Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je predstavnike nevladinih organizacija koje se bave pitanjima ratnih zločina u Crnoj Gori i Alena Bajrovića, sina Osmana Bajrovića stradalog u zločinu deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine 1992. godine, čije tijelo nikada nije pronađeno.
„Alene, u ime Crne Gore želim da se izvinim tebi i tvojoj porodici za zločin u kome je stradao tvoj otac ali i brojne druge nevine žrtve. Mi kao društvo se moramo suočavati sa istinom, posebno onda kada je ona mračna i nadam se da se više nikada ništa slično neće dogoditi“, kazao je predsjednik Milatović u razgovoru sa Bajrovićem koji mu je ispričao svoju životnu priču i borbu porodice da dođe do istine o njegovom ocu.
Takođe, predsjednik Milatović je naglasio jasan otklon od ratnih politika tadašnje vlasti čije posljedice, kazao je, i danas opterećuju crnogorsko društvo.
Predstavnici civilnog sektora istakli su da, nakon više od tri decenije, prvi put imaju priliku da na temu zločina deportacije razgovaraju sa Predsjednikom države što smatraju jako važnim. Poručili su da zločin koji se desio nije samo trauma za porodice stradalih već i društvo u cjelini, i da stoga mora biti rasvijetljen do kraja, kroz neselektivan pristup sudstva i jačanje kulture sjećanja.
Podsjetili su da i pored inicijativa brojnim institucijama za izgradnju spomenika žrtvama u dvorištu Centra bezbjednosti Herceg Novi i ustanovljavanja Dana sjećanja na zločin deportacije, još nisu dobili odgovor.
Sastanku sa predsjednikom Milatovićem prisustvovale su predstavnice Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc- Prelević, Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević i Tamara Milaš, kao i Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović.
Potpisivanje peticije za spas Instituta “Simo Milošević”, u okviru kampanje koju je pokrenula Unija slobodnih sindikata (USSCG), biće organizovano u četvrtak 31.avgusta u Tivtu.
Štand za potpisivanje biće postavljen na Gradskom šetalištu Pine, u periodu od 19 do 21 sat.
Institut – peticija
Unija je pozvala svoje članstvo i građane da posjete njihov štand za potpisivanje peticije.
“Pozivamo vas da svojim potpisom podržite našu kampanju u cilju očuvanja ovog dragulja crnogorskog zdravstvenog turizma”, navodi se u saopštenju.
Potpisivanju peticije prisustvovaće predstavnici Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Opštine Herceg Novi i Sindikalne organizacije Instituta “Simo Milošević” Igalo.
Andrić i njegovo djelo nepresušna su inspiracija umjetnicima u regionu, a naročito onima koji život provode pokraj onih mjesta na kojima je Nobelovac živio, radio i stvarao. Takav podsticaj imaju i građani Herceg Novog, koji autoru u čast pišu, slikaju, organizuju pjesničke večeri, izložbe i naučne skupove.
Knjiga „Andrić i đavo“ Nikole Malovića svoju prvu promociju imaće 5. septembra u 20 sati, u Kući nobelovca Iva Andrića gdje se odvija književna radnja, a uz autora će govoriti i prof. Svetlana Gradinac.
„Andrić i đavo“ je foto-novela u dramskom obliku smještena u jedini dom koji je autor sebi za života sagradio, a akteri drame su okupljeni povodom 50. godina od dodjele Nobelove nagrade. Trinaest zanimljivih, međusobno različitih književnih likova pokušavaju odgonetnuti najveću tajnu Andrićevog života i djela skrivenu u metaforici dva naizgled slična pojma, „igra sa smrću“ i „igra za život“.
Pitanje univerzalnih borbi ljudskog postojanja savršeno se naslanja na aktuelnost Andrićevog djela i njegove svrevremenosti koja živi svoj život združujući razlike i ne poznajući granice. Recezentkinja knjige, prof. Svetlana Gradinac kaže da je: „U književnosti Andrić bio i musliman, i Hrvat katolik, i Jevrejin, i Srbin pravoslavac. Tako je postao nadnacionalan, što može biti samo vrlina kojom je Andrić svojim osobenim kontemplativno-poetskim realizmom bojio svoje vreme i svoje junake. A Nikola Malović je tu osobinu prepoznao i istakao kao vrhunsku vrednost.“
Nikola Malović diplomirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, autor je tridesetak knjiga i dobitnik književnih nagrada „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, „Majstorsko pismo“ (za životno djelo), „Lazar Komarčić“ i Oktobarske nagrade grada Herceg Novog za roman „Lutajući Bokelj“.
Od 2008. god. urednik je izdavačke djelatnosti hercegnovske Knjižare So i urednik manifestacije „Dani knjižare So“.
Pisao je za „Politiku“ i „Nedeljnik“, a kolumnista je „Pečata“. Član je Srpskog književnog društva i Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“. Jedan je od osnivača grupe P-70.
Svetlana Gradinac diplomirala je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na odsjeku za jugoslovensku književnost i srpskohrvatski jezik.. Bila je urednica kulturno-obrazovnih programa za djecu i omladinu i programa „Radosti Evrope“ u Dječjem kulturnom centru. Radila je u kulturi i prosvjeti.
Osnivač je republičkog takmičenja u besjedništvu, a na Pravnom fakultetu Univerziteta „Union“ u Beogradu, predavala je pravnu retoriku. Jedan je od osnivača je Udruženja „Adligat“ i u okviru njega Muzeja knjige i putovanja i Muzeja srpske književnosti. Član je „Nušić“ fondacije. Dobitnica je plakete „Najboljima za rad sa najmlađima“ i prvi je nosilac Ben Akibinog besjedničkog vijenca koji se dodjeljuje najboljim profesorima retorike.
Piše recenzije za knjige i eseje koji su objavljeni u mnogim časopisima. Učestvuje na književnim večerima te vodi radionice iz besjedniđtva i kulture govora.
U kotorskom restoranu San Giovanni koji se nalazi u starom gradu, danas je izbio požar prilikom čega je nastala veća materijalna šteta.
Kako je saopšteno iz vatrogasne jedinice Kotor, u 09:43 sati dojavljen je požar.
Foto Vatrogasna jedinica Kotor
-Na intervenciju je izašlo troje vozila sa deset vatrogasaca.
Dolaskom na lice mjesta zatečen je požar na drugom spratu te se pristupilo gašenju požara unutrašnjom navalom sa jednim mlazom. Šteta na objektu je velika.
Foto Vatrogasna jedinica Kotor
Nije bilo povrijeđenih, na licu mjesta pored vatrogasaca bili su i pripadnici uprave policije, komunalne policije kao i ekipa CEDIS-a- saopštili su.
Opština Tivat je raspisala tender za rekonstrukciju i obnovu dječjih terena i igrališta vrijedan 120.000€ (uključujući PDV). U planu je obnavljanje igrališta na sedam lokacija u Tivtu: u Radovićima, Gošićima i Đuraševićima, na Brdima, u centru Tivta kod lamela, u malom gradskom parku i kod hotela “Montenegrino”.
Nova gumena podna obloga biće postavljena na terenu na Brdima, na dječjem igralištu u Radovićima i na sportskom terenu u Gošićima. U potpunosti će biti obnovljeno igralište iza objekta pošte, kod lamela u centru Tivta, igralište u Đuraševićima i kod hotela “Monetengrino”. Na bivšem košarkaškom terenu u Malom gradskom parku biće postavljeni novi sadržaji. Tenderskom dokumentacijom je predviđena nabavka ljuljaški, vrteški, tobogana, klackalica ali i opreme za vježbalište na otvorenom.
“Poseban je fokus na igralištima u Đuraševićima i Gošićima, imajući u vidu da se ona nalaze uz objekte u kojima će se privremeno odvijati nastava OŠ “Branko Brinić”, za vrijeme izgradnje novog objekta škole u Radovićima” – istakla je menadžerka Opštine Tivat Patricia Pobrić. “Tivat je jedna od malobrojnih opština u Crnoj Gori sa pozitvinim prirodnim priraštajem i zato posebnu pažnju moramo usmjeriti na sadržaje za djecu”, navela je Pobrić i istakla kako se radi na planovima za izgradnju novih igrališta i dalju obnovu sportske infrastrukture u 2024. godini.
“Na godišnjem nivou ulažemo značajna sredstva u zamjenu elemenata na dječjim igralištima ali i u zamjenu drugog mobilijara poput klupa i žardinjera, koji su prečesto na meti vandala”, navela je Pobrić i dodala kako je u stalnom kontaktu sa građanima.
U četvrtak, 31. avgusta 2023., u sjeverozapadnoj kuli tvrđave Kaštio u Stonu, s početkom u 20 sati, otvorit će se izložba “Priča o soli i solarstvu” u okviru programa ovogodišnjeg Festivala soli Ston. Ovaj projekt rezultat je partnerske suradnje Etnografskog muzeja Split, Doma Marina Držića, Narodne knjižnice Ston, Društva prijatelja dubrovačke starine i Solane Ston, najavljuje Dubrovački dnevnik.
Kustosica izložbe koja će predstaviti tri aktivne hrvatske solane: stonsku, ninsku te onu najveću na otoku Pagu je Maja Alujević, viša kustosica Etnografskog muzeja Split. Iz njenog teksta u katalogu izložbe izdvajamo: “Ako je poput zlata i sol kroz stoljeća mjerilo bogatstva, onda je Hrvatska u kojoj stotinama godina postoje čak tri solane – stonska, ninska i paška – mala, ali doista bogata zemlja. Ipak, kao jedna od najstarijih u Europi, među njima posebno mjesto zauzima stonska solana, čija povijest započinje u rimskom dobu, a od srednjega vijeka Dubrovačkoj Republici solarstvo postaje ključnom gospodarskom granom upravo zahvaljujući stonskoj solani.”
Pitagorina misao kako je sol rođena od najčišćih roditelja – mora i sunca, potvrđuje se i danas u pogonima najstarije aktivne europske solane u Stonu koja je zadržala tradicionalni način proizvodnje čiji rezultat je sol iznimne kakvoće, dok je sama solana zadivljujući spomenik kulture. Iako danas njena vrijednost više nije jednaka zlatu već je doživljavamo kao jeftini svakodnevni proizvod, sol je i dalje “bijelo zlato” – dragocjena stvar bez koje je nemoguće zamisliti život, stoji u priopćenju Doma Marina Držića.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) novom promotivnom kampanjom “Experience Croatia… your memories are on us!“ poziva turiste u Hrvatsku u posezoni, s ciljem zadržavanja pozitivnih turističkih trendova do kraja ove godine, izvijestili su u utorak iz HTZ-a.
Tu kampanju će provoditi od kraja kolovoza do kraja listopada na tržištima Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Francuske i Švedske, s naglaskom na nautiku, prirodne ljepote, eno-gastronomiju te ponudu aktivnog i kulturnog turizma.
Uz novu kampanju, direktor HTZ-a Kristjan Staničić osvrnuo se i na dosadašnje turističke (fizičke) rezultate ove godine, do pred kraj kolovoza, kada je Hrvatsku posjetilo 8 posto više turista koji su ostvarili 2 posto više noćenja nego prošle 2022. u istom razdoblju.
“I u ostatku godine želimo zadržati pozitivne rezultate i s tim ciljem i pokrećemo novu posezonsku kampanju, tim više što su putovanja u pred i posezoni sve traženija zbog ugodnijih temperatura i manjih gužvi u destinacijama, ali i pristupačnijih i povoljnijih cijena turističkih proizvoda i usluga. To se uklapa i u strateške planove održivog razvoja hrvatskog turizma da u budućnosti imamo cjelogodišnje poslovanje u turizmu”, poručio je Staničić.
Iznosi pritom i podatak da je održivost u putovanjima važna za više od 80 posto svjetskih putnika.
Osim te kampanje, HTZ je, kako ističu, i na društvenim mrežama pokrenula promociju pod nazivom “The Great Croatian Road Trip“, čiji je cilj pozicioniranje Hrvatske kao održive i prometno lako dostupne destinacije, ali i pune skrivenih dragulja, očuvane prirode i bogatstva različitosti uz lokalne prometnice.
Te aktivnosti provode na 14 europskih tržišta s i prijedlozima putovanja, kako bi auto gosti najbolje mogli upoznati krajolik, kulturne znamenitosti i prirodno bogatstvo Hrvatske.
“Želja nam je promovirati putovanja i izvan glavnih ljetnih mjeseci, isticati pristupačnost i kvalitetu ponude, a dodatno se putnike potiče i na sporije, kvalitetnije i detaljnije upoznavanje s ponudom hrvatskih destinacija”, dodaju iz HTZ-a.
Promociji zemlje će, kako očekuju, pridonijeti i trenutni boravak u Hrvatskoj poznate američke voditeljice i novinarke Michaele Guzy u organizaciji HTZ-a, njezinog predstavništva u New Yorku i sustava turističkih zajednica u zemlji, a koja snima svoje popularne emisije “Oh, the people you meet with Michaela Guzy”.
U Hrvatskoj će Michaela tako otkrivati lokalnu gastronomiju i proizvođače vina i maslinovog ulja, istraživati povijesnu i kulturnu baštinu te boraviti u smještajnim kapacitetima koji posluju po načelima održivosti.
Zagorski pijesak – seoska ribarska posta nekad, danas omiljena divlja plaža u podnožju sela Zagora u Donjem Grblju, veoma je posjećena tokom ljeta, posebno u avgustu, ali ti posjetioci nisu uvijek i dobronamjerni. Ovih dana zaposjednuta je kamperima „na divlje“, zatim, uživaocima roštiljanja koji u vrijeme zabrane pale vatru tik uz obalu, iako su na stijeni bile table sa upozorenjem da se to ne radi (neko ih je uklonio). Tu je i ribarski čamac izvučen na plažu (prema potrebi se i on koristi), a ne fali ni jahti vezanih takođe „na divlje“. Oni koji su ovdje došli da se osame i nađu mir, kupaju se i uživaju u čistoj vodi o kojoj svjedoče ježevi pripijeni uz podvodne stijene, često budu uznemireni dimom sa roštilja, ali i bučnom muzikom koju razuzdani kupači puštaju sa svojih plovila ukotvljenih tik uz obalu. Nema nikakve kontrole, rampe, bilo čega što ukazuje na to da institucije države brinu i o ovom biseru prirode.
U dnu uvale je razrovana zemlja (opet na divlje), a i put do uvale je sav razrovan od točkova terenskih vozila. Mještani su nedavno snimili „opsadu“ plaže džipovima stranih državljana. Neki od posjetilaca za sobom ostavljaju smeće, a drugi ga sakupljaju za njima, iako je svima milo kada se ispruže na toplim oblucima čiste plaže.
Reklo bi se: „Sve je u skladu sa divljom ljepotom“, ali nije tako – tu ljepotu treba čuvati, njegovati i poštovati. Mještani uviđaju sve ove neregularne aktivnosti i reaguju pozivom ka državnim servisima, često bez odgovarajuće reakcije.
– Ovo mjesto je zadnje dvije godine „napadnuto“ sa svih strana. Morsko dobro je htjelo ovo da izda, mi smo to spriječili peticijom, mještani kompletnog sela (MZ Savina) su se pobunili protiv toga, jer hoće da ovo ostane divlja plaža. Onda je neko preko noći spuštao bager i rovario tuda, to se vidi, devastirao je prostor. Sve je to „komunica“- opštinska, državna zemlja. Opština je za vrijeme prošle vlasti i sada, ova vlast, to prebacila na Državu, jer kad se uredi List nepoktretnosti, to pređe na Državu. Država ćuti, ali mi sigurno nećemo ostati na tome. Mi mještani branićemo ovo mjesto svim raspoloživim sredstvima, kaže nam Stevan Midorović, predsjednik Mjesne zajednice pet sela Savina.
Džipovi na obali 17.avgust FOTO MZ Savina
U austrijskim i svim pomorskim mapama ova uvala je upisana kao Uvala Nerin, od nje udesno je Kostovića ponta, dok su sa druge strane Zagorani gorjeli klačine (kreč), što joj daje i istorijski i etnološki značaj.
-Uvijek je ovo bila divlja plaža, nikad nije bilo zakupca i tako želimo da ostane, ali nije zaštićena kao prirodna baština, mada je „Zagorska komunica“, uključujući i selo, svojevrsni park prirode. Evidentna je urbanizacija i trebalo bi tačno odrediti uslove granice gradnje. Makadamski put je asfaltiran do iznad plaže, do kuća koje su u sklopu DUP-a, nastojimo da se dalje ne asfaltira, jer bi time otvorili put devastatorima.
Brojni nezvani motorizovani „gosti“ su ga izrovali – prije mjesec dana četiri džipa spustila su se do same plaže s točkovima u moru, što je do sada bilo neviđeno. To nije u skladu sa evropskom kulturom, s obzirom da su, sudeći po registracijama, došli iz Poljske. Na plaži je više od sedmicu parkiran porodični kamper iz Francuske, objasnili smo im da tu borave neregularno i da ćemo ih prijaviti. Nisu reagovali, kao ni Komunalna inspekcija. Kad bi inspektori došli ovđe kad budemo zvali, da im „rebnu“ hiljadu -dvije eura, ne bi bilo ove priče, kaže Midorović.
Takođe, upozorava da se u uvali na divlje vezuju jahte, čiji putnici ovdje prenoće, sakriju se od nevremena, možda ispuste i otpadne vode – i odu. „Što da plaćaju skupi vez u lukama, kad im je ovdje besplatno“. Svaki brod ima svoje oznake, lako ga je evidentirati, slikati, pa neka državni organi rade svoj posao.
Zagorski pijesak – Omiljena plaža za ljubitelje divlje ljepote
-Drago nam je da dođu, ali zna se kako, isto kao i mi mještani, ne ostavljamo smeće, a poštujemo državu u kojoj živimo. Molimo građane koji primjete ovakve neregularnosti , neka ih slikaju i prijave Komunalnoj inspekciji, ili Lučkoj kapetaniji u Kotoru, poručuje Midorović.
Donji Grbalj – selo Zagora
Selo Zagora ima oko dva miliona kvadrata opštinske zemlje, odnosno državne. Mještani su reagovali kada su otkrili da se pojavio uzurpator koji se vodi na list nepokretnosti na ime Vojislav Pićan, gdje je sagrađen objekat – to je javni dokument koji se može provjeriti u Opštini Kotor. Prijavili su uzurpaciju Opštini Kotor, obratili su se i nevladinoj organizaciji koja se bori protiv korupcije i organizovanog kriminala, MANS – Mreži za afirmaciju nevladinog sektora, ali još nisu dobili odgovore.
Prema podacima lokalne turističke organizacije u Herceg Novom trenutno boravi oko 28.500 registrovanih gostiju, što je 13% više nego prethodne godine u istom periodu. Uprkos tome što ukazuju da je špic sezone ove godine počeo nešto kasnije, u Turističkoj organizaciji opštine Herceg Novi su zadovoljni dosadašnjim rezultatima.
“Zaista imamo uspješnu glavnu turističku sezonu gdje tradicionalno prednjače gosti iz Srbije, Republike Srpske, Rusije, ali imamo sve veći broj dolazaka iz zapadne Evrope, kako u glavnoj sezoni, tako i u predsezoni i postsezoni. Imali smo konstantan porast gostiju sa zapadnoevropskog tržišta od marta mjeseca zaključno sa junom. To je uslovljeno i ponudom kada je riječ o smještajnim kapacitetima i hotelima od četiri, i više zvjezdica u Herceg Novom, ali naravno i ostalim sadržajima koje ovaj grad može da ponudi,” kazala je direktorica TO Herceg Novi, Milja Vitorović.
Aktuelnom glavnom turističkom sezonom zadovljini su i u Opštini Herceg Novi i njenom Sekretarijatu za turizam, ekonomski razvoj i investicije, ali ipak ukazuju na značajne probleme koji muče ovaj primorski grad i savjetuju da se sa više konteksta pristupa brojkama koje govore o uspješnosti turističke sezone na državnom nivou.
“Prihodi od turizma za prvih šest mjeseci ove godine su 453 miliona eura, što je 78% više nego u istom periodu 2019. godine. Nemamo sve podatke za jul i avgust, pa je rano ulaziti u analize, čeka nas još septembar i četvrti kvartal. Prema dostupnim podacima, ljetnja turistička sezona je bolja nego 2022. godine. Međutim, u zvaničnoj statistici Monstata Rusi i Ukrajinci koji žive ovdje se tretiraju kao turisti. Oni čine 10% populacije i imaju ogroman učinak na ekonomske pokazatelje pa sve treba uzeti sa dozom rezerve…
Gastronomska ponuda u Herceg Novom je znatno bolja nego ranijih godina, ali i dalje nije na poželjnom nivou. Zadovoljan sam sa turističkom sezonom, ali znam da Heceg Novi može znatno bolje. Nas dave problemi HTP Boke, Instituta Igalo i Bolnice Meljine. O saobraćajnim gužvama na državnoj cesti i graničnim prelazima više nema smisla da pričamo,” ispričao je sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije u Opštini Herceg Novi, Nenad Vitomirović.
Zbog takvih izazova, prioritet Sekretarijata je da omogući nesmetano funkcionisanje privrede, efektivnost i efikasnost u rješavanju zahtjeva privrednika. Vitomirović podsjeća da su pokrenuli Plan razvoja turizma, kako bi planski nastavili sa razvojem turizma shodno globalnim promjenama, kako aktuelnim, tako i onim iz 2020. godine koje su iz korijena promijenile način na koji se gledalo na turizam. Jedan od mnogih projekata kojim Opština Herceg Novi prati globalne trendove i ispunjava potrebe velike baze turista jeste izgradnja panoramske žičare na Žvinjama, koja bi, prema najava, trebala postati dio atraktivne ponude za turističku sezonu 2025. godine.
Skalini HN
“Žičara je projekat koji je osmišljen u cilju razvoja područja od Igala do Njivica zajedno sa selom Žvinje. Projekat produženja šetališta do Njivica i valorizacija dijela priobalnog područja opštine je takođe dio tog plana. Žičara ne treba samo da donese novu ponudu turistima u Herceg Novom već i da zaustavi dio izletnika koji kroz naš grad prolaze, a kojih ima oko pola miliona u periodu april-oktobar. Cilj nam je da naš grad postane jednodnevna izletnička destinacija za turiste iz Dubrovnika, BiH i Crne Gore, a ne samo usputna stanica. Žičara treba da bude i mjesto za posjetu izletnika sa kruzera iz Zelenike,” obasnio je sekretar.
Dodaje da najveći potencijal za razvoj turizma vide u spoljašnjem dijelu poluostrva Luštica, gdje su započeta dva projekta – vodovodna mreža i adekvatna saobraćajnica. Na atraktinvom prostoru granice tivatske opštine, od rta Kočište do rta Veslo su planirana turistička naselja, ukupno njih pet. Dva na rtu Kočište, dva u u Dobroj luci i jedno na rtu Veslo. Nakon izmjene Prostorno urbanističkog plana (PUP-a,) Sekretarijat će intezivirati promociju investicionog potencijala cijele opštine,
Ovakvi projekti će doprinijeti već pozitivnim trendovima rasta posjećenosti i proširiti strukturu gostiju, te uticati da Herceg Novi preraste u cjelogodišnju atraktivnu turističku destinaciju. O veliko intersovanju turista za Herceg Novi i van turističke sezone svjedoče i hotelijeri koji bilježe sjajne rezultate od samog početka godine, a imaju i dobre najave za jesenje mjesece.
“Visoka sezona, mogu slobodno da kažem, nam traje već od proljeća, popunjenost u našim hotelima je izuzetna i tako će se nastaviti do sredine decembra. U julu i avgustu smo bilježili popunjenost od 93% do 98%. Nemamo neko dominantno tržište, tu su naši partneri sa Zapada, prije svega mislim na Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku koji čine nekih 30%, oko 30% čine i baltička tržišta što je za naše hotele relativno novo od ove sezone, a ostatak gostiju je iz regiona, Srbije, Bosne i Hrvatske. Imamo već stopiranu prodaju i za septembar, oktobar i novembar mjesec,” istakao je menadžer hotela kompanije Carine, Vladimir Popović.
Kako bi se sezonalnost prevazišla i poboljšala posjećenost turista van atraktivnog plažnog turizma, institucije u opštini Herceg Novi trude se da pokažu sav potencijal “grada od skalina”, te organizuju mnoštvo kulturno-zabavnih manifestacija tokom cijele godine. Prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti, veliki broj festivala, sportski događaji i olimpijci koje možete sresti u opuštenim šetnjama Škverom samo su dio onoga što Herceg Novi čini posebnim i interesantnim kako za njegove stanovnike, tako i za mnogobrojne turiste.
“Što se tiče same ljetnje sezone, puno je dešavanja tokom jula i avgusta mjeseca, mislim da za svakog ima po nešto. Ove godine smo organizovali porodični, dominantno dječiji festival Family Fun Fest. Na tome ćemo raditi i dalje imajući u vidu da su naši gosti od 43% do 48% porodice sa djecom. Bogata nam je i postsezona, biće nekoliko festivala i tokom septembra i oktobra mjeseca. Kada je riječ o zimskoj sezoni tu je nezaobilazni Praznik mimoze, a najavljujemo i dobar novogodišnji program, te se nadamo da će nam doći gosti iz regiona. Mislim da je Herceg Novi zaista konkurentan na crnogorskom turističkom tržištu kao grad koji turistima može biti interesantan tokom čitave godine,” podvukla je direktorica TO Herceg Novi, Milja Vitorović.
Više od 20 projektila i bespilotnih letjelica “uništile su snage protuzračne obrane” tijekom noći, napisala je Kijevska gradska vojna uprava na Telegramu, opisujući zračni napad kao “najsnažniji” koji je pogodio grad od proljeća.
Novinar AFP-a čuo je najmanje tri jake eksplozije u središtu Kijeva oko 5 sati ujutro.
– Najmanje dvoje ljudi je ubijeno, a dvoje ranjeno u napadu na Kijev u srijedu ujutro, napisao je gradonačelnik Vitalij Kličko na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, dok su krhotine ciljeva koje je uništila protuzračna obrana padale na nekoliko zgrada u glavnom gradu Ukrajine.
– Tijela dvoje ljudi pronađena su u nestambenoj zgradi, a jedna je osoba ranjena krhotinama stakla, rekao je Kličko, dodajući da su krhotine pale na četiri mjesta u glavnom gradu.
– Kijev nije doživio tako snažan napad od proljeća. Neprijatelj je pokrenuo masivan, kombinirani napad koristeći bespilotne letjelice i projektile, rekao je Serhiy Popko, šef gradske vojne uprave na Telegramu.
Rekao je da je u početku nekoliko skupina dronova iz različitih smjerova išlo prema Kijevu. Rusija je potom lansirala projektile iz strateških zrakoplova Tu-95.
– Sveukupno, snage protuzračne obrane uništile su više od 20 neprijateljskih ciljeva, rekao je Popko.
Vlasti u Kijevu priopćile su da je nekoliko zgrada oštećeno krhotinama, dok su dužnosnici u regiji Kijev izvijestili da je nekoliko kuća oštećeno dijelovima projektila.
