PrazninaGeneracija P… Junak ovog romana specifična je vrsta muzičke zvijezde budućnosti, a zaljubljen je u djevojku koja je android. Kod mladih ruskih naraštaja Peljevin je brzo stekao harizmu lucidnog, ciničnog proroka postsovjetske epohe, a književni kritičari su istakli njegovu sklonost prema postmodernizmu i apsurdu, kao i uticaj ezoteričkih tradicija i satirične naučne fantastike na njegovo stvaralaštvo. Izdavač je Lom.

Jovanka Orleanka Ketrin Čen je roman koji sveobuhvatno pripovjeda o životu Jovanke Orleanke, od djetinjstva ispunjenog radošću i nasiljem do njenog strelovitog uspona do slave vodeći bitku na dva fronta: na bojnom polju predvodeći francusku vojsku i na dvoru hvatajući se ukoštac sa izdajničkom politikom kraljeve svite. Jovanka izaziva gnijev i sumnju sa svih strana i postaje ranjiva zaslijepljena slavom i sopstvenom ambicijom, a njena legenda i mit, poput njenog imena, ulaze u vječnost. Izdavač je Laguna.

Afrika je djelo izuzetne slikarsko-poetske umjetničke vrijednosti, nastalo tokom putovanja  Rastka Petrovića u Afriku, a koje sintetizuje različite aspekte stvaralaštva autora. Ovaj jedinstveni putopis pored originalnog teksta iz 1930. godine, nudi tumačenje istorijskog okvira, književnog i likovnog stvaralaštva Petrovića. Knjiga koju otvarate pokušava da sačuva viziju autora i čitaocu prenese umjetnički doživljaj Afrike u svojoj ljepoti, snazi i istraživačko-avanturističkoj originalnosti jednog od naših najznačajnijih avangardnih stvaralaca. Izdavač je Lom.

Grci – Celokupna istorija je sjajno djelo višedecenijskog istraživanja istoričara R. Bitona. Nastankom Atine i Sparte položen je temelj onoga što danas zovemo naukom, umjetnošću, politikom i pravom. Istorija duža od tri milenijuma prati Mikenjane bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, zatim osnivanja grčkih polisa, dramatična evroazijska osvajanja Aleksandra Velikog i pobožne Vizantince, sve do današnje grčke dijaspore koja cvjeta na pet kontinenata. Izdavač je Laguna.

Srpska narodna jela i pića Jovana Erdeljanovića knjiga je koja nam prestavlja narodni način života, način ishrane, kako sam naslov kaže, vrste narodnih jela i vještinu u njihovom pripravljanju, do kojeje narod došao nešto svojim iskustvom u nebrojenim stoljećima u prošlosti, a nešto primajući tuđe i prilagođavajući ga sopstvenim prilikama i potrebama. Zato su nam ovi opisi, kao i svi radovi ove vrste, dobro došli. Oni će pored naučne imati i praktičnu vrijednost jer mogu čitaocima poslužiti i kao pouka. Od pasulja, preko krompira, zelja, tjestenine, mesa, salata, očekiju nas i poglavlja o pićima. Izdavač je Talija.

Magični svet dečjeg šaha Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak knjiga je čiji sam naslov govori o dvije najveće ljubavi autora, ljubavi prema djeci i prema šahu. Ulazeći u najsitnije metodološke detalje i bazirajući je na ličnom iskustvu sa predškolcima, autori stalno podsjećaju na razumijevanje, strpljenje i sistematičnost. Pred nama je dragocjen priručnik koja nudi pedagoško znanje, praktično iskustvo i vještinu obučavanja. Izdavač je Čigoja.

*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Izraelski tenkovi navodno došli na središnje ulice grada Gaze

0
Izraelski tenkovi navodno došli na središnje ulice grada Gaze
Izraelski tenkovi

Izraelski tenkovi uočeni su na središnjim ulicama grada Gaze, rekli su očevici danas navečer, a palestinski Crveni polumjesec kaže da se nalaze dvadesetak metara od bolnice al-Quds.

Crveni polumjesec rekao je da su hiljade izbjeglica koji su u bolnici potražili sklonište, u velikom strahu. Od 18 vozila Crvenog polumjeseca na sjeveru Pojasa Gaze, još samo sedam ih je u voznom stanju, a i ona bi mogla stati unutar nekoliko sati zbog manjka goriva, upozorila je organizacija.

Početkom sedmice, izraelska vojska objavila je da je kopnena vojska dospjela “duboko” u grad Gazu. Otad, Izrael neprestano poziva civile na sjeveru da krenu prema južnom dijelu Pojasa Gaze.

Hamas je izgubio kontrolu nad sjevernim dijelom Pojasa Gaze, rekao je večeras izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Borci Hamasa više nemaju sigurno mjesto na koje se mogu sakriti”, rekao je. Izrael optužuje palestinsku organizaciju Hamas, koja kontrolira Pojas Gaze, za korištenje civila kao ljudskih štitova.

Najveća bolnica u Pojasu Gaze obustavila je svoje operacije zbog intenzivnih borbi na sjeveru palestinskog teritorija, rekli su liječnik i Hamasovo ministarstvo zdravstva u subotu.

Ghassan Abu-Sitta, liječnik koji radi u bolnici al-Shifa u Gazi rekao je da nema struje i da bolnica više ne funkcionira.

“Veći dio osoblja je otišao”, dodao je.

Crna Gora među top deset najpoželjnijih rastućih destinacija u svijetu

0
Crna Gora među top deset najpoželjnijih rastućih destinacija u svijetu
Foto NTO

Crna Gora je među top deset najpoželjnijih rastućih destinacija u svijetu, prema ocjeni čitalaca najstarijeg i najuticajnijeg britanskog magazina posvećenog putovanjima – Wanderlust, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

Ceremoniju dodjele nagrada Wanderlust Reader Travel Awards 2023 i ujedno obilježavanje 30 godina postojanja tog prestižnog britanskog magazina, koja je održana u istorijskom zdanju Britanskog muzeja tokom turističke berze World Travel Market u Londonu, otvorio je popularni britanski voditelj Ben Fogle, koji je poznat po svojim ulogama na televizijama Channel 5, BBC i ITV.

Događaju su prisustvovale direktorica NTO-a Ana Tripković Marković i direktorica Crnogorskog kongresnog biroa i koordinator za promociju na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva, Aleksandra Maksimović, zajedno sa preko 500 lidera svjetske turističke industrije.

Tripković Marković je poručila da ovo predstavlja još jednu potvrdu da je imidž Crne Gore na tržištu Velike Britanije u usponu.

Ona je kazala da posebno raduje što priznanje dolazi od preko 91 hiljade čitalaca koji su tokom prethodnih pet mjeseci glasali za omiljene destinacije, regije, gradove, turoperatore, avio-kompanije i slično.

„Budući da je riječ o turističkom magazinu sa najvećim tiražom i skoro dva miliona pregleda online izdanja na mjesečnom nivou, koji je time jedan od najuticajnijih kada je u pitanju odluka Britanaca o izboru sljedeće destinacije za putovanje, očekujemo da će ovo priznanje doprinijeti i porastu interesovanja i turističkog prometa sa ovog tržišta, a posebno imajući u vidu najavljene nove avio-konekcije“, kazala je Tripković Marković.

Prema njenim riječima, ovom rezultatu doprinijela je i marketinška kampanja koju je NTO realizovala početkom godine u saradnji sa magazinom Wanderlust, u okviru koje je kreirana posebna podstranica njihovog sajta posvećena Crnoj Gori.

Wanderlust je najstariji britanski magazin posvećen putovanjima i jedan od vodećih u posljednjih 30 godina, sa posebnim fokusom na održivi turizam.

Misija magazina je da objavom autentičnih putopisa, zadivljujućih fotografija i stručnih savjeta, inspiriše putnike širom svijeta da otkriju nove destinacije.

 Javni čas “Dijalog sa Njegošem” održan u amfiteatru Gimnazije i Srednje pomorske škole

0
 Javni čas “Dijalog sa Njegošem” održan u amfiteatru Gimnazije i Srednje pomorske škole
Javni čas Dijalog sa Njegošem

Povodom  obilježavanja Njegoševog dana-dana kulture u Crnoj Gori, učenici Gimnazije Kotor organizovali su javni čas u amfiteatru škole sa ciljem da se afirmiše stvaralaštvo najvećeg pjesnika našeg jezika, a crnogorskog vladike i vladara, 9.novembra u 12 sati (6.i 7.čas)

Učesnici programa bili su učenici prvog razreda specijalističkog odjeljenja filološke gimnazije: Marta Borović, Drago Rapovac, Aleksandra Dimitrovski, Ljubica Vučković, učenik prvog razreda opšte gimnazije Vojin Begović, učenica trećeg razreda Romina Racković, učenik drugog razreda Miloš Laketić, učenici četvrtog razreda  Nemanja Lazarević I Neđeljko Tujković.

Tehnička podrška bili su učenica četvrtog razreda Katarina Jelić i dva učenika drugog razreda Danijel Kalezić i Vasilije Simonović.

Za scenario časa korišten je materijal iz knjige “Njegoševa svetlost”, odabrane misli vladike Nikolaja Velimirovića iz knjige “Religija Njegoševa”, kao i sami tekstovi Petra II Petrovića Njegoša iz “Gorskog vijenca”, “Luče mikrokozma”, pjesme “Noć skuplja vijeka”.

Javni čas Dijalog sa Njegošem

Misli koje ilustruju spoj ovih tekstova su i ideja vodilja planiranog javnog časa:

     Što je čovjek, a mora bit čovjek!

     Tvarca jedna te je zemlja vara…

     Ime česno zasluži li na njoj,

     On je ima rašta polaziti;

     A bez njega u što tada spada?

Osvijetljena je ličnost Petra II Petrovića Njegoša kao stvaraoca i mislioca, kao vladike i kao vladara Crne Gore u 19.vijeku.

Kritičkim promišljanjem u dijaloškoj formi učenici su razgovarali i o ulozi Njegoša u formiranju kulturnog pamćenja našeg naroda:

– Oko pjesnika stražare neki, iz razloga nepoznatih, ili suviše očiglednih, brane ga od neposvećenih, od misli jeretičkih i neodobrenih, išačenih, čudno neusklađenih sa opštim MIŠLJENJEM O NAMA, koje se mističkim putem pretvara u MIŠLJENJE O NJEMU. Sudbina pjesnikova postoji kao odjek, kao trag o tome KO, KADA I KAKO čuje njegove reči, pa je ona napokon i SUDBINA KULTURE.

Javni čas Dijalog sa Njegošem

-Njegoš je temelj, ali i kob jedne kulture! Njegove stihove izgovaraju i nepismene starice pokraj ognjišta, u crnogorskim selima, a znaju ih naizust i učenici osnovnih i srednjih škola.

Razumljivo je bilo da se razgovara o Njegoševoj poetici, o njemu kao poštovaocu čovjekove prirode, zemaljske i božanske. Istaknuta je njegova misao kao iskra besamrtna. Osvijetljeni su segmenti junaštva u Crnoj Gori u teškim vremenima borbe sa lukavim Turcima,odluke vladike i vladara povodom različitih događaja.  Istaknut je senzibilitet istih tih junaka koji znaju da uživaju u ljepotama i snovima, a ne samo da ratuju, kao i iskustvo mudrih duhovnika koji su “ovaj svijet ispitali, otrova mu čašu iskapili” i potvrdili svojim odlukama misao da “vaskrsenja ne biva bez smrti”.  Takvi junaci su oni koji dovijeka žive i koji su se imali rašta i roditi.

Takav čovjek, junak, pjesnik i mislilac je i sam Petar II Petrović Njegoš.

Značajan je podatak da je u prepunom amfiteatru škole oko 150 učenika uzelo učešća u ovom času, i iako su iz različitih odjeljenja, različitih godišta,  uspješno su vodili kulturni dijalog ili ga samo slušali, ali svjesno promišljajući o svom čitalačkom iskustvu i Njegoševom djelu.

   Čas je bio multimedijalnog karaktera. Osmišljena je prezentacija sa poznatim Njegoševim portretima koja je pratila izabrane tekstove. U pauzama između dijelova teksta čuli su se snimci značajnih kompozicija koje su nastajale inspirisane Njegoševim životom i djelom: “Počitajemi”, pismo Petra II Petrovića Njegoša Vuku Karadžiću, Vojina Komadine, “Kletva” Aleksandra Perunovića, zatim kompzicija “O preblagi, tihi učitelju”

(koja je nastala po tekstu “Luča mikrokozma”) Natalije Knjažinskaje, kao i kompozicija “Gusle” Nine Perović, koju izvodi kvartet Crnogorskog simfonijskog orkestra.

Sa učenicima su radile profesorice Aktiva za Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost: Ljiljana Odža, Marija Jevtić. Ljiljana Čolan, Sonja Golub-Klenak, profesorica Likovne umjetnosti Željka Jovićević i profesorica Muzičke umjetnosti Jovana Miljenović.

Bar –  prvi dan Krajinske Koštanijade privukao veliko interesovanje

0
Bar –  prvi dan Krajinske Koštanijade privukao veliko interesovanje
Krajinska koštanijada

Jubilarno 15. izdanje manifestacije Krajinska Koštanijada održava se ovog vikenda u Ostrosu, te na taj način ujedno otpočinje i ovogodišnji program povodom obilježavaja Dana Opštine Bar.

Ova lijepa tradicija afirmiše multietnički karakter barske opštine, kao i bogatu kulturnu i turističku ponudu Krajine. I ovog je puta privukla veliko interesovanje posjetilaca koji tokom trajanja manifestacije imaju priliku da uživaju u ukusnim tradicionalnim specijalitetima, pečenim i kuvanim koštanjima i drugim delikatesima Krajine.

Tokom dva bogata pazarna dana posjetioci, osim koštanja, mogu da isprobaju i trguju i ostale domaće proizvode kao što su sir, domaći luk, masline, divlji i pitomi šipkovi, suve smokve, sirup od šipka, japanske jabuke i mnogobrojne proizvode po kojima je Krajina prepoznata.

Organizator manifestacije je MZ Ostros, pod pokroviteljstvom Opštine Bar i Turističke organizacije Bar, a kako tradicija nalaže već par godina unazad, brojnom lokalnom stanovništvu kao i okupljenim posjetiocima obratio se predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. On se tom prilikom, zahvalio okupljenima na prisustvu uprkos lošem vremenu, i kazao da su upravo zajedničkim djelovanjem i  saradnjom učinili da se ovaj događaj održava već petnaestu godinu i kao takav postaje tradicija.

Krajinska koštanijada

“Iskoristio bih priliku da pozdravim sve naše drage prijatelje iz Ulcinja, Skadra i zemalja okruženja. Osim zabavnog karaktera, ova manifestacija promoviše bogatstvo ovoga kraja, iako, ove godine rod koštanja i nije na zadovoljavajućem nivou. Ali, drago mi je što taj podatak nije spriječio organizatore da se potrude i omoguće svima vama da uživate danas u delicijama i bogatstvu ovoga kraja”, poručio je on.

Raičević se tom prilikom zahvalio Savjetu MZ, kao i predsjedniku MZ Ostros, Bećiru Berjaševiću i njegovom timu koji su, prema njegovim riječima, vrijedno radili na pripremi ove manifestacije.

Za očuvanje krajinskih običaja, i tradicije Kostanijade po kojoj je Ostros prepoznatljiv, zaslužan je svakako predsjednik te MZ, Bećir Berjašević. Prema njegovim riječima, uz veliku podršku Opštine Bar i Turističke ogragnizacije grada Bara, svake godine se realizuje ova manifestacija na radost lokalnog stanovništa, ljudi koji su porijeklom iz tih krajeva, i brojnih ljubitelja koštanja.

“Ovo je jako značajan dan za nas i Krajinu u cijelini, a svakako je bitan i za Opštinu Bar, jer je naš kraj jako primamljiv turistima. Moram naglasiti da se nadamo što skorijem otvaranju graničnog prelaza sa Skadrom, što će svakako olakšati život lokalnom stanovništvu, posebno mladima”, kazao je on.

Uprkos tome što je početak pazarnog dana obilježila kiša, izlaskom sunca se manifestaciji priključio još veći broj posjetilaca, na veliko zadovoljstvo organizatora i izlagača.

Veliko zadovoljstvo organizacijom ovog izdanja Koštanijade izrazijo je jedan od izlača, Alija iz Krajine koji je pozvao ljude da iskoriste bolje vrijeme da posjete štandove sa bogatom ponudom.

“Izložili smo koštanje, sir, smokve masline, japansku jabuku, kivi, svega po malo. Koštanji su autentično iz Krajine, ima tu stabala starih 500, 600 godina. Opština Bar nam pruža sjajnu podršku, a sutra će biti još ljepši dan pa neka zainteresovani dođu, posjete Krajinu i kupe domaće proizvode,” kazao je Alija.

Za dobro raspoloženje prvog dana manifestacije pobrinuli su se muzičari Muzafer Kolići, Merita Bonjaku sa Kosova, Bujar Ćamili i Zef Beka koji su od jutarnjih sati svojim nastupima oduševljavali posjetioce, a krajem pazarnog dana biće dodijeljene nagrade pobjednicima konkursa za literarni rad posvećen koštanju.