Likovnim izrazom “uhvatila” igru svjetlosti i sjene

0
Likovnim izrazom “uhvatila” igru svjetlosti i sjene
Sa otvaranja izložbe

Nadahnuta japanskom estetikom i filozofijom, akademska umjetnica Savina Ražnatović dočarala ljepotu prolaznosti opusom “Komorebi”



U težnji da uhvati neuhvatljivu igru svjetlosti i sijenki, mlada umjetnica, akademska vajarka Savina Ražnatović uplovila je u digitalne vode i bar na tren uspjela u svojoj zamisli- na sebi svojstven način otrgla je iz svakodnevice neke drage (i manje drage) trenutke i, primjenjujući estetiku japanske umjetnosti, ovekovječila ih svojim likovnim izrazom. U kotorskoj Gradskoj galeriji   predstavlja opus “Komorebi”- 21 rad, koji su u neobičnom stvaralačkom procesu, osmišljeni kao kolaži na skeneru, čime je na svoj originalan način opisala temu koja se bavi prolaznošću.

-Izraz “Komorebi” na japanskom označava sunčevu svjetlost koja se filtrira kroz krošnju drveta i na tlo baca oblike sjenke i svjetlosti. Isto tako, simbolično, ja sam osmislila ove radove, skenirane forme, uz male digitalne intervencije, samo da bi to bilo čisto, da ispoštuje tu filozofiju japanske estetike. Glorifikujem intervenciju kao taj momenat umjetnosti i u životu- zovem ga “divine intervention”(božanska intervencija), nekako se sklopi da to izgleda savršeno, kako u životu, tako i u umjetnosti, ima taj trenutak. Sreća pa mi se par puta desio taj momenat, tačno se vidi koji su radovi u pitanju i zanima me kako će posmatrači da odreaguju na te ranjih, da li će ih prepoznati, objašnjava umjetnica u razgovoru za Boka News.

Savina pored omiljenog rada

Primjećujemo kako je zanimljiv spoj vajarstva, za koje se školovala, sa profesijom konzervatora, kojom se bavi, dok u ovom ciklusu radova primjenjuje digitalnu tehniku i umijeće.

-Svaki umjetnik ima, i treba da ima, neke faze kojima je opsjednut u datom trenutku i dok bukvalno ne izađe sve što treba da izađe dok ta opsesija ne bude iscrpljena do kraja, to je pozitivna stvar. Ja sam našla tu neku estetiku, taj neki vizual, koji me “konzumira” na neki način. Još uvijek eksperimentišem, ali mislim da ću da nastavim sa ovom temom, jer sviđa mi se u kom smjeru može da ide, kaže Savina i dodaje da je ova tema veoma interesantna i za gledaoce, koji u njenim radovima mogu projektovati svoje misli, emocije. Inspiraciju nalazi u japanskoj kulturi, filozofiji, a posebno ističe djelo “In Praise of Shadows” japanskog pisca-noveliste Junićira Tanazakija.

Slike – interakcija sa publikom

Savina Ražnatović je ranije bila angažovana kao konzervatorka u JU Muzeji Kotor, a sada je aktivna u terenskim poslovima u sklopu porodičnog posla, zajedno sa majkom Gordanom (arhitekta-konzervator) i ocem Veselinom (slikar-konzervator). Trenutno obavljaju radove pri Manastiru Podvrh u Bijelom Polju, gdje u Crkvi sv. Nikole proučavaju živopis popa Strahinje iz Budimlja iz XVI vijeka. Polaznica je master studija slikarstva i digitalne umjetnosti na Academia di belle arti Aldo Gali u Como u Italiji.

Slike koje podstiču na razmišljanje
Iz opusa KOMOREBI

-Sve su to detalji iz svakodnevice, ali mislim da ova publika isto treba da se izloži nekoj ovakvoj vrsti umjetnosti, koja je sklona kritikama, svjesna sam toga. To je vrsta umjetnosti koja tjera posmatrača da razmišlja, a vrlo malo ljudi danas želi da razmišlja. Uglavnom, društvene mreže, Instagram, “tic-toc”, sve serviraju odvlače pažnju sa suštinskih stvari. Moji radovi zahtijevaju da posmatraš, što i generalno traži japanska filozofija. Oni svi nose neke misli, utiske o životnim dešavanjima- teškim, bolnim, srećnim, kakvim god i potsjećaju na tu prolaznost. Isto kao i “komorebi”, generalno uživamo u tim “malim” trenucima. Ljepota je u tome što jeste prolazno, isto kao i ovi radovi- oni su postojali u tom trenutku stvaranja, a više ih (fizički) nema, postoje samo u skeniranoj verziji, kao sjećanje, pojašnjava umjetnica, koja planira da se opusom “Komorebi” početkom iduće godine predstavi i publici u Zemunu.

/M.D.Popović/

Herceg Novi po 17. put postao epicentar strip umjetnosti

0
Herceg Novi po 17. put postao epicentar strip umjetnosti
Maša Vlaović-17. HSF

120 umjetnika iz 12 zemalja kreiraće raznovrstan program do šestog septembra



Gužve zaljubljenika u raznovrsna crtačka djela, svjetska premijera stripa ,,Zimska kraljica“ španskog ilustratora Fernanda Dagnina u galeriji ,,Sju Rajder“, kao i otvaranje izložbi specijalnih gostiju koja je realizovana u saradnji sa Francuskim institutom u Crnoj Gori, obilježili su fantastično, prvo septembarsko veče, koje je Herceg Novi dočekao kao dobro poznat domaćin kultnog Hercegnovskog stip festivala (HSF), jedinog komikona u našoj zemlji koji se ove godine održava po 17. put.

U prisustvu mnogobrojnih domaćih i stranih gostiju, manifestaciju je svečano otvorila ministarka kulture i medija Maša Vlaović, koja je naglasila da uzbudljivo izdanje festivala na skalinama Herceg Novog ilustruje vitalnost nezavisnih inicijativa u kulturi i njihov značaj za lokalnu zajednicu, ali i za državu Crnu Goru.

17. HSF

“Festival je odavno nadišao državne granice i postao važna činjenica u regionalnim i međunarodnim okvirima. Može se reći da se radi o svojevrsnom kulturnom svjetioniku čije svjetlo osvjetljava najbolje iz savremenog stvaralaštva i staje u red manifestacija međunarodnog ugleda, ujedno pozicionirajući strip kao značajan segment kretivnih industrija. Zahvaljujući organizatorima HSF-a, Crnu Goru su posjetili neki od najreferentnijih autora današnjice iz oblasti stripa, ali i filma. Dijeljenje iskustava, pozicioniranje i promovisanje naše države kao prepoznatljive kulturne adrese, važni projekti koje je ova saradnja obezbijedila našoj zemlji, samo su neka od ishodišta prethodne decenije rada HSF-a. Zato dugujemo zahvalnost organizatorima festivala čija vizija je bila univerzalna i inkluzivna, inspirativna i kompatibilna sa stvaralačkim trendovima u svijetu“, poručila je ministarka Vlaović.

Predsjednik hercegnovske opštine Stevan Katić nije krio oduševljenje zbog velikog broja posjetilaca koji su odlučili da zbog manifestacije dođu u ovaj grad, a ujedno je i izrazio zahvalnost svima onima koji godinama ulažu trud pri realizaciji događaja.

“Smatram da ovaj festival u nekim narednim godinama treba da bude od nacionalnog značaja za Crnu Goru, jer je zaista prevazišao granice naše zemlje i postao je ne samo regionalni, već i evropski strip festival. Entuzijazam naših osnivača, Jovana i Nebojše, je nešto što je takođe za pohvalu. Bez ljudi, njihove energije i tolikog truda koji se ulaže, sigurno da ovaj festival ne bi bio ni blizu ovoga što je sada“, naglasio je Katić.

17. HSF

Direktor Francuskog instituta i zamjenik francuskog ambasadora u Crnoj Gori, Joan Ures podsjetio je da umjetnost stripa ima ključnu ulogu u našem kulturnom miljeu, predstavlja ogledalo društva i zahvaljujući satiričnom tonu katalizator je promjena i svjedok vremena u kojem nastaje.

“Ovaj festival je izuzetan događaj u kulturnom životu Crne Gore, koji se širi i na ostale djelove zemlje i prelazi granice, zahvaljujući izuzetnom gostoprimstvu ukazanom svim gostima, među kojima su dva umjetnika iz Francuske, koji će se predstaviti tokom ove manifestacije. Ova umjetnost ima bogatu istoriju, a što se tiče Crne Gore izdvojiću Dušana Vukotića, umjetnika crnogoskog porijekla, koji je, prije nego što je stekao svjetsku slavu osvajanjem Oskara 1962. godine za animirani film „Surogat“, bio autor stripova. Međunarodna dimenzija je neosporna, kako zbog gostiju, tako i zbog ambasada Italije, koja već dugo podržava festival. Ovaj poredak nije slučajan, on odražava dinamiku savremenog stvaralaštva. Sa jedne strane latinsku okosnicu, uključujući Italiju, Španiju i franko-belgijski prostor i sa druge jadranski region“, izjavio je Ures.

Da se na Hercegnovskom strip festivalu osjeća kao kod kuće, potvrdio je španski ilustrator i autor stripa ,,Zimska kraljica“ Fernanda Dagnina, koji je u galeriji ,,Sju Rajder“ predstavio svoj novi crtački opus.

,,Herceg Novi je toliko lijep. Kada sam prvi put bio specijalni gost, osjećao sam se vanserijski. Upoznao sam mnoge prijatelje, počeli smo zajedničke saradnje. Svaki strip, kada ga stvorim, to je kao moje dijete. Prvo što uradite sa svojim sinom ili ćerkom je predstavite ih porodici. Hercegnovski strip festival je moja porodica“, prokomentarisao je Dagnin.

Jedan od organizatora festivala Nebojša Mandić, istakao je da je HSF ove godine okupio 120 umjetnika iz 12 zemalja.

17. HSF Nebojša Mandić

“Svi oni dolaze sa radošću i vraćaju nam se opet. Puno mi je srce da vas vidim ovoliko. Ono što oni ističu je da je HSF neponovljiv i da je kulturološko čudo. I nećemo više biti skromni jer istina je da radimo ovo 17 godina uz podršku prijatelja koji su među publikom, a to su Opština Herceg Novi, Ministarstvo kulture i medija, Ambasada Italije, ove godine i Ambasada Francuske, ali i onih koji su sabrani na našem sponzorskom zidu“, saopštio je Mandić.

Njegov kolega Jovan Subotić još jednom je skrenuo pažnju na temeljne pripreme koje prethode jedinom komikonu u Crnoj Gori.

Svaki od prethodnih 365 dana bio je posvećen pripremi ovogodišnjeg HSF-a. HSF je kulturološko čudi i tradicija bez koje, nadam se, Herceg Novi više ne može. Puno nam je srce kada vidimo ovoliko publike i kada čujemo reakcije onih koji su na HSF-u prvi put, a naročito onih koji se vraćaju, koji su postali dio porodice. Imamo samo jednu misiju, da nadmašimo prethodno izdanje“ zaključio je Subotić, a ujedno i napomenuo da su već počeli sa pripremama za naredni festival.

U kasnim večernjim satima, tvrđava Forte mare ugostila je mostarski bend ,,Zoster“ i lokalnu ekipu ,,eDoll“, koji su uz tvrd zvuk zabavili publiku svih generacija. Ovogodišnji strip festival trajaće do šestog septembra.

 

Pokrenuta kampanja o potrebi zaštite mora pod nazivom “More puno života”

0
Pokrenuta kampanja o potrebi zaštite mora pod nazivom “More puno života”
Obala – more – foto Boka News

Svaka članica Evropske unije do 2023. trebala bi uspostaviti učinkovitu mrežu zaštićenih područja na 30 posto površine mora i isto toliko kopna. Od tog postotka 10 posto mora i 10 posto kopna mora biti strogo zaštićeno, kaže Europska strategija bioraznolikosti. U Hrvatskoj je trenutačno zaštićeno 1,94 posto teritorijalnog mora i malo više od 16 posto obalnog mora, dok su površine mora pod strogom zaštitom zanemarive. Gotovo da ih nema.

Statistika u ovom slučaju prati stvarno stanje i svatko kome je imalo stalo do očuvanja i zaštite prirodnih resursa morao bi se zamisliti, piše HRT Magazin. Ali ponešto i učiniti. Udruga “Sunce” pokrenula je zato javnu kampanju osvješćivanja javnosti i institucija o potrebi zaštite mora i uspostave zaštićenih područja nazvanu “More puno života”. Pa da svak radi svoj posao.

– Sredozemno more pa i Jadransko je u lošem stanju što se tiče prirodnih resursa, prelovljeno je, sve je veća ugroza obalnih i morskih staništa. Tek je 9,3 posto površine u nekoj kategoriji zaštite, a u strogoj zaštiti još nismo došli do tog postotka. Vjerojatno je riječ o promilima prije nego o postocima tako da daleko zaostajemo u zaštiti mora, ustvrdila je Zrinka Jakl, voditeljica programa zaštite prirode, Udruga “Sunce”.

Nisu potrebne posebne analize da se shvati težina ovih riječi i svih dosadašnjih informacija o onečišćenju mora. Dovoljno je vidjeti što se sve, iz godine u godinu, u eko akcijama izvuče s morskog dna uz obalu. Kad se tome doda i već mnogo puta prožvakana priča o moru kao skladištu odbačene plastike, pametnome dosta.

Pozitivnih primjera zasad je još uvijek malo.

– Postoje primjeri koji pokazuju da ako se učinkovito upravlja , ako se na terenu provodi zaštita, da se može pridonijeti ne samo očuvanju bioraznolikosti nego i ribljeg fonda i poboljšanju ribarstva u okolnim područjima. Jabučka kotlina upravo je jedan takav primjer i vidimo da su se ribari, ali i državna administracija, osvijestili da takve modele primjenjuju i na nekim drugim područjima, ističe Jakl.

Vidljivi su i gospodarski efekti pa je i više nego jasno da snažna, stroga, zaštita prirodnih resursa i razumno upravljanje za održivi razvoj imaju jednaku važnost kao i nove tehnologije. Problem je međutim sporost u stvaranju fleksibilnog institucionalnog okvira koji će pratiti klimatske i tehnološke promjene.

– Ono što nas koči su zastarjeli zakoni i prakse. Zakoni koji prepoznaju zaštićena područja više kao mašine za posjećivanje, turizam i divljenje prirodnim ljepotama, a time se ne omogućuje provedba učinkovite zaštite na terenu. Veliki iskorak je učinjen jer će do kraja godine biti izrađena karta morskih staništa koju izrađuju Institut za oceanografiju i ribarstvo i Hidrografski institut u čijoj smo izradi i mi sudjelovali. I moći ćemo sustavnije planirati što i kako, poručila je Jakl.

Dobra podloga za izradu modela zaštite i upravljanja budućim zaštićenim područjima su i rezultati višegodišnjeg projekta Life Artina koji se bavio zaštitom morskih ptica, točnije sredozemnog galeba, kaukala i gregula. Osim određivanja reprodukcijskih zona, zona hranjenja i migracijskih ruta dio projekta bio je posvećen i primjeni novih alata u ribarstvu radi smanjena stradanja tih ptica.

– Da se uspostavi balans između ljudskih aktivnosti i zaštite prirode. Ispitivali smo hookpads, to je posebna kapsula koja zadržava udicu s mamcem i na određenoj dubini se otvara pod pritiskom, koristi se za parangale. Bile su led lampe na mrežama koje smo testirali radi noćnog ribolova. Treće je bilo postavljanje dodatnih utega da se parangal spusti na što veću dubinu, objašnjava Vida Zrnčić, voditeljica projekata Udruge “Sunce”.

Ovim projektom određeno je pet novih područja zaštite morskih ptica i to između Brača i Hvara, između Korčule i Lastova, veći dio oko Pelješca, sjeverni dio otoka Mljeta i na sjevernom Jadranu između Italije i Istre.

– Sljedeći korak je, s obzirom da smo u EU, uvrštavanje ovih područja u mrežu Natura 2000. Nakon toga je korak pravilno upravljanje i održavanje tih područja, dodaje Zrnčić.

I tu dolazimo do ključne stvari. Zakonodavni okvir bi trebao biti usklađen na nekoliko razina da, primjerice zakon o zaštićenim područjima ne derogira zakon o ribarstvu i obrnuto, da prostorni planovi predvide zaštićene zone bioraznolikosti, ograniče izgradnju, zabrane intervencije u prostoru zaštićenih i strogo zaštićenih zona. Da inspekcijske službe pri detektiranju nezakonitosti i nepravilnosti imaju jasne i nedvosmislene ovlasti.

Otvoren Drugi Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2023.

0
Otvoren Drugi Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2023.
Drugi Festival etnološkog filma

U organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna, sinoć je u dvorištu palate Ivelić u Risnu otvoren Drugi Festival etnološkog filma – FEF RISAN 2023. koji će trajati do nedelje, 3. septembra 2023. godine.

Na programu su bila četiri filma: PROZOR crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), MOJA PRIRODA Paule Čenaj iz Albanije (2022), NEDOLIČNE Inese Hačatrjan iz Rusije (2021) i film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018).

U ime organizatora prisutne je pozdravila Jelena Čečur koja je podsjetila na to da je Festival nastao sa idejom da se publici pruži mogućnost upoznavanja sa raznim kulturama, tradicijama, vjerovanjima, običajima u različitim krajevima svijeta, ali i kod nas i to kroz magični svijet filma.

„Pored navedenog, vjerujemo da na ovaj način dajemo svoj doprinos popularizaciji dokumentarnog etnološkog stvaralaštva, što pored edukativnog karaktera ima za cilj i zaštitu nematerijalne kultune baštine”, kazala je Čečur i dodala da nisu svi običaji dobri, niti su sve tradicije i vjerovanja pozitivna za zajednicu.

Ona je istakla i da određena ustaljena uvjerenja i običaji stvaraju društveno uređenje življanja gdje nismo svi jednaki.

„Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano sedam filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema kojom ćemo se baviti je patrijarhalnost / patrijarhalizam, a s tim u vezi priredili smo vam širok spektar etnografskih filmskih tema i autorskih pristupa u istraživanju položaja žena i njihove uloge u društvu u svojim zajednicama.”, poručila je Čečur.

Ona je potom pozvala prisutne da budu interaktivni, da daju svoje viđenje i doživljaj prikazanih tema, nakon čega, ističe da vjeruje da će se na taj način sa Festivala poslati pozitivna poruka o važnosti podsticanja rodne ravnopravnosti kao osnovnog ljudskog prava

Festival je otvorila sekretarka sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti, Tatjana Kriještorac.

Drugi Festival etnološkog filma

Ona je izrazila veliko zadovoljstvo što se uspjelo u organizaciji ovog drugog izdanja Festivala, iako je postojala bojazan da se ispriječe neki tehnički problemi. „Zahvaljujući velikoj želji organizatora i nas, Opštine Kotor kao pokrovitelja, Festival se ipak desio”, pojasnila je Kriještorac i dodala da kada joj se prošle godine gospodin Perović obratio sa idejom o osnivanju etnološkog festivala, sa velikim zadovoljstvom i radošću je bezrezervno podržala njegovo osnivanje za koji smatra da se, bez obzira na to što je novi, uklopio u ostala kotorska kulturna dešavanja kao da je oduvijek tu i bio.

Ona je kazala i da se nada da će ovaj Festival iz godine u godinu rasti i da će se pozicionirati kao prepoznatljiv i uspješan festival i na međunarodnom planu.

„Želja Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti je da se kulturne manifestacije ne organizuju samo u Starom gradu, već i na cijeloj teritoriji opštine Kotor. Zbog toga nam je posebno drago što su organizatori odmah prihvatili našu ideju da festivalu dodaju onaj dio koji su nazvali Eho-festivala, što ove godine podrazumjeva prezentaciju dijela festivalskog programa u Donjem Grblju i Gornjim Krivošijama. Nadam se da će to izazvati interesovanje publike u tim najudaljenijim krajevima naše opštine“- istakla je Kriještorac.

Selektor Festivala Vladimir Perović zatim se obratio publici.

Drugi Festival etnološkog filma

“Dragi prijatelji umjetnosti i kulture filma i svi oni otvorenog srca, uma i duše, koji ste odabrali da prisustvujete jednoj kulturnoj razmjeni, svi čije radoznalost vas vuče da gledate šta se dešava u svijetu, koje kulturne produkte nude, koje tradicije njeguju, kako žive, hvala vam što ste i ove godine u velikom broju prisutni. Na nama je da radimo vrijedno i unaprijeđujemo program, a već imamo dva spremna filma za narednu godinu jedan iz Crne Gore a jedan iz Srbije“, kazao je Perović koji je potom prisutnima predstavio filmove koji su bili na repertoaru.

Sutra, s početkom u 20 i 30 časova na istoj lokaciju, na programu su: SEKSUALNI ŽIVOT MOJE BAKE slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića SIN (2000), kao i DO-MUŽ Ganeša Pandaja iz Nepala (2022). U nedelju, 3. septembra, održaće se predavanje u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli pod nazivom ”Uticaj patrijarhata na brak – ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana” dr Vesne Delić etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice s početkom u 11 časova. Istog dana, u 20 časova na Rusovoj ponti na Carinama, biće održana promocija knjige ”Kad je ponta bila mala” autorke Ive Malešević iz Risna

Podsjetimo, projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz veliku podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.

Festivala soli počeo „Pričama o soli i solarstvu“

0
Festivala soli počeo „Pričama o soli i solarstvu“
Festival soli – foto libertoportal.hr

Centralni dio programa sedmog Festivala soli počeo je sinoć otvorenjem izložbe Etnografskog muzeja Split „Priča o soli i solarstvu“ u Tvrđavi Kaštio te događanjem „Wine, Salt & Jazz Night“ u suradnji s Event Labom Dubrovnik u Solani Ston!

Festivalsku publiku oduševio je prvoklasni koncert Đanija Stipaničeva & banda u ambijentu Tvrđave Kaštio te brojna druga događanja.

Najmlađa publika jučer se zabavila na likovnoj radionici Doma Marina Držića „Držićeva stonska priča“ u Parku Komarda. Mališani su tehnikama grataža na papiru, kolažiranja akvarela i soli likovno obrađivali prepoznatljive stonske lokalitete: zidine, solanu, tvrđavu Kaštio, Vijećnicu. Dom Marina Držića također je uz Narodnu knjižnicu Ston, Društvo prijatelja dubrovačke starine i Solanu Ston partner u vrijednoj izložbi Etnografskog muzeja Split naslovljenoj „Priča o soli i solarstvu“ koja je sinoć svečano otvorena u sjeverozapadnoj kuli tvrđave Kaštio. Kustosica izložbe je Maja Alujević iz Etnografskog muzeja Split, a izložba se može posjetiti do kraja festivala tijekom radnog vremena tvrđave. Vrhunac večeri bio je i program „Wine, Salt & Jazz Night“ u suradnji s Event Labom Dubrovnik u Solani Ston! Brojni gosti uživali su u degustacijama lokalnih peljeških bijelih vina uz jazz duo Ivan & Viktor.

Sva tri dana središnjeg dijela programa održava se vođena tura „Priča o solani“ s početkom u 18:00 te program „Vadimo sol“- vađenje cvijeta soli s timom Solane Ston od 19:00 sati. Na oba događanja potrebno se prijaviti na mail festivalsoli@gmail.com ili porukom na društvene mreže.  Eko Placa  – sajam tradicijskih proizvoda Stona, Pelješca i raznih OPG-ova na stonskom Trgu kralja Tomislava održava se sve dane trajanja festivala uz radno vrijeme od 10:00 do 13:00 te 18:00 do 20:00 sati.

Rusi uništili ukrajinski čamac u pokušaju napada na Krimski most

0
Rusi uništili ukrajinski čamac u pokušaju napada na Krimski most
krimski-most-reuters

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je rano u subotu da su njegove snage uništile ukrajinski čamac bez posade u pokušaju napada na most koji povezuje poluotok Krim s ruskim kopnom.

Ministarstvo je u objavi na Telegramu reklo da je brod bez posade “uočen i uništen na vrijeme u blizini obale Crnog mora” oko 23,15 u u petak.

Putin posjetio selo povezano s njegovom obitelji

Ruski predsjednik Vladimir Putin nenajavljeno je u petak posjetio rusko selo Turginovo kako bi vidio mjesta povezana s njegovom obitelji, rekao je ruskim medijima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Deseci seljana okupili su se pritom i klicali ruskom predsjedniku, a videozapis koji su objavile lokalne novinske stranice prikazuje stanovnika kako “hrle uz ozarenog predsjednika” nakon što je izašao iz automobila na seoskom trgu u sumrak.

– Puno zdravlja, snage i sreće. Hvala vam što ste nas došli vidjeti. Što ste nas se sjetili, rekla je jedna žena.

Tijekom zaustavljanja koje je trajalo samo nekoliko minuta, Putin je izrazio iznenađenje što učitelj znanosti u lokalnoj školi polaže doktorat i obećao poboljšanje uvjeta za privlačenje kvalificiranih ljudi u to područje. Stanovnici su mu rekli da trebaju više i bolje stanove.

Selo je posjetio pri povratku Moskvu nakon razgovara sa studentima u “laboratoriju za menadžment” u blizini glavnog grada na “Dan znanja” 1. rujna uz tradicionalni početak školske godine.

XII Bokeški triatlon u Perastu

0
XII Bokeški triatlon u Perastu
Bokeški triatlon u Perastu

Ljubitelji trčanja, plivanja i biciklizma imaju priliku da budu učesnici, gledaoci ili navijači  Bokeškog triatlona, čije će 12. izdanje biti održano u nedjelju, 3. septembra u Perastu.

Organizatori iz Triatlon kluba Kotor organizovali su takmičenje u dvije discipline – akvatlon za najmlađe (od 7-14 godina) podrazumijeva 50m plivanja/ 200m trčanja, 200m plivanja/ 800m trčanja, dok će u disciplini Olimpijski triatlon -1.500 m plivanja / 40 km bicikla / 10 km trčanja, ujedno biti održano i državno prvenstvo.

Zbog ove manifestacije će u nedjelju privremeno biti obustavljen saobraćaj  na relaciji magistralnog puta od Orahovca do Perasta i to u vremenu od 8:10 do 10:10 sati, dok će na donjem priobalnom putu kroz Perast obustava trajati od 7:00 do 11:00 sati. Donji put će isto tako biti obustavljen i u subotu, 2. septembra od 17:30 do 18:45 sati zbog održavanja dječje trke.

Organizatori poručuju da u vrijeme održavanja trka koriste zobilazne puteve ka centralnoj Crnoj Gori – preko raskrsnice u Lipcima, ili preko trajekta na Lepetanima.

Završnim koncertom u Crkvi sv. Duha  „krunisan“ IV Susret kontrabasista u Kotoru

0
Završnim koncertom u Crkvi sv. Duha  „krunisan“ IV Susret kontrabasista u Kotoru
Susret kontrabasista – Patkolo, Belević i Lazić sa polaznicima

Imali čast i zadovoljstvo da uče od svjetskog maestra Romana Patkola



Mladi, talentovani kontrabasisti David Golubović, Stefan Ekmedžić, Aleksandar Višić, kao i kontrabasistkinje- Nikolina Strugar, učenica prvog razreda Srednje škole „Vasa Pavić“ u Podgorici i njena profesorka Aleksandra Trifunović, koje su pokazale da kontrabas nije isključivo „muški instrument“, željni da mimo redovne nastave nauče nešto više i usavrše svoju izvođačku tehniku uz vrhunske umjetnike-pedagoge, nastupili su na koncertu koji je u Crkvi sv. Duha održan u završnici četvrtog izdanja Susreta kontrabasista. U klavirskoj saradnji sa prof. Vidom Belević podijum su podijelili sa blistavim Kvartetom kontrabasa koji čine profesori (i predavači): Roman Patkolo iz Slovačke-Švajcarske, Ljubinko Lazić iz Srbije, Veljko Belević i Aleksandra Trifunović iz Crne Gore. Kvartet je briljirao izvodeći komade domaćeg kompozitora Senada Gačevića inspirisane etno muzikom Balkana, zatim „Serenadu“ V. Vačkara. Publiku su oduševili izvedbom djela „Alla Turca“ i „Polka Crnogorka“ koja su komponovali D. Golemović i S. Gačević, te je uslijedio i bis. Belević i Lazić su se predstavili i kao izvrsni solisti. Patkolo i Lazić su inače članovi nagrađivanog, prestižnog Kvarteta kontrabasa “Bassiona Amorosa”, sa kojim već sutradan nastupaju u Roterdamu.

-Predavanje nam je održao prof. Roman Patkolo, bilo mi je veoma korisno, išli smo do detalja u analizi djela „Gavotta“ G. Bottessinija, koje sam izvela. Vježbala sam, uz sugestije profesora gdje šta da popravim, izmijenim, što sam i primjenila na koncertu. Veoma se radujem učešću u ovom susretu, jer prof. Roman je jedan od najvećih svjetskih kontrabasista,  bila mi je velika čast i zadovoljstvo, kaže Nikolina Strugar, koja je svojim nastupom otvorila koncert.

Susret kontrabasista -Kvartet profesora

Profesori Veljko Belević i Ljubinko Lazić idejni su tvorci ovog malog, specijalizovanog projekta koji je usmjeren na razvoj kontrabasizma, na pružanje, prenošenje i razmjenu znanja i iskustva sa mladim umjetnicima koji dolaze. Ovi susreti okupili su deset polaznika, srednjoškolaca iz Podgorice i studenata iz Srbije, koje su predavači selektovali. Nije bilo učenika iz Kotora, jer klasa kontrabasa još nije osnovana u Muzičkoj školi „Vida Matjan“, mada interesovanje postoji.

Prof. Senad Gačević, koji je ispratio ovaj koncert, jako pažljivo je selektovao određene kompozicije, te napravio aranžmane za kvartete kontrabasa, za ansamble kontrabasa, za solo kontrabas. Na taj način predstavio je crnogorsku muziku zasnovanu na izvornim motivima, a komponovanu specijalno za kontrabas. Kompozicije Gačevića objavljene su prošle godine u knjizi „Bassonegro“, koja je doprinjela dodjeli Trinaestojulske nagrade njenom autoru. Knjiga se zove isto kao i Kvartet kontrabasa koji čine V. Belević, Lj. Lazić, kao i članovi CSO – S. Turusković i P. Vujović, a u alternativi je A.Trifunović.

Susret kontrabasista – Nikolina Strugar

Krajem mjeseca kvartet „Bassonegro“ će nastupiti na turneji kroz Srbiju, (Kragujevac, Beograd, Inđija i Stara Pazova), potom će se predstaviti po Sjeveru Crne Gore, a u decembru najavljuju koncert u Podgorici .

Manifestaciju Kontrabas susreti, koja je održana od 29. do 31. avgusta, finansijski i organizaciono su podržali Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Muzička škola „Vida Matjan“ Kotor.

Publika oduševljena

Prenose znanje u kratkom periodu

– Dok sam ja studirao 90-ih godina, usavršavao sam se prolazeći hiljade kilometara kda bih nekako došao do renomiranih evropskih profesora, a danas je to malo lakše- imamo sreću da nam dolaze prestižni umjetnici. Ovoga puta čast nam je da je sa nama jedan od najvećih svjetskih kontrabasista Roman Patkolo. Prošle godine u Muzičkom centru to je bio prof. Artem Čirkov iz Rusije, bio je i prof. Fahrudin Stroil iz Sarajeva. U kratkom vremenskom intervalu uspijevamo da prenesemo to znanje na mlade. Oni imaju šansu da sviraju i da slušaju druge, da steknu informacije o tome šta ih očekuje u domenu izvođaštva na kontrabasu.  Uvijek ima mjesta i mogućnosti u orkestrima, u manjim kamernim ansamblima, kako u klasičnim, tako i u džez i etno orkestrima, kaže prof. Belević za Boka news.

Građani ne misle da “čaj od nane” može biti izdaja

Građani ne misle da “čaj od nane” može biti izdaja
Blokade

Kada se potpisivao memorandum o saradnji manjinskih stranaka i budućih konstituenata 43. Vlade, krajem 2021. godine, što je bio uvod u rušenje većine iz 30. avgusta 2020. godine i formiranje Vlade uz podršku DPS-a, tada su taj čin funkcioneri DF-a nazivali “čajem od nane”.

Zašto je ovog puta “čaj od nane” naprasno postao izdaja i to sada kada, za razliku od prvog puta, DPS ne daje nikakvu podršku?

Za razliku od tadašnjeg slučaja, ovog puta niti će Vladu glasati DPS, niti će zauzimati pozicije po dubini sa istim DF-om, koji je tada osim jedne polučasovne blokade saobraćaja odustao od protesta protiv prekrajanja izborne volje iz 30. avgusta.

Očigledno je da su funkcije po dubini bile dovoljan motiv da se odustane od daljih blokada saobraćajnica i kružnih tokova. Zbog funkcija po dubini u 43. Vladi, DF nije previše talasao ni zbog toga što su ministri postali svi oni koje danas nazivaju “Milovim satelitima”, te njima ideološki oponenti Ranko Krivokapić i Raško Konjević.

Nakon prekrajanja izborne volje iz 30. avgusta proteste su organizovale Demokrate, na kojima su učestvovali i pojedini smijenjeni ministri 42. Vlade. Vlada sa DPS-om je srušena odmah po izglasavanju budžeta i programa Evropa sad 1, koji je imao višestruke benefite za crnogorske građane i privredu.

Na protestima protiv prekrajanja izborne volje građana nije bilo predstavnika DF-a, iako sada organizuju auto kolone, bez obzira što niko od potencijalnih članica 44. Vlade ne planira saradnju sa DPS-om.

Nakon što lideri ZBCG-a zajedno sa DPS-om nisu podržale Spajića za mandatara, te nakon što su pet puta odbili ponudu PES-a za prvo učešće DF-a u užem kabinetu Vlade, pokreće se kampanja linča zbog odluke da se ide dalje, bez onih koji ciljano blokiraju i prolongiraju proces postizanja dogovora o vladi sa širokom podrškom.

Nije im odgovarala fer ponuda Spajića, a ne tako davno, DF je bio zadovoljan da dobije jedan resor u rekonstruisanoj Vladi Abazovića i to nisu smatrali ponižavajućim.

Takođe, funkcioneri DF-a su više puta iskazali spremnost da nastave trenutnu saradnju vršenja vlasti sa predstavnicima manje brojnih naroda, zasnovanih u 43. Vladi. Jedino je izgleda sporno što to sada planiraju Pokret Evropa sad! i Demokrate, a onda postoji mogućnost da zbog napada DF-a čak 360 direktora i članova upravnih odbora ostanu bez pozicija na koje ih je imenovala Vlada premijera Abazovića, partija manje brojnih naroda i DPS-a.

Ukoliko DF dobije i zadrži funkcije, onda predstavnici manje brojnih naroda nisu “Milovi sateliti”, a ukoliko ne dobije, onda jesu.

Birači ZBCG-a nema potrebe da strahuju, jer je vrijeme Đukanovićeve ere prošlo. Programom Evropa sad 2 će biti zadovoljni svi birači i svi građani Crne Gore, a bivši DF će imati priliku da u parlamentu glasa i za deblokadu institucija, kako bi se uz bolji standard, u Crnoj Gori uspostavila i vladavina prava.

Budva – oduzeli robu vrijednu 48 hiljada eura

0
Budva – oduzeli robu vrijednu 48 hiljada eura
Uprava prihoda i carina

Službenici Uprave prihoda i carina (UPC) danas su, naknadnom carinskom kontrolom maloprodajnog objekta u Budvi, pronašli i oduzeli 48 hiljada EUR vrijednu robu iz inostranstva, koja nije imala potrebnu dokumentaciju za uvoz i stavljanje u slobodan promet.

Iz UPC-a su kazali da su njihovi službenici obavili kontrolu na osnovu zakonskih ovlaštenja i analize obavještajnih informacija koje je prikupio Sektor za carinsku bezbjednost i kontorolu.

“U objektu je nađena veća količina robe inostranog porijekla – ručni satovi i naočare za sunce, za koju je ustanovljeno da ne postoji dokumentacija na osnovu koje je uvezena i stavljena u slobodan promet. Procjenjena vrijednost robe, koja je predmet prekršajnog postupka je 48.335 EUR”, kaže se u saopštenju.

Kako se dodaje, u skladu sa članom 203 Carinskog zakona, pravnom licu i odgovornom u tom pravnom licu izdati su prekršajni nalozi od ukupno 5,5 hiljada EUR.

“Kao zaštitna mjera za taj prekršaj izrečena je mjera trajnog oduzimanja navedene robe”, naveli su iz UPC-a.