Evropska Strategija bioraznolikosti do 2030. predviđa da čak trideset posto Jadranskoga mora bude pod zaštitom.
Je li to preporuka ili obaveza, može li Hrvatska ostvariti tako ambiciozne planove, tko će sve to platiti, te što o svemu misle ribari, pitanja su na koja se traže odgovori, a kojih se dotaklo i na današnjem okruglom stolu u Splitu.
Gubitak bioraznolikosti
Evropa bi željela 30, mi pod zaštitom imamo samo 12.6 posto Jadrana.
– Još teže od te zaštite trideset posto Jadrana, odnosno trideset posto mora, bit će zaštititi deset posto stroge zaštite, dakle, jedna trećina tih trideset posto treba biti pod strogom zaštitom. Tu je zapravo Hrvatska najslabija i to je ono gdje moramo najviše okrenuti naše napore, kazala je direktorica programa zaštite okoliša i prirode WWF Adria Dunja Mazzocco Drvar.
Klimatske promjene, prelov, onečišćenja bukom, plastikom, invazivne strane vrste, turizam. Sve su to uzroci gubitka bioraznolikosti i smanjenja otpornosti cijelog ekosustava.
– Mi imamo u Hrvatskoj oko 120 vrsta u Jadranu, morskih vrsta, koje su strogo zaštićene, međutim one su strogo zaštićene na papiru, ta stroga zaštita se očituje na žalost dominantno, pa možda i gotovo isključivo u tome da se neka stroga zaštićena vrsta neće pojaviti u ribarnicama, odnosno ako se pojavi onda će onaj koji je stavio u promet biti kažnjen, poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode MINGOR RH Aljoša Duplić.
Ribari podupiru zaštitu
Druge mjere teško su provedive, zato se i pristupa prostornim i vremenskim zaštitama – Jabučka kotlina primjer je učinkovitosti takve zaštite, ali i suradnje mnogih, od ribara do dviju država.
A to će trebati i za provedbu strategije bioraznolikosti.
– Dosta toga bi bilo izvan teritorijalnih voda, postoje podaci i o kretanjima dupina, kornjača i ovih osjetljivih vrsta, što mislimo da u tom području možemo ostvariti i tu će biti dosta veliki postotak, ali imamo i u teritorijalnim vodama, gdje god su mrijestilišta, rastilišta, naglasio je ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura.
– Ribarima nije još sve jasno, iščitavajući strategiju, sve je nejasno, to su u biti samo neke preporuke, koje bi trebale biti, a ne neki zakonski akti, istaknuo je predsjednik Ceha ribara Hrvatske obrtničke komore Stjepan Nedoklan.
No, i ribari podupiru zaštitu ako je potkrijepljena znanošću. Takva se saradnja i jest pokazala najučinkovitijom – potvrda su višegodišnji WWF Adrijini pilot-projekti u zaštićenim područjima poput Lastova i Telašćice.
Švedski premijer Ulf Kristersson Foto: Bing Guan / Reuters
Švedski premijer pozvao je u četvrtak čelnika oružanih snaga da pomogne u suzbijanju porasta ubojstava koje se pripisuje bandama u toj zemlji.
Premijer Ulf Kristersson sastat će se u petak s čelnikom oružanih snaga Micaelom Bydenom te sa šefom državne policije kako bi razgovarali o ulozi vojske u suočavanju sa zabrinjavajućim posljedicama sukoba bandi.
Samo u četvrtak dvojica muškaraca ubijena su u Stockholmu, dok je 25-godišnja žena ubijena u eksploziji u kući u gradu sjeverno od glavnog grada, prenosi BBC.
“Lovit ćemo bande i porazit ćemo ih”, obećao je premijer Kristersson u rijetkom televizijskom obraćanju.
Nije još jasno kako bi se točno vojska mogla uključiti, ali prethodni razgovori sugeriraju da bi vojnici mogli preuzeti određene policijske dužnosti kako bi policijski dužnosnici mogli osloboditi resurse za borbu protiv kriminala.
No čelnik Kollektiv Sorga, skupine povezane s Amnesty Internationalom, Sakariya Hirsi, premijerove mjere smatra površnim, ocjenjujući da ne pogađaju temeljne uzroke nasilja.
Pozvao je pritom na veću akciju protiv siromaštva djece i povećanje sredstava za klubove mladih i društvene ustanove kako bi se zaustavilo nasilje.
Tokom rujna 12 ljudi ubijeno u nasilju bandi
Švedski mediji porast ubojstava povezuju sa sukobom unutar bande poznate kao Mreža Foxtrot, koja je potresena unutarnjim sukobima i podijeljena na dvije suparničke frakcije.
Premijer Kristersson rekao je da Švedska još nije vidjela ništa slično i da “nijedna druga zemlja u Europi” nije iskusila ovakvu situaciju. Naglasio je da su djeca i nedužni prolaznici sve više ugroženi nasiljem diljem zemlje.
Prema vladinom izvješću iz 2021. četvero ljudi na milijun stanovnika umire svake godine u pucnjavi u Švedskoj, u odnosu na 1,6 stanovnika u drugim europskom zemljama.
U noćnoj eksploziji u Fulleru, 80 km sjeverno od Stockholma, ubijena je žena za koju se smatra da je susjeda osobe povezane s organiziranim kriminalom.
Nešto ranije je ubijen 20-ogodišnji muškarac u pucnjavi u Jordbrou, južno od glavnog grada, a istoga dana 18-godišnji mladić ubijen je u blizini sportskog igrališta u Stockholmu, dok se tu nalazilo puno ljudi.
Prošle je godine više od 60 ljudi poginulo u pucnjavi u Švedskoj, što je najviše do sada zabilježeno, a očekuje se da će ove godine biti isto ili gore.
Policija povezuje nasilje s lošom integracijom imigranata, sve većim jazom između bogatih i siromašnih i upotrebom droga.
Manjinska vlada desnog centra premijera Kristerssona, koja je došla na vlast prošle godine uz potporu antiimigracijskih Švedskih demokrata, još nije uspjela zaustaviti nasilje.
Premijer je u četvrtak rekao da će nastaviti s pojačanim nadzorom, strožim kaznama za kršenje zakona o oružju, jačim ovlastima deportacije i zonama zaustavljanja i pretraživanja.
Pionirski poduhvati „zelenih ulaganja“ u turizmu Crne Gore dobijaju sve više pristalica i posvećenika
Ulaganja u očuvanje prirodne i kulturne baštine, uz unapređenje njihove pristupačnosti domaćim i stranim posjetiocima, preduslov su za održivi razvoj “zelenog” turizma, a to je bila i tema susreta i razgovora novinara i novinarki različitih medija, kako međusobno, tako i sa turističkim poslenicima u Rijeci Crnojevića, u selu Smokovcima kod Cetinja, na poluotoku Luštica i u Kotoru, na liniji žičare Dub-Kuk.
Kroz dvodnevno druženje povodom Svjetskog dana turizma, koje su osmislile djelatnice Nacionalne turističke organizacije, pripadnici/ce “sedme sile” imali su divnu priliku da se upoznaju sa organskim uzgojem maslina i proizvodnjom ulja na porodičnim poljoprivrednom gazdinstvu braće Moric u selu Tići na Luštici, čiji su im domaćini otvorili vrata svoje konobe sa starim mlinom, nudeći im bogatu trpezu sa zdravom domaćom hranom. U prostoriji sa novom linijom za hladno cijeđenje ulja, od gostoljubivoga domaćina, turizmologa dr Ilije Morica, naučili su kako se degustira i prepoznaje pravo maslinovo ulje u odnosu na patvoreno. Primjer održivosti, koji primjenjuje na imanju, je da se koštice maslina, nakon što prođu proces mljevenja ne bacaju, nego se odlažu na gomilu za kompostiranje, te kasnije koriste kao gnojivo za prihranu stabala.
Zeleno ulaganje, magarci kultivišu maslinjak
U skladu sa prirodom, koriste dobrobiti uzgoja magaraca, koji ispašom kultivišu tlo u maslinjaku, oplemenjuju prostor i ujedno su atrakcija za posjetioce. Održavanje radionica suhozida na obostranu je korist domaćina i onih koji hoće da savladaju tu drevnu graditeljsku tehniku. Sve su to čari koje privlače turiste, naročito one sa kruzera.
Kako obnoviti porodično gazdinstvo staro pet vjekova i na temeljima tradicije, uz primjenu iskustva i prakse vinara iz Makedonije, na njemu obnoviti stare i zasaditi nove čokote vinove loze, izgraditi modernizovanu vinariju i otvoriti je za turističke posjete, novinari su imali zadovoljstvo da se uvjere gostujući u domaćinstvu Mladena Rakčevića u Smokovcima (Cetinje). On je uspješnu sportsku karijeru “krunisao” proizvodnjom vina vrhunskog kvaliteta, poljoprivredom i turističkom djelatnošću I to u jedinstvenom seoskom ambijentu.
Ručak kod Rakčevića
Kao gosti Hotela The Chedi u sklopu turističkog naselja “Luštica Bay” učesnici ove medijske ture imali su priliku da nakratko uživaju u čarima luksuza, baziranog na sistematskoj štednji energije, vode i materijala, na poštovanju prirode, ali i na temeljnoj reciklaži, sa čijom tehnologijom ih je upoznala Tamara Jovićević. Elitni gosti sa zdravim stilovima življenja itekako znaju da to cijene.
Ovaj novinarsko-turistički “đir” krenuo je u srijedu, 27. septembra sa Rijeke Crnojevića, prirodno-istorijskog bisera na obali Skadarskog jezera, odakle su, uz vrsne vodiče-veterane iz PK “Gorica” (Edita Files Bradarić, Rajko Mićković, Aco Đurašković, Pavle Bandović) obišli crkvu Sv. Nikole sa ostacima štamparije “Obod” iz XV vijeka. Markiranom starom stazom izašli su na Vidikovac, a zatim sišli u podnožje vrha Kustodin i uzvodno Rijeke uživali u meandrima izvajanim brzacima, uz obalu ispunjenu ostacima starih mlinova, pored ruševina stare hidrocentrale i obnovljenih zgrada novije hidrocentrale.
Stari most Rijeka Crnojevića
Dvodnevna tura zaokružena je u četvrtak, 28. septembra, vožnjom gondolama Kotorske žičare od Duba do Kuka, uz guštanje u fantastičnoj panorami ka bokokotorskom zalivu i otvorenom moru. Najavljeni su izgradnja trase za “bob” i nastavak linije žičare ka Cetinju.
Prelazeći sa poluotoka Luštica iz lučice Rose hibridnim brodićem “Graciana” do Perasta, a odatle solarnim brodom “Eletra”, novinari su se upoznali sa prednostima održivog vodenog saobraćaja koji štedi energiju, ne zagađuje more, a značajno rasterećuje kopneni saobraćaj. O tome im je govorio Savo Kaluđerović, iskusni ronilac i direktor firme ”Bella Boka”, a dok su za kormilom bili Srđan Pajović i Predrag Bojat. Iako je ruta išla od Rijeke Crnojevića, preko Smokovaca, do Luštice i Lovćena, pri čemu je svako mjesto specifičan primjer održivosti, zbog najizraženije povezanosti prirode, ljudskog rada, posvećenosti i tradicije sa turizmom (i naukom), na „čelo kolone“ stavili smo PPG Moric.
Priganice s medom za dobrodošlicu kod Morica
O značaju turizma, s obzirom na učešće ove privredne grane u bruto proizvodu Crne Gore, u Rijeci Crnojevića govorila je Ana Tripković-Marković, direktorka NTO, a sa projektom uređenja i osposobljavanja pješačke staze Obod“ novinare je upoznao Nikola Jablan, direktor TO Prijestonice Cetinje.
Gosti se vraćaju tamo gdje je lijepo i dobro
– Turizam bi mogao biti i bolji kad bi se poboljšala promocija ovog mjesta. Najbolja reklama su nam gosti koji nam se vraćaju, dovedu svoje prijatelje. Rijeka Crnojevića je prelijepo istorijsko mjesto na samo 26,5 km od Podgorice, a 17, 5 km od Cetinja (oko pola sata vožnje), ali nedovoljno turistički valorizovano, najviše zbog puta- na račun motornih vozila forsira se biciklistička staza, jer je cesta uska. Mnogo je ljepše mjesto od Virpazara, zbog staroga mosta, zbog prve štamparije na Obodu, zbog kuće Sv. Petra, tu je i Ljetnjikovac kralja Nikole, atraktivne su Pavlova strana, Obodska pećina…U blizini je i auto-kamp, a najatraktivnija je vožnja čamcem po Rijeci. Postoji osnovna škola, imamo i mali Dom zdravlja, doktori dolaze povremeno zbog starijih ljudi, jer ima ih dosta. Na ulazu u naselje je i napuštena bivša fabrika „Ribarstvo“, kaže za Boka news mještanka Daliborka Sorat.
Cijene soba-apartmana u Rijeci Crnojevića se kreću od 20 do 40 eura, a za vožnju brodićem-čamcem potrebno je izdvojiti od 30-110 eura, u zavisnosti od udaljenosti lokacije.
Ruševine i smeće
Apsurdno je da se govori o unapređenju turizma, a da se zatvaraju oči pred urušenim krovovima starih kuća, čija je unutrašnjost prepuna smeća. Osim što ove ruine (među kojima je i jedna zadužbina) dovode u pitanje bezbjednost posjetilaca, one govore o nebrizi zajednice i ostavljaju ružan utisak o samom mjestu, bez obzira na svu ljepotu prirode i bogatstvo kulturno-istorijskoga naslijeđa. Nijemi svjedoci prošlosti- kameni žrvnjevi, zarasli u korov unutar ruševnog mlina, zaslužuju konzervaciju i dostojnu prezentaciju.
Službenici policije uhapsili su M.U. (45) sa Kosova zbog sumnje da je sinoć u Kotoru izvršio krivično djelo silovanje.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor su oko dva sata i 30 minuta primili prijavu od oštećene osobe koja je navela da je, oko pola sata poslije ponoći, u Starom gradu u Kotoru, nepoznata osoba protiv njene volje i bez njenog pristanka nad njom izvršila obljubu.
Iz policije su kazali da su od oštećene prikupljena obavještenja, nakon čega je bila na ljekarskom pregledu.
„Pripadnici kotorske policije su, preduzimajući intenzivne mjere i radnje na rasvjetljavanju i utvrđivanju svih okolnosti i činjenica događaja, identifikovali lice M.U. sa Kosova za kojeg se sumnja da je izvršilac ovoga djela“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je sa događajem je upoznat nadležni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem je nalogu M.U. luhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo silovanje.
Delegacija Zajednice opstina na sastanku sa Ćambetijem
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović dio je delegacije Zajednice opština Crne Gore koja je boravila u višednevnoj radnoj posjeti Regionu Veneto (Italija), na poziv predsjednika Skupštine Regiona Veneto Roberta Ćambetija.
Delegaciju su pored prvog čovjeka Tivta činili: Dušan Raičević – predsjednik Opštine Bar, Petar Smolović – predsjednik Opštine Bijelo Polje, Vladimir Martinović – predsjednik Opštine Kolašin i Darko Mrvaljević – sekretar Odbora za EU integracije Zajednice opština. Delegacija je imala priliku da se upozna sa načinom rada administracije Regiona Veneto, sa naglaskom na odnose sa institucijama Evropske unije.
Tokom radne posjete, Roberto Ćambeti upriličio je prijem za članove delegacije. Tom prilikom on je istakao značaj direktne saradnje lokalnih vlasti u Crnoj Gori sa kolegama iz EU. Podržavajući put Crne Gore ka punopravnom članstvu u EU, važno je sagledati šanse i mogućnosti koje taj proces pruža opštinama, ali i budućim obavezama u realizaciji evropskih javnih politika u lokalnim zajednicama. Posebno je naglasio značaj institucionalne saradnje koja se realizuje kroz Zajednički savjetodavni odbor Komiteta regiona EU i Zajednice opština Crne Gore, gdje se redovno razmjenjuju iskustva u različitim oblastima. Region Veneto je zainteresovan da i dalje pruža podršku opštinama u Crnoj Gori kako bi izgrađivale svoje kapacitete za implementaciju evropskih vrijednosti i standarda.
Predsjednici opština su istakli zadovoljstvo radnom posjetom i prilikom da se direktno upoznaju sa značajnim razvojnim inicijativama i projektima Regiona Veneto. Komnenović je iskoristio priliku da sa Ćambetijem razgovara o uspostavljanju unutrašnjeg pomorskog linijskog prevoza u Boki Kotorskoj, ali i o mogućnostima pružanja podrške ovom projektu kroz EU fondove.
Komnenović i Ćambeti
Za gostujuću delegaciju od posebnog značaja bilo je predstavljanje rada Regiona Veneto u implementaciji EU fondova u oblastima regionalnog i lokalnog razvoja, poljoprivrede i ruralnog razvoja. Ističući nepodijeljenu posvećenost lokalnih vlasti u Crnoj Gori da se proces EU integracija ubrza, te da što prije budu u mogućnosti da koriste sve razvojne fondove koje su na raspolaganju opštinama u zemljama članicama, dogovoreno je da sledeća sjednica Zajedničkog savjetodavnog odbora bude održana u Kolašinu. U domenu konkretne saradnje, razgovarano je o aktuelnim EU fondovima u kojima mogu sarađivati opštine iz Crne Gore i Region Veneto.
Na kraju posjete, zajednički je konstatovano da se proevropski put Crne Gore mora održati kredibilnim i stabilnim, te da se mora povećati aktivno učešće opština u tom procesu, uz podršku lokalnih i regionalnih vlasti iz EU. Prepoznati potencijali saradnje između Regiona Veneto i opština u Crnoj Gori jesu primjer dobre prakse u razmjeni znanja, vještina i iskustava između lokalnih administracija.
Šest žena spašeno je iz hladnjače u Francuskoj, pošto je BBC pomogao da im se uđe u trag i upozori policija.
Četiri žene iz Vijetnama i dve iz Iraka, za koje se veruje da su migrantkinje, bile su zarobljene unutra, u panici, boreći se za dah.
Jedna od njih je razgovarala sa BBC novinarkom iz kamiona.
Tada su iz BBC kontaktirali policiju, koja je zaustavila kamion i uhapsila vozača.
Pokrenuta je istraga o sumnjivoj akciji trgovine ljudima.
Šta se dogodilo?
Oko podneva u sredu stigla mi je poruka da „postoje neki ljudi koji su prešli granicu Francuske s Engleskom u hladnjačama”.
Pre nego što sam uspela da završim čitanje poruke, usledio je i poziv.
„Da li ste u Evropi? Molim vas, pomozite, hitno je”, začuo se s druge strane uspaničen glas.
Stresla sam se.
Još mi je u svežem sećanju tragična priča o 39 vijetnamskih migranata pronađenim mrtvim pošto su se ugušili u kamionu 2019. godine u Eseksu.
Nisam znala ko je zvao, ali sam verovala da me poznaje, jer sam izveštavla o nastradalima u kamionu u Eseksu i mnogo Vijentnamaca mi se posle obraćalo za pomoć.
Ženi koja mi je uputila poziv postavila sam nekoliko pitanja, ali sam brzo postala frustrirana jer nisam mogla da dobijem potrebne informacije.
Uspela sam da saznam da se u kamionu krila grupa od oko šest ljudi, broj registarskih tablica je bio nepoznat, kao i lokacija i pravac kojim se kretao.
Sve što sam u tom trenutku znala, iz onoga što mi je sagovornica rekla, bilo je da se vozilo nalazilo u Francuskoj, ali se činilo da više ne ide ka prvobitnom odredištu – granici sa Engleskom.
Rečeno mi je da je šest žena bilo u prikolici kamiona i da je klima počela da se isključuje.
Unutra je bilo jako hladno, one su bile u panici, ali su i dalje uspevale da uspostave kontakt sa spoljnim svetom.
„Mnogo je hladno, hladnjak nastavlja da duva”, dobila sam poruku od mlade žene iz kamiona koji je prevozio banane.
Rekla mi je da je kamion bio zapečaćen gvozdenom šipkom.
Poslala mi je i dva kratka snimka sa scenama scenu unutra.
Na jednom od njih vide se do krova naslagane kartonske kutije sa voćem i između prostor od nekoliko desetina centimetara za njih da sede na podu.
Začuo se kašalj, a mladi ženski glas je na tečnom engleskom rekao: „Ne mogu da dišem”.
Žena mi je rekla da su ušle u kamion oko pola jedan prethodne noći.
Od tada su u njemu provele više od 10 sati, a počele su da se osećaju nelagodno kada su se podaci o lokaciji promenili, odnosno da je kamion promenio pravac.
Bez mnogo razmišljanja kontaktirala sam kolege iz BBC Njuza i novinare koji žive u Francuskoj.
Istovremeno, obavešten je i reporter francuskog lista Mond iz Londona koji je odmah alarmirao kolegu u redakciji u Parizu specijalizovanoj za imigraciju.
Praćenje kamiona
Žena je uspela da mi pošalje njihovu GPS lokaciju, koja mi je pokazala da se nalaze na autoputu E15, severno od Liona.
Zamolila sam kolegu u Francuskoj da mi pomogne i nađe najbližu policijsku stanicu.
Žena nije mogla da pozove iz kamiona.
Nije mi bilo jasno zašto ne može, moguće zbog SIM kartice koju je koristila.
Prikupili smo sve potrebne informacije i kontinuirano ih slali Famu Cao Fongu, frilens novinaru u Parizu, BBC Njuz timu u Evropi, kao i francuskoj policiji.
Odjednom, ona je prestala da mi šalje lokaciju i izgubili smo kamion.
Ali je posle nekog vremena, ipak je uspela da mi pošalje poruku.
Napisala je da je klima uređaj isključen i da im je teško da dišu.
„Gušimo se”, dodala je.
Uplašila sam se da neće izdržati onako zaglavljene u uskom prostoru, prikazanom na snimku.
Pokušala sam da ih umirim, ponavljajući da budu mirne i ne pričaju kako bi sačuvale vazduh i snagu, kao i da će policija brzo doći.
Nervozno sam gledala u ekran kompjutera, a zatim u telefon, čekajući vesti.
Policija uspeva da presretne kamion
Posle kratkog razgovora, saznala sam da su pre ulaska u kamion, tri žene odlučile da ne pođu na taj put.
Nisam bila sigurna zašto su donele takvu odluku, ali su fotografisale registarske tablice kamiona.
U pitanju su bile irske registarske tablice.
Ponovo sam mogla da vidim njihovu lokaciju.
Iz francuske policije u regionu Rone su rekli da su uspeli da utvrde lokaciju i presretnu kamion.
Poslala sam poruku ženi, ali mislim da je nije pročitala, mora da je policija stigla i zaplenila joj telefon.
Četiri žene iz Vijetnama kažu da su ušle u kamion uz obećanje da će ih bezbedno odvesti u Englesku.
Što se mene tiče, osetila sam olakšanje, znajući da su bezbedne u Francuskoj.
Bezbedne su, rekoh sebi, a to je najvažnije.
Oko pet popodne, francuska tužiteljka Letisija Frankar iz Vilafranš-sur-Saon izjavila je da je reč o vozilu iz Litvanije i da je vozač pod istragom.
Dodala je da su četiri žene iz Vijetnama, od kojih je jedna maloletna, a da su druge dve Iračanke.
Zašto posle tragedije sa 39 smrtnih slučajeva u Eseksu 2019. godine, još ima mladih žena iz Vijetnama koje ulaze u kamion da bi prešle granicu?
Kruzeri veći, manji, uglavnom bijeli, poneki crveni, a neki su i s očima … Dubrovčani odavno nisu fascinirani kruzerima, upravo suprotno mnogi bi ih radije izbjegli, ali evo i među stotinama koje su nam samo ovo ljeto stigli, naletio i jedan simpatični, pozdravlja nas po “naški” – Kenova?
Kruzer Virgin Atlantica koji je u srijedu boravio u Dubrovniku na kreativan način odlučio je pozdraviti Grad.
Naime vanjskim svjetlima broda, koja su svijetlila crvenom bojom ispisali su riječ “Kenova” te se tako pozdravili i zasigurno najavili još uplovljavanja.
Povodom Svjetskog dana pomorstva, koji se obilježava 28. septembra, Transportna zajednica, u saradnji sa Međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO), Generalnim direktoratom za mobilnost i transport Evropske unije i Ministarstvom kapitalnih investicija Crne Gore, organizovala je konferenciju o zelenom i održivom pomorskom transportu u Tivtu. Konferenciji je prethodio 7. sastanak Tehničkog odbora Transportne zajednice za vodeni transport i multimodalnost, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).
Na konferenciji je govorio i državni sekretar Ismet Latić iz Ministarstva kapitalnih investicija, koji je u okviru svog uvodnog izlaganja istakao važnost pomorskog sektora za Crnu Goru, ali i izazove s kojima se suočava.
“Crna Gora, prepoznata kao pomorska država, suočava se s brojnim izazovima, od potrebe za unapređenjem položaja pomoraca i poslovanja brodarskih kompanija, do osavremenjivanja položaja luka, s posebnim naglaskom na Luku Bar, kao najvažniju teretnu luku u Crnoj Gori. Garancija progresa i ekonomske stabilnosti neminovno diktira da je povezivanje jedini put i obaveza u dostizanju dobrih rezultata na tržištu, istakao je Latić.
Latić je dodao da integrisani koncept upravljanja, koji Ministarstvo kapitalnih investicija postavlja kao strateški pristup saobraćajnoj politici, zahtijeva blisku saradnju nadležnih institucija i pažljivu pripremu prostorno planske dokumentacije, kao i razvoj inovativnih rješenja radi iskorištavanja raspoloživih potencijala bez narušavanja zaštite životne sredine.
“Zajedno sa našim partnerima, kao što je Ministartsvo kapitalnih investicija, kontinuirano radimo na harmonizaciji legislative, jačanju sigurnosti i promovisanju održivog pomorskog saobraćaja. Sve ove aktivnosti imaju za cilj bolje povezivanje zemalja regiona ali i približavanje Evropskoj uniji”, istakao je Matej Zakonjšek, direktor Transportne zajednice.
Svjetski dan pomorstva
Govoreći o povezivanju Crne Gore s regionalnim saobraćajnim tržištem, Latić je istakao važnost koridorskog razvoja i digitalizacije lučkih operacija, unapređenja željezničkih i putnih veza luke Bar sa njenom gravitacionom zonom te istakao da to može pružiti ekonomske veze s regionom i bržu integraciju u Evropsku uniju.
Ministarstvo kapitalnih investicija vjeruje da je ova strategija ključna za bolju poziciju Crne Gore na saobraćajnom tržištu regiona, čime se čuvaju ekonomske veze sa susjedima.
Generalna direktorica direktorata za pomorstvo u MKI Maja Mijušković je istakla da crnogorska pomorska administracija, uz podršku EMSA-e, priprema novi Zakon o zaštiti mora od zagađenja sa plovnih objekata, koji če biti u potpunosti harmonizovan sa konsolidovanom MARPOL konvencijom.
Takođe, ukazala je na neophodnost pronalaženja odgovarajućeg balansa između odluka koje se odnose na razvoj sektora pomorske privrede, sa jedne strane, i neophodnosti zaštite životne sredine, kako bi se negativan uticaj razvoja sveo na najmanju moguću mjeru.
Današnji događaj okupio je regionalne eksperte, te je bio jos jedna prilika za razmjenu znanja i iskustva, kao i za promociju održivih rijesenja i praksi u sektoru pomorstva. Kroz diskusiju, prezentacije i otvorene razgovore učesnici su diskutovali o putu ka zelenijem i održivom pomorskom saobraćaju na Zapadnom Balkanu.
Kako predsjednik Opštine Herceg Novi reče funkcionisanje Instituta „Dr Simo Milošević“ je problem Herceg Novoga sa kojim se nosimo godinama, oko toga se možemo složiti, posljednje tri godine, od kada je „osvježilo“ Institutu je smrknulo, saopšteno je danas iz Opštinskog odbora DPS Herceg Novi
“Institut je uvijek imao svoje probleme, ali se građani i Opština nijesu nosili sa njima, to je radio menadžment, sa svim svojim manama i vrlinama. Da li je uvijek bilo sjajno i svaka odluka savršena, naravno da nije, ali ipak Institut je živio, radio i privrjeđivao. Danas to nije slučaj. Institut je prepušten stihijskom upravljanju, nezainteresovanošću, „presipanju iz šupljeg u prazno“ kako reče ministar, odlazećoj Vladi i premijeru da ga dokusure i raskrčme.
Institut kao brend je živio i uživao ugled, predstavljao Crnu Goru kao poželjnu destinaciju, kako za zdravstveni turizam tako i kao investicioni potencijal. Politika kukanja nad sudbinom i prošlošću, nerad i neznanje doveli su do današnje situacije, otjerali su strateške partnere i sve one investitore koje su građani priželjkivali.
DPS – Evropski tim za Herceg Novi
Gospodo ako ste mislili da se prethodna vlast i menadžment mogu zauvijek koristiti kao izgovor, varate se, građanima je već postalo jasno da vi baš ništa ne znate i da ste za ovakvo stanje u Institutu isključivi krivci upravo vi!
Trebalo je samo tri godine da srozate ugled države i njenih preduzeća, da upropastite institucije, da nas obrukate na svakoj mogućoj međunarodnoj adresi.
Kako već rekosmo u nekon od prethodnih saopštenja, „ničija nije do zore gorela“ pa neće ni vaša!” – kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi
Svjetska i evropska naučna elita iz oblasti laboratorijske medicine u Herceg Novom
Herceg Novi je od juče domaćin 30. kongresa Balkanske kliničko laboratorijske federacije i 2. Nacionalnog kongresa kliničke hemije i laboratorijske medicine. U programu, koji je okupio preko 400 učesnika, najnovija dostignuća predstaviće evropski i svjetski, ali i regionalni i crnogorski stručnjaci.
Organizator je Crnogorsko društvo kliničke hemije i laboratorijske medicine na čijem čelu je Novljanka, dr sc med. Tanja Antunović.
„Učesnici su iz devet balkanskih država od Bosne i Hercegovine do Turske, a predavači su iz ovih ali i drugih svjetskih država poput Kanade, SAD-a, Velike Britanije. Posebno smo ponosni jer smo pozvali i u naučnom programu učestvuju crnogorski naučnici i ljekari koji grade veoma uspješne karijere u inostranstvu. Predavači su, između ostalih, i predsjednici Evropske federacije za laboratorijsku medicinu i Svjetske federacije za kliničku hemiju, organizacija koje su pokrovitelji kongresa“, kazala je dr Antunović.
Kako pojašnjava, laboratorijska madicina je divna nauka koja ima uticaj i veoma je važna za sve oblasti medicine.
„Imaćemo divne sesije neurološke, psihijatrijske, kardiovaskularne, hematološke, o dijabetesu i naravno sesije predavača iz balkanskog regiona. Očekuje nas prilično intezivan program do subote popodne, kada kongres završava, a sva predavanja organizovana su u Dvorani Park“, istakla je dr Antunović.
U ime grada, dobrodošlicu im je poželio potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur koji je iskazao zadovoljstvo što su za održavanje kongresa izabrali grad koji je, pored tradicionalnog gostoprimstva, kulture i prirodnih ljepota, prepoznat i kao centar zdravstvenog turizma.
Svjetska i evropska naučna elita iz oblasti laboratorijske medicine u Herceg Novom
„Imamo dvije izuzetno značajne medicinske ustanove – bolnicu Meljine sa veoma dugom tradicijom i Institut „Dr Simo Milošević“, za koje se sada grčevito borimo jer je, nažalost, njima prethodna državna vlast neodgovorno upravljala i ugrozila njihov opstanak. Razvoj zdravstvenog turizma je polje u koje ulažemo velike napore i trud jer je Herceg Novi prepoznat na evropskoj i svjetskoj mapi kao jedinstven zbog uslova za rehabilitaciju i fizioterapiju, ljekovitog blata i stručnjaka u ovoj oblasti. Vaš boravak u Herceg Novom i održavanje naučnog kongresa iz oblasti kliničke hemije i laboratorijske medicine, pored toga što donosi prezentaciju novih dostignuća i otkrića, doprinosi ukupnom imidžu grada kao centra zdravstvenog i kongresnog turizma“, kazao je potpredsjednik Mustur.
30. kongres Balkanske kliničko laboratorijske federacije i 2. Nacionalni kongres kliničke hemije i laboratorijske medicine završava u subotu, 30. septembra.
