Sve spremno za Međunarodnu brdsku auto trku Podi Meridian 2023.

0
Sve spremno za Međunarodnu brdsku auto trku Podi Meridian 2023.
AMSK Podi – foto

Međunarodna brdska auto trka Podi Meridian 2023. će se osmi put održati u Podima, Herceg Novi, ovog vikenda, organizatori poručuju da je sve spremno za spektakl.

U nedjelju će “MBAT Podi Meridian 2023” ugostiti oko 100 automobilista iz Crne Gore, BiH, Srbije, Albanije, Makedonije, kao i zemalja EU Hrvatske, Mađarske i Italije.

Mađu njima su i automobilsti iz samog vrha ovog sporta kao što su Laslo Sas iz Mađarske i prošlogodišnji šampion Evrope, Vasilije Jakšić.

Na Podima će se MBAT Podi Meridian 2023. i Kup voziti na stazi dugačkoj 4.465m.

Direktor trke je Božidar – Boško Radović istakao je da je sve spremno za MBAT i da se očekuje da će sve proteći u najboljem redu.

“Sve je spremno za predstojeći vikend. Staza je u potpunosti prilagođena svim pravilima i standardima, a sve u cilju sigurnosti i bezbjednost takmičara, ali i publike. Staza će ove godine prvi put cijelom dužinom biti ozvučena, tako da će posjetioci, zaljubljenici u ovaj sport moći da čuju komentatore i budu upoznati sa svim dešavanjima u toku trke”, naglasio je Radović.

Ove godine boks za vozila i takmičare se nalazi u Meljinama, što je olakšavajuća okolnost za takmičare.

“Nova lokacija boksa je u blizini starta, tako da je i to dodatna olakšica za naše vozače, pored samog prostora koji je natkriven i u potpunosti zatvoren i time bezbjedan i adekvatan za vozila takmičara”, rekao je Radović.

Na ovoj trci će se prvi put organizovati i takmičenje “oldtajmer-a” što samo svejdoči da je organizacija ove trke iz godinu u godinu sve kvalitetnija.

AMSK Podi – foto

Radović je istakao da su tehnički pregled i verifikacija vozila zakazani za subotu od 15 do 19 sati, dok će se vanredni pregled i verifikacija obaviti u subotu od 8 do 9 sati.

Tokom sportskog događaja u subotu 30.septembar i nedelju, 1. oktobar biti zabranjen saobraćaj od kružnog toka u Meljinama do Kamenog, od 9 do 18 sati, dok će između obje trke tokom oba dana biti omogućeno saobraćanje na toj dionici.

Praksom karbonske neutralnosti do ekoloških aerodroma

0
Praksom karbonske neutralnosti do ekoloških aerodroma
Aerodromi CG

Primjena praksi karbonske neutralnosti rezultiraće dobijanjem ekološke i energetski održive vazdušne luke koja će biti ponos države, saopšteno je iz Aerodroma Crne Gore (ACG).

Iz ACG su kazali da su, u cilju održivog upravljanja emisijom ugljen-dioksida (CO2) na aerodromima, od početka prošle godine uspješno sprovodili projekat „Održivo smanjenje nivoa karbonskog otiska u sklopu programu za aerodrome – SOLAR“.

To je, kako su pojasnili, evropski projekat, koji se realizuje u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora.

“Opšti cilj projekta usmjeren je na razvoj alata za mjerenje karbonskog otiska aerodroma u Pulji, Albaniji i Crnoj Gori i aktiviranje politika za smanjenje emisije C02 u programskoj oblasti”, rekli su iz Aerodroma.

Oni su kazali da je broj putnika na Aerodromu Podgorica u prošloj godini iznosio oko 1,3 miliona, kao i da se očekuje rast u narednim godinama.

Kako su iz ACG kazali, porast broja putnika znači povećanu emisuju gasova sa efektom staklene bašte.

“Ukupna emisija ugljenika u 2019. iznosila je 25.052.566 tC02”, rekli su iz ACG.

Oni su naveli da je, kao dio odgovora globalne aerodromske industrije na izazove klimatskih promjena, Aerodrom Podgorica postao član “Airport Carbon Accreditation“.

Kako su iz ACG kazali, globalna zajednica aerodroma sertifikovanih od tog akreditacionog tijela smanjila je više od pola miliona tona CO2 od maja 2021. do maja prošle godine.

“Ključni rezultat projekta koji je dostignut podrazumijeva definisanje zajedničkih alata za održivo upravljanje emisijom C02 na aerodromima”, rekli su iz ACG.

Oni su kazali da su, u proteklom periodu, u okviru SOLAR projekta, mjerili karbonski otisak, izradili studiju „Politika upravljanja ugljenikom i mjera za izradu Niskokarbonskog plana“ i verifikovali „Izvještaj o karbonskom otisku za Aerodrom Podgorica”.

Kako su iz ACG dodali, tokom implementacije projekta, organizovane su obuke za zaposlene i predstavnike uprave ACG o energetskoj efikasnosti, a organizovana je i kampanja za podizanje svijesti o smanjenju karbonskog otiska na aerodromima, kao i forum i seminar kako za zaposlene, saradnike i partnere Aerodroma Podgorica, tako i za putnike.

“Primjena praksi karbonske neutralnosti rezultiraće dobijanjem ekološke i energetski održive vazdušne luke koja će biti ponos Crne Gore”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, poseban fokus na projektu je stavljen na obuci, kampanji i ostalim aktivnostima saradnje sa različitim zainteresovanim stranama, koji predstavljaju veoma značajnu ciljnu grupu kada je u pitanju dostizanje zelene transformacije Aerodroma Crne Gore.

Iz ACG su rekli da je posebna saradnja na projektu i realizaciji aktivnosti ostvarena i sa operativnim i uslužnim kompanijama.

“Da bi uspjeli da razviju alate za mjerenje karbonskog otiska kao i inicirali politike za smanjenje emisije C02 na aerodromima, tokom projekta, ACG su imali priliku da ostvare saradnju sa nekoliko akreditovanih aerodroma iz Evropske unije koji su podijelili iskustvo sa partnerima o neophodnim uslovima i postupcima za dostizanje karbonske neutralnosti”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, SOLAR projekat, koji se uspješno završava krajem septembra, sprovodi nekoliko partnera, pod rukovodstvom Regiona Apulje iz Italije, dok su partneri na projektu Aerodromi iz Pulje, ACG, Uprava za civilno vazduhoplovstvo Albanije kao i Regionalna razvojna agencija regije Molize iz Italije.

Plivačka trka X Waters Montenegro 30. septembra u Risnu i Perastu

0
Plivačka trka X Waters Montenegro 30. septembra u Risnu i Perastu
Plivačka trka X Waters Montenegro

Triatlon klub “Multisport akademija Mayer“ uz podršku TO Kotor organizuje plivačku trku X Waters Montenegro. Radi se o plivačkoj trci koja će se održati 30. septembra u Risnu i Perastu.

Ciljevi trke su promocija Risanskog zaliva i Risna, jednako lijepog ali nedovoljno posjećenog dijela naše opštine, kao i razvoj sportskog turizma i promocija zdravih stilova života.

Start trke u Risnu je kod plažnog bara “Good Fellas”, a u Perastu kod plažnog bara “Pirates”.

Trka je podijeljena na 4 distance i to na sljedeći način:

7000 m

Učesnici ce startovati na plaži Risan od startnog kampa. Oni ce se kretati prema ostrvu Gospe od Škrpjela, prolazeci bove, plivaju između ostrva Sv. Đorđa i Gospe od Škrpjela, obilaze oko Gospe i plivaju prema cilju. Start i cilj su na istom mjestu na plaži Risan.

Plivačka trka X Waters Montenegro

4500 m

Učesnici se okupljaju u startnom kampu na plaži Risan. Zatim ce autobusom biti prevezeni do polazne tačke, plaže u Perastu. Nakon starta, učesnici ce se kretati prema ostrvima. Plivaju između ostrva, obilaze oko Gospe od Škrpjela i plivaju prema cilju. Završetak je na plaži Risan.

1852 m (jedna nautička milja)

Učesnici ce startovati na plaži Risan od startnog kampa. Oni ce se kretati u trokutu pored bova. Početak i završetak su na istom mjestu.

50 m i 200 m

Djeca plivaju do plutače, prolaze plutaču i plivaju prema obali. Start i cilj su na istom mjestu, na plaži Risan.

 Kontrolno vrijeme za rastojanja: 1860 m – 1.5 sati; 4500 m – 2 sata; 7000 m – 4 sata; 50 m– 5 minuta; 200 m – 10 minuta.

X-WATERS MONTENEGRO RISAN

Saturday, 30th September

12:30-13:30 Registration Risan beach

13:30 – Kids start

14:00 – 7 K start

14:15 – 1 Mile start

14:30 – Bus transport for all participants who participating in the race 4.5 K. The meeting place is on Risan beach.

 15:00 – 4.5 K start

18:00 – Award ceremony

Pronađene još dvije boce sa stripom sa 17. HSF-a

0
Pronađene još dvije boce sa stripom sa 17. HSF-a
Strip u boci

Samo dan nakon što su Valeria i Ana pronašle bocu sa stripom Iana Čerčila na plaži u Brindiziju, nove dvije boce isplivale su na još jednu dobro poznatu lokaciju, plažu Le Ćezine u dijelu Lećea (Lecce) zvanom San Kataldo. Riječ je o originalnim radovima specijalnih gostiju 17. Hercegnovskog strip festivala, koji su u staklenim bocama sa plutanim čepovima bačene u more petog festivalskog dana sa katamarana „Tahiti“. Ovo su druga i treća boca sa stripom pronađene u blizini Lećea, a srećni nalazač zove se Vitorio Galati, i ekipi Hercegnovskog strip festivala javio se fotografijama i porukom preko društvene mreže Instagram.

„Pronašao sam dvije boce. Ovo je fantastično! Mnogo vam hvala!“ napisao je Vitorio.

Autori pronađenih radova su Francuz Fred Remuzat, ovogodišnji predavač na Master klasu iz storibordinga koji je po treći put organizovao HSF, te Španac Fransis Portela, velika zvijezda najvećih svjetskih izdavača Marvel i DC Comics. Ekipa HSF se potrudila da se odmah uspostavi kontakt između nalazača i autora na zadovoljstvo svih aktera, jer su i sami autori presrećni, pošto je ovo za njih jedinstveno životno iskustvo..

Saldo pronađenih boca sada se popeo na osam, a pored tri pronađene u Lećeu, dvije boce su pronađene u Brindiziju, po jedna na Istri i na otoku Pašman, te kod nas u Bigovi.

Umjetnost, more i Hercegnovski strip festival su uspostavili sada već značajnu vezu između ovih italijanskih gradova i Herceg Novog i Boke Kotorske. Na potezu su svi oni koji ovakvu konekciju mogu pretvoriti u međusobnu saradnju i promociju destinacija.

Trajekt Lepetane – Kamenari od 1. oktobra cijena karte četiri eura

0
Trajekt Lepetane – Kamenari od 1. oktobra cijena karte četiri eura
Trajekt foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore saopštilo je da je od 1. oktobra na snazi naplata karata po vansezonskoj cijeni, u skladu sa Cjenovnikom trajektne linije Kamenari-Lepetane.

“S tim u vezi, cijena karte za mala putnička vozila umjesto 5,00 eura iznosiće 4,00 eura, dok će cijena vansezonske karte za motocikla iznositi 1,50 eura. Građani Herceg Novog i Tivta će plaćati kartu po cijeni od 3,00 eura koja važi za sezonski i vansezonski period. Vansezonska cijena karte važi za period od 01. oktobra do 31. maja naredne godine”, navedeno je iz Morskog dobra.

Gordan Grlić Radman: Jadran je slučajno 1990. godine završio na remontu u Tivtu i tu je ostao

0
Gordan Grlić Radman: Jadran je slučajno 1990. godine završio na remontu u Tivtu i tu je ostao
Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – foto Roko Stjepčević Boka News

Prilikom današnjeg susreta sa novinarima u Morinju na pitanje o škloskom brodu Jadran, hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman je kazao da to pitanje u principu ne bi trebalo biti sporno, te da je potrebno samo malo dobre volje i da se nada da će u duhu dobrosusjedskih odnosa Hrvatska dobiti natrag svoj brod.

“Hrvatski školski brod Jadran je građen na inicijativu Jadranske straže, znači Hrvata iz Dalmacije, plaćen je, izrađen je u Hamburgu, projektant je bio Josip Škarica, Hrvat iz Rijeke. 1933.godine je došao u Split i to je bilo njegovo prvo uplovljavanje u matičnu luku.

Tamo je upisan, zanči u matičnu luku, ali je bio i upisan u sve flotne liste svih hrvatskih luka na Jadranu. Išao je redovno na manje, srednje i veće remonte, slučajno je 1990. godine u oktobru mjesecu završio na remontu u Tivtu i tu je ostao.

ŠB Jadran – Tivat – foto M. Marušić

Da recimo tada nije otišao na remont u Tivat niko ne bi pitao gdje je školski brod Jadran jer svi su znali po tradiciji i istoriji da on pripada Lori. Tako da se ja nadam da će nova Vlada Crne Gore u duhu dobrosusjedskih odnosa uraditi nešto i da ćemo dobiti taj brod natrag”, kazao je Grlić Radman.

Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica uspostave logora Morinj

0

Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred spomen ploče bivšeg logora Morinj u prisustvovati izaslanstva iz Republike Hrvatske i  Crne Gore u petak je obilježena 32. godišnjica uspostave logora Morinj u Boki Kotorskoj.

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman podsjetio je da je ovo treća godina u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore (HNVCG) da se obilježava godišnjica formiranja logora u Morinju, te da je prošle godine postavljena i spomen ploča, kojim je Crna Gora dala svoj doprinos, zahvaljujući tadašnjim ministrima u Vladi CG Ranku Krivokapiću i Rašku Koneviću.

Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – Gordan Grlić Radman – foto R. Stjepčević

„Danas smo položili vijence i zapali svijeće, današnji datum koincidira sa samoubojstvom admirala Vladimira Barovića, koji je bio crnogorski admiral koji je radije sebi skratio život nego da puca po hrvatskim gradovima. Ovde smo danas kako bi iskazali pijetet i poštovanje prema žrtvama i kako bi njegovali sjećanje na ono što se dogodilo prije više od tridest godina i kako se ne bi nikada više događalo. Cijenimo napore Crne Gore kako bi se suočila sa tom prošlošću. Važno je da se svi sjećamo toga, da odgajamo nove generacije u ljubavi, toleranciji, miru, u dobrosusjedskim odnosima. Hrvatska kao članica EU i NATO saveza želi stabilnu i sigurnu Crnu Goru pro Europski orijentiranu“ – kazao je Grlić Radman.

Državni sekretar Ministrastva vanjiskih poslova Crne Gore Robert Markić, poručio je da zajedničko polaganje vjenca na ovom mjestu adekvatana način da se Crna Gora suoči sa svojom mračnom prošlošću.

Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – Robert Markić – foto R. Stjepčević

„Obilježje mora da postoji na ovom mjestu kao i na svim mjestima gdje su počinjenja stradanja i ratni zločini, da nas to opominje i da se nikada ne dogodi. Treba da gradimo kulturu sjećanja tako što ćemo odati pijetet žrtvama i istovremeno graditi budućnost u kojoj se ovako nešto više neće ponavljati. Neriješeni status spomen ploče nema veze sa samim mjestom obilježavanja zločina, već se radi o nepoštivanju procedura tokom postavljanja ploče. Naš sam čin dolaska ovdje pokazuje da smo za to da se oda počast žrtvama logora“ – poručio je Markić.

Na pitanje novinara na koji način će država Crna Gora će odati pijatet žrtvama u Hrvatskoj, prije svega u Lori, Markić je kazao da je država krenuala da se suočava sa prošlošću pa će i to doći na red.

Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – Marko Margetić – foto R. Stjepčević

„Tu smo da se ovo ne bi zaboravilo, da se poklonimo ploči. Osjećaji se miješaju, i drago mi je i teško. Pozdravio bi i obitelji one petorice koji su ostavili živote i sve logoraše koji su zajedno samnom prošli sve one torture. Da se ne zaboravi“ – kazao je bivši logoraš, i predstavnik Udruge logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Marko Margaretić.

Morinj – otkrivanje spomen ploče – foto R.Stjepčević Boka News

Obilježavanju 32. obljtnice logora Morinj prisustvovali su predsjednik HNV-a CG Zvonimir Deković, predsjednik HGI-a Adrian Vuksanović, Dubrovačko-nertvanski župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mate Franković, gradonačelnik Konavala Božo Lasić, predstavnik Udruge logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Marko Margaretić.

Polaganjem vijenca obilježena 32. obljetnica od formiranja logora Morinj – foto R. Stjepčević Boka News

Podsjetimo, u opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. godine do 18. agusta 1992. godine, JNA je organizovala Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj“, u kojem su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz Dubrovačke regije.

U sudskom procesu koji je započet 2007. godine, a pravosnažno okončan 2013. godine, četiri pripadnika JNA su osuđeni zbog izvršenja krivičnog djela ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 144 KZ SRJ) prema zatvorenicima u tom logoru. Osim krivičnog postupka, sudovi Crne Gore su u parničnim postupcima donijeli i 154 odluke kojima je dosuđena naknada nematerijalne štete žrtvama.

Gordan Grlić Radman: Hrvatska kao članica EU i NATO saveza želi stabilnu i sigurnu Crnu Goru proevropski orjentisanu, podržavamo mandatara Spajića

-Mi smo saveznici kao NATO članice tako da što se tiče Hrvatske tu će Crna Gora dobiti uvijek hrvatsku pomoć. Isto tako podržavamo mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore Milojka Spajića, to je proveropski političar i očekujemo da se Vlada formira što prije . Takođe nam je drago da crnogorska politička elita vodi računa o Hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Crnoj Gori

Vješte ruke stvoraju magiju

0

Izložba košulja, tunika i bookmarkera ukrašenih crnogorskim zlatovezom



“Crnogorska narodna nošnja i njen dominantan ukras, crnogorski zlatovez, jedinstveno su i rijetko svjedočanstvo crnogorske kulture I identiteta,  sačuvano u punom identitetu.

Muška i ženska nošnja odišu elegancijom i finoćom materijala, a posebnom je čine zlatovez motivi koji su, uglavnom, floralni kao naprimjer listovi ili grane, kao i biljke  koje rastu u Crnoj Gori, vinova loza i djetelina”, kazala je sinoć profesorica maternjeg jezika Dijana Roganović otvarajući izložbu košulja, tunika i bookmarkera ukrašenih crnogorskim zlatovezom u SPA galeriji Instituta Igalo.

Ona je objasnila  da se pored svečane ili svitne dvorske nošne, nosila  i suknena, a prepoznatljivi djelovi i u jednoj i u drugoj su: dimije, opanci, dolama, džamadan,, dušanka, gunj, a kod žena suknje, dolaktice, jaketa i drugi djelovi protkani zlatovezom.

Roganović je poručila da se “crnogorski zlatovez  koristi na narodnim nošnjama više vijekova i da je i aktuelan zahvaljujući vještim rukama koje stvaraju magiju.

Radovi izloženi u SPA galeriji  nastali su u okviru projekta “Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” u okviru programa “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE” koji je realizovala NVO Mare Mare.

Projekat ima za cilj unapređenje rodne ravnopravnosti u Herceg Novom putem ekonomskog osnaživanja žena, posebno onih koje pripadaju ranjivim kategorijama stanovništva kao i promociju i njegovanje tradicionalnih zanata, prije svega zlatoveza , kao dijela kulturne baštine Crne Gore.

Zlatovez – Mare Mare

Kroz obuke i radionice, kao i treninge posvećene ženskom preduzetništvu i pokretanju sopstvenih biznisa, NVO Mare Mare je radila na podizanju svijesti o važnosti rodne ravnopravnosti i stvaranju prilika za ekonomsko osnaživanje žena u ovom regionu.

“U okviru ovog projekta, grupa od 13 žena dobila je  priliku da se obuče u tradicionalnom  crnogorskom zlatovezu  koji je dio bogate kulturne baštine Crne Gore.  Takođe su prošle trening o preduzetništvu i digitalnom marketing”, kazala je koordinatorka projekta Dubravka Raičević iz NVO Mare Mare. Ona je istakla da će učesnicama projekta “nakon 40 radionica zlatoveza i trodnevnog treninga o ženskom preduzetništvu i digitalnom marketingu iskustvo iz projekta pomoći da nastave samostalno da rade  i time osiguraju svoje samozapošljavanje”.

“Projekt “Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena” predstavlja važan korak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom i doprinosi ekonomskom razvoju zajednice kroz podršku ranjivim kategorijama stanovništva. NVO Mare Mare se zalaže za stvaranje bolje budućnosti za žene u Herceg Novom i širi poruku da su rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje ključni faktori za prosperitet zajednice”, istakla je Raičević.

Raičević je učesnicama projekta podijelila sertifikate i zahvalila se svima koji su pomogi projekat.

Projekat  “ Rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje žena”  podržan je kroz programa “OCD u Crnoj Gori-od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M”BASE” koji  sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

/Slavica Kosić/

Multimedijalno veče “Znakovi” u Kotoru

0
Multimedijalno veče “Znakovi” u Kotoru
Znakovi

Multimedijalno veče pod nazivom “Znakovi”, inspirisano djelom Iva Andrića “Znakovi pored puta”, biće održano u Kulturnom centru “Nikola Đurković” Kotor, u subotu 30. septembra sa početkom u 20 sati.

Projekat je spoj umjetnosti i filma, snimljenog ulicama Kotora, muzike, slikarstva i umjetničke fotografije akademske slikarke Dubravke Milivojević Ivanović i pisanog teksta Nikole Lompara.

Njegov tekst govoriće naš poznati glumac Miloš Pejović, montažu filma uradio je Jovan Boljević, a muzičari će biti u prilici da se uživo uključuju.

Dron kadrovi u filmu i na premijeri snimljeni su od strane Denisa Dobrilovića. Dizajner svjetla je Radovan Vujović.  Tehnička podrška: Ivan Počanić, Biljana Milivojević Ivanović i Danka Lompar.

Na kraju večeri biće otvorena samostalna izložba akrila na platnu Dubravke Milivojević Ivanović.

Ovaj multimedijalni projekat, čija je premijera bila na Luštici, pomogli su: Opština Kotor, LušticaBay, TO Kotor, Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, Shoping centar “Kamelija” i Lokalni javni emiter Radio Kotor.

Ilko i Gašo Marovići kroz sjećanja i poeziju predstavili knjigu života maloga mjesta Muo

0

“Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” naziv je knjige koja je promovisana sinoć u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra ,,Nikola Đurković”  u Kotoru.

Ovu knjigu pored sjećanja autora Ilka Marovića obogatili su i stihovi Gracije Gaša Marovića, pjesnika koji svojom poezijom iskazuje ljubav prema Boki Kotorskoj i moru kao vječnoj inspiraciji.

O knjizi su govorili profesorica Aleksandra Tomović, pjesnikinja Dubravka Jovanović, i autor knjige Ilko Marović.

“Prateći promjene u svom mjestu kroz vrijeme, odlaske i dolaske dragih ljudi, ispraćajući i dočekujući loše i dobre dane u svom djelu bilježi hronologiju jednog mjesta. Nije to obično mjesto, to je pjesnikov mikrokosmos kojem suštinski pripada i od kojeg je neodvojiv. Predpostavljam da svi lično poznajete autora. Kada se nekome predstavlja on kaže “ja sam Ilko Marović sa Mula”, kada neko iz Boke govori o njemu kaže, “a to ti je Ilko Marović sa Mula”, tako da odrednica Muo nije samo geografska već i dio njegovih mještana. Ko bi bolje prikazao Muljane nego braća Marović. Ilko ih je prikazao kroz različite fakte i dokumenta a Gašo stihovima. Jedan i drugi svjedoče da su to ljudi širokog srca, vedrog duha i dan provode na moru, a život s morem…” – kazala je između ostalog profesorica Aleksandra Tomović predstavljajući knjigu.

Boka, tačnije Muo su njegovi ljudi, njihove priče neobični ljudi koji zavise od mora, ljudi koji svoju dušu brane umjetnošću kao i bilo gdje po velikim svjetskim metropolama. Ilko Marović je ostavio svjedočanstvo o bogatoj istoriji Mula, a Gašo je svojom poezijom bacio sijenku na ono što je nepovratno prošlo. Nove generacije Muljana imaju odakle da čitaju o prošlosti svoga mjesta, da budu inspirisani dobrim djelima svojih prethodnika i da se mole Bogu i Blaženom Graciji s Mula za ljepšu i bezbrižnu budućnost, poručila je Tomović.

Promocija knjige Ilka Marovića

Pjesnikinja i recenzent knjige Dubravka Jovanović poželjela je sretnu knjigu Ilku Maroviću, muljanskome oriđinalu.

Mornarska majca, Ilko, brkovi, osmjeh i “adio kućo”, fratelo Gašo sa svojom tihom poetskom pređom, lijep povod za ovo večerašnje okupljanje, za bokun stare ure, dragulja podvrmačke bande na more što se Muo zove, poručuje Jovanović.

“Kao svici kad u barkama sa feralima na more izađu tako su Ilko i Gašo među zadnjim feralima na Muo zasvjetlili i ostavili ovu knjigu života maloga mjesta za nezaborav. Tim prije i tim više i jače ovaj Marovićev lumin u vremenu gašenja tradicije…” – kazala je Dubravka Jovanović.

Autor knjige Ilko Marović prijateljima i publici približio je sadržaj knjige kroz brojne primjere bogate prošlosti, malog ribarskog mjesta Muo.

Kroz prizmu tradicije, načina življenja, ribanja, ribarskih alata, Blaženog Gracije, o brojnim poznatim i manje poznatim ličnostima koje su ostavile duboki trag ne samo na ovim prostorima, Marović hronološkim redom plete mrežu u svojoj knjizi, koja neće čitaoce ostaviti ravnodušnima.

Tragom mještana, događaja, običaja i zabilježenim neizbježnim škercima, Ilko uspješno dočarava duh malog mista, koje je mnogo više od toga…

Knjga “Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” dio je projekat autorice Tamare Bogdanović “Zapisi sa muljanske rive u poeziji i pričama starosjedilaca“, finansiran od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.