Službenici policije uhapsili su tokom vikenda 48 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je saobraćajna policija u tom periodu evidentirala 65 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba teško povrijeđeno, a 23 lakše.
Kako se dodaje, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije podnijeli su 152 prekršajne prijave, izdali 1,085 prekršajnih naloga, oduzeli 19 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola saobraćajna policija je uhapsila 48 vozača, od čega je 12 vozača uhapšeno u Podgorici, devet u Nikšiću i sedam u Baru”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su službenici šavničke policije, u mjestu Vojnik, zaustavili vozilo kojim je upravljao I.P. (34) iz Nikšića i u kojem je pronađena kutija sa tragovima biljne materije za koju se sumnja da je marihuana.
Iz policije su rekli da je u medicinskoj ustanovi izvršen test na psihoaktive supstance i utvrđeno da je I.P. upravljao vozilom pod dejstvom kokaina, kreka, marihuane i hašiša.
“I.P. je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu u iznosu od 700 EUR”, kazali su iz policije.
Kako su naveli, podgorička policija je, u ulici Bracana Bracanovića, zaustavila vozilo kojim je upravljao R.V.
Alkotestiranjem je utvrđeno da je R.V. upravljao vozilom sa 2,31 promila alkohola u krvi.
Iz policije su apelovali na učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Salon Vina Exclusive održan je 9. septembra u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay, u srcu Bokokotorskog zaliva, čime su postavljeni temelji promocije crnogorskih vinarija, vina i vinske kulture u Bokokotorskom zalivu.
Veče je otpočelo defileom old-timer automobila koji su se provozali starim putem od Kotora do Tivta, simbolišući početak uspješne saradnje između kompanija Salon Vina doo i rizorta Hyatt Regency. Automobili su u toku večeri bili parkirani na samom ulazu u Salon i činili su dio izložbene postavke kojom su se posjetioci oduševili.
Put pored automobila vodio je do dijela sa štandovima vinarija, koji je izgledao kao savršeni spoj vinske kulture i elegancije. Izlagači su imali priliku da predstave svoja vina posjetiocima iz cijelog svijeta, dok su posjetioci imali priliku da se upoznaju sa 11 izvrsnih crnogorskih vinarija čija vina zaslužuju da budu dio ponude rizorta i hotela kao što je Hyatt Regency Kotor Bay. Na Salonu Vina Exclusive predstavili su se: Keković Estate, Plantaže, Milović, Patrimonio Estate, Velimirović, Savina, Ražnatović, Knežević Monte Grande, Zenta Vučinić, BUK i Ivanović.
Hyatt Regency Kotor Bay
Andrea Šekularac, voditeljka programa, istakla je da je ovaj događaj od velikog značaja ne samo za vinarije i vinare, već i promociju vinske kulture i Crne Gore kao vinske destinacije.
– Salon Vina Exclusive organizuje se prvi put ovdje u zalivu i to na lokaciji koja je simbol ljepote i potencijala primorskog regiona Crne Gore – kazala je Šekularac.
Organizatorka Bojana Minić u ime Salona vina d.o.o. izrazila je zadovoljstvo što u partnerstvu sa Hyatt Regency Kotor Bay Resortom organizuju jedno ovakvo veče u najljepšem dijelu crnogorskog primorja.
– Htjela bih primarno da zahvalim vinarima i vinarijama koje su, pored perioda berbe koji je veoma zahtjevan i u kome u suštini nastaju sva ova vina koja ste probali večeras, našli vremena da se odazovu našem pozivu i budu ovdje sa vama večeras. Govorimo o 11 vinarija, koje u svom asortimanu imaju etikete koje zaslužuju da se nađu na mjestima kao što su Hyatt i drugi luksuzni resorti i hoteli širom Crne Gore – kazala je Minić.
Old tajmeri
Predstavnica Hyatt Regency Kotor Bay Resorta Larisa Jovanović istakla je da joj je zadovoljstvo što posjetioce Salona vina Exclusive dočekuje u ovom divnom ambijentu.
– Vjerujem da uživate i u okruženju i vinima. Crnogorska vina jedan su od zaštitnih znakova naše turističke ponude i sa ponosom ih ističemo uvijek i u svakoj prilici. Gotovo da nema gosta koji je posjetio naš hotel, a da nije probao neko crnogorsko vino i svi su jednoglasni u ocjeni da su vina naše zemlje i dobra i kvalitetna, zato mi je drago što večeras možemo da nazdravimo upravo u slavu vina. Koristim priliku da zahvalim svima koji su učestvovali u organizaciji ovog događaja, Bojani i njenom kreativnom timu, proizvođačima koji su se odazvali pozivu da predstave svoje proizvode, našim brojnim sponzorima i prijateljima dogadjaja, medijima, kao i cjelokupnom hotelskom timu koji se pobrinuo da sve ovo večeras izgleda ovako kako izgleda i koji je odradio zaista sjajan posao oko organizacije ovog fantastičnog eventa. Nadam se da ćemo se i naredne godine okupiti na novom Salonu vina i sigurna sam da bismo svi voljeli da ovo postane lijepa tradicija. Svim vinarima želim srećnu predstojeću berbu, da imate i uspješnu godinu, a svima vama da uživate u sjajnim vinima, kao i muzici našeg specijalnog gosta, benda ,,Hari Mata Hari” – kazala je Jovanović, svečano otvorivši Salon vina Exclusive.
Hyatt Regency Kotor Bay
Uz vino, veče je upotpunila i bogata gastro ponuda, a zatim nezaboravan nastup regionalne zvijezde Hari Mata Harija.
Gosti i posjetioci su uživali u sjajnoj muzici, večeri i crnogorskim vinima.
Hari Mata Hari
Hari Mata Hari je takođe podijelio riječi hvale o crnogorskim vinima koje je probao i istakao:
Osjećam se divno, čarobno pored ovog bazena divnog hotela Hyatt. Čestitam na Salonu vina. Sam sam ljubitelj crnogorskih vina i čast mi je da nastupamo na najvećem vinskom događaju u cijeloj Boki Kotorskoj.
U Centru za remont mega jahti Adriatik 42 (Adriatic 42) u Bijeloj trenutno je zaposleno 95 radnika, a izvršni direktor kompanije Gijom Roše (Guillaume Roche) očekuje da će za 5 godina, broj angažovanih u poslovnom procesu, sa spoljnim saradnicima biti od 600 do 800.
Ove zime remontovaće do 40 plovila, a cilj im je da uskoro godišnje servisiraju 100 jahti i zauzmu lidersku poziciju na Mediteranu. Na prostoru bivšeg Brodogradilišta Bijela, više nema opasnog otpada grita, a zaštita životne sredine visoko je na agendi Adriatika 42, tvrdi Gijom Roše.
Za manje od godinu dana od početka rada, u Centru za remont jahti Adriatik 42 već je servisirano nekoliko plovila među kojima i najveća jahta na svijetu Crni biser (Black pearl). Trenutno su u Bijeloj na remontu 4 broda, istakao je za Radio Crne Gore direktor Gijom Roše.
– Mi sada imamo 4 broda u servisu jer je sezona tek počela tu su i dva broda mornarice Vojske Crne Gore. Sa mornaricom imamo dugoročni ugovor, na što smo veoma ponosni. Mislim da ćemo ove zime servisirati od 10 do 40 jahti. Imamo ambiciozne planove da unapijedimo poslovanje kao i da već naredne zime servisiramo između 30 i 40 jahti. Očekujem da u narednih pet – šest godina dodatno napredujemo i da možemo u zimskoj sezoni da servisiramo i do 100 plovila, što će ovo brodogradilište dovesti do liderske pozicije na tržištu – kazao je Roše.
Poslovni plan da Adriatik 42 zauzme lidersku poziciju na Mediteranu je ambiciozan ali i realan jer Centar za remont jahti iz Bijele, ima najbolju moguću opremu i izuzetno stručan kadar ističe Roše.
– Imamo jedinstvene mogućnosti i opremu – plutajući suvi dok kapaciteta 10.000 tona, mobilnu dizalicu koja podiže plovila teška i do 720 tona, što znači da bukvalno mi možemo da servisiramo sve tipove jahti na Mediteranu. Još jedna naša dodatna prednost je da je brodogradilište veliko sofisticirano područje sa skladišnim zatvorenim prostorom od 100.000 m2, što je praktično rijetkost u Mediteranskom području. U ovom trenutku 95 ljudi radi u brodogradilištu. Brojni zaposleni su veoma stručni, tu je i 35 do 40 ljudi iz bivšeg Brodogradilišta Bijela. Veoma sam zadovoljan što su dio tima. Riječ je o radnicima sa iskustvom i veoma kvalifikovanim za posao. U pogledu broja angažovanih radnika, naša predviđanja su da ćemo u narednih 5 godina morati da uposlimo od 600 do 800 ljudi. Pri tome ne mislim bukvalno na 600 radnika, već i na saradnike i satelitske kompanije, koje ćemo uključiti u realizaciju zahtjevnih projekata i tako stvoriti glavno jaht čvorište na Balkanu – kazao je Roše.
Na prostoru bivšeg Brodogradilišta Bijela, više nema opasnog otpadnog materijala grita, a zaštita životne sredine visoko je na agendi remontnog centra za jahte tvrdi Gijom Roše.
– Što se tiče ovog brodogradilita uspostavili smo veoma stroge standarde u oblasti zaštite životne sredine. Jer smo veoma svjesni činjenice da je ovaj čudesni Bokokotorski zaliv pod zaštitom UNESCO-a, tako da je naša poslovna politika da se uticaj na životnu sredinu svede na minimum – kazao je Roše.
Naglašava da je Adriatik 42 uspostavio odličnu saradnju sa lokalnom zajednicom i obrazovnim ustanovama u Boki i očekuje da će domaća kvalifikovana radna snaga biti zainteresovana za poslovni angažman u remontnom centru za jahte u Bijeloj.
Foto: MEĐUNARODNI CENTAR ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU / Zadarski list
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) u listopadu nastavlja s istraživanjem dvije tisuće godina starog broda koji je lani otkriven u antičkoj luci u Sukošanu.
Kada je rimski drveni brod iz prvog stoljeća otkriven na lokalitetu Barbir, privukao je veliku pozornost javnosti. Čak bi i čuveni National Geographic trebao ondje snimati dio serijala o potopljenim rimskim brodovima, otkriva ravnatelj MCPA, Mladen Pešić, piše Zadarski list.
– Prošle godine započeli smo s istraživanjem na tom antičkom brodu, na dubini od dva metra. Polovicu smo već otkrili, očistili i dokumentirali, a radi se o sedam metara dužine i tri širine. Sada u listopadu krećemo u daljnja istraživanja tog broda, nastojat ćemo ga otkriti i dokumentirati cijeloga ili barem dobar dio, kazuje ravnatelj Pešić.
Brod je u nevjerojatno dobrom stanjuzahvaljujući činjenici da je pijesak sačuvao drvenu konstrukciju od utjecaja morskih struja i organizama. Najčešće se na dnu mora pronađu očuvani trgovački brodovi koji, zahvaljujući težini tereta, završe pod pijeskom koji ih onda tisućama godina štiti od propadanja. No to u Sukošanu nije prilika – brod je, naime, bez tereta, no pronađen je unutar zaštićene antičke luke Barbir.
Drvo otkrilo starost broda
– Starost broda utvrdili smo tako da smo uzeli uzorak i poslali ga na analizu koja nam je rekla kada je točno drvo posječeno. Osim toga, na temelju nalaza koji se nalaze unutar luke također se može zaključiti da brod potječe iz prvog stoljeća, objašnjava Pešić.
Na području Zadarske županije podvodna nalazišta datiraju još od prapovijesti.
– Prije 10-ak godina smo u Pakoštanima na Janicama istraživali jedno neolitičko naselje, a u Šimunima u luci je otkriveno naselje koje najvjerojatnije potječe iz brončanog doba. Uslijed dizanja razine mora ta su se naselja našla na dubini od pet do deset metara. S druge strane, rimska naselja najčešće nalazimo pod morem na dubini od jednog do dva metra, govori Pešić.
Na razini Hrvatske postoji 35 podvodnih nalazišta koja svatko željan razgledavanja amforišta ili potopljenih brodova može posjetiti uz pratnju ronilačkog centra koji ima koncesiju nad tim nalazištem.
Upravo hrvatski model zaštite i upravljanja kulturnom baštinom, koji su aplicirali MCPA i Ministarstvo kulture, u lipnju je dobio status UNESCO best practice, što znači da će UNESCO drugim državama ovaj model prezentirati kao praksu koju je poželjno slijediti.
– Na ovaj se način ljudima olakšava pristup i promovira se sve što imamo pod morem. Inače se na takva nalazišta ne smije ići bez dozvole Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela. U Parizu smo od 35 nalazišta koja se na ovaj način mogu posjećivati trebali izdvojiti njih nekoliko, pa je u konačnici izbor pao na brodolom zaštićen kavezom kod Cavtata, Baron Gautsch kod Rovinja i brodolom Letavica kod Šimuna, kaže Pešić.
Dodjela statusa najbolje prakse
Status najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini dodjeljuje se na razdoblje od četiri godine i moguće ga je obnoviti, a u posljednjih osam godinaproglašeno je 13 najboljih praksi u vezi s podvodnom kulturnom baštinom.
Uz hrvatsku nominaciju, ove godine kao primjeri najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini prihvaćeni su i prijedlozi Italije i Meksika.
Jedno od nalazišta koje bi se uskoro moglo otvoriti za posjete nalazi se na jugu Istre, kod rta Franina. Ondje već tri godine ekipa podvodnih arheologa i tehničkih ronioca u organizaciji MCPA provodi podvodna istraživanja na dubini od preko dvadeset metara.
– Rt Franina zanimljivo je nalazište s drvenom brodskom konstrukcijom s kraja 16. stoljeća, čije istraživanje vodi Luka Bekić. Na tri željezna topa naša konzervatorica Zdenka Vrgoč radi eksperimentalnu in situ zaštitu metala. Ova jedinstvena tehnologija provodi se po prvi put u Hrvatskoj, a u svijetu postoji samo nekoliko takvih projekata. Jednako kao što se na brodovima koriste cink protektori, dakle nekakva vrsta metala koja se uslijed galvanskih struja troši prije metala koji želimo zaštititi, tako ćemo i topove zaštiti materijalom koji će se prije potrošiti, tako da kulturno dobro ostane sačuvano, tumači Pešić.
Naime, kako govori ravnatelj Pešić, metal u morskom okruženju korodira, a in situ zaštita predstavlja način da se taj proces uspori i da nakon čišćenja taj metal na dnu mora ostane vidljiv, bez novih okamina.
– Topovi su na dnu,obrastu sa školjkama i algama, pa je teško imati dojam što se nalazi ispod. Plan ih je očistiti i zaštititi, tako da ljudi mogu posjećivati nalazište. Zasad je uspješno očišćen i zaštićen prvi od tri topa, a ove godine započeli su radovi i na drugom, kazuje Pešić.
Osim važnog pionirskog projekta konzerviranja željeznih topova ispod mora, nalazište kod rta Franina značajno je i zbog velikog broja fragmenata truba iz 16. stoljeća.
– Mjedene trube poprilično su raritetan nalaz. Naime, u svijetu ih ima samo desetak cjelovitih, a ovdje smo već, u tri godine istraživanja, pronašli više desetaka raznih dijelova truba, iz kojih se može zaključiti da je brod prevozio preko petnaest cjelovitih truba. A siguran sam da ćemo ih pronaći još više, kazuje Pešić.
Veliki interes za trube
Pronađene trube izazvale su popriličan interes među ljudima koji se tom vrstom instrumenta iz srednjovjekovnog razdoblja.
– Svi nalazi se kontinuirano konzerviraju i restauriraju u specijaliziranom laboratoriju u Zadru. No javilo nam se i dosta ljudi koji bi željeli pomoći u pokušaju rekonstrukcije trube, pa bi se u budućnosti mogle raditi i replike koje bi možda mogle i svirati, kazuje Pešić.
Osim truba, brod je prevozio keramiku, raznobojne staklene perlice i crvene staklene zdjelice. S obzirom na to da teret, kao i oprema broda, potječu iz različitih krajeva, porijeklo broda i dalje je obavijeno velom tajne.
MCPA do kraja godine kraju planira privesti radove na obnovi kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru. Bit će to jedinstveno mjesto na kojem će se posjetitelji moći informirati o podvodnoj baštini putem različitih sadržaja i radionica, a mladi znanstvenici moći će steći dodatna znanja o podvodnoj arheologiji i konzervaciji podvodnih arheoloških nalaza.
– Radovi idu i dalje, plan je da se do kraja godine završe radovi i opremanje, tako da onda slijede dokumentacija, tehnički pregledi i tako dalje, kazao je ravnatelj Pešić.
Obnovljeni prostor otvorit će se za javnost tijekom sljedeće godine, kada bi se ondje trebale početi održavati različite kulturne i znanstvene manifestacije, poput znanstvenih konferencija, izložbi, ali i predstava i koncerata.
– Različite aktivnosti planiramo raditi kroz sljedeću godinu. U edukativno prezentacijskom centru bit će različitih izložaka koji su rezultat naših istraživanja, ljudi će se imati prilike upoznati ne samo sa stvarima koje mi radimo, nego i općenito s podvodnom arheologijom. Plan je da se tu odvijaju i razne gostujuće izložbe, konferencije, kao i eksperimentalna arheologija. Naime, naši restauratori i arheolozi pripremali bi aktivnosti gdje bi mogli doći pogledati, sudjelovati u izradi replika amfora i brodskih dijelova, zaključuje ravnatelj MCPa.
Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju za provedbu projekta odobreno je oko oko četiri milijuna eura (30 milijuna kuna) iz Europskog fonda za regionalni razvoj, proračuna Grada Zadra te Ministarstva kulture i medija, no uslijed poskupljenja narasla je i cijena projekta.
Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih sedam mjeseci ove godine bilo je 4,6 posto ili 15 manje nego lani u istom razdoblju, ali je na ukupno 314 putovanja bilo 40 posto više putnika, 411,4 tisuće, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na kružnim putovanjima po Jadranu u prvih sedam mjeseci plovilo je 60 stranih brodova-kruzera, što je 9,1 posto ili šest kruzera manje nego lani.
Za razliku od lani, ove su godine ti brodovi u Hrvatskoj boravili 11,4 posto ili 75 dana više, odnosno ukupno 733 dana.
Kruzeri su po Jadranu plovili pod zastavama 13 zemalja, od kojih su kao i svih zadnjih godina najviše putovanja u sedam mjeseci, 90, ostvarili brodovi sa zastavom Bahama, kojima je došlo i najviše putnika, 126,1 tisuća.
Na drugom su mjestu brodovi pod zastavom Malte s 86 putovanja, a na trećem pod zastavom Paname s 38 kružnih putovanja.
Pod zastavama drugih zemalja brodovi su ostvarili puno manje kružnih putovanja, od 30 na manje, a najmanje, po dva, brodovi sa zastavama Grčke i Ujedinjenog Kraljevstva.
Samo u srpnju ove godine kružnih putovanja bilo je 86, što je 3,4 posto ili tri putovanja manje nego lanjskom srpnju, ali je kao i na razini sedam mjeseci na tim brodovima bilo više putnika, za 22,1 posto više ili njih 128,5 tisuća.
Najviše od ukupnih 314 kružnih putovanja stranih brodova u sedam mjeseci ili 50 posto bilo je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, a zatim 25,5 posto u Splitsko-dalmatinskoj, dok je u ostalim jadranskim županijama ostvareno preostalih 24,5 posto.
Dubrovnik je i dalje najposjećenija luka, s 236 posjeta stranih kruzera, a slijede luke Split sa 147 posjeta, Zadar sa 77, Hvar 63, Korčula 52, Šibenik 51 i Rovinj s 35 posjeta kruzera.
Spasioci se u ponedjeljak utrkuju s vremenom kako bi pronašli preživjele u ruševinama više od 48 sati nakon najsmrtonosnijeg potresa u Maroku u više od šest desetljeća, s više od 2100 poginulih u katastrofi koja je opustošila sela u planinama Visokog Atlasa.
Timovi za potragu iz Španjolske i Britanije zajedničkim naporima traže preživjele u potresu magnitude 6,8 koji se dogodio u petak kasno navečer 72 km jugozapadno od Marakeša.
Mnogi preživjeli proveli su treću noć vani, domovi su im uništeni ili nesigurni zbog najsnažnijeg potresa u Maroku od najmanje 1900. godine. Broj poginulih popeo se na 2122, a 2421 osoba je ozlijeđena, izvijestila je državna TV kasno u nedjelju.
Osobito je teško u gorju Atlas nedaleko od povijesnog Marakeša, gdje su mnoga sela sravnjena sa zemljom, a hladno razdoblje godine tek dolazi.
U okolici epicentra mnogo je planinskih sela sa starim kućama pa stanovnici nisu imali kamo pobjeći. Mnoge kuće izgrađene su od nepečene opeke od blata i lako su se urušile.
– Još su tri žrtve u kući, žena, dijete i studentica. Troje je spašeno, moja punica, njezin sin i unuk. Od šestero troje je spašeno, a troje je, nažalost, poginulo, rekao je jedan stanovnik.
U selu Tafegagteu, Hamid ben Hena opisao je kako je njegov osmogodišnji sin umro pod ruševinama nakon što je otišao po nož u kuhinju dok je obitelj večerala. Ostatak obitelji je preživio.
Ljudi su spašavali imovinu iz ruševina svojih domova i opisivali prizore očaja dok su kopali golim rukama kako bi pronašli rođake.
Marokanci na rubu očaja
Strahuje se da je samo u gradiću Amzmizu, u podnožju Visokog Atlasa, 50-ak kilometara od Marakeša, poginula gotovo petina stanovnika. Preživjeli su dobili šatore i malo hrane.
– Potres koji se dogodio u petak bio je poput rata. Vlasti su nam rekle da dođemo ovamo i dobili smo šator, 10 nas je u njemu, ali barem imamo šator. Nemamo kruha, istaknuo je jedan stanovnik.
Preživjeli koji se bore da pronađu sklonište i hranu kritiziraju ono što su opisali kao isprva spor odgovor vlade.
Vlasti su rasporedile vojsku za pomoć unesrećenima i rekle da pojačavaju timove za potragu i spašavanje, osiguravaju pitku vodu i distribuiraju hranu, šatore i deke.
– Nema kruha, struje ni vode. Ljudi pate, a pomoć kasni. Neki su zastali na cestama, neki nemaju ni sklonište. Nas je u šatoru 12-13, uključujući i djecu. Teško je, rekao je očajni Marokanac.
Mnogi građani u sedam pogođenih pokrajina spavaju na otvorenom u strahu od naknadnih potresa ili zato što se nemaju kamo vratiti.
Marokanski mediji stalno objavljuju pozive građanima da daruju krv. Samo u subotu prikupljeno je 6000 doza.
– Došli smo pomoći ozlijeđenima. Moramo pomagati jedni drugima, najmanje što možemo je darovati krv, rekao je darivatelj krvi.
Oštećena kulturna baština
Šteta koju je pretrpjela marokanska kulturna baština postupno se pojavljuje. Oštećene su zgrade u starom gradu Marakeša, mjestu svjetske baštine. Neki turisti svejedno posjećuju stari grad.
– Ne vidim potrebu da odemo ranije, ovdje u Marakešu je sigurno, to se dogodilo u planinama, rekao je turist.
– Mislili smo otkazati odmor, no let je bio na vrijeme i nije bilo gužve. Odlučili smo otputovati, čulo se.
Potres je također navodno nanio veliku štetu na povijesnoj džamiji Tinmel iz 12. stoljeća u udaljenome planinskom području bliže epicentru.
Maroko Foto: Nacho Doce / Reuters
Međunarodna pomoć Maroku
Državna televizija izvijestila je u nedjelju da bi vlada mogla prihvatiti ponude pomoći iz drugih zemalja koju će koordinirati ako bude potrebno.
Velika Britanija i Španjolska poslale su stručnjake za potragu i spašavanje s psima tragačima.
Katar je u nedjelju priopćio da je njegov tim za potragu i spašavanje otputovao u Maroko. Španjolska je priopćila da je od Maroka u nedjelju primila službeni zahtjev za pomoć.
Francuska, jedna od zemalja koje nude pomoć, rekla je u nedjelju da je spremna pomoći i da čeka službeni zahtjev Maroka.
Kralj Mohamed VI. zahvalio je Španjolskoj, Kataru, Velikoj Britaniji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima na slanju pomoći, izvijestila je u nedjelju državna televizija.
Maroko je procijenio potrebe za pomoći i razmotrio važnost koordinacije napora prije prihvaćanja njihove pomoći, dodaje se.
Bio je to najsmrtonosniji potres u toj sjevernoafričkoj zemlji od 1960. kada je procijenjeno da je snažno podrhtavanje tla ubilo najmanje 12.000 ljudi.
Na današnji dan prije 22 godine dogodili su se teroristički napadi na Sjedinjene Države.
Prema službenom izvještaju, 19 pripadnika Al-Qaide, mreže militantnih islamističkih organizacija, otelo je četiri američka aviona.
Dva su udarila u nebodere Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, nakon čega su se oba srušila. Treći je avion udario u Pentagon u Virginiji, a četvrti se srušio u Pennsylvaniji nakon što su putnici pružili otpor otmičarima.
Povodom obilježavanja 10. septembra -Dana Pomorskog muzeja CG u galeriji ove ustanove u Starom gradu Kotor će večeras, 11. septembar, biće priređena Izložba slika Smiljke Strunjaš pod nazivom „Oda radosti“.
Izložbu će u19 sati otvoriti etnološkinja, mr Mileva Pejaković Vujošević, a u muzičkom djelu programa nastupiće učenica ŠOSMO „Vida Matjan“ Kotor, violinistkinja Vjera Radulović.
Smiljka Strunjaš je diplomirala kulturološki fakultet na Cetinju u klasi Luke Berberović, Nedeljka Gvozdenovića i Smaja Karaila. U Pomorskom muzeju počela je da radi 1999. kao konzervator – restaurator slikarstva. Dala je značajan doprinos unapređenju konzervatorsko-restauratorske struke i odnosa prema konzervatorsko-restauratorskoj problematici u matičnoj instituciji PMCG u Kotoru.
Tradicionalna regata Memorijal Spasića i Mešere u organizaciji JK Delfin iz Tivta okupila je više od 60 jedriličara i jedriličarki iz jedriličarskih klubova iz Boke koji se bave sportskim jedrenjem, JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić i iz kluba domaćina JK Delfin. Jediličari su se nadmetali su se na regatnom polju u Tivatskom zalivu u klasi Optimist i ILCA, od subote 09. do nedelje 10. septembra.
Tokom prvog dana regate je duvao oštrijal umjerene jačine, učesnici su iskoristili to vrijeme i uspješno odjedrili jednu regatu. Vjetar je iznevjerio takmičare u nedelju, tako da je finalni dan prošao bez jedrenja.
Ceremenija dodijele nagrade održana u nedelju ispred JK Delfin. Najboljim jedriličarima nagrade je uručio gospodin Željko Komnenović, predsjednik Opštine Tivat. Predsjednik Komnenović je iskazao zadovoljstvo što je u prilici da pozdravi jedriličare, podsjetio ih na herojski čin poručnika razarača „Zagreb“ Milana Spasića i Sergeja Mašere i istako „Drago mi je da u vama prepoznajemo uspješne nastavljače tradicije JK Delfin i jedrenja u Boki. Među svima vama sigurno ima budućih šampiona kao što su Ilija Marković, Nikola Golubović i Milivoj Dukić koji slavu bokeljskih jedara pronose širom svijeta i osvajaju brojne nagrade na međunarodnim takmičenjima. Važno je da se poveže tradicija Boke koja je pod jedrima, da se dijele znanja o pomorstvu kako bi budući naraštaji vrijednovali značaj ljudi pod jedrima, i svakako, značaj jedrenja kao sporta, jedne od najzahtjevnijih olimijskih disciplina. Zahvaljujem organizatorima regate, svima koji su doprinjeli uspjesima, naravno i trenerima na predanom radu. Želim vam još puno plovidbe pod jedrima, znanja i nagrada i od srca čestitam svima“
djevojcice
Mjesto na pobjedničkom postolju Regate Memorijal Spasića i Masere, u prelijepom Tivatskom zalivu, osvojili su:
Optimist Generalno i u konkurenciji do 12 godina:
– Prvo mjesto: Andrej Ashnin, JK Delfin
– Drugo mjesto: Luka Klikovac, JK Delfin
– Treće mjesto: Valentina Djordjević, JK Jugole Grakalić
Optimist Djevojčice:
– Prvo mjesto: Valentina Djordjević, JK Jugole Grakalić
– Drugo mjesto: Nika Živković, JK Lahor
– Treće mjesto: Jana Blagojević, JK Lahor
ILCA4:
– Prvo mjesto: Pavle Musić, JK Delfin
– Drugo mjesto: Helena Dabetić, JK Lahor
– Treće mjesto: Spasoje Đuranović, JK Delfin
ILCA4 u konkurenciji Djevojaka:
– Prvo mjesto: Helena Dabetić, JK Lahor
– Drugo mjesto: Romina Racković, JK Lahor
– Treće mjesto: Barbara Kubiček, JK Delfin
ILCA6:
– Prvo mjesto: Andrija Marković, JK Delfin
– Drugo mjesto: Nina Strahinja, JK Lahor
– Treće mjesto: Petar Klakor, JK Delfin
Olimpijska ILCA7 :
– Prvo mjesto: Ilija Marković, JK Delfin
– Drugo mjesto: Milivoj Dukić, JK Jugole Grakalić
– Treće mjesto: Nikola Golubović, JK Delfin
Djeca takmicari i pobjednici
Narednog vikenda, od petka 15 septembra do nedelje 17. septembra 2023, Jedriličarski klub Delfin i Crnogorski jedriličarski savez organizuju Otvoreno državno prvenstvo za klasu ILCA i regatu Optimist Cup u Tivtu.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodila se 21 saobraćajna nezgoda u kojima je jedna osoba teže, a 13 lakše povrijeđeno.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo devet saobraćajnih nezgoda, Kotoru i Nikšiću po tri, Baru i Budvi po dvije i po jedna u Tivtu i Plavu.
Izdata su 362 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.
