2. Festival etnološkog filma – RISAN 2023.

0
2. Festival etnološkog filma – RISAN 2023.
Drugi festival etnološkog filma

Drugi Festival etnološkog filma – RISAN 2023. održaće se u Risnu od 1. do 3. septembra 2023. godine u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.

Festival je osnovan sa idejom da publici pružimo mogućnost da se upozna sa raznovrsnošću kultura, tradicija, vjerovanja i načina života raznih naroda, kao i da podstaknemo etnološka istraživanja i ohrabrimo stvaralaštvo iz oblasti etnografskih dokumentarnih filmova.

Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano sedam filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema festivala je patrijarhalnost / patrijarhalizam, a svi zainteresovani će biti u prilici da pogledaju širok spektar etnografskih filmskih tema i autorskih pristupa u istraživanju položaja žena i njihove uloge u društvu u svojim zajednicama. U sedam različitih sredina kroz sedam filmova, ovaj oblik društvene zajednice u kom dominira muški rod usljed različitih ili slično ustaljenih društvenih praksi i običaja, približićemo fenomen patrijarhata široj publici.

Centralni program biće održan 1. i 2. septembra na platou palate Ivelić u Risnu sa početkom u 20 i 30 časova.

Prvog dana Festivala biće prikazana četiri filma i to: PROZOR crnogorskog reditelja Živka Nikolića (1976), MOJA PRIRODA Paule Čenaj iz Albanije (2022), NEDOLIČNE Inese Hačatrjan iz Rusije (2021) i film 228 turskih reditelja Deniz Šengil i Mazhar Jıldız (2018).

U petak, 2. septembra, na programu su: SEKSUALNI ŽIVOT MOJE BAKE slovenačke rediteljke Urške Đukić, film Vladimira Perovića SIN (2000), kao i DO-MUŽ Ganeša Pandaja iz Nepala (2022).

Nedelja, 3. septembar, rezervisana je za prateći program. U prvom dijelu dana u 11 časova u dvorištu Bjeladinovića u Gabeli biće održano predavanje ”Uticaj patrijarhata na brak – ljubavne i manje ljubavne priče žena sa Balkana” dr Vesne Delić etnološkinje i antropološkinje iz Podgorice. U 20 časova istog dana, na Rusovoj ponti na Carinama, biće održana promocija knjige ”Kad je ponta bila mala” autorke Ive Malešević iz Risna. Riječ je o autobiografskoj knjizi koja govori o autorkinom djetinjstvu i periodu odrastanja u risanskom naselju Carine, kao i kasnijim godinama, za koje je ponta bila samo polazište. O knjizi će govoriti Neven Staničić, Vuk Bojanić, Vladimir Perović i autorka.

U dijelu programa pod nazivom ”eho-festivala” 4. i 5. septembra biće upriličena gostovanja sa  projekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ”Grabovac” Risan, plato ispred crkve Sv. Ilije u Zagori u Grblju i u parohijskom domu na Dragalju. Ovim segmentom želimo da filmska ostvarenja ovogodišnjeg izdanja dođu i do najudaljenije publike, ispunjavajući time još jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih dešavanja.

Projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz veliku podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Mjesna zajednica Gornje Krivošije i Mjesna zajednica Savina.

Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog druženja.

Harmonija sfera dvije umjetnice – Ana Bulatović Lili i Dragana Mladenović

0
Harmonija sfera dvije umjetnice – Ana Bulatović Lili i Dragana Mladenović
Pozivnica

Akademske umjetnice Ana Bulatović Lili i Dragana Mladenović, koje žive i rade u Tivtu, predstaviće se duo-izložbom pod nazivom “Harmonija sfera”, koja će biti otvorena u petak, 1. septembra u 20 satina prvom spratu JU Muzej i galerija Tivat. Izložba govori o simbiozi dva nezavisna, a ipak kompatibilna izraza, s obzirom da obije slikarke, inspirisane svojim životnim putevima, nezavisno jedna od druge, stvaraju cikluse koje bez ikakvog opterećenja savršeno pretvaraju u jedinstveni konceptualan čin.

Ana Bulatović Lili, rodom iz Herceg Novog, započela je svoj umjetnički put na Cetinju, pa preko Beograda školovanje završava u Norveškoj.

Dragana Mladenović je akademske studije slikarstva završila u Beorgadu gdje je i rođena, da bi potom otišla u Indoneziju na specijalističke studije.

 Izložbu će otvoriti Marija Saičić, teoretičarka moderne i savremene umjetnosti.

Auto-kolone u više gradova, protive se formiranju nove vlade, blokirali trajektni prelaz na sat vremena

0
Auto-kolone u više gradova, protive se formiranju nove vlade, blokirali trajektni prelaz na sat vremena
Foto Radio Tivat

U Crnoj Gori  su se večeras u više gradova (Podgorica, Nikšić, Budva, Tivat) u 19 sati okupili građani na protestnim auto-litijama, organizovanih zbog plana mandatara Milojka Spajića da u vladu pozove manjinske partije, ali ne i kooaliciju Za budućnost Crne Gore  ZBCG.

Auto-kolona koja je blokirala saobraćaj na trajektnom prelazu u Lepetanima, odblokiraala je saobraćaj oko 20 sati.

Okupljeni su blokirali saobraćaj na skoro sat vremena, što je izazvalo velike gužve i kolone ka trajektu, ali i Kotoru donjim putem. Dva trajekta, Grbalj i 30. avgust više od pola sata su stajali bez mogućnosti da iskrcaju vozila, što je izazvalo burne i ljutite reakcije kod građana koji su u tranzitu.

Među prisutnima bio je i predsjednik Skupštine opštine Tivat, Miljan Marković koji je predsjednik OO Nove srpske demokratije iz Tivta.

Na prilazu trajektnom pristaništu prisutno je bilo nekoliko policajaca koji su snimali protestni skup.

Foto Radio Tivat

Nakon što su se okupljeni mirno razišli, trajekti su konačno uspjeli da iskrcaju vozila, a veliku pomoć u asistenciji zaposlenima JPMD pružili su službenici tivatske policije koji su regulisali saobraćaj.

Auto kolona Budva – foto Mediabiro

Među zahtjevima nezadovoljnih građana jeste i to da predsjednik države, Jakov Milatović, oduzme ulogu mandatara Milojku Spajiću, ukoliko ne ispoštuje glas naroda.

IV Kontrabas susreti u Kotoru od 29. do 31. avgusta

0
IV Kontrabas susreti u Kotoru od 29. do 31. avgusta
Kontrabas plakat

Susret kontrabasista otvoren je u utorak, 29. avgusta  predavanjima u Muzičkoj školi „Vida Matjan“ u Kotoru, a nastavlja se danas, srijeda, 30. avgusta i biće „krunisan“ koncertom u četvrtak, 31. avgusta u 20 sati u dvorani Crkve sv. Duha.

Manifestacija Kontrabas susreti koja se četvrti put održava u Kotoru, u ovom izdanju okupila je izvođače iz Crne Gore i regiona, a predavači su istaknuti umjetnici: Roman Potkolo iz Švajcarske, Ljubinko Lazić iz Srbije i Veljko Belević iz Crne Gore.

Organizatori Susreta su Ministarstvo kulture i medija Crne Gore i Muzička škola „Vida Matjan“ Kotor.

Naknade za nezaposlene u Njemačkoj od sledeće godine 563 eura

0
Naknade za nezaposlene u Njemačkoj od sledeće godine 563 eura
Njemačka aerodrom, Foto: Thomas Banneyer/dpa

Njemačka vlada će od sledeće godine naknade za nezaposlene samce sa sadašnja 502 povećati na 563 evra mjesečno, najavio je u utorak ministar rada Hubertus Hajl (Heil).

To je povećanje od oko 12 odsto za oko pet miliona ljudi, istakao je ministar. Ljudima je potrebna država kao oslonac, “posebno u vremenima krize i previranja”, rekao je Hajl.

Nezaposleni koji žive sa partnerima ubuduće će mesečno dobijati 506 eura, umesto 451 euro, kao sada.

Vlada je još u januaru pokrenula veliku reformu socijalne zaštite, koja zamenjuje program beneficija Harc IV (Hartz) za dugotrajno nezaposlene. Taj program je bio na snazi od 2005.

Novi sistem nazvan Birgergeld (Bürgergeld – novac građana) znači da socijalna davanja mogu brže da se usklađuju sa inflacijom nego ranije. Takođe, predviđa bolje stručno osposobljavanje nezaposlenih.

Naknade za ljude sa djecom će isto biti veće. Za mlade osobe od 15 do ispod 18 godina, dodatak će od sledeće godine biti 471 eura mjesečno, umesto sadašnjih 420 eura.

Za decu od sedam do 14 godina planirano je povećanje sa 348 na 390 eura, a za decu do šest godina sa 318 na 357 eura.

Tivat domaćin Petoboja nacija u boćanju

0
Petoboj nacija u boćanju

Tivat će od 31. avgusta do 3. septembra biti domaćin Petoboja nacija u boćanju, u kojem će se za trofej nadmetati reprezentacije Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, saopšteno je iz Boćarskog saveza.

Navodi se da će na tom takmičenju nastupiti osvajači najsjajnijih odličja na svjetskim i evropskim prvenstvima.

Crnogorska reprezentacija nastupiće u sastavu Gracija Stjepčević, Tomislav Ranković, Rade Zec, Miroslav Petković, Mateo Počanić, Ilija Belan, Stefan Anđušić i Igor Petković.

Predsjednik Boćarskog saveza, Miroslav Petković, zahvalio se Ministarstvu sporta i mladih i Opštini Tivat, kao i svim sponzorima, na podršci u organizaciji takmičenja.

On je naglasio da je Petoboj nacija prvo u nizu reprezentativnih takmičenja koje crnogorske boćare očekuju do kraja godine.

Prema njegovim riječima, pripreme su odrađene u Tivtu sa omladinskom reprezentacijom, koju očekuje nastup na Svjetskom prvenstvu u Oranu od 18. do 25. septembra.

“Očekujemo dobre vijesti iz Alžira, nove uspjehe i medalje. Seniorska reprezentacija nastupiće u Bosni i Hercegovini na Evropskom prvenstvu od 3. do 8. oktobra. Optimisti smo i na tom takmičenju, očekujemo medalje”, rekao je Petković.

Predsjednik Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama stradalih u zločinu deportacije 1992. godine

0
Predsjednik Milatović se u ime Crne Gore izvinio porodicama stradalih u zločinu deportacije 1992. godine
Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je predstavnike nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alena Bajrovića, sina Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine 1992. godine, čije tijelo nikada nije pronađeno.

„Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Milatović u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.

Takođe, predsjednik Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.

Predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa Predsjednikom države što smatraju jako važnim. Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja.

Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor.

Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc- Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.

Sutra u Tivtu potpisivanje peticije za spas Instituta

0
Sutra u Tivtu potpisivanje peticije za spas Instituta
Tivat / foto Boka News

Potpisivanje peticije za spas Instituta “Simo Milošević”, u okviru kampanje koju je pokrenula Unija slobodnih sindikata (USSCG), biće organizovano u četvrtak 31.avgusta u Tivtu.

Štand za potpisivanje biće postavljen na Gradskom šetalištu Pine, u periodu od 19 do 21 sat.

Institut – peticija

Unija je pozvala svoje članstvo i građane da posjete njihov štand za potpisivanje peticije.

“Pozivamo vas da svojim potpisom podržite našu kampanju u cilju očuvanja ovog dragulja crnogorskog zdravstvenog turizma”, navodi se u saopštenju.

Potpisivanju peticije prisustvovaće predstavnici Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Opštine Herceg Novi i Sindikalne organizacije Instituta “Simo Milošević” Igalo.

Promocija knjige “Andrić i đavo”

0
Promocija knjige “Andrić i đavo”
Andrić i đavo

Andrić i njegovo djelo nepresušna su inspiracija umjetnicima u regionu, a naročito onima koji život provode pokraj onih mjesta na kojima je Nobelovac živio, radio i stvarao. Takav podsticaj imaju i građani Herceg Novog, koji autoru u čast pišu, slikaju, organizuju pjesničke večeri, izložbe i naučne skupove.

Knjiga „Andrić i đavo“ Nikole Malovića svoju prvu promociju imaće 5. septembra u 20 sati, u Kući nobelovca Iva Andrića gdje se odvija književna radnja, a uz autora će govoriti i prof. Svetlana Gradinac.

„Andrić i đavo“ je foto-novela u dramskom obliku smještena u jedini dom koji je autor sebi za života sagradio, a akteri drame su okupljeni povodom 50. godina od dodjele Nobelove nagrade. Trinaest zanimljivih, međusobno različitih književnih likova pokušavaju odgonetnuti najveću tajnu Andrićevog života i djela skrivenu u metaforici dva naizgled slična pojma, „igra sa smrću“ i „igra za život“.

Pitanje univerzalnih borbi ljudskog postojanja savršeno se naslanja na aktuelnost Andrićevog djela i njegove svrevremenosti koja živi svoj život združujući razlike i ne poznajući granice. Recezentkinja knjige, prof. Svetlana Gradinac kaže da je: „U književnosti Andrić bio i musliman, i Hrvat katolik, i Jevrejin, i Srbin pravoslavac. Tako je postao nadnacionalan, što može biti samo vrlina kojom je Andrić svojim osobenim kontemplativno-poetskim realizmom bojio svoje vreme i svoje junake. A Nikola Malović je tu osobinu prepoznao i istakao kao vrhunsku vrednost.“

Nikola Malović diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, autor je tridesetak knjiga i dobitnik književnih nagrada „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, „Majstorsko pismo“ (za životno djelo), „Lazar Komarčić“ i Oktobarske nagrade grada Herceg Novog za roman „Lutajući Bokelj“.

Od 2008. god. urednik je izdavačke djelatnosti hercegnovske Knjižare So i urednik manifestacije „Dani knjižare So“.

Pisao je za „Politiku“ i „Nedeljnik“, a kolumnista je „Pečata“. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. Jedan je od osnivača grupe P-70.

Svetlana Gradinac diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na odsjeku za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik.. Bila je urednica kulturno-obrazovnih programa za djecu i omladinu i programa „Radosti Evrope“ u Dječjem kulturnom centru. Radila je u kulturi i prosvjeti.

Osnivač je republičkog takmičenja u besjedništvu, a na Pravnom fakultetu Univerziteta „Union“ u Beogradu, predavala je pravnu retoriku. Jedan je od osnivača je Udruženja „Adligat“ i u okviru njega Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti. Član je „Nušić“ fondacije. Dobitnica je plakete „Najboljima za rad sa najmlađima“ i prvi je nosilac Ben Akibinog besjedničkog vijenca koji se dodjeljuje najboljim profesorima retorike.
Piše recenzije za knjige i eseje koji su objavljeni u mnogim časopisima. Učestvuje na književnim večerima te vodi radionice iz besjedniđtva i kulture govora.

Kotor: Gorio lokal u starom gradu, pričinjena veća materijalna šteta

0
Foto Vatrogasna jedinica Kotor

U kotorskom restoranu San Giovanni koji se nalazi u starom gradu, danas je izbio požar prilikom čega je nastala veća materijalna šteta.

Kako je saopšteno iz vatrogasne jedinice Kotor, u 09:43 sati dojavljen je požar.

Kotor: Gorio lokal u starom gradu, pričinjena veća materijalna šteta
Foto Vatrogasna jedinica Kotor

-Na intervenciju je izašlo troje vozila sa deset vatrogasaca.

Dolaskom na lice mjesta zatečen je požar na drugom spratu te se pristupilo gašenju požara unutrašnjom navalom sa jednim mlazom. Šteta na objektu je velika.

Foto Vatrogasna jedinica Kotor

Nije bilo povrijeđenih, na licu mjesta pored vatrogasaca bili su i pripadnici uprave policije, komunalne policije kao i ekipa CEDIS-a- saopštili su.