Septembar nije običan mjesec u hotelu Regent Porto Montenegro: to je mjesec posvećen vraćanju zajednici, filantropiji i volonterizmu u okviru inicijative „Giving for Good Month” od strane IHG hotelske grupacije, kojoj ovaj hotel pripada. U sklopu ove inicijative, hotel Regent će organizovati “Donatorski bazar hrane Regent tima” koji će se održati u prostoru Ljetnje bašte, ispred glavnog hotelskog ulaza, u srijedu, 13. septembra od 17 do 20 sati.
Ono što ovogodišnju inicijativu čini posebno važnom je odlična saradnja hotela Regent sa Crvenim krstom Tivat i Centrom za socijalni rad Tivat, pa će sva prikupljena sredstva sa ovog događaja biti donirana za nabavku obuće i sportske opreme za djecu iz socijalno osjetljivih kategorija, osiguravajući im da dobiju osnovne potrepštine za novu školsku godinu i sportske aktivnosti.
„Zaposleni u hotelu Regent su nesebično posvećeni lokalnoj zajednici i uvijek tražimo nove načine da to pokažemo. Septembar kao „Mjesec dobrih djela“ je vrijeme kada organizujemo brojne akcije koje imaju za cilj da doprinesu boljem kvalitetu života. Donatorski bazar hrane je prilika da se udružimo i pomognemo onima kojima je pomoć potrebna, zato pozivam sve koji će se u srijedu naći u gradu Tivtu, da dođu do našeg bazara hrane i daju svoj doprinos ovom cilju“, istakla je Žana Zeković, direktorica za ljudske resurse u hotelu Regent Porto Montenegro.
Događaj će biti praćen i muzičkim programom uz zvuke lokalnog benda Milky Wawe i Marka Đurišića.
„Mjesec dobrih djela“ čine i mnoge druge aktivnosti zaposlenih hotela Regent. U hotelu izdvajaju posjetu volontera Domu za stare “Grabovac” u Risnu, u utorak 12. septembra, a kojom žele da skrenu pažnju na potrebu za boljom socijalnom inkluzijom stanovništva treće životne dobi. Ovom prilikom volonteri hotela će provesti vrijeme u razgovoru i druženju sa stanarima doma i uručiti simbolične poklone u vidu društvenih igara, posteljine i donacije hrane.
Internacionalni dan čišćenja obale biće obilježen 16. septembra čišćenjem gradske plaže u Tivtu.
Dodatno, hotel Regent ne zaboravlja na značaj edukacije srednjoškolaca i studenata sa ugostiteljskih i turističkih smjerova, zato će svakog petka u mjesecu septembru organizovati posjetu nekoj od obrazovnih ustanova ovih usmjerenja, prilikom kojih će eksperti iz hotela Regent podijeliti praktična znanja i savjete budućim ugostiteljima i hotelijerima.
U skladu sa ciljevima strategije društveno-odgovornog djelovanja, Regent Porto Montenegro ostaje posvećen podršci i unapređenju lokalne zajednice kroz različite inicijative kojima se zaposleni uvijek rado odazivaju.
Dnevni boravak za starije osobe i lica sa invaliditetom danas je svečano otvoren u Kotoru, Rakitame. Opština Kotor je obezbijedila prostor, tehničke uslove i značajan dio finansijskih sredstava. Projekat je realizovan u saradnji sa JU Dom starih ,,Grabovac“, kao jedinom licenciranom ustanovom za pružanje ove vrste usluga.
Prvi čovjek grada, Vladimir Jokić istakao je da će ovaj objekat sasvim sigurno pružiti ne samo novi sadržaj, već će obezbijediti bolji kvalitet života našim najstarijim sugrađanima. On će pružiti priliku da se ljudi u trećem dobu okupljaju u moderno opremljenom prostoru u centru grada koji je prilagođen njihovim potrebama.
Svečano otvoren Dnevni boravak za starije osobe
“Današnje otvaranje je samo nastavak naše politike da budemo posebno obazrivi prema osjetljivim grupama. Intencija Opštine Kotor, naše politike je da nastavimo sa razvijanjem sadržaja za najosjetljivije grupe u našem gradu kako bi osobama treće dobi život učinili što je moguće ljepšim”, rekao je Jokić i u nastavku zahvalio svima koji su bili uključeni u realizaciju ovog projekta – Ministarstvu, Domu starih i posebno opštinskom Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti koji se svakodnevno bavi ovom tematikom.
Svečano otvoren Dnevni boravak za starije osobe
Opština Kotor je u prethodnoj i ovoj godini izdvojila ukupno 48.000 eura za ovu namjenu. Uprava Doma starih “Grabovac”, sa kojom je Opština potpisala ugovor, usmjerila je 23.000 eura za opremanje Dnevnog boravka i prilagođavanje neophodnim standardima. Ovogodišnja budžetska sredstva u visini od 25.000 eura biće korišćena za mjesečne troškove održavanja prostora, računa, kao i dijela naknada za rad i funkcionisanje usluge.
Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović je rekao da je ovo sedamnaesti objekat ove vrste u Crnoj Gori i da država ovim nastavlja da obezbjeđuje uslove za osjetljive grupe. Korisnici će imati mogućnost da prisustvuju raznim edukacijama, radno okupacionim i svim drugim aktivnostima koje će im pomoći da se uključe u normalan život.
Znači, obezbijediće inkluziju ranjivih grupa na teritoriji opštine Kotor. Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ubuduće će podržati otvaranje ovakvih i sličnih objekata, naglasio je ministar, koji je direktoru Danas uručio licencu za rad Dnevnog boravka.
Radno vrijeme Dnevnog boravka biće od 08h do 16h radnim danima, a u njemu će moći da boravi istovremeno dvadeset korisnika sa prebivalištem u opštini Kotor. Rješenja za boravak izdavaće opštinski Centar za socijalni rad.
Svečano otvoren Dnevni boravak za starije osobe
Dom starih “Grabovac” će angažovati stručne radnike i saradnike, a osim obezbjeđivanja sigurnog okruženja i osnaživanja korisnika biće vođena njihova i evidencija pruženih usluga, kao i procjena korisnika radi izrade individualnih planova i evaluacije kvaliteta pruženih usluga.“Veliku zahvalnost treba odati Opštini Kotor koja je za ovu namjenu dala izuzetan prostor u samom centru grada i za čije je opremanje izdvojila značajna sredstva”, rekao je direktor Doma starih “Grabovac” Srđan Dragomanović. On je naglasio da će Dnevni boravak pružati usluge za dvadeset korisnika, koji će imati besplatan obrok, priliku da učestvuju u društvenim igrama i raznim radionicama a biće im obezbijeđeno i mjerenjepritiska, psiho-socijalna podrška, mjerenje šećera u krvi i drugo.
Uz već započetu saradnju na realizaciji usluge geronto programa, početkom rada Dnevnog boravka u opštini Kotor se upotpunjava set vaninstitucionalnih servisa namijenjenih starijim osobama u gradu, što direktno doprinosi boljem kvalitetu njihovog života.
Svečano otvoren Dnevni boravak za starije osobe
U okviru dnevnog boravka rukovodiće se i radom geronto službe. Cilj je da po uzoru na razvijene gerontološke centre Kotor promoviše politiku zadržavanja starijih lica u svojim domovima i izbjegavanje sještaja u specijalizovanim institucijama. Time će, uz podršku i zajedničko djelovanje zajednice, ove osobe imati bezbjedniju i lagodniju starost odnosno bolje uslove za život sa invaliditetom.
Otvaranje dnevnog boravka je jedan od koraka ka ostvarivanju opštinske strategije usmjerene na kvalitetniji život starije populacije i osoba sa invaliditetom. U tom cilju će Opština i nadalje budžetom opredjeljivati sredstva za ovu namjenu.
U porti Crkve Sv. Jovana na Kamenom, u nedelju 17. septembra održaće se prva “Krtolijada” u Crnoj Gori u organizaciji Agencije za razvoj i zaštitu Orjena uz podršku MZ Kameno – Žlijebi, Turističke organizacije Herceg Novi i Opštine Herceg Novi.
Na ovom sajmu domaće krtole i ostalih plodova jeseni posjetioci će biti u prilici da degustiraju razna jela od krompira, od onih tradicionalnih, karakterističnih za hercegnovsko zaleđe, pa sve do onih, neobičnih i savremenih, koje će pripremiti naši izlagači. U izboru će biti slatke i slane delicije od krompira. Valja naglasiti da uz poljoprivredne proizvođače iz hercegnovskog zaleđa, svoje proizvode na našem sajmu će izložiti i proizvođači i gazdinstva iz Nikšića i Trebinja.
Krtolijada
U okviru manifestacije biće upriličen i kulturno- umjetnički program sa nastupom KUD Sloga iz Đenovića i ženska klapa “Lira” iz Herceg Novog, kao i izložba prigodnih fotografija hercegnovskog zaleđa.
Kameno – Krtolijada
Takođe će biti organizovan i kutak za djecu sa tematskom radionicom i animacijom.
Odbornici SO Herceg Novi jednoglasno su na današnjoj sjednici usvojili su Predlog Odluke o uspostavljanju saradnje i bratimljenju između Opštine Herceg Novi i Grada Trebinja.
Potpredsjednik Opštine, Mirko Mustur je u uvodnoj riječi istakao da je Odluka o bratimljenju proistekla iz odnosa građana Herceg Novog i Trebinja koji se prenio na gradske uprave, a onda i na razne oblasti, međunarodnu saradnju, sport, kulturu i turizam, a u perspektivi će se prenijeti i na vodoprivredu, odnosno povezivanje Trebinja i Herceg Novog novim vodovodom.
Kako se navodi u usvojenoj Odluci o bratimljenju, Opština Herceg Novi i Grad Trebinje na principima izražene volje, međusobnog uvažavanja i obostranih interesa njihovih građana, uspostavljaju saradnju i bratime se u cilju unapređenja privredne, ekonomske, socijalne i kulturne saradnje. Saradnja Opštine Herceg Novi i Grada Trebinja zasnivaće se na razvoju i unapređenju iskustava u demokratskom funkcionisanju lokalne uprave, razmjeni informacija i razvoju komplementarnih djelatnosti od obostranog značaja kroz neposredne kontakte privrednih organizacija, privrednika, vaspitno – obrazovnih ustanova, zdravstvenih ustanova, kulturnih institucija, društvenih i sportskih organizacija, udruženja i građana, a ostvarivaće se zaključivanjem posebnih sporazuma kojima će se konkretizovati oblici saradnje i realizacija dogovorenih projekata.
Dana 14.06.2023. godine, Skupština Grada Trebinja je donijela Odluku o uspostavljanju saradnje između Grada Trebinja i Opštine Herceg Novi. Ovom odlukom data je saglasnost gradonačelniku Grada Trebinja, Mirku Ćuriću, da potpiše Sporazum o saradnji i bratimljenju između Grada Trebinja i Opštine Herceg Novi.
Rukovodstvo Opštine Tivat na čelu sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem, kao i direktori tivatskih preduzeća “Komunalno” i “Vodovod i kanalizacija”, održali su danas sastanak sa Savjetom Mjesne zajednice Krašići. Ovo je prvi u nizu sastanaka koje će Opština organizovati sa savjetima tivatskih mjesnih zajednica, na inicijativu Sekretarijata za lokalnu upravu, a sa ciljem upoznavanja sa potrebama i problemima mjesnih zajednica, svrsishodnog planiranja budžeta za narednu godinu i zajedničkog angažovanja na rješavanju aktuelnih problema.
“Nama je poznato da su Krašići pogođeni urbanističkim i problemima putne infrastrukture a posljedično i drugim problemima koji iz njih proizilaze”, rekao je predsjednik opštine. On je Savjet MZ Krašići upoznao sa statusom projekata koje je Opština započela na njihovoj teritoriji:
“Dalji radovi na izgradnji Lungo Mare Krašići su obustavljeni usljed imovinskih problema, konkretno sa vlasnikom zamljišta, firmom “Adria Bau”. Trenutno smo u fazi reprojektovanja i nastavak radova ne možemo očekivati prije narednog ljeta. Sve je dodatno otežano zbog rasta cijena, što utiče na ukupnu vrijednost projekta i ugovora koji je potpisan sa izvođačem radova.”
Lungo mare – Krašići – foto Boka News
Komnenović je izrazio spremnost da se potrebe građana sa ovog dijela tivatske teritorije nađu u nacrtu gradskog budžeta za 2024. godinu, te da se administracija lokalne uprave stavi na raspolaganje kako bi se rješile najurgentnije situacije.
Na agendi sastanka našle su se teme poput mogućnosti proširenja glavne Luštičke ulice, radovi na zaobilaznicama K1 i K7, dalji radovi i trenutno stanje kanalizacione i vodovodne mreže, upravljanje otpadom, održavanje plaža, vatrogasnog puta, javna rasvjeta i saobraćajna i turistička signalizacija.
“Cilj ovog susreta je da zajednički planiramo sredstva za narednu godinu i da ostvarimo dijalog kako bismo efikasnije rješavali probleme građana Krašića”, istakla je Ivona Petrović predsjednica mjesne zajednice.
Sastanak sa predstavnicima MZ Krašići
Za naredni period planirano je asfaltiranje 500m ulice K7, ali i dalje angažovanje na unapređenju i proširenju glavnog puta uz obalu. Iz Mjesne zajednice pohvalili su rad Komunalnog preduzeća i izrekli kritike na komunikaciju sa Javnim preduzećem za upravljanje morskim dobrom, posebno u djelu uređenja plaža. Direktor Komunalnog preduzeća Vučeta Stanišić najavio je nabavku pres kontejnera i uređenje kontejnerskih mjesta, koja se nalaze u Krašićima, na opštinskim površinama.
Sekretarka za lokalnu upravu Jelena Šćekić zahvalila je svima na učešću, najavila dalje aktivnosti kada je u pitanju inteziviranje komunikacije sa mjesnim zajednicama i istakla da je ovakav način rada neophodan za stvaranja boljih uslova za sve građane i goste Tivta.
Preuzimanjem 67 Franca marketa sa 900 zaposlenih u Crnoj Gori, danas je završena i posljednja faza kupoprodajne procedure u skladu sa ugovorom koji su krajem maja formalno zaključile kompanije Mercator-CG i Franca.
Sa finalizacijom tog preuzimanja, Mercator-CG koji od aprila 2021. posluje u okviru Fortenova grupe, postaje najveći poslodavac u Crnoj Gori, sa preko 2.500 zaposlenih, dok sa 195 maloprodajnih objakata postaje i najšire rasprostranjen trgovački lanac u državi. Franca marketi u narednom periodu poslovanje nastavljaju pod istim nazivom i u ovom trenutku nisu planirane izmjene režima rada, opisa radnih mjesta ili lokacije obavljanja posla, a sva prava i obaveze iz ugovora o radu zaposlenika preuzima Mercator-CG, kao novi poslodavac.
„Kroz ovo spajanje, naš tim je snažniji za još 900 kolega i koleginica koji svoj radni angažman nastavljaju u našoj kompaniji. Osnaženi iskustvom i znanjem novih kolega, kroz kombinovanje stručnosti, tehnologija, brendova i drugih resursa obje kompanije, kao i proširenjem asortimana ponudom vrhunskih domaćih proizvoda iz Franca asortimana, snažimo svoju poziciju na tržištu do lidera u oblasti trgovine. Novim kolegama želimo dobrodošlicu u tim, uvjereni da će dati značajan doprinos dodatnom jačanju naše reputacije i povjerenja kod potrošača, koje smo godinama predano gradili“- istakao je Ivan Karadžić, izvršni direktor kompanije Mercator-CG.
Dodao je i da preuzimanje označava važan korak u strateškom razvoju kompanije, jer se time Mercator-CG, koji je sa brendom IDEA do sada imao preko 120 maloprodajnih objekata i više od 1.500 zaposlenih te bio prisutan u 19 opština Crne Gore, sada definitivno pozicionira na mjesto lidera na crnogorskom tržištu. Tu je Mercator-ovu akviziciju snažno podržala i Fortenova grupa jer se time potvrđuje opredijeljenost Grupe da strateški jača regionalnu prisutnost u maloprodaji.
Prema riječima Senke Marković, regionalne koordinatorke Franca maloprodajne mreže, ovo preuzimanje je veliki razlog za zadovoljstvo, ne samo zato što su zaposleni Franca marketa sada dio velikog tima, već zato što predstavlja uvod u još veće, zajedničke uspjehe.
„Vjerujemo da će nas zajednička snaga, resursi, brojni benefiti i iskustvo koje donosi IDEA, dodatno motivisati da budemo još bolji u svom poslu. Želim da istaknem da je naša želja da radimo zajedno s novim kolegama kako bismo izgradili još uspješniju budućnost za sve nas. Nema sumnje da će ovo spajanje donijeti brojne koristi kako za naše zaposlene tako i za naše potrošače“ – kazala Marković.
Podsjetimo, krajem maja su kompanije Mercator-CG i trgovinski lanac „Franca“ potpisale kupoprodajni ugovor, a transakciju je prethodno odobrila Agencija za zaštitu konkurencije.
Trgovinski lanac Franca je nastao kao dio kompanije koju je porodica Franca osnovala 1990. krenuvši od nekadašnje mesne industrije „Meso-promet“. Svoju je prepoznatljivost na tržištu Franca u velikoj mjeri temeljila upravo na domaćem mesu i mesnim proizvodima s vlastitih farmi, koji su osim na crnogorskom tržištu, zastupljeni i na tržištu regiona i zemalja Evropske unije.
Službenici policije uhapsili su tokom vikenda 48 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je saobraćajna policija u tom periodu evidentirala 65 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba teško povrijeđeno, a 23 lakše.
Kako se dodaje, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije podnijeli su 152 prekršajne prijave, izdali 1,085 prekršajnih naloga, oduzeli 19 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
“Zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola saobraćajna policija je uhapsila 48 vozača, od čega je 12 vozača uhapšeno u Podgorici, devet u Nikšiću i sedam u Baru”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su službenici šavničke policije, u mjestu Vojnik, zaustavili vozilo kojim je upravljao I.P. (34) iz Nikšića i u kojem je pronađena kutija sa tragovima biljne materije za koju se sumnja da je marihuana.
Iz policije su rekli da je u medicinskoj ustanovi izvršen test na psihoaktive supstance i utvrđeno da je I.P. upravljao vozilom pod dejstvom kokaina, kreka, marihuane i hašiša.
“I.P. je sudija za prekršaje izrekao novčanu kaznu u iznosu od 700 EUR”, kazali su iz policije.
Kako su naveli, podgorička policija je, u ulici Bracana Bracanovića, zaustavila vozilo kojim je upravljao R.V.
Alkotestiranjem je utvrđeno da je R.V. upravljao vozilom sa 2,31 promila alkohola u krvi.
Iz policije su apelovali na učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.
Salon Vina Exclusive održan je 9. septembra u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay, u srcu Bokokotorskog zaliva, čime su postavljeni temelji promocije crnogorskih vinarija, vina i vinske kulture u Bokokotorskom zalivu.
Veče je otpočelo defileom old-timer automobila koji su se provozali starim putem od Kotora do Tivta, simbolišući početak uspješne saradnje između kompanija Salon Vina doo i rizorta Hyatt Regency. Automobili su u toku večeri bili parkirani na samom ulazu u Salon i činili su dio izložbene postavke kojom su se posjetioci oduševili.
Put pored automobila vodio je do dijela sa štandovima vinarija, koji je izgledao kao savršeni spoj vinske kulture i elegancije. Izlagači su imali priliku da predstave svoja vina posjetiocima iz cijelog svijeta, dok su posjetioci imali priliku da se upoznaju sa 11 izvrsnih crnogorskih vinarija čija vina zaslužuju da budu dio ponude rizorta i hotela kao što je Hyatt Regency Kotor Bay. Na Salonu Vina Exclusive predstavili su se: Keković Estate, Plantaže, Milović, Patrimonio Estate, Velimirović, Savina, Ražnatović, Knežević Monte Grande, Zenta Vučinić, BUK i Ivanović.
Hyatt Regency Kotor Bay
Andrea Šekularac, voditeljka programa, istakla je da je ovaj događaj od velikog značaja ne samo za vinarije i vinare, već i promociju vinske kulture i Crne Gore kao vinske destinacije.
– Salon Vina Exclusive organizuje se prvi put ovdje u zalivu i to na lokaciji koja je simbol ljepote i potencijala primorskog regiona Crne Gore – kazala je Šekularac.
Organizatorka Bojana Minić u ime Salona vina d.o.o. izrazila je zadovoljstvo što u partnerstvu sa Hyatt Regency Kotor Bay Resortom organizuju jedno ovakvo veče u najljepšem dijelu crnogorskog primorja.
– Htjela bih primarno da zahvalim vinarima i vinarijama koje su, pored perioda berbe koji je veoma zahtjevan i u kome u suštini nastaju sva ova vina koja ste probali večeras, našli vremena da se odazovu našem pozivu i budu ovdje sa vama večeras. Govorimo o 11 vinarija, koje u svom asortimanu imaju etikete koje zaslužuju da se nađu na mjestima kao što su Hyatt i drugi luksuzni resorti i hoteli širom Crne Gore – kazala je Minić.
Old tajmeri
Predstavnica Hyatt Regency Kotor Bay Resorta Larisa Jovanović istakla je da joj je zadovoljstvo što posjetioce Salona vina Exclusive dočekuje u ovom divnom ambijentu.
– Vjerujem da uživate i u okruženju i vinima. Crnogorska vina jedan su od zaštitnih znakova naše turističke ponude i sa ponosom ih ističemo uvijek i u svakoj prilici. Gotovo da nema gosta koji je posjetio naš hotel, a da nije probao neko crnogorsko vino i svi su jednoglasni u ocjeni da su vina naše zemlje i dobra i kvalitetna, zato mi je drago što večeras možemo da nazdravimo upravo u slavu vina. Koristim priliku da zahvalim svima koji su učestvovali u organizaciji ovog događaja, Bojani i njenom kreativnom timu, proizvođačima koji su se odazvali pozivu da predstave svoje proizvode, našim brojnim sponzorima i prijateljima dogadjaja, medijima, kao i cjelokupnom hotelskom timu koji se pobrinuo da sve ovo večeras izgleda ovako kako izgleda i koji je odradio zaista sjajan posao oko organizacije ovog fantastičnog eventa. Nadam se da ćemo se i naredne godine okupiti na novom Salonu vina i sigurna sam da bismo svi voljeli da ovo postane lijepa tradicija. Svim vinarima želim srećnu predstojeću berbu, da imate i uspješnu godinu, a svima vama da uživate u sjajnim vinima, kao i muzici našeg specijalnog gosta, benda ,,Hari Mata Hari” – kazala je Jovanović, svečano otvorivši Salon vina Exclusive.
Hyatt Regency Kotor Bay
Uz vino, veče je upotpunila i bogata gastro ponuda, a zatim nezaboravan nastup regionalne zvijezde Hari Mata Harija.
Gosti i posjetioci su uživali u sjajnoj muzici, večeri i crnogorskim vinima.
Hari Mata Hari
Hari Mata Hari je takođe podijelio riječi hvale o crnogorskim vinima koje je probao i istakao:
Osjećam se divno, čarobno pored ovog bazena divnog hotela Hyatt. Čestitam na Salonu vina. Sam sam ljubitelj crnogorskih vina i čast mi je da nastupamo na najvećem vinskom događaju u cijeloj Boki Kotorskoj.
U Centru za remont mega jahti Adriatik 42 (Adriatic 42) u Bijeloj trenutno je zaposleno 95 radnika, a izvršni direktor kompanije Gijom Roše (Guillaume Roche) očekuje da će za 5 godina, broj angažovanih u poslovnom procesu, sa spoljnim saradnicima biti od 600 do 800.
Ove zime remontovaće do 40 plovila, a cilj im je da uskoro godišnje servisiraju 100 jahti i zauzmu lidersku poziciju na Mediteranu. Na prostoru bivšeg Brodogradilišta Bijela, više nema opasnog otpada grita, a zaštita životne sredine visoko je na agendi Adriatika 42, tvrdi Gijom Roše.
Za manje od godinu dana od početka rada, u Centru za remont jahti Adriatik 42 već je servisirano nekoliko plovila među kojima i najveća jahta na svijetu Crni biser (Black pearl). Trenutno su u Bijeloj na remontu 4 broda, istakao je za Radio Crne Gore direktor Gijom Roše.
– Mi sada imamo 4 broda u servisu jer je sezona tek počela tu su i dva broda mornarice Vojske Crne Gore. Sa mornaricom imamo dugoročni ugovor, na što smo veoma ponosni. Mislim da ćemo ove zime servisirati od 10 do 40 jahti. Imamo ambiciozne planove da unapijedimo poslovanje kao i da već naredne zime servisiramo između 30 i 40 jahti. Očekujem da u narednih pet – šest godina dodatno napredujemo i da možemo u zimskoj sezoni da servisiramo i do 100 plovila, što će ovo brodogradilište dovesti do liderske pozicije na tržištu – kazao je Roše.
Poslovni plan da Adriatik 42 zauzme lidersku poziciju na Mediteranu je ambiciozan ali i realan jer Centar za remont jahti iz Bijele, ima najbolju moguću opremu i izuzetno stručan kadar ističe Roše.
– Imamo jedinstvene mogućnosti i opremu – plutajući suvi dok kapaciteta 10.000 tona, mobilnu dizalicu koja podiže plovila teška i do 720 tona, što znači da bukvalno mi možemo da servisiramo sve tipove jahti na Mediteranu. Još jedna naša dodatna prednost je da je brodogradilište veliko sofisticirano područje sa skladišnim zatvorenim prostorom od 100.000 m2, što je praktično rijetkost u Mediteranskom području. U ovom trenutku 95 ljudi radi u brodogradilištu. Brojni zaposleni su veoma stručni, tu je i 35 do 40 ljudi iz bivšeg Brodogradilišta Bijela. Veoma sam zadovoljan što su dio tima. Riječ je o radnicima sa iskustvom i veoma kvalifikovanim za posao. U pogledu broja angažovanih radnika, naša predviđanja su da ćemo u narednih 5 godina morati da uposlimo od 600 do 800 ljudi. Pri tome ne mislim bukvalno na 600 radnika, već i na saradnike i satelitske kompanije, koje ćemo uključiti u realizaciju zahtjevnih projekata i tako stvoriti glavno jaht čvorište na Balkanu – kazao je Roše.
Na prostoru bivšeg Brodogradilišta Bijela, više nema opasnog otpadnog materijala grita, a zaštita životne sredine visoko je na agendi remontnog centra za jahte tvrdi Gijom Roše.
– Što se tiče ovog brodogradilita uspostavili smo veoma stroge standarde u oblasti zaštite životne sredine. Jer smo veoma svjesni činjenice da je ovaj čudesni Bokokotorski zaliv pod zaštitom UNESCO-a, tako da je naša poslovna politika da se uticaj na životnu sredinu svede na minimum – kazao je Roše.
Naglašava da je Adriatik 42 uspostavio odličnu saradnju sa lokalnom zajednicom i obrazovnim ustanovama u Boki i očekuje da će domaća kvalifikovana radna snaga biti zainteresovana za poslovni angažman u remontnom centru za jahte u Bijeloj.
Foto: MEĐUNARODNI CENTAR ZA PODVODNU ARHEOLOGIJU / Zadarski list
Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA) u listopadu nastavlja s istraživanjem dvije tisuće godina starog broda koji je lani otkriven u antičkoj luci u Sukošanu.
Kada je rimski drveni brod iz prvog stoljeća otkriven na lokalitetu Barbir, privukao je veliku pozornost javnosti. Čak bi i čuveni National Geographic trebao ondje snimati dio serijala o potopljenim rimskim brodovima, otkriva ravnatelj MCPA, Mladen Pešić, piše Zadarski list.
– Prošle godine započeli smo s istraživanjem na tom antičkom brodu, na dubini od dva metra. Polovicu smo već otkrili, očistili i dokumentirali, a radi se o sedam metara dužine i tri širine. Sada u listopadu krećemo u daljnja istraživanja tog broda, nastojat ćemo ga otkriti i dokumentirati cijeloga ili barem dobar dio, kazuje ravnatelj Pešić.
Brod je u nevjerojatno dobrom stanjuzahvaljujući činjenici da je pijesak sačuvao drvenu konstrukciju od utjecaja morskih struja i organizama. Najčešće se na dnu mora pronađu očuvani trgovački brodovi koji, zahvaljujući težini tereta, završe pod pijeskom koji ih onda tisućama godina štiti od propadanja. No to u Sukošanu nije prilika – brod je, naime, bez tereta, no pronađen je unutar zaštićene antičke luke Barbir.
Drvo otkrilo starost broda
– Starost broda utvrdili smo tako da smo uzeli uzorak i poslali ga na analizu koja nam je rekla kada je točno drvo posječeno. Osim toga, na temelju nalaza koji se nalaze unutar luke također se može zaključiti da brod potječe iz prvog stoljeća, objašnjava Pešić.
Na području Zadarske županije podvodna nalazišta datiraju još od prapovijesti.
– Prije 10-ak godina smo u Pakoštanima na Janicama istraživali jedno neolitičko naselje, a u Šimunima u luci je otkriveno naselje koje najvjerojatnije potječe iz brončanog doba. Uslijed dizanja razine mora ta su se naselja našla na dubini od pet do deset metara. S druge strane, rimska naselja najčešće nalazimo pod morem na dubini od jednog do dva metra, govori Pešić.
Na razini Hrvatske postoji 35 podvodnih nalazišta koja svatko željan razgledavanja amforišta ili potopljenih brodova može posjetiti uz pratnju ronilačkog centra koji ima koncesiju nad tim nalazištem.
Upravo hrvatski model zaštite i upravljanja kulturnom baštinom, koji su aplicirali MCPA i Ministarstvo kulture, u lipnju je dobio status UNESCO best practice, što znači da će UNESCO drugim državama ovaj model prezentirati kao praksu koju je poželjno slijediti.
– Na ovaj se način ljudima olakšava pristup i promovira se sve što imamo pod morem. Inače se na takva nalazišta ne smije ići bez dozvole Ministarstva kulture, odnosno Konzervatorskog odjela. U Parizu smo od 35 nalazišta koja se na ovaj način mogu posjećivati trebali izdvojiti njih nekoliko, pa je u konačnici izbor pao na brodolom zaštićen kavezom kod Cavtata, Baron Gautsch kod Rovinja i brodolom Letavica kod Šimuna, kaže Pešić.
Dodjela statusa najbolje prakse
Status najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini dodjeljuje se na razdoblje od četiri godine i moguće ga je obnoviti, a u posljednjih osam godinaproglašeno je 13 najboljih praksi u vezi s podvodnom kulturnom baštinom.
Uz hrvatsku nominaciju, ove godine kao primjeri najbolje prakse u podvodnoj kulturnoj baštini prihvaćeni su i prijedlozi Italije i Meksika.
Jedno od nalazišta koje bi se uskoro moglo otvoriti za posjete nalazi se na jugu Istre, kod rta Franina. Ondje već tri godine ekipa podvodnih arheologa i tehničkih ronioca u organizaciji MCPA provodi podvodna istraživanja na dubini od preko dvadeset metara.
– Rt Franina zanimljivo je nalazište s drvenom brodskom konstrukcijom s kraja 16. stoljeća, čije istraživanje vodi Luka Bekić. Na tri željezna topa naša konzervatorica Zdenka Vrgoč radi eksperimentalnu in situ zaštitu metala. Ova jedinstvena tehnologija provodi se po prvi put u Hrvatskoj, a u svijetu postoji samo nekoliko takvih projekata. Jednako kao što se na brodovima koriste cink protektori, dakle nekakva vrsta metala koja se uslijed galvanskih struja troši prije metala koji želimo zaštititi, tako ćemo i topove zaštiti materijalom koji će se prije potrošiti, tako da kulturno dobro ostane sačuvano, tumači Pešić.
Naime, kako govori ravnatelj Pešić, metal u morskom okruženju korodira, a in situ zaštita predstavlja način da se taj proces uspori i da nakon čišćenja taj metal na dnu mora ostane vidljiv, bez novih okamina.
– Topovi su na dnu,obrastu sa školjkama i algama, pa je teško imati dojam što se nalazi ispod. Plan ih je očistiti i zaštititi, tako da ljudi mogu posjećivati nalazište. Zasad je uspješno očišćen i zaštićen prvi od tri topa, a ove godine započeli su radovi i na drugom, kazuje Pešić.
Osim važnog pionirskog projekta konzerviranja željeznih topova ispod mora, nalazište kod rta Franina značajno je i zbog velikog broja fragmenata truba iz 16. stoljeća.
– Mjedene trube poprilično su raritetan nalaz. Naime, u svijetu ih ima samo desetak cjelovitih, a ovdje smo već, u tri godine istraživanja, pronašli više desetaka raznih dijelova truba, iz kojih se može zaključiti da je brod prevozio preko petnaest cjelovitih truba. A siguran sam da ćemo ih pronaći još više, kazuje Pešić.
Veliki interes za trube
Pronađene trube izazvale su popriličan interes među ljudima koji se tom vrstom instrumenta iz srednjovjekovnog razdoblja.
– Svi nalazi se kontinuirano konzerviraju i restauriraju u specijaliziranom laboratoriju u Zadru. No javilo nam se i dosta ljudi koji bi željeli pomoći u pokušaju rekonstrukcije trube, pa bi se u budućnosti mogle raditi i replike koje bi možda mogle i svirati, kazuje Pešić.
Osim truba, brod je prevozio keramiku, raznobojne staklene perlice i crvene staklene zdjelice. S obzirom na to da teret, kao i oprema broda, potječu iz različitih krajeva, porijeklo broda i dalje je obavijeno velom tajne.
MCPA do kraja godine kraju planira privesti radove na obnovi kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru. Bit će to jedinstveno mjesto na kojem će se posjetitelji moći informirati o podvodnoj baštini putem različitih sadržaja i radionica, a mladi znanstvenici moći će steći dodatna znanja o podvodnoj arheologiji i konzervaciji podvodnih arheoloških nalaza.
– Radovi idu i dalje, plan je da se do kraja godine završe radovi i opremanje, tako da onda slijede dokumentacija, tehnički pregledi i tako dalje, kazao je ravnatelj Pešić.
Obnovljeni prostor otvorit će se za javnost tijekom sljedeće godine, kada bi se ondje trebale početi održavati različite kulturne i znanstvene manifestacije, poput znanstvenih konferencija, izložbi, ali i predstava i koncerata.
– Različite aktivnosti planiramo raditi kroz sljedeću godinu. U edukativno prezentacijskom centru bit će različitih izložaka koji su rezultat naših istraživanja, ljudi će se imati prilike upoznati ne samo sa stvarima koje mi radimo, nego i općenito s podvodnom arheologijom. Plan je da se tu odvijaju i razne gostujuće izložbe, konferencije, kao i eksperimentalna arheologija. Naime, naši restauratori i arheolozi pripremali bi aktivnosti gdje bi mogli doći pogledati, sudjelovati u izradi replika amfora i brodskih dijelova, zaključuje ravnatelj MCPa.
Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju za provedbu projekta odobreno je oko oko četiri milijuna eura (30 milijuna kuna) iz Europskog fonda za regionalni razvoj, proračuna Grada Zadra te Ministarstva kulture i medija, no uslijed poskupljenja narasla je i cijena projekta.
