Projekat kompanije Bella Boka, koja nudi javni transport ekološkim brodovima kroz Bokokotorski zaliv, je teško održiv bez pomoći i sluha države, koja im nije izlazila u susret, saopštio je direktor tog preduzeća, Savo Kaluđerović.
“Imamo probleme u poslovanju zato što je to ekološki transport, koji je zasnovan uglavnom za domaću klijentelu. Nijesmo razmišljali da idemo prema turistima, nego smo išli na varijantu da prevozimo domaće stanovništvo, da im je lakše poći do posla i porodično napraviti neku turističku turu, i sa vrlo niskim cijenama karti, ali nemamo sluha od države”, rekao je Kaluđerović.
Bella Boka posjeduje hibridni brod Graciana, dva električna broda i jedan motorni pomoćni brod.
“To je projekat koji je zasnovan 2018. godine. Trebalo je da broji 12 brodova koji bi bili transport u Bokokotorskom zalivu”, kazao je Kaluđerović novinarima domaćih medija tokom dvodnevnog programa koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).
Ekološki brod, kako je objasnio, znači pogon na solarnu energiju.
“To su vrlo rijetki brodovi u svijetu, a kamoli kod nas. To je ful električni brod koji ima solarne panele, baterije i električni motor. Ne stvara buku i pogodan je za naše podneblje i zaliv, gdje je uglavnom mirno more i ima dosta sunčanih dana”, kazao je Kaluđerović.
Ti brodovi bi, kako smatra, jako dobro zaživjeli kod nas i bilo bi puno lakše samo da imaju neku pomoć i sluh od države.
Savo Kaluderovic-Bella-Boka-foto Mina
“Iako smo tu radi građana i projekat je kompletan radi grada Kotora, prirode i ljudi, mi imamo prvi problem sa marinom Kotor, koja nam isto naplaćuje kao i nekom Rusu milioneru, na primjer”, rekao je Kaluđerović.
On je dodao da nemaju saradnju sa institucijama i da niko neće da im izađe u susret, zbog čega im je teško da projekat bude održiv.
“Nama marina košta nekih 25 hiljada EUR godišnje. Pošto su naše karte između dva i tri EUR po osobi, trebalo bi da prevezemo 15 hiljada ljudi da bismo samo marinu isplatili. Tako da je vrlo teško i ako nema država sluha za ovo, ovaj projekat će teško da zaživi”, saopštio je Kaluđerović.
Prema njegovim riječima, ovakvi projekti su dobri jer ovi brodovi ne prave buku ni problem za obalu.
“Mislim da bi najbolje moglo iz državnog budžeta da se pomogne, a vjerujem da i grad može da izađe u susret za mnoge stvari”, dodao je Kaluđerović.
On je naveo da imaju drugu opciju i da se preorjentišu na turiste gdje su veće karte, ali da to nije bila ideja firme od samog starta.
“Vlasnik ove kompanije, Italijan, bi otplatio sve što je uložio do sad sa ovakvim radom možda za nekih 200 godina. Čovjek ima više sluha nego mnogi ovdje. Njemu se svidio Kotor i uložio je pare, ali se susreo sa ogromnim problemima. Sad je pitanje da li projekat da nastavi dalje i da se radi sa ovim što se ima, a to je vrlo teško”, zaključio je Kaluđerović.
Delegacija Opštine Herceg Novi sastaće se danas u Podgorici sa premijerom Dritanom Abazovićem povodom rješavanja problema Instituta “Simo Milošević”.
Delegaciju će činiti predsjednik Skupštine Opštine Herceg Novi, Ivan Otović, odbornik Zoran Lazarević, vršilac dužnosti direktora Instituta, Savo Marić i predsjednica Sindikalne organizacije, Marija Obradović.
Na sastanku će se razgovarati o kolektivnom ugovoru zaposlenih u Institutu, cijenama usluga prema Fondu zdravstva i kupovini akcija manjinskih akcionara.
Zaključak tematske konferencije Dijalogom za spas Instituta, koja je krajem septembra održana u prostorijama Unije slobodnih sindikata (USSCG) u Podgorici, bio je da se Abazoviću uputi dopis sa inicijativom da organizuje sastanak isključivo posvećen Institutu.
Objavljeno treće izdanje knjige “Odloženo za sjutra” Ranke Velimirović i poštanska marka sa likom istaknutog reditelja
Zbirka tekstova, pisama, sinopsisa, zapisa i nekoliko scenarija iz bogate zaostavštine reditelja akademika Zdravka Velimirovića, objavljeni u trećem izdanju Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća Crne Gore u Podgorici u knjizi „Odloženo za sjutra“, koju je osmislila njegova životna saputnica Ranka Velimirović, premijerno je predstavljena u Kotoru.
Kako objašnjava sin reditelja, Mladen Velimirović, Kotor je Zdravkov istinski zavičaj, jer je u njemu odrastao, školovao se i formirao ličnost, iako je rođen na Cetinju. Tokom svoje bogate domaće i svjetske karijere njegov otac je stalno mislio na svoj Kotor i zato mu je kroz više decenija, pored fotografskih izložb, posvetio šest dokumentarnih filmova: “Nokturno za Kotor”, “U spomen slavnoj mornaric”, “Kako sačuvati grad”, “Kotor – biserna školjka Jadrana”, “Dobro došli u Kotorski fjord” i “Njegoš u Boki”.
Predstavljeni knjiga i poštanska marka
Ranka Velimirović je prije deset godina objavila monografiju posvećenu svom suprugu. Prije nego što je iznenada preminula, dugo je radila na odabiru materijala, na slaganju, digitalizaciji i pripremi za štampu knjige “Odloženo za sjutra”.
-Knjiga daleko interesantnija nego kada se otvori i čita jedan po jedan tekst. Neki od scenarija koje je moj otac pisao do 1961. godine, u njegovoj velikoj karijeri, nisu stigli da se objave. Jedan nosi naziv „Odloženo za sjutra“, veoma interesantan scenario je i o Marinu Držiću, što bih ja imao želju da završim jednog dana, istakao je Mladen Velimirović.
Zdravko Velimirović
Da je istaknuti reditelj u svoje filmove utkao etiku stare Crne Gore kojom se napajao i koju je na neki način kroz svoj život i baštinio, naglasio je Goran Velimirović, rediteljev brat od strica, koji je u kamernoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” pročitao dio pisma koje Velimirović poslao Meši Selimoviću tokom rada na filmu „Derviš i smrt“.
Zdravko je uvijek apostrofirao Kotor kao bitnu sredinu za njegov kasniji rad i umjetnički opus, primjećuje novinar Dušan Davidović, sjećajući se višegodišnjeg poznanstva i druženja u Kotoru i Beogradu sa Zdravkom.
Porodični album, Velimirović kao dijete u Kotoru
Svijet filma na poštanskoj marki
Lik reditelja, akademika Zdravka Velimirovića našao je svoje mjesto i na marki Pošte Crne Gore, o čemu je govorila Aleksandra Perović.
-Zdravko Velimirović pridružio se znamenitim ličnostima crnogorskog kulturnog nasljeđa, koje svake godine odrađuje poštansko filatelističko izdanje “Umjetnost u Crnoj Gori kroz vjekove”. Tako je i svijet filma, uz ranije objavljeno izdanje posvećeno Živku Nikoliću- ušao na velika vrata u izdavaštvo Pošte Crne Gore. Za poštansku marku kažemo da je ambasador zemlje iz koje dolazi, nadamo se da će i ova marka nositi ime gospodina Velimirovića širom svijeta i dati priliku ljubiteljima i poznavaocima filma da pogledaju izdanje, ali i mladim generacijama, kao i stanovnicima, da se zainteresuju za njegovo stvaralaštvo i za Crnu Goru, kazala je Perović.
Predstavljeni knjiga i poštanska marka
Život ispunjen stvaranjem
-Akademik Zdravko Velimirović rođen je na Cetinju 1930. godine. Gimnaziju završava u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Parizu 1957. godine. Bio je redovni profesor filmske režije i dekan na FDU u Beogradu od 1985. do 1986. i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine. Režirao je dokumentarne, televizijske i radio drame, kao i osam igranih filmova za šta je dobio više od dvadeset nagrada i priznanja. Dvostruki je dobitnik Trinaestojulske nagrade 1958. godine za dokumentarni film „Zublja grahovačka“ i 1968. godine za film „Lelejska gora“. Njegovi filmovi predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na mnogim internacionalnim filmskim festivalima. Samo o Kotoru uradio je šest dokumentarnih i kratkometražnih filmova promovišući svoj zavičaj u Jugoslaviji i u svijetu, potsjetila je Marija Starčević, rukovoditeljka kotorske Biblioteke.
Prigodnim tradicionalnim programom „Da se ne zaboravi“ Dubrovčani u nedjelju su obilježili 32 godine od početka srpsko-crnogorske agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske u Domovinskom ratu – 1. oktobra 1991. godine.
Položeni su vijenaci kod Spomen križa na gradskom groblju Boninovo, potom je održan prigodan školski program u amfiteatru na brdu Srđu, gdje su u podne položeni vijenci uz molitvu.
U popodnevnim satima spred crkve sv. Vlaha nastupile su gradske glazbe Dubrovnika i Imotskog, a u luci Gruž spušteni su vijenci u znak sjećanja na poginule na moru. Sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu služena je u 19 sati u franjevačkoj crkvi Male braće.
Prvog dana oktobra 1991. godine točno u 6 sati više od 13 hiljada pripadnika jugoslavenske vojske, uz pomoć srpskih i crnogorskih rezervista, napali su područje Dubrovnika i jug Hrvatske s kopna, mora i iz zraka. Među neprijateljskim snagama bili su pripadnici užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa te 9. Vojno pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova te 50 oklopnih transportera.
Brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili na crti obrane dugoj više od 200 kilometara suprotstavilo se 750 slabo naoružanih hrvatskih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.
Već prvog dana Dubrovnik je ostao bez struje i vode, a s ciljem potpune informativne blokade agresor je zrakoplovima raketirao zgradu Centra za obavješćivanje te repetitor i relej na Srđu, čime su prekinute telefonske i oštećene radijske veze. Prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja pale su na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ i Mokošicu.
Samo u prvoj sedmici oktobra 1991. poginulo je 27, a ranjeno 100 dubrovačkih branitelja i civila.
Već 5. oktobra srpsko-crnogorski agresor zauzeo je Konavle i Slano i tako presjekao i posljednju kopnenu vezu s ostatkom Hrvatske. Do kraja oktobra izbio je na same prilaze gradu u kojem je, bez struje, vode i redovite opskrbe hranom, ostalo 50 hiljada ljudi. Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srpsko-crnogorskih postrojbi u grad i učvrstili crtu obrane.
Najteži dani za Dubrovnik u novembru i decembru 1991.
Najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti Dubrovnik je pretrpio u novembru i decembru 1991. Od 8. do 14. novembra te 6. decembra, na blagdan Svetoga Nikole, u jakim napadima na grad je palo više od 5.000 topničkih projektila, a u napadu 6. decembra više od šesto ih je palo na dubrovačku povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.
Tokom srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko područje poginula su 184 branitelja i 92 civila, a ranjeno je više od 1500 osoba. U srpskim koncentracijskim logorima bile su zatočene 423 osobe, a bilo je više od 33 hiljade prognanih i izbjeglih.
Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.
Humanitarni koncert Dragana Koprivice održan je u petak u krugu Specijalne bolnice za psihijatriju “Dobrota” u Kotoru.
Program je otvorila radna terapeutkinja Jelena Kljajević, koja se u ime ustanove zahvalila gostu na njegovim nastojanjima da humanitarnim koncertom uljepša boravak pacijentima ove bolnice. Pritom je istakla da na planu očuvanja psihofizičkog zdravlja osmijeh i dobro raspoloženje čine posebnu i neizostavnu terapiju, što se očito može priuštiti i češće nego što se misli, te pacijenti treba neki put i da pjevaju, recituju i raduju se zbog onih koji ih podržavaju.
Kljajevićeva je istakla i da Koprivica organizuje koncert u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u susret Svjetskom danu mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, a da kulturni sadržaji sličnog tipa predstavljaju poseban ugođaj za sve pacijente, pozitivno utičući na proces liječenja i doprinoseći njihovom boljem opštem psihofizičkom stanju.
Koprivica se tokom programa predstavio prvo svojim aforizmima, koji su izazvali salve smijeha, zatim, sviranjem na harmonici, pjevanjem izabranih evergrin melodija, kao i domaćih starih i novih folk hitova.
U kreiranju izvrsne atmosfere, uz pjevanje Koprivice i sviranje na harmonici, učestvovali su i pacijenti, koji su pjevali poznate refrene, a njihovo dobro raspoloženje osjećalo se tokom cijelog susreta.
Nakon humanitarnih izvođenja predstave Studentskog teatra “Desert flower”, po tekstu i režiji Koprivice, u JU “Kakaricka gora”, “Komanski most” i Dječji dom “Mladost” – Bijela, i njegovih koncerata u Zatvoru – Bijelo Polje, JU “Komanski most”, “Kakaricka gora” i Centar “Ljubović”, nastaviće se izvođenja predstave i koncerata u ustanovama posebnog tipa.
Prvi sljedeći koncert zakazan je za 7. oktobar u Dječjem domu “Mladost” – Bijela.
Humanitarno muzičko veče u Budvi u zgradi Akademije znanja biće održano 24. oktobra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoja JU Dnevni centar “Biseri” – Budva, a zakazuju se i drugi koncerti na kojima će kao gosti programa nastupati i pjesnici Sanja Veličković Radonjić i Darko Bulić.
“Zapisi sa muljanske rive u sjećanjima Ilka Marovića i poeziji Gracije Gaša Marovića” naziv je knjige koja je promovisana 28. septembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru.
Ovu knjigu pored sjećanja autora Ilka Marovića obogatili su i stihovi Gracije Gaša Marovića, pjesnika koji svojom poezijom iskazuje ljubav prema Boki Kotorskoj i moru kao vječnoj inspiraciji.
O knjizi su govorili profesorica Aleksandra Tomović, pjesnikinja Dubravka Jovanović, i autor knjige Ilko Marović.
Prva Petrovačka lignjada pokazala se kao odličan projekat za produženje turističke sezone, animiranje mještana i turista u jesenjim mjesecima, ali promociju tradicije i gastro ponude paštrovskog kraja. Prisutni su uživali u napetom takmičenju u lovu na lignje oko ostrva Katič i Sveta Neđelja, bogatom posluženju koje je bilo besplatno i izuzetnom kulturno-zabavnom programu.
Organizatori manifestacije su zadovoljni kako je protekao ovaj pilot projekat, te su pozitivno iznenađeni izuzetnom posjećenošću i živosti koje je ova manifestacija donijela Petrovcu.
“Mi smo prezadovoljni i zahvalni što su ljudi prepoznali potencijal ove ideje, što su došli, podržali nas na ovakav način i pokazali da manifestacije ovakve vrste trebaju da žive i trebaju na ovakav način da produže sezonu,” saopštila je PR menadžerka manifestacije, Ksenija Šoljaga.
Kao što samo ime kaže, centralni element ovog događaja bile su lignje čije izlovljavanje je istaknuti dio paštrovske tradicije.
“Ovi ljudi ovdje umiju da love lignje, znaju da ih pripreme na lijep način i mislim da su svi posjetioci sinoć svjedočili tome. Pripremili smo između 400 i 500 kila fritanih liganja od čega je sve podijeljeno,” dodala je Šoljaga.
Proglašenje pobjednika – foto Mediabiro
Osim posjetilaca i takmičari su veoma zadovoljni kako je sve proteklo, a ribarima sa najvećim ulovom liganja dodijeljeni su vaučeri za ribo-materijal u iznosu od 300, 150 i 50€.
Treće mjesto su osvojili Petar i Krsto Radunović, drugo mjesto pripalo je Milošu Ivanoviću i Vukanu Martinoviću, dok su prvo mjesto zaslužili Gojko Medin i Dragan Šoljaga. Trinaestogodišnji Medin ovo priznanje osvojio je kao najmlađi učesnik ovog takmičenja.
“Lignjada je bila odlična, mnogo mi se svidjela, bilo je baš dobro. Uhvatili smo oko 15 liganja. Nadam se da će biti još lignjadi u Petrovcu. Preporučio bih svojim vršnjacima da krenu da se bave ribolovom, to je značajno jer se od malena uči” kazao je mladi ribolovac.
Prva Petrovačka lignjada – foto Mediabiro
Osim u bogatoj gastro ponudi i uzbudljivom nadmetanju u lovu na lignje, mnogobrojni posjetioci uživali su i u bogatom muzičko-zabavnom i pratećim programima.
Svojim talentima publiku su oduševili učenici škole OŠ “Mirko Srzentić”, muzičke škole Budva – područno odjeljenje Petrovac, članovi Kulturno umjetničkog društvo “Stara Budva”, a u večernjim časovima pravu rock’n’roll atmosferu su napravili bendovi Academia bend iz Bara i Boka All Stars.
Značajan dio pratećeg programa bilo je i sađenje sadnice masline na petrovačkom šetalištu, što je dio veće akcije koju NVO INFO sport CG sprovodi radi ozelenjava čitave Crne Gore.
Lignji
“Zahvaljujući istim interesima lako smo se dogovorili sa MZ Petrovac, suština je da su ove masline posvećene djeci Ekološko države Crne Gore,” kazao je predsjednik NVO INFO sport CG, mr Miodrag Banović.
Na putu do realizacije ove sveobuhvatne manifestacije veliku podršku MZ Petrovac pružili su Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva.
Folklor Stara Budva – foto Mediabiro
“Kada prepoznate mlade entuzijaste, kada prepoznate da nešto što je novo treba da zaživi i kada prepoznate da možete da priuštite jedan ovakav vid manifestacija onda to treba da se pohvali i javno istakne. TO Budva i Opština Budva zajedno sa MZ Petrovac su sarađivali sinhronizovano, izveli smo ovu priču do kraja. Vjerujem da će biti još projekata koje ćemo mi predložiti, a koje će oni kao i do sada svesrdno podržati,” saopštila je PR manifestacije, Ksenija Šoljaga.
Pilot izdanje Petrovačke lignjada će zasigurno poslužiti kao reper za neka naredna izdanja ove manifestacije koja ima veliki potencijal da preraste u lijepu tradiciju.
Memorijalni dan na Mamuli 80 godina od rasformiranja logora Mamula - foto Mediabiro
1 od 15
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Rasformiranje logora Mamula
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
Memorijalni dan na Mamuli
U Istorijsko- memorijalnoj galeriji predstavljena je nova postavka koja odaje počast burnoj istoriji ostrva i pruža posjetiocima uvid u ulogu Mamule tokom oba svjetska rata
Predstavnici Udruženja boraca NOR-a 1941-1945 Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, delegacije opština Herceg Novi, Tivat, Kotor i Sopot, predstavnici kompanije OHM Mamula, potomci boraca i ostali građani, posjetili su danas tvrđavu Mamula i položili vijence u čast obilježavanja 80 godina od rasformiranja logora na ovom ostrvu.
Sjećanje na prošla vremena i odavanje počasti žrtvama potvrđuju da ne zaboravljamo naše heroje i nepravde učinjene prema njima i stanovnicima ovih prostora, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i dodao da je potrebno uvijek podsjećati na važnost poštovanja ljudskih prava, boriti se za pravdu i istinu, i zajedno se suprotstaviti svakom obliku netolerancije i mržnje.
Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro
“Danas, dok obilazimo Mamulu i spomen sobu posvećenu nastradalima, trebamo se prisjetiti da su ljudi iz različitih krajeva i različitih vjera bili zatvoreni ovdje. Civilizacijski zadatak svih nas je da se u svakom trenutku založimo za to da se nikada ne ponove trenuci kada su ljudi bili progonjeni zbog svoje nacionalnosti, vjere ili političkog uvjerenja. Memorijalna soba koju imamo priliku obići plod je rada stručnog tima koji je OHM Mamula okupila u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija – eminentni stručnjaci iz oblasti arhitekture i istorije, potomci nekadašnjih zatvorenika i predstavnici lokalne zajednice dali su svoj doprinos kako bi svaki posjetilac imao priliku da se tačno informiše o zbivanjima na ovom mjestu“, kazao je predsjednik Katić.
Zahvalio se vrijednom stručnom timu, ali i Radojici Rašu Pavićeviću, autoru monografije „Austrougarske tvrđave u Crnoj Gori“, koji je u velikoj mjeri pomogao da na pravi način ožive sjećanja na prošlost. Katić je pozvao sugrađane da, ukoliko su u posjedu materijalne istorijske građe koja bi mogla upotpuniti postavku Memorijalne sobe na Mamuli, doniraju potencijalne vrijedne eksponate hercegnovskom Muzeju i Galeriji, u čijem vlasništvu i pod čijom zaštitom bi ostali, kako bi riznica sjećanja bila još bogatija.
“Kao Opština Herceg Novi, posvećeni smo očuvanju sjećanja na Mamulu i našu istoriju. Obavezujemo se da ćemo nastaviti podržavati aktivnosti koje promovišu toleranciju, razumijevanje među ljudima, pravdu i slobodu u svim aspektima našeg života. Neka nam Mamula služi kao vječni podsjetnik na patnju i stradanje nevinih i kao inspiracija da gradimo bolju budućnost za sve nas”, zaključio je predsjednik Katić.
Kazamati na ostrvu svjedoče o najsurovijem periodu iz Prvog i Drugog svjetskog rata tokom kojeg su, zbog torture, gladi, prebijanja i zlostavljanja, strijeljanja, brojni građani izgubili svoje živote, poručio je potpredsjednik SOBNORA CG 1941. – 1945.
Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro
“Među zidovima ovih kazamata Mamule i Prevlake, čamovali su narodni prvaci Boke Kotorske u vrijeme Prvog svjetskog rata. Tu su zatvarani i bokeljski mornari, pobunjenici autstro-ugarske flote, februara 1918. godine. Prokleta i sumorna sudbina nastavljena je i tokom Drugog svjetskog rata, dolaskom italijanskih okupacionih snaga” podsjetio je on.
Borović je kazao da je tvrđava Mamula građena od 1853. do 1855. godine sa ciljem da čuva ulaz u Bokokotorski zaliv od neprijateljskih brodova i služila je kao odbrambena linija zaliva.
Memorijalni dan na Mamuli – – foto Mediabiro
Zahvalnost je uputio i predsjednik mjesnog odbora UBNORa Luštica, Ilija Moric koji je istakao da se ovakvim okupljanjima čuva sjećanje na slobodarsku tradiciju naših prostora.
Memorijalni dan na Mamuli je prilika da se oda počast dramatičnoj i herojskoj prošlosti ostrva, hrabrosti, otporu i preživljavanju onih koji su trpili nezamislive muke u ime slobode, kazao je generalni menadžer hotela Mamula Island, Henning A. Šaub.
U Istorijsko- memorijalnoj galeriji predstavljena je nova postavka koja odaje počast burnoj istoriji ostrva i pruža posjetiocima uvid u ulogu Mamule tokom oba svjetska rata. Izložba je sačinjena od kolekcije artefakata i istorijskih dokumenata prikupljenih iz Državnog arhiva Crne Gore, Trsta, Beča i drugih izvora. Posebno mjesto u galeriji posvećeno je sjećanju na sve zatvorenike, izlistavanjem njihovih imena. Takođe, unutar galerije predstavljen je i period rekonstrukcije tvrđave, kao i svi napori usmjereni ka obnovi ovog utvrđenja.
Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro
„Svi vi danas prisutni stojite kao važan podsjetnik budućim generacijama da istoriju gledamo s poštovanjem, uvažavanjem i da cijenimo žrtve i prepoznajemo sve ono što je dato u ime slobode. Dao sam vam obećanje prošle godine da ću doprinijeti širenju informacija o istoriji ostrva sa našim internacionalnim gostima i lokalnim posjetiocima, da ćemo poštovati njegovu prošlost dok mijenjamo njegovu budućnost kako bi postala optimističnija i pozitivnija. Tokom poslednjih mjeseci moj tim i ja imali smo privilegiju da ugostimo posjetioce iz bližeg okruženja ali i daljih destinacija, koji su došli da saznaju, razumiju i što je najvažnije da odaju počast ovom istorijskom mjestu“, istakao je Henning A. Šaub.
On je naglasio da su posjetioci biraju da dođu na Mamulu baš zbog njenog istorijskog značaja i to čine otvorenog srca, spremni i znatiželjni da „zarone u istoriju Boke i Mamule i istraže je“.
Memorijalni dan na Mamuli – foto Mediabiro
„Ovo je mjesto koje iznenađuje svojom ljepotom, mirom i moći da pozove na razmišljanja i sjećanja. Sjetimo se danas prošlosti, odajmo počast žrtvama i obavežimo se da ćemo prenositi naslijeđe u budućnost, osigurajmo da Mamula ostane mjesto učenja razmišljanja i inspiracije za buduće generacije“, zaključio je Henning A. Šaub.
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče
1 od 6
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče - Vlade Divac
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče - Vlade Divac
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče
U organizaciji Montenegro Olympic Sailing Development, inicijative za podršku i razvoj talentovanih mladih jedriličara Crne Gore, u subotu 30. septembra uspješno je održano prvo donatorsko veče.
Montenegro Olympic Sailing Development (MOSD) odvija se pod okriljem Crnogorskog jedriličarskog saveza i okuplja jedriličarske klubove Boke Kotorske kako bi zajednički radili u cilju razvoja, obezbijedili resurse potrebne za uspjeh. Inicijator i osnivač je Richard Gadbois, strastveni jedriličar iz Sjedinjenih Američkih Država, koji je svoj dom pronašao u Crnoj Gori od 2021. godine.
Sinoćnji događaj je velikodušno podržao restoran “One” u Porto Montenegru. Domaćin večeri je bio trostruki olimpijski jedriličar Milivoj Dukić iz Herceg Novog, koji u ovom olimpijskom ciklusu ima cilj da se izbori za normu i ponovo predstavlja Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Parizu sledeće godine. Gost večeri je bio i košarkaška legenda Vlade Divac.
Divac se obratio gostima, iskazao zadovoljstvo što je u prilici da podrži razvoj olimpijskog jedrenja u Crnoj Gori i ohrabrio mlade jedriličare :
“Čast mi je sam na ovog dogadjaju. Kao što znate dva puta sam bio učesnik olimpijskih igara, oba puta osvojio srebrnu medalju. Uz mnogo rada i truda jedriličarima iz Crne Gore želim prije svega mnogo zdravlja, jer je to osnovni preduslov da stignu do uspjeha i medalja kojima teže. Koristim priliku da se zahvalim Richardu, njegova podrška jedriličarskoj zajednici i Milivoju zavredjuje izuzetno poštovanje. Ne mogu da nadjem riječi da iskažem zahvalnost za njegov doprinos razvoju olimpijskog jedrenja i podršci mladim jedriličarima da postignu svoje ciljeve.” – kazao je Divac.
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče – Vlade Divac
Cilj prvog donatorskog dodogađa da se prikupe sredstva za nabavku kombija za jedriličarsku reprezentaciju Crne Gore neophodnog za prevoz mladih jedriličara Crne Gore na regate širom Evrope, je ostvaren. Učešće na medjunarodnim takmičenjima će im omogućiti da unaprede svoje vještine i priliku za postizanje značajnih rezultata.
“Podrška koju pružamo mladim jedriličarima i ulaganje u njihovu budućnost su od suštinskog značaja. To nije samo ulaganje u sport, već i u razvoj mladih ljudi koji će postati lideri u zajednici, na čemu istrajno rade Crnogorski jedriličarski savez i naši klubovi, moj matični klub Jugole Grakalić, Lahor iz Kotora i Delfin iz Tivta. Njihova rad i entuzijazam zaslužuju i trebaju podršku, kako bismo zajedno izgradili svijetliju budućnost za crnogorski sport i društvo.” – kazao je Dukić i u ime Crnogoskog jedriličarskog saveza, klubova i jedriličara, iskazao zahvalnost:
„Vaša prisutnost i podrška, i podrška mnogih koji nisu ovdje večeras, znače nam mnogo, i zahvaljujemo vam se na tome. Nadamo se da ćete se pridružiti ovoj važnoj misiji kako bismo unapredili uslove za rad mladih koji se bave jedrenjem u Crnoj Gori.
Ovaj događaj je takođe prilika da se zahvalimo gospodinu Gadboisu, gospodinu Krgoviću i svim drugim pojedincima, kompanijamam, ustanovama i volonterima koji prepoznaju potrebe naše zajednice i aktivno rade na njenom razvoju. Njihova predanost društvenoj odgovornosti je inspiracija za nas sve.
Montenegro Olympic Sailing Development -Donatorsko veče
Još jednom hvala svima koji su ovde večeras. Hvala vam na vašem vremenu i donacijama, i nadam se da ćemo zajedno postići naš cilj.”
Montenegros Olympic Saling Deveolpment je dugoročna inicijativa za podršku ovom sportu u Crnoj Gori i, osim organizacije više događaja uoči Olimpijskih igara u Parizu sledeće godine, nastaviće se i nakon tog događaja. Osim što okuplja tri kluba Boke Kotorske – JK Delfin (Tivat), JK Jugole Grakalić (Herceg Novi) i JK Lahor (Kotor), organizatori programa podstiču sve crnogorske jedriličarske klubove da se pridruže inicijativi kako bi podržali budući uspjeh crnogorskih jedriličara na međunarodnoj sceni.
Laslo Sas vozač formule pobjednik MBAT PODI MERIDIAN 2023.
Mađarski takmičar Laslo Sas (4:05,577), član AMK Dubrovnik, pobjednik je današnje MBAT “Podi Meridian 2023” u generalnom plasmanu i KUP-a Herceg Novi.
Najuspješniji crnogorski takmičar je Jovan Perunović (4:17,808), koji vozi za AMKK Lovćen, koji je drugi u generalnom plasmanu i Kup-a Herceg Novi, a najbolji za šampionat Crne Gore. Treće mjesto pripalo je Milanu Jakšiću (4:18,614).
Na ovogodišnjoj MBAT “Podi Meridian 2023” takmičenje je ukupno završilo 47 takmičara, a među onima koji nijesu stigli do cilja, ili učestvovali u trci nakon jučerašnjeg zvaničnog treninga su i evropski šampion
Vasilije Jakšić i Nemanja Kašćelan koji se bori za osvajanje Dijamantske kacige.
MBAT Podi 2023.
MBAT PODI MERIDIAN 2023 osmi put se organizovala u Herceg Novom. Pored generalnog sponzora Meridianbet i zlatnog sponzora TO Herceg Novi, trku su podržali kompanije Carine, Blueline, kao i Opština Herceg Novi i brojni prijatelji auto sporta.
