Vakula otkriva kako će izgledati jesen i zima

0
Vakula otkriva kako će izgledati jesen i zima
Vrijeme /foto Z. Nikolić

Nakon iznadprosječnog toplog septembra, a ponegdje čak i rekordno toplog – i prognoze za oktobar su postojane u prilično velikoj vjerojatnosti nastavka iznadprosječne topline, a ni u studenom vjerojatno neće biti velike studeni, prognozirao je Zoran Vakula za HRT.

Dok su mnogi prošlih dana i tjedana uživali u prevladavajuće suhom, sunčanom i toplom vremenu – s razmjerno malo kišnih dana za rujan, s većinom više sunčanih sati nego što je u rujnu uobičajeno, te s temperaturom zraka većinom višom ne samo od 20°C, nego i od 25°C, vjerojatno je malo tko razmišljao o iznimnosti tih meteoroloških uvjeta. A bili su iznimni, barem po srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka, koja je u većini Hrvatske bila viša od prosječne iz razdoblja 1991.-2020. godina za čak 3 do 4°C!

Stoga se prema još neslužbenim analizama, koje tek trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, već sada može gotovo pa tvrditi kako je ovaj rujan u većini Hrvatske bio među 5 najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja, ponegdje čak i odmah iza najtoplijeg 2011. godine, poručio je glavni meteorolog HRT-a.

U Gospiću, primjerice, gdje podaci srednje rujanske temperature zraka postoje od 1873. godine – ovogodišnji je rujan bio 5. u nizu najtoplijih; na Zavižanu, gdje su mjerenja počela sredinom 20. stoljeća, bio je 4. najtopliji; u Dubrovniku, Rijeci, Splitu i Zagrebu (Maksimir) – 2. najtopliji; a u Osijeku – čak rekordno topao! Inače, svakodnevna mjerenja u Osijeku postoje još od 1899. godine.

Istodobno je ukupna rujanska količina oborine bila nejednoliko raspoređena pa je tijekom razmjerno malog broja kišnih dana na većini meteoroloških postaja zabilježen manjak oborine u usporedbi s višegodišnjim srednjim vrijednostima, a samo ponegdje i višak, kao primjerice u Rijeci i Zagrebu.

Analiza srednje temperature zraka na meteorološkim postajama DHMZ-a od 1. siječnja do 30. rujna također upućuje na zaključak kako živimo u još jednoj u nizu iznadprosječno toplih godina. Štoviše, jednoj od najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja. U Splitu, primjerice, srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine je 5. u nizu najviših, na Zavižanu je 4., u Dubrovniku, Gospiću, Rijeci i Zagrebu (Maksimir) 2. najviša, a u Osijeku 1. – rekordna! Čak viša od do sada najviše iz 2007. godine, koja je u prvih 9 mjeseci najtoplija u većini Hrvatske.

Dosadašnji dio godine ponegdje nije samo specifičan po temperaturi zraka. Na postaji DHMZ-a Zagreb Maksimir, primjerice, ukupna količina oborine je 2. najveća od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj postaji. Prema još neslužbenim podacima izmjereno je 938 mm ili litara po četvornome metru, odmah iza rekordnih 1035 mm, od početka siječnja do kraja rujna 2014. godine.

Kratkoročne prognoze za listopad upućuju na nastavak “rujanskog” vremena i sljedećih tjedan dana. Štoviše, prema dugoročnoj prognozi za sljedeće 4 sedmice prilično je mala vjerojatnost da će neki od tjedana biti hladniji od prosječnoga – ili drugim riječima – mala je vjerojatnost dugotrajnije hladnoće ili duljeg razdoblja temperature zraka niže od uobičajene za oktobar.

Obilna kiša paralizirala New York, poginulo devet osoba

0
Obilna kiša paralizirala New York, poginulo devet osoba
New York
Foto: Andrew Kelly / Reuters

U New Yorku je proglašeno izvanredno stanje, nakon što je veliki dio grada poplavljen u oluji, koju je guvernerka Kathy Hochul nazvala opasnom za život. Pozvala je građane da ostanu u svojim domovima. Poginulo je devetero ljudi.

Obilni pljuskovi nakon jednotjednih padalina koje su poplavile New York u petak posljedica su klimatskih promjena i vrlo vjerojatno će predstavljati “novo normalno”, rekla je u subotu guvernerka New Yorka Kathy Hochul.

 Naravno, znamo, ovo je rezultat klimatskih promjena. Ovo je ono što nažalost moramo očekivati kao novo normalno, rekla je Hochul u obraćanju.

Hochul je upozorila na “po život opasne” poplave i proglasila je izvanredno stanje za New York, Long Island i Hudson Valley.

Pozdravila je reakciju vlasti i rekla u subotu da nisu prijavljene žrtve unatoč obilnim kišama.

Hochul je rekla u subotu da će izvanredno stanje, koje omogućuje bržu alokaciju kriznih sredstava, ostati na snazi sljedećih šest dana.

Guvernerka New Yorka je dodala da je razgovarala s Bijelom kućom i čelnikom većine u Senatu, Chuckom Schumerom, te je rekla da su spremni podržati savezno proglašenje katastrofe ako to bude potrebno.

New York
Foto: Andrew Kelly / Reuters

Apokalipsa u New Yorku

Apokalipsa u New Yorku. Na ulicama dosad neviđene scene – smeće pliva posvuda, poplava u podzemnoj željeznici, avenije pretvorene u jezera, automobili plutaju u vodi koja seže do koljena.

U samo tri sata na Brooklyn se sručilo oborina koliko inače padne u mjesec dana. Rekordne količine kiše poplavile su kanalizacijski sustav pri čemu se bujica vode slila niz ulice, u podrume, škole, podzemne željeznice i potpuno paralizirala promet.

Njujorčani iz poplavljenih kuća izvlače namještaj, ispumpavaju vodu iz podruma.

– Svaki put kada padne mnogo kiše mi smo pod vodom. U ovu kuću uložio sam mnogo novca, a voda stalno nadire jer ovdje nema sustava odvodnje. Sva kišnica jednostavno se slije na ovo područje, kaže Mohammed Doha, New York.

Glavne prometnice Velike Jabuke nisu prošle ništa bolje, jer su se autocesta Brooklyn-Queens, autoceste Belt Parkway i Prospect Park pretvorile u rijeke pune djelomično poplavljenih automobila.

Poplave su izazvale velike smetnje u njujorškom sustavu podzemne željeznice i željeznica Metro North, prema Metropolitanskoj agenciji za promet koja upravlja s obje.

Neke podzemne linije su u cijelosti obustavljene, dok su mnoge stanice zatvorene. Autobusi su vozili krajnje sporo.

Osmero od devetero ljudi koji su poginuli u New Yorku stradalo je u poplavljenim podrumima u kojima su živjeli. Riječ je o zgradama u četvrti Queens.

Dramatično je i u gusto naseljenim njujorškim predgrađima.

– Pozvani smo ovamo u Mamaroneck da pretražimo zgradu po zgradu ne bismo li našli žrtve koje je zarobila poplavna voda, rekao je Douglas Stiller, šef specijalnih operacija za hitne službe okruga Westchester.

U međunarodnoj zračnoj luci JFK poplavljen je najmanje jedan terminal.

Dužnosnici su upozorili Njujorčane da izbjegavaju putovanja osim ako ne bježe iz poplavljenog područja.

New York
Foto: Mike Segar / Reuters

Zbog obilne kiše morska lavica otplivala iz nastambe u zoou Central Parka

Premda je njujorški Zoološki vrt u Central Parku u petak bio zatvoren zbog lošeg vremena, jedna je njegova stanovnica, neustrašiva morska lavica, zahvaljujući obilnim padalinama koje su poplavile njezinu nastambu uspjela pobjeći iz bazena.

No čini se da joj se plivanje po zamućenoj blatnoj vodi oko nastambe i nije previše svidjelo pa se relativno brzo vratila natrag u svoj bazen.

Od petka u ponoć voda u Central Parku dosegnula je 20 cm. Podaci su to Nacionalne meteorološke službe. Riječ je o razini koja nije viđena još od uragana Ide 2021.

Informaciju o bijegu ženke morskog lava iz nastambe u zoou u Central Parku potvrdio je Jim Breheny, izvršni potpredsjednik Zooloških vrtova i akvarija Društva za zaštitu divljih životinja.

Kazao je da se na kraju pokazalo kako sloboda i nije ono što je zamišljala pa je vrlo brzo otplivala natrag u svoj bazen.

– Osoblje zoološkog vrta pratilo je morsku lavicu dok je istraživala područje oko bazena sve dok se nije vratila u poznato okruženje gdje su je dočekala još dva morska lava, kazao je Breheny, dodavši da se voda u međuvremenu povukla i da su sve životinje na sigurnome u svojim nastambama.

Olujno nevrijeme nije ugrozilo ni osoblje ni posjetitelje zooa.

Proslavljen Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnice Herceg Novi i Sveti Jeronim zaštitnik grada

0

Tradicionalnim Bokeškim kolom i svečanim defileom ulicama Herceg Novog, članovi Bokeljske mornarice 809 – podružnice Herceg Novi obilježili su u subotu svoj Dan i praznik Svetog Jeronima. Novljanima su se pridružili članovi tivatske i kotorske podružnice pa je u defileu, praćenom Mjesnom muzikom Đenović, bilo preko 50 članova organizacije stare više od 12 vijekova.

Prema tradiciji, dočekao ih je i pozdravio predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i državnu zastavu predao admiralu Bokeljske mornarice Mirku Vičeviću.

Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnica Herceg Novi

Raport predsjedniku, na platou ispred zgrade lokalne uprave, predao je kapetan podružnice Herceg Novi Dejan Verigo. Nakon smotre odreda, svečana povorka je nastavila glavnom ulicom do Trga Nikole Đurkovića gdje je pucnjima sa Tore označeno da je slobodan ulazak u grad.

Uslijedilo je kolo Bokeljske mornarice na trgu pred crkvom Svetog Jeronima, nakon što je smotru obavio admiral Mirko Vičević.

“Ponosni smo što možemo uveličati vaš i naš praznik oslobođenja Herceg Novog. Značajno je da smo svi zajedno, da slavimo i prisjećamo se važnih trenutaka, da baštinimo ono što su nam ostavili. Važno je da je Herceg Novi ovako veseo i da prihvata ljude iz svih drugih gradova. Došli smo iz Kotora i Tivta da pomognemo mornarima iz Herceg Novog i posebno me raduje što smo u nikad većem broju, a nadam se da će se broj povećavati narednih godina. Imamo dosta mladih, nadam se da će oni tradiciju prenositi na svoje bližnje i nastaviti iza nas“, kazao je Vičević.

Dan Bokeljske mornarice 809 – podružnica Herceg Novi

Svečanosti su, uz predsjednika Katića i sekretara Skupštine opštine Dejana Radonića sa saradnicima, kao i menadžera opštine Dušana Vukića, prisustvovali sekretari opštinskih sekretarijata, te vice admiral Andro Radulović, predsjednik Hercegnovske podružnice Milorad Nešić, predstavnici Upravnog odbora Bokeljske mornarice, brojni građani i gosti.

Obilježavanje praznika završeno je svečanom misom u crkvi Svetog Jeronima.

Sveti Jeronim zaštinik  grada

Sveti Jeronim crkveni otac i  učitelj, iz Stridona u Dalmaciji, rođen je 340 godine, preminuo je 420 godine. Bio je sin ilirskih hrišćanskih roditelja, no kršten je kasnije, u Rimu, gde je studirao retoriku. Živio pustinjačkim životom, bavio se pisanjem i prevođenjem. Jeronim, koji je bio izuzetan poznavalac latinskog jezika, preradio je postojeće prevode Novog zavjeta. Njegov prevod se zove Vulgata („prevod za narod“ – na latinskom).

Podsjetimo, 30. septembra 1687. godine, na dan Svetog Jeronima, nakon dugotrajnih borbi sa Turcima, na čelu savezničkih snaga u Herceg Novi ulazi vojskovođa Jeronim Korner i sa ovim činom Boka Kotorska kao cjelina biva uključena u Republiku Svetog Marka.

Herceg Novi – Sv Jeronim

Budući da je godine 1687. opšti providur Jeronim Corner preduzeo osvajanje i oslobađanje Herceg Novog od Turaka, u tu zahvalu isti je vojskovođa dao podignuti crkvu u čast Sv. Jeronimu kao zaštitniku Herceg Novog u spomen na oslobođenje i veliku pobjedu nad neprijateljem.

Veliku vojsku, pored Mlečana i Peraštana, sačinjavali su i pripadnici reda Malteških vitezova koje je poslao vojvoda od Toscane i odred Papinske vojske. Nakon više sedmica opsade i borbe, grad je oslobođen 30. septembra kad se zbio i posljednji juriš. Istog dana je slavljena pobjeda, a svečani Te Deum (Tebe Boga Hvalimo) predvodio je nadbiskup barski, Andrija Zmajević.

Na ovaj događaj u crkvi Sv. Jeronima podsjeća nas velika oltarska pala Bogorodice sa svecima na kojoj se razabire Gornji grad (Tvrđava Španjola) i brežuljak na kome je izgrađena crkvica Sv. Ane polovinom 16. stoljeća, a u donjem desnom uglu slike stoji povijesni natpis: “Voljom Božjom, zagovorom Djevice, molitvama Inocenta XI. vrhovnog svećenika, svetu sliku Bogorodice izloži, klanjajući se Jeronim vitez Corner, upravitelj Dalmacije, osvojivši Herceg Novi 1687. godine”.

Održana “Njeguška trpeza” (VIDEO)

0

Tadiocionalna manifestacija “Njeguška trpeza” odrđžana je u subotu na Njegušima, gdje su gosti iz raznih krajeva Crne Gore, zatim posjetioci iz Njemačke, Engleske, Ukrajine, Češke, Slovačke i Turske besplatno degustirali specijalitete ovog kraja – pršutu, sir i kobasicu.

Hrane i pića bilo je u izobilju, priređen je i bogat kulturno-zabavni program, a sudeći po anketi RTV Cetinje, gosti su bili izuzetno zadovoljni.

Osim posjetilaca, zadovoljni su bili i organizatori. Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje, Nikola Jablan u izjavi za naš medij ističe da ga raduje veliki broj posjetilaca, te da je ove godine napravljena dodtna promocija ovog kraja, podsjetivši da je ambijent mnogo ljepši nakon rekonstrukcije trga na Njegušima.

U sklopu manifestacije “Njeguška trpeza”, nastupili su guslar i diplar Stevan Čavor, Kulturno-umjetničko društvo “Njegoš”, pjevač i kompozitor crnogorske muzike Igor Đurović, a u večernjim satima nastupio je Forte bend.

Organizatori manifestacije su Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Udruženje njeguških specijaliteta i Prijestonice Cetinje.

Crna Gora ima veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja

0
Crna Gora ima veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja
Moric u susretu sa novinarima – foto M.D.P

U Crnoj Gori se proizvode vrlo kvalitetna maslinova ulja, ali u prostornom i smislu kapaciteta nije dostignut vrhunac, ocijenio je vlasnik gazdinstva Moric Olive Farm, Ilija Moric i dodao da postoji veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja.

„Mi u Crnoj Gori imamo negdje oko pola miliona stabala, a ja vjerujem da postoje potencijali za milion ili dva. To dovoljno govori da nijesmo u tom nekom prostornom i u smislu kapaciteta dostigli naš vrhunac“, rekao je Moric, na čijoj se organski sertifikovanoj farmi u selu Tići na Luštici uzgajaju masline i proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje.

On je kazao da u smislu kvaliteta u Crnoj Gori imamo vrlo kvalitetna ulja, međutim, za uspjeh je, pored kvaliteta i kvantiteta, potreban i kontinuitet u proizvodnji.

„Varijacije u berbama i rodu iz godine u godinu nas čine ranjivima, jer jedne godine možemo imati visok kvalitet, a ne toliki kvantitet, a naredne godine nema ulja odnosno dolazi do prekida. Tako da potrebno je imati sva tri elementa – kvalitet, kvantitet i kontinuitet“, objasnio je Moric novinarima domaćih medija tokom dvodnevnog programa koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).

Moric je precizirao da se to rješava sa jednim velikim brojem stabala na makronivou.

Promocija staza na Luštici

„To nije samo primorje, tu je i basen Skadarskog jezera i zbog klimatskih promjena taj pojas se širi i ide dalje u unutrašnjost, tako da bi mi sigurno mogli imati nekoliko miliona stabala, a sa tim visokim brojem sigurno da bi se moglo postići sve ono što se zahtjeva od savremene poljoprivrede, posebno u dijelu kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude maslinovog ulja“, rekao je Moric, koji je prodekan za nastavu na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo.

Farma Moric je 15 godina organski sertifikovana, a osim poljoprivredne proizvodnje i prerade maslina u maslinovo ulje, bavi se i turističkom djelatnošću, odnosno ruralnim turizmom odnosno agroturizmom.
„Mi imamo oko hiljadu stabala masline na šest hektara. Neka su viševjekovna, čak i preko 300 godina. Prvi smo organski proizvođači maslinovog ulja u Crnoj Gori. Danas ih imamo nešto više, tri ili četiri, ali je organska proizvodnja maslinovog ulja veliki potencijal“, rekao je Moric.

Predstavio savremenu liniju za mljevenje maslina i pravljenje ulja – foto M.D.P

On je naveo da su jako zadovoljni trenutnim rodom, iako brine malo ranija berba, što je uslovljeno i nekim klimatskim promjenama.

„Tako će berba krenuti već tu negdje početkom oktobra i očekujemo da sve završimo za šest sedmica, tako da ćemo sredinom novembra znati konačan rezultat. Naš standardni rod je do nekoliko hiljada litara, odnosno boca, što i ove godine očekujemo, tako da mislim da će biti uspješna godina“, kazao je Moric.

On je rekao da se bave uzgojem autohtone sorte žutice, koja je vrlo poznata, izdašna, otporna i svakako je treba i dalje promovisati, ali je treba i dodatno istražiti i na taj način je afirmisati u potpunosti. Ulje od žutice, kako smatra, tek treba da dobije mjesto na međunarodnoj karti maslinovih ulja i maslina.

Moric je, govoreći o strukturi gostiju koji ih posjećuju, kazao da se tu u obzir mogu uzeti različiti kriterijumi.

Luštica maslinjak

„Ako se gleda geografski, onda je to Zapadna Evropa, Sjedinjene Američke Države, Kanada i uopšte englesko govorno područje. Naravno, postoji i izvjestan procenat gostiju iz Skandinavije i centralne Evrope. U razvoju su tržišta Bliskog istoka. Tako da u tom smislu, vrlo je raznorodno“, naveo je Moric.

On je kazao da, ako bi gledali neke druge kriterijime kao što su ekonomski pokazatelji, radi se o srednje i visokoplatežnim gostima.

„Međutim, svima njima je zajedničko to interesovanje za maslinovo ulje i maslinarstvo. Maslina je univerzalan simbol i privlači različite nacije i grupe, tako da je to vrlo povoljan teren za privlačenje i sigurno da ne samo maslinarstvo, nego i druge grane poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori mogu isto tako biti atraktivne“, smatra Moric.

On je naveo da se ne radi o maslini kao biljnoj vrsti, nego o čitavom nasljeđu koje se generisalo stotinama, odnosno hiljadama godina, tako da je to vrlo bogata baština i daje nam za pravo da gradimo jedan vid turizma koji se u literaturi zove oleoturizam i on je posvećen kulturi gajenja masline i proizvodnji maslinovog ulja.

maslinovo ulje

„Na tom talasu specijalizovanog vida turizma smo razradili našu turu ili kako se to sada savremeno kaže experience ili doživljaj, koji pokušavamo da plasiramo na različita tržišta, u različitim pakovanjima, ali uvijek sa istom idejom, da se afirmiše crnogorsko maslinarstvo“, rekao je Moric.

On je naveo da su se povezali sa kruzing turizmom u Kotoru, što je bio prirodan izbor.

„Kotor godišnje posjeti preko pola miliona posjetilaca sa kruzera. To je jedno veliko tržište koje nam je tu na pragu od kuće, tako da je to bio jedan logičan izbor. Uspjeli smo da privučemo pažnju i operatera i agencija, tako da naša baština koja se nalazi u ruralnim područjima nije bezvrijedna. Daleko od toga, ona je vrlo vrijedna i interesantna, ima univerzalne karakteristike i kao takva lako se čita i prepoznaje na različitim tržištima“, zaključio je Moric.

Maxi Jena MM po treći put osvojila Mrduju

Maxi Jena MM po treći put osvojila Mrduju
Foto Siniša Vickov – Dalmacija danas

Po treći put zaredom, posada “Maxi Jena MM” kormilara Miloša Radonjića iz JK Lahora iz Kotora, osvojila je Mrdujsku regatu – oborili rekord posada koja je tri puta za redom pobijedila



Danas se podno Sustipana u Splitu održala najmasovnija regata na hrvatskoj strani Jadrana – Mrduja. Ove godine sudjelovalo je dvjestotinjak brodova i rekordan broj sudionika.

U konačnici, pobjednici 92. Mrduje je Maxi Jena MM Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora. Crnogorci su na cilj stigli u  15 sati,15 minuta i 40 sekundi s ukupnim vremenom plovidbe od 4 sati,14 minuta i 40 sekundi, javlja Dalmacija danas.

“Jako teško regata, jako mali vjetar i nitko se nije nadao buri. Taktički je bilo jako zahtjevno i nikad teže nam nije bilo… Ipak, na kraju smo se izborili sa bonacom. Oborili smo rekord i mi smo posada koja je tri puta za redom pobijedila na mrdujskoj regati. To nikome nikada nije uspjelo. Nadalje, konkurencija je bila jako dobra, vrlo interesantno je bilo i ponosi smo i sretni zbog nove pobjede”, kazali su iz Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora Dalmacija Danas reporteru Siniši Vickovu.

Regata Mrduja – Foto Siniša Vickov – Dalmacija danas

Evropski dobrovoljci kulturnog naslijeđa tradicionalnim tehnikama obnavljaju objekat u Gornjem Stolivu

0

Tokom dvije sedmice na ramenima iznosili grede i daske, te uredili prvu etažu obiteljske kuće koja je data pod koncesiju na 25 godina



Grupa mladića i djevojaka iz Evrope i svijeta, koji lično i profesionalno njeguju ljubav za svjetsko kulturno naslijeđe, imali su priliku da to i praktično pokažu boraveći u dvonedjeljnoj radionici međunarodne organizacije „European Heritage Volunteers“ (Evropski dobrovoljci kulturnog naslijeđa) na jednoj od starih kuća u zaštićenoj ambijentalnoj cjelini Gornji Stolivu, a uz svesrdnu podršku mještana, članova NVO „Kamelija“.

Oni ulažu svoje vrijeme i trud, ali i građevinski materijal i po principima tradicionalnih metoda restauracije i starinskih graditeljskih tehnika obnavljaju kuću, koja je namijenjena potrebama budućeg etno-muzeja. U znak zahvalnosti za ono što rade za zajednicu, u petak uveče u prostoru Doma kulture „Niko Bilafer“ u Donjem Stolivu, stolivske domaćice Zrinka i Seka su im priredile skromnu večeru, gdje su im  Romeo Mihović i Vinko Vujović u ime domaćina uručili diplome (certificate).

Kao potvrdu za posvećeni, zahtjevni, ali plemeniti rad, diplome je osmislio dr Bert Ludvig, stolar, arhitekta-konzervator, voditelj projekta European Heritage Volunteers za ovaj dio Evrope (Kotor).  Mještani prepoznaju važnost posla koji volonteri obavljaju za zajednicu i uzvraćaju im srdačnošću, nudeći im svoju pomoć. Njihovi domaćini – Ranka i Mato Vujović i Milena i Miloš Živaljević su im besplatno ustupili prostorije za boravak.

Volonterka iz Bugarske, Diljana Kostadinova, magistrand grafičkog dizajna iz mjesta Bjala pored grada Rusea, saznala je za radionicu u Kotoru sa Fejsbuk stranice „meštara“ iz Bugarske, koji su partneri Berta Ludviga, te odlučila da dođe, s obzirom da je htjela da se uvjeri u unikatni pejzaž Bokokotorskog zaliva, a trenutno je bez posla i ima slobodnog vremena.

Diljana za Boka News objašnjava da su odsjeli u Donjem Stolivu kod gostoljubivih Mata i njegove žene Ranke. Tokom dvije sedmice danju su odlazili pješice u Gornji Stoliv, u početku su nosili drvene grede i daske, da bi izgradili prvi sprat kuće koju restauriraju. Ima još posla, ali sada može da se hoda kroz kuću. Očistili su dosta stvari, koje su ostale iza prethodnih žitelja.

-Mladi volonteri dolaze na ovu radionicu treći put, uvijek u drugačijem sastavu, ali neki se ovdje vraćaju više puta. Počeli su u septembru 2022. godine, zatim u maju i opet sad u septembru. Tokom njihovog boravka toliko se zbližimo, kao jedna porodica, postali su im dragi i mili, da nam teško pada kada odlaze, kaže Mato Vujović, koji je fondaciji „European Heritage Volunteers“ ustupio urušenu porodičnu kuću u G. Stolivu za projekat restauratorske radionice.

Volonteri su imali priliku da čamcem posjete Perast i otok Gospa od Škrpjela, a gratis vožnju priuštio im je Ivica Marinović iz Stoliva. Prošle godine ovdje su bili i studenti iz Egipta, Grčke, Turske, Malezije, Brazila, a ovoga puta bilo ih je iz Kine, Portugala, Španije, Italije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Bugarske, Sjedinjenih Američkih Država i Australije. Očekujemo ih ponovo u maju 2024. godine.

Gredu od 700 kg nosili u maju

Ostavili trag u vremenu

– Prezadovoljna sam boravkom, srela sam različite ljude iz ranih kultura, razmijenili smo informacije, iskustva, upoznali se međusobno i shvatili da nismo toliko različiti, da imamo dosta zajedničkih stvari. Najvažnija poveznica nam je opšta svrha – da sačuvamo starinu, kulturu. Neki od nas su restauratori, neki su arhitekte i u prilici su da okušaju praktično iskustvo kroz razradu tehnika sa univerziteta. Čar dobrovoljnog rada je unutrašnja satisfakcija od toga što si uradio nešto korisno i što ćeš ostaviti nekakav trag u vremenu, kaže Diljana. Dok je svakodnevno gledala panoramu sa Gornjeg Stoliva, kaže, nije mogla da vjeruje da se nalazi na ovom „nestvarno“ lijepom mjestu.

Autentično, od drveta i kamena

 -Dali smo kuću pod koncesiju na 25 godina, kako bismo očuvali UNESCO-vu baštinu. Volonteri će dolaziti dva puta godišnje i nastaviti da rade na njoj, sa namjerom da kasnije i borave u njoj. Onako kako su sve zatekli na licu mjesta, tako popravljaju korak po korak- drvene škure, prozore, tavane, ogradu na stepeništu, bistijernu – sve se vraća autentično, od drveta i kamena, kao što je bilo. Nema novih tehnologija, materijala, pogotovo ne betona, PVC-bravarije. Svi su akademski građani, veoma obrazovani, omladina iz cijeloga svijeta. U maju su kamenim pločama pokrili manji pomoćni objekat, onako kako je nekada bio, jedan dio oblica od kostanja sam ja obezbijedio, drugi dio su oni kupili.

Počeli su i sa obnovom kamenog puta od Donjega ka Gornjem Stolivu, sve nose na ruke, na rame, kao u stara vremena, ništa nisu prenijeli kamionom. Prošle godine smo zajednički prenijeli gredu od 700 kilograma, objašnjava Vujović.

Grupa u maju pokrila pomoćni kameni objekat

Važnost opšteg kulturnog dobra

– Popravki je uvijek bilo, kao proces, kada ljudi ovdje stalno žive, izgradnja i popravka su u davnim vremenima  bili jedno sa korišćenjem, a ovdje došlo do tog prekida i mi sada radimo onako kako su ljudi izvorno radili, onako kako je moguće raditi.  Najvažnije je da mi dobro radimo svoj posao, i to na istorijskom objektu – kući koja će kao etno-muzej biti na upotrebu cijele zajednice, a planiramo i obnovu starog, istorijskog puta, koji je takođe rađen za opšte dobro, naglasio je Bert Ludvig.

/Tekst i foto: M.D.P./

/Foto sa terena: Diljana Kostadinova/

Prva Petrovačka lignjada, subota 30. septembar

0
Lignjijada

Nakon početnog odlaganja zbog lošeg vremena, udruženi mještani Petrovca danas organizuju prvu Petrovačku lignjadu.

Idejni tvorac manifestacije je potpredsjednik MZ Petrovac, Dušan Gregović, a punu podršku organizaciji ovog atraktivnog događaja pružili su Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva.

„Dušan Gregović je svoju zamisao izložio Savjetu MZ, gdje su članovi sa velikim zadovoljstvom podržali ovaj predlog i predstavili ga Turističkoj organizaciji i Opštini Budva. Oni su podržali projekat i ukazali na to da ideje ovog tipa doprinose produžetku sezone, jačaju kulturno-rekreativnog sadržaja u Petrovcu i utiču da se tradicija ovog kraja na taj način održi“ kazala je predstavnica MZ Petrovac, Ksenija Baković Šoljaga.

Program prve Petrovačke lignjade počeće u subotu u 16:30 i biće podijeljen u tri segmenta: takmičarski, gastronomski i muzički dio.

„U takmičarskom dijelu imamo oko 30 prijavljenih ekipa, a danas se završavaju prijave. Takmičari će isploviti u 16:30h, a takmičenje će trajati do 19:15 kada će takmičari doći ispred bine i zajedno sa organizatorima mjeriti ulov, a najbolji će pobijediti. Pripremili smo vrijedne nagrade, vaučere za ribomaterijal. Prva nagrada je u iznosu od 300€, druga 150€, a treća nagrada 50€“ dodala je Baković Šoljaga.

Prva Petrovačka lignjada, subota 30. septembar
Petrovac – Petrovac – foto NTO

Takmičenje u lovu na lignje će se održati u akvatorijumu oko ostrva Katič i Sveta nedjelja, dok će posjetioci na obali moći da uživaju u gastronomskoj ponudi i večernjem, muzičkom dijelu programa. Lignje će se pripremati na tri lokacije, ispred tri petrovačka restorana gdje će biti postavljeni štandovi sa vinom i pivom, a posluženje će biti besplatno. Svoje štandove će imati i lokalni proizvođači koji će posjetiocima predstaviti svoje domaće proizvode. Dobru atmosferu u Petrovcu upotpuniće KUD „Stara Budva“, učenici OŠ „Mirko Srzentić“, muzičke škole iz Budve – područno odjeljenje Petrovac, zatim bend „Boka All Stars“ i „Akademia bend“ iz Bara koji će nastupati od 21 sat.

„Sagledali smo sve ono dobro što donosi ova manifestacija, a to je produžetak sezone, veća posjećenost, bolje promovisanje mjesta Petrovac i opštine Budva. Upućujem jedan veliki poziv svim našim sugrađanima i gostima da nam se priključe sjutra da zajedno uživamo u lignjama i vinu, da svojim prisustvom podrže cijelu manifestaciju, da na pravi način provedu posljednju septembarsku noć upravo u Petrovcu, da se lijepo družimo i naravno vidimo i naredne godine istim povodom“, zaključila je predstavnica MZ Petrovac.

Budva – medicinsko osoblje fizički napadnuto od strane lica kojem je ukazivana pomoć

0
Budva – medicinsko osoblje fizički napadnuto od strane lica kojem je ukazivana pomoć
Foto Uprava policije

Policiji u Budvi je 26. septembra u večernjim satima prijavljeno od strane zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći Budva da je medicinsko osoblje fizički napadnuto od strane lica kojem ukazuju pomoć.

Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, na lice mjesta izašli su pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje su zatekli P.R. koji je, kako se navodi u prijavi, prilikom ukazivanja ljekarske pomoći u jednom trenutku uzeo oštri predmet i krenuo fizički da nasrne na medicinsko osoblje, pokušavajući da ih povrijedi i tom prilikom lomi i inventar.

“Policijski službenici su uz upotrebu sredstava prinude uspjeli da savladjuju P.R., te su o svemu obavijestili tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je ovlastio policijske službenike da izvrše uviđaj.

Tom prilikom je utvrđeno da je pomenuto lice oštetilo ulazna vrata u HMP Budva, polomilo više stakala i oštetilo službeno vozilo HMP Budva.

Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama P.R. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, te je po njegovom nalogu P.R. lišen slobode i priveden na dalje postupanje 27. septembra”, saopšteno je iz Uprave policije.

Kotor – obilježavanje Dječije nedjelje od 2. do 6. oktobra

0
Kotor – obilježavanje Dječije nedjelje od 2. do 6. oktobra
DJECIJA NEDJELJA 2023.

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor od ponedjeljka 2. oktobra do petka 6. oktobra organizuje program povodom obilježavanja Dječije nedjelje.

Izložbom likovnih radova autora Andrije Blagojevića, učenika četvrtog razreda Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić” u Dobroti, biće zvanično otvorena Dječija nedjelja u ponedjeljak, 2. oktobra u 12 sati, u staklenoj galeriji Kulturnog centra.

Zainteresovani/e izložbu mogu pogledati do 10. oktobra.

U utorak, 3. oktobra, od 17 sati u prostoru Omladinskog kluba biće održaće turnir u šahu za djecu i mlade do 18 godina. Kulturni centar ovaj događaj realizuje u saradnji sa Šah klubom Kotor.

U srijedu, 4. oktobra, Teatar mladih izvešće lutkarsku predstavu „Crvenkapa“ u pozorišnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 10 sati. U predstavi igraju Branka Femić i Jelena Simić. Predstava je poklon prvacima.

U saradnji sa kotorskim Domom zdravlja planiran je razgovor sa pedijatrom, doktorom Vladimirom Dedovićem u Osnovnoj školi „Veljko Drobnjaković“ u Risnu, u četvrtak, 5. oktobra i dan kasnije u Osnovnoj školi “Nikola Đurković” Radanovići.

U četvrtak, 5. oktobra sa početkom u 19 sati planirana je dodjela nagrada najboljim učenicima na šahovskom turniru, nakon čega će uslijediti promocija knjige „Kad figure ožive”, Dragana Popadića, publiciste i šahovskog FIDE majstora.

U petak, 6. oktobra u Gradskoj biblioteci i čitaonici sa početkom od 17 sati planiran je razgovor o mandolini sa članovima vokalno-instrumentalnog sastava (VIS)  “Škuribanda” iz Kotora.