Herceg Novi će u subotu, 16. septembra biti domaćin 7. Međunarodnog festivala klapa. Koncert je planira u 20 sati u parku „Boka“.
Organizator je klapa Castel Nuovo uz pokroviteljstvo Opštine Herceg Novi i gradske Turističke organizacije i tehničku podršku JUK Herceg fest.
Na 7. Međunarodnom festivalu u Herceg Novom ljubitelji klapske pjesme imaće priliku da, uz domaćina „Castel Nuovo“, čuju i „Jadran“ iz Tivta, „Jedinstvo“ iz Bara, „Kamerton“ iz Podgorice, „Maris“ iz Kotora, kao i sedam hrvatskih klapa: „Batuda“ iz Donjeg Rata, „Geta“ iz Orebića, „Ladesta“ iz Lastova, „Zvizdan“ iz Posušja, „Salona“ iz Solina, „Ošjak“ i „Kumpanji“ iz Vele Luke.
Herceg Novi – foto Vuk Ilića
Ulaz je slobodan, a organizatori najavljuju da će koncert, u slučaju lošeg vremena, biti održan u Dvorani Park.
Radni sastanak predstavnika organa lokalne uprave Tivta i Stručne službe za maloljetnike Višeg suda u Podgorici održan je danas u Opštini Tivat. Sastanak je otvorio potpredsjednik Opštine dr Andrija Petković.
„Tivat je grad u kome postoji veliki broj sportskih klubova i sadržaja za mlade, što je ujedno i najbolja prevencija kada govorimo o devijantnim ponašanjima kod djece i mladih“ – kazao je Petković i istakao da sadržaj na društvenim mrežama danas u velikoj mjeri utiče i oblikuje ponašanje mladih.
„Takođe, veliki je problem i uticaj drugih medija, pogotovo pojedinih TV stanica, koje vrlo često promovišu agresivne i neprikladne oblike ponašanja i ličnosti sumnjivih moralnih i intelektualnih kapaciteta“.
Doc. dr Valentina Smolović iz Stručne službe Višeg suda u Podgorici istakla je da njihova služba prati maloljetne počinioce krivičnih djela od izvršenja krivičnog djela do izvršenja krivične sankcije.
„Suština današnjeg sastanka jeste potreba uspostavljanja saradnje između suda i institucija u kojima bi se vaspitne mjere, izrečene djeci, mogle sprovoditi“. Na sastanku je uručen i razmatran predlog Sporazuma kojim se regulišu uslovi i način sprovođenja posebne obaveze – obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada i uključivanje u sportske aktivnosti.
Smolović je navela dobru saradnju sa opštinskim organizacijama Crvenog krsta u kojima je sprovođenje ovih mjera dalo dobre rezultate, te kazala da se iste mogu sprovoditi i u drugim opštinskim organizacijama ili ustanovama za koje se očekuje da bi primjena posebne obaveze pozitivno uticala na pravilan razvoj i jačanje odgovornosti maloljetnika, kako ubuduće ne bi činili krivična djela.
Opština Tivat će u narednom periodu organizovati sastanak sa predstavnicima organizacija i institucija u cilju doprinosa realizaciji ovog sporazuma i prepoznavanja značaja socijalizacije i integrisanja u društvo maloljetnika, počinilaca krivičnih djela.
Sastanku su prisustvovali i aktivno učešće uzeli i predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković, menadžerka Opštine Patricia Pobrić, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević, samostalni savjetnik za prevenciju bolesti zavisnosti Aleksandar Daković, pomoćnik sekretara Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Boško Pavićević i rukovoditeljka sektora za normativno – pravne i administrativno – tehničke poslove Andrea Gvozdenović, kao i koordinator odjeljenja bezbjednosti Tivat Petar Rolović.
Tisuće poginulih u oluji u Libiji, Foto: Omar Jarhman/Reuters
U snažnoj oluji na istoku Libije, koja je donijela obilne oborine i poplave, prema podacima tamošnjih vlasti poginulo je više od dvije tisuće ljudi, a na tisuće su nestale.
Prema istim izvorima, oštećene su dvije brane, brojne zgrade, kuće i ceste.
Vlasti su proglasile izvanredno stanje. Zatvorene su škole i trgovine, uveden je policijski sat. Zatvorene su i četiri glavne naftne luke.
Dužnosnici Crvenog polumjeseca izvijestili su da je situacija na poplavljenim područjima katastrofalna.
Ministar: Više od 1000 mrtvih pronađeno u libijskom gradu nakon poplava
Više od 1000 tijela pronađeno je u istočnom libijskom gradu Derni nakon što su ga pogodile poplave, rekao je u utorak ministar u vladi na istoku zemlje, dodajući da se očekuje da će konačni broj biti vrlo velik.
“Vratio sam se iz Derne. Stanje je katastrofalno. Tijela leže posvuda – u moru, u dolinama, ispod zgrada”, rekao je Reutersu telefonom Hichem Chkiouat, ministar civilnog zrakoplovstva i član odbora za hitna stanja.
“Broj tijela pronađenih u Derni veći je od 1000”, rekao je.
Očekuje da će konačni broj biti “doista vrlo velik”.
“Ne pretjerujem kada kažem da je 25 posto grada nestalo. Mnoge zgrade su se srušile”, dodao je.
Dužnosnici u administraciji koja vodi istočni dio podijeljene zemlje, rekli su u ponedjeljak da je najmanje 2000 ljudi poginulo u poplavama, iako nije bilo odmah jasno na čemu se temelji ta procjena.
Dužnosnici su rekli da su još tisuće nestale u poplavi, za koju su rekli da je odnijela cijele četvrti nakon pucanja brana iznad grada.
Video podijeljen na Facebooku, koji Reuters nije mogao neovisno potvrditi, prikazuje desetke tijela prekrivenih dekama na pločnicima u Derni.
Libija je politički podijeljena između istoka i zapada, a javne službe su se raspale od pobune koju je 2011. podupirao NATO i koja je potaknula godine sukoba.
Međunarodno priznata vlada u Tripoliju ne kontrolira istočna područja.
Nakon što je prošli tjedan pogodila Grčku, oluja Daniel je u nedjelju zahvatila Sredozemlje te poplavila ceste i uništila zgrade u Derni, a pogodila je i druga naselja duž obale, uključujući drugi najveći libijski grad Benghazi.
Poplave u Libiji izbrisale četvrtinu grada, strahuje se da je 10.000 nestalih
Nakon pucanja brana u velikom nevremenu koje je zahvatilo Libiju otprilike četvrtina grada Derne na istoku zemlje izbrisana je s lica zemlje, objavila je u utorak regionalna administracija, a Crveni križ je priopćio kako se strahuje da je u poplavama diljem zemlje nestalo oko 10.000 ljudi.
Najmanje 1000 tijela već je izvučeno samo u Derni. Lokalni dužnosnici strahuju da bi broj mrtvih mogao biti znatno veći nakon što je oluja Daniel prešla Sredozemljem i pogodila zemlju čije su gospodarstvo, infrastruktura i standard u katastrofalnom stanju nakon više od desetljeća sukoba.
Novinar Reutersa je, na putu prema Derni, obalnom gradu s oko 125.000 stanovnika, uz rub ceste vidio prevrnuta vozila, srušena stabla i napuštene, poplavljene kuće.
Ministar je poslije za Al Jazeeru rekao kako očekuje da će ukupan broj mrtvih u cijeloj zemlji na kraju dosegnuti i više od 2500 jer neprestano stižu novi podaci o nestalima, a brojevi rastu.
“Iz vlastitih neovisnih izvora možemo potvrditi da je broj nestalih zasad oko 10.000”, rekao je putem videoveze iz Tunisa novinarima u Ženevi Tamer Ramadan, voditelj izaslanstva Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC).
U jednoj od videosnimki na Facebooku, koju Reuters nije mogao potvrditi iz neovisnih izvora, vide se tijela prekrivena dekama na pločnicima Derne. Prema gradu kreću brojni konvoji s humanitarnom pomoći.
Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za investicije i održivi razvoj, uspješno je realizovala projekat izgradnje trga na Njegušima – jednog od najstarijih trgova u Crnoj Gori, koji predstavlja značajno kulturno-istorijsko nasljeđe ovog kraja.
Izvedeni radovi po projektu podrazumijevali su izgradnju kompletne podzemne infrastrukture, rekonstrukciju trga, izgradnju parking prostora, postavljanje javne rasvjete i urbanog mobilijara, a planirano je i hortikulturno uređenje ovog prostora.
U okviru istog projekta postavljene su montažne kućice izložbeno-prodajnog karaktera, koje će omogućiti lokalnom stanovništvu da plasiraju i prodaju tradicionalne proizvode.
Njeguši – foto Prijestonica Cetinje
Realizacijom ovog projekata, Prijestonica Cetinje želi da pozicionira Njeguše kao konkurentan turistički lokalitet u Crnoj Gori, kao i da podstakne razvoj poljoprivrede, stvarajući uslove za ostanak ljudi u naseljima van urbanih gradskih zona.
Izvođač radova je konzorcijum SMB koji čine Kobra iz Budve, Ramel iz Nikšića i Geoengineering Podgorica.
Korito rijeke Sutorina i ove godine će biti očišćeno od Pavlovića mosta na magistrali u Igalu do državne granice sa Hrvatskom, na Debelom brijegu.
Zahvaljujući redovnom godišnjem održavanju, što je inicijativa MZ Sutorina, spriječeno je izlivanje rijeke iz korita i plavljenje okolnog područja.
Vodostaj rijeke Sutorina nije dostigao kritičan nivo od kada se korito redovno održava, istakao je predsjednik MZ Sutorina Boro Lučić.
Sutorina
„Zadnjih pet godina se korito čisti redovno u organizaciji MZ Sutorina i djelimično MZ Igalo. Zbog toga nema poplava što je najbitnija stvar jer kada redovno održavate onda nema mogućnosti da se akumulira smeće, kamenje, pa i drveće. Rijeka veoma brzo nagomila materijal, na nekim mjestima korito bude zatrpano. Zato ćemo i ovog puta proći od granice sa Hrvatskom do kraja betonskog dijela korita, završiti posao na vrijeme, odnosno prije sezone kiša kako bi bilo što manje problema u zimskog periodu“, kazao je Lučić i iskazao zahvalnost preduzeću Čistoća na pruženoj pomoći.
Predstava o muško-ženskim odnosima Ne možeš pobjeći od nedjelje, rađena u partnerstvu Narodne biblioteke Budve sa Srpskim narodnim pozorištem, Novi Sad i Teatrom Promena iz Novog Sada pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve, biće premijerno igrana posljednje festivalske noći na svečanom zatvaranju sedmog festivala “Ćirilicom” u srijedu, 13. septembra na sceni između crkava u Starom gradu Budve sa početkom u 21 sat. Ulaz je slobodan.
Nova premijera budvanskog festivala “Ćirilicom”, šesta sopstvena produkcija u nizu ove godine, predstavlja vrlo mladu ekipu stvaralaca čije je glavno interesovanje upravo knjiga hrvatske spisateljice Tene Štivičić, priča koja je van kulturnog nasljeđa Budve, ali koja je aktuelna i kod nas.
Ovaj interesantan komad režirala je mlada rediteljka Tamara Kostrašević, scenografiju i kostime uradila je Katarina
Cimbaljević, dok u predstavi igraju dvoje mladih glumaca: Anđelka
Pećinar i Aljoša Đidić.
Ne možeš pobjeći od nedjelje je fantastična, moderna, i izuzetno
aktuelna priča data kroz dobro poznati “monolog dvije osobe”.
Na sceni između crkava smjenjivaće se isječci iz života dvoje mladih ljudi – upoznavanje, svađe, kulminacije, rastanak i ponovni sastanak. Priča o ljubavi, muško-ženskim odnosima i drugim, manje važnim, temama je duhovito pisan, urban tekst o tipičnim ženskim i muškim greškama, sa situacijama u kojima će se publika svakako prepoznati.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 1,69 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 2. do 8. septembra iznosio 63,9 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
U subotu navečer, nešto prije 21 sat, u cavtatskoj Uvali Tiha došlo je do pomorske nesreće u kojoj je teško ozlijeđen skiper. Još nije potvrđeno kako je došlo do incidenta.
Gliser iz Cavtata je udario u usidren katamaran pod zastavom Britanskih Djevičanskih Otoka, potvrdili su iz policije.
Kako neslužbeno doznaje Dubrovački vjesnik, skiper je u mraku zakačio sidreno uže katamarana u uvali Tiha, ali nije isključeno da je u mraku došlo i do izravnog kontakta sa plovilom.
Kako je riječ o nesreći na moru, a u Cavtatu nema adekvatnog plovila za takve intervencije, brod dubrovačke Lučke kapetanije Danče i pripadnici Pomorske policije PU Dubrovačko-neretvanske žurno su se uputili prema mjestu nesreće.
Prema prvim informacijama, objavljeno je da je skiper teže ozlijedio kralježnicu, no DuList je u nedjelju objavio da je osoba ozlijeđena u sudaru stabilno. Prenose i izjavu ravnatelja Opće bolnice Dubrovnik dr. Marija Bekića, koji ističe kako je pacijent zadobio lakše tjelesne ozljede glave. Hospitaliziran je na Odjelu za neurokirurgiju dubrovačke bolnice.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još uvijek se nije oglasilo o okolnostima ove pomorske nesreće.
Evropski istražitelji zaplijenili su milijarde u borbi protiv organiziranog kriminala, no to je tek djelić kriminalne dobiti, objavila je europska policijska agencija Europol.
Procjenjuje se da je u Europskoj uniji 2020. i 2021. u prosjeku zaplijenjeno 4,1 milijardu eura, stoji u izvješću Europola.
Iznos zaplijenjene dobiti ipak je još uvijek prenizak jer predstavlja tek manje od 2% godišnjeg procijenjenog prihoda od organiziranog kriminala, rekla je agencija.
– Organizirani kriminal uspio je izgraditi paralelnu globalnu kriminalnu ekonomiju kada su posrijedi pranje novca, nezakoniti financijski transferi i korupcija, rekla je izvršna direktorica Europola Catherine De Bolle.
– Uz pomoć moderne tehnologije uspjeli su proširiti svoje djelatnosti i svoj modus operandi kako bi izbjegli da ih se otkrije, rekla je, dodavši da se oko 70% kriminalnih mreža koristi raznim oblicima pranja novca za financiranje svojih aktivnosti, a 80% ih zloupotrebljava legalne poslovne strukture za kriminalne radnje.
Ylva Johansson, povjerenica EU-a za unutarnje poslove, pozvala je zemlje Europske unije na tješnju suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala.
– Ako zemlje članice EU-a budu još tješnje surađivale kada je posrijedi ovaj problem, postići ćemo sjajne rezultate, rekla je.
Povodom 55 godina od prvog nastupa vokalno-instrumentalni sastav “Biseri Boke” upriličio je sinoć koncert za prijatelje i članove svojih porodica u hotelu “MonteBay Perla“ na Prčanju.
“Okupili smo se da se prisjetimo muzike naše mladosti i uspomena koje su pratile to naše davno odrastanje. Vratićemo se u 60-te godine prošlog vijeka, u dane bezbrižnog i znatiželjnog djetinjstva većine od nas, u dane kada je svemoćna muzika bila naš prozor u svijet, otkrivala nam nove poglede na život, donijela nove ideje, modne trendove, duge kose, farmerke, brukserice, ali još važnije- izlazak iz nekih klišea ponašanja i poriv da slobodnije tražimo i izrazimo sebe.
Sa Zapada nam tada dolaze prvi zvuci Prislija, Bitlsa, Stonesa, Bee Geesa, slijediće ih bezbroj zvijezda pop i rock muzike. San Remo, Musice per l’estate i italijanska muzika su nam preko RAI-a došli kao prirodan izbor. Kao relikvije preslušavamo prve ploče, čitamo Džu Box, a u kasnim noćnim satima slušamo Radio Luxemburg. Rock & Roll postaje kulturna revolucija kojoj smo i mi, skromno, počeli da pripadamo“, prisjetio se Zoran Radimir.
Širom ondašnje Jugoslavije formiraju se muzički sastavi po sličnoj matrici: solo, ritam i bass električne gitare, bubnjevi i klavijatura, pjevači oponašaju svoje strane muzičke uzore i tek rijetki i najhrabriji talenti, nešto kasnije stvaraju sopstvenu muziku.
“Kotor je imao već značajnu muzičku kulturu koju će muzička škola i Vida Matjan učvrstiti u tradiciji. Iz nje su ponikli i osnivači prvog sastava „Biseri Boke“. Mnogima iz tih generacija su ostale lijepe uspomene na prve otplesane taktove uz našu muziku, neke tadašnje ljubavi su i trajno ovjenčane, a mi smo posebno ponosni na naše nasljednike koji se bave i dalje muzikom.
Vrijeme i život nose i tužna sjećanja na one koji više nisu fizički sa nama. Pomenućemo mnoge od kojih smo učili muziku i dijelili radost druženja, uvjereni da su sa nama u akordima, glasovima i notama koje smo zajedno svirali.
Ovim okupljanjem realizujemo ideju prisjećanja na skoro 30 godina djelovanja „Bisera Boke“, uz pjesme koje smo pjevali, uz naše prijatelje i vjerne drugare na igrankama, zabavama, gitarijadama i ondašnjim koncertima“, kazao je Radimir.
“Biseri Boke“, u svom muzičkom trajanju od preko 20 godina, predstavljali su tipičan primorski orkestar. Svojim angažmanom, odabranim repertoarom, stilom sviranja i pjevanja, ostavili su trag na ondašnjoj muzičkoj sceni ovih prostora, a naročitu popularnost doživjeli su 70-tih godina.
Članovi VIS-a “Biseri Boke”, Zoran Radimir, Rade Ćoso, Mikan Kovačević, Mario Poljak, Dušan Duka Martinović i njihovi muzički nasljednici Mija Kovačević, Boško Martinović, Saša Kovačević, Jovan Ćoso, Filip Kovačević i Đurđa Petrović Poljak, sinoć su nas makar na tren vratili u neka davna prošla vremena, uz dosta emotivnog naboja, plesa, dobrog raspoloženja i bokeljskog ambijenta, fešta se nastavila duboko u noć…
“Naravno, vrijeme je učinilo svoje – zarđali su prsti, promukli nam glasovi, pomalo bole i kosti… ali znamo da ćete to razumjeti. Želimo Vam prijatan muzički izlet u prošlost, uz želju da trajemo makar u Vašim uspomenama” – poručio je na kraju Zoran Radimir.
Jedan od osnivača Bisera Boke, Mikan Kovačević koji je i incirao ovo druženje, istakao je da je osnovni motiv bila nostalgija za prošlim vremenima, druženje uz dobro poznate stare hitove, da se nađemo, ponovo zajedno zasviramo, pozovemo prijatelje i prisjetimo se tih vremena, nastupa na maskenbalima, na dobro poznatim terasama bokeljskih hotela i restorana tih vremena, kada su dominirali muzika i ljubav…poručio je Kovačević.
