Novi konvoj humanitarne pomoći upućen je u Gazu. Nakon jučerašnjih 20 kamiona s humanitarnom pomoći, očekuje se da bi preko prijelaza Rafah iz Egipta trebalo biti pušteno još njih 17. Izrael nastavlja svakodnevno raketirati pojas Gaze, a najavljeni su i žešći napadi na Hamasova uporišta. Zbog eskalacije neprijateljstava s militantima Hezbolaha,
Izrael planira evakuirati još 14 zajednica u sjevernom dijelu zemlje. Izraelska vojska optužila je Hezbolah da nastoji zaoštriti sukob na tom području te tako u rat uvući i Libanon.
Izrael proširio evakuaciju uslijed eskalacije sukoba s Hezbolahom
Izrael je proširio planirane evakuacije na sjevernoj bojišnici s Libanonom u nedjelju kako su se sukobi s libanonskom islamističkom skupinom Hezbolah intenzivirali otkad je prije više od dva tjedna izbio rat u Gazi.
Nakon prošlotjedne odluke o preseljenju stanovnika iz 28 pograničnih sela i obližnjeg grada Kiriat Shmona, ministarstvo obrane reklo je da na popis dodaje 14 zajednica.
Hezbolah i Izrael sve učestalije razmjenjuju vatru na granici otkad je palestinska grupa Hamas izvela smrtonosni i šokantni napad na Izrael 7. listopada, dok je Izrael odgovorio s intenzivnim zračnim napadima na Gazu.
Hezbolah je u nedjelju objavio smrti šest boraca, sada ukupno 26 od 7. listopada, u najgoroj eskalaciji nasilja duž granice otkad su Izrael i Hezbolah ratovali 2006. godine.
Barem pet izraelskih vojnika i jedan civil ubijeni su na izraelskoj strani granice, prema izvješću izraelske vojske.
Vođa Hezbolaha, Hasan Nasralah, tek se treba javno obratiti vezano uz eskalaciju, no u nedjelju je rečeno da pomno prati razvoj događaja i usmjerava zapovjednike u bitkama.
Izraelska vojska rekla je u nedjelju da je pogodila nekoliko meta Hezbolaha u Libanonu preko noći, uključujući i teren s kojeg je ispaljena raketa na jedan od njihovih dronova.
Hezbolahov TV kanal Al-Manar izvijestio je o izraelskim bombardiranjima oko Alma Shaba i okolnog područja, koje leži zapadno od granice, te oko Aitarouna dalje istočno.
Područje oko libanonskog grada Hula, suprotno od izraelskog Kiriat Shmona, također je bilo meta izraelskog bombardiranja, izvijestio je Al-Manar.
Izvori su prethodno rekli da su napadi Hezbolaha na Izrael osmišljeni kako bi izraelska vojska bila zaokupljena, a da se ne izazove veći rat. Izrael je rekao da nema interesa voditi rat i ako se Hezbolah bude kontrolirao, status quo će i dalje ostati.
No rastuće tenzije potakle su zabrinutosti u regiji i šire od rizika od šireg sukoba, kako se Izrael priprema za kopneni ulazak u Gazu.
Crna Gora neće ćutati na ono što se dešava u Gazi, poručeno je sa današnjeg protesta u Podgorici čiji su učesnici od crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića zatražili da osudi, kako su naveli, genocid u Palestini.
Protest „Crna Gora za Palestinu“, koji su organizovali studenti i mladi iz Crnogorsko-palestinskog društva, počeo je ispred predstavništva Ujedinjenih nacija odakle su se, nakon govora organizatora, građani uputili na Trg Nezavisnosti.
Skup, kojem je prisustvovalo više stotina građana, počeo je minutom ćutanja za stradale u Palestini.
Okupljeni su nosili zastave Palestine i skandirali „Free Palestine“, „E viva Palestina“ i „Gazo moja“.
Dugometražni dokumentarni film „Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi”, biće premijerno prikazan u ponedeljak, 23. oktobra u 19 sati u dvorani “Park” u Herceg Novom.
U filmu govori više od 20 olimpijaca iz Herceg Novog, među kojima su: Andrija Pralainović, Boris Zloković, Vladimir Gojković, Aleksandar Ivović, Vaso Subotić, sestre Dabović – Milica i Ana, Danka Kovinić, Milorad Krivokapić, Milivoj Dukić, Zoran Mustur, Nikola Vukčević, Stevan Vidović, Duška Radan, Jovana Terzić, Aleksa Ukropina…
Film reditelja Ivice Vidanovića otkriva specifične veze jednog podneblja, njegove kulture i vrhunskih sportista, pokušavajući da odgonetne kako je moguće da jedna relativno mala sredina (oko 30 000 stanovnika) iznjedri tako mnogo olimpijaca (više od 30 poniklo u Herceg Novom, a još blizu 20 koji su makar sezonu proveli u njemu). O izuzetnoj sprezi kulture i sporta govore i književnica Bosiljka Pušić i najbolji hroničar novskog sporta Boro Mračević, dugogodišnji vaterpolista i sportski funkcioner.
Film je finansirala Opština Herceg Novi, a potpisuje ga producentska kuća „Cennesport”. Reditelj filma je Ivica Vidanović, scenarista Aleksandar Miletić, a obojica su i producenti uz Željka Roganovića (predsjednik KK „Primorje 1945“), po čijoj je ideji film i snimljen. Narator u filmu je novski glumac Miloš Pejović. Ulaz je slobodan.
Kad naiđem na nar, ne mogu mu odoliti, pa mi jedan, dva, tri nara nisu dovoljni, iako znam da ću provesti nekoliko sati u društvu tamno crvenih, svjetlucavih zrnaca, pa možda i više ako odlučim da od crvenog zrnja nešto pripremim.
Kad naiđem na nar, sjetim se kad sam kao mala jedva čekala da stignu zreli plodovi paketom iz Dalmacije. Onda mi je jedan nar bio dovoljan i najljepši dar koji sam mogla dobiti. Zato mu niti sada ne mogu odoliti, kad stigne sezona nara kao da se vratim unazad i obuzme me isto onakvo ushićenje koje me obuzimalo kad bih s obje ruke zagrlila veliku riznicu tamno crvenih rubina…, piše blogerica Aleksandra.
Pekmez od nara i jabuke
260 ml soka od šipka (nara) sok od 2 voćke
130 gr šećera
200 gr jabuke tip renetta (1 jabuka, očišćena i bez sjemenki)
Iscijediti sok od nara i procijediti ga: najprije sam očistila plodove da bih dobila čisto zrnje, zdrobila sam zrnje u pasirki za povrće, a potom sam još dobro procijedila svo zrnje kroz cjedilicu (pomogla sam si žlicom) da bih iscijedila sav sok iz voća. Na kraju sam procijedila sok.
Sjediniti sok i šećer u posudi za kuhanje i kad sok zavrije, dodati mu jabuku narezanu na komadiće.
Kuhati na laganoj vatri dok se jabuka potpuno ne raspadne. Ohladiti, usitniti štapnim mikserom da dobijete fini sirup bez komadića jabuke. Zakuhati sirup i kuhati oko 30 minuta na laganoj vatri. Ohladiti sirup da biste vidjeli koliko je gust. Ako nije dovoljno gust, kuhati ga još 10 minuta.
Naliti vrući pekmez u čistu staklenku i hermetički ju zatvoriti.
POMEGRANATE AND APPLE JAM
260 ml of pomegranate juice (juice from 2 fruits)
130 gr of sugar
200 gr of rennet apples (1 apple, peeled and cored)
Squize and filter pomegranate juice: I have first peeled pomegranates to get only grains, then I have pressed them in the vegetable mill, at the end I pressed the grains in the strainer using the tablespoon to squize all the juice from the grains. Then I have filtered the juice.
In a casserole simmer juice and sugar and when it start boiling, add diced apples.
Simmer until apples completely turn into pulp. Allow to cool down completely, blend with the mixer to get smooth syrup without pieces of apples. Bring to simmer and cook about 30 minutes on low heath. The syrup should cool down so you can control its thickness. If it’s not thick enough, cook the jam for other 10 minutes.
Pour boiling jam in clean jars and close hermetically.
Prema podacima Turističke organizacije opštine Kotor u ovom primorskom gradu je gotovo svakog mjeseca 2023. bio prijavljen veći broj gostiju nego u 2019. i 2022. godini. Direktor TO Kotor, Jovan Ristić ističe da su ovo rezultati sa kojima osim lokalne turističke organizacije mogu biti zadovoljni i privrednici i svi koji se bave ugostiteljstvom i turizmom. Takvi dobri rezultati nastavljaju da se bilježe i u oktobru mjesecu.
“Kada je posljednji presjek u pitanju, imali smo nekih 60% bolji rezultat u odnosu na prošlu i nekih 40% u odnosu na 2019. godinu. U nekim izvorima prihoda kao što je naplata boravišne takse imali smo i 100% više prihoda nego 2022. Prema posljednjem presjeku u Kotoru boravi nešto manje od 3.000 gostiju. Kada su hotelski smještaji u pitanju, dominiraju gosti iz Velike Britanije, jednog novog tržišta koje smo pokrenuli u posljednjih nekoliko godina, tu su i gosti iz Njemačke, Francuske i Rusije kao tradicionalnog emitivnog tržišta. U privatnom smještaju su takođe gosti iz Rusije, Ukrajine, Srbije, zemalja okruženja, ali i Njemačke, Velike Britanije, Francuske,” saopštio je Ristić.
Dodaje da će tek na kraju godine biti moguće dati potpun i iscrpan pregled prihoda od svih izvora koje ima Turistička organizacija Kotor, ali i da su trenutna predviđanja da će 2023. godina za više od 30% biti bolja u odnosu na 2019. kada je u pitanju broj prijavljenih gostiju. Kako bi se ovaj pozitivni trend nastavio do kraja godine TO Kotor priprema raznovrsne akcije i manifestacije u narednom periodu.
“Kroz naš novi interni projekat koji smo nazvali “Kotor 365” naša je želja da sezonalnost gotovo u potpunosti ukinemo i na dobrom smo putu ka ostvarenju tog cilja. Mislim da ćemo u ovoj godini imati praktično jedan mjesec za odmor svih privrednika i nešto manji pritisak gostiju u periodu novembra, a sljedeće godine u martu, sve ostalo vjerujemo da ćemo programima i sadržajima i svim onim što Kotor nudi, uz veliki broj uplovljavanja u luku Kotor, imati sezonu koja će u jakom omjeru trajati deset mjeseci,” kazao je direktor TO Kotor.
Jovan Ristić – foto Mediabiro
Velikom prilivu turista i ove godine je doprinio kruzing turizam, ali i nova atrakcija u vidu žičare Kotor-Lovćen.
Kako bi osim za mnogobrojne turiste i za mještane bilo ugodno da borave u Kotoru, uprkos ovako velikom prilivu gostiju, TO Kotor se potrudila da različitim aktivnostima i inicijativama olakša život u ovom turističkom gradu.
“Mislim da smo ove godine uspjeli na određeni način da kroz različite inicijative i različite intervencije olakšamo život i domaćem stanovništvu koje se ne bavi turizmom i ugostiteljstvom i koje je podnosilo najveći teret gužvi kojih je bilo i ove godine, ali ipak nešto manje zbog nove regulacije saobraćaja i različitih akcija koje smo pokrenuli, a koje su donekle animirale ljude da manje koriste svoje automobile i koriste alternativna sredstva prevoza,” kazao je Ristić.
Ristić je takođe najavio da će Kotor u zimskim mjesecima atraktivnim učiniti i novi turistički proizvod, zimske fešte pod nazivom Winter Fest.
Kotor – foto Boka News
“Program će trajati od 1. decembra do 3. februara, uz otvaranje i zatvaranje, uz bazar na rivi, izuzetno dobar muzički program tokom oba mjeseca, sa fokusom na dva Božića i tri dana Novogodišnjih praznika, ali i za pravoslavnu Novu godinu, TO Kotor će svake subote organizovati nastupe lokalnih ili crnogorskih izvođača na gradskoj rivi,” najavio je direktor TO Kotor.
Pozvao je sve zainteresovane da prate TO Kotor na društvenim mrežama, ali i medijima jer će od prvog novembra krenuti sa objavom imena svih izvođača i kompletnog programa, te će se tada znati koje velike zvijezde će Kotorane i mnogobrojne goste uvesti u 2024. godinu.
Muzičar i jedriličar Antonije Pušić poznat kao Rambo Amadeus iduće godine od 1. juna do do 15. oktobra, solarnim jedrenjakom “Boka” planira oploviti Jadran, od Bojane do Trsta, isključivo na sunce i vjetar, bez dopunjavanja struje, energetski 100% autonomno i sa 0% zagađenja vode i zraka, najavio je Rambo na svom Facebook profilu.
– Ideja je da u etapama obilazim i svraćam na mnoga zanimljiva mjesta i sudjelujem u događajima i festivalima koji promoviraju ekologiju, održivi turizam i pomorsku baštinu, kao i umjetnost i kulturu, pa i da zasviram malo, why not…- napisao je.
Ovo veliko putovanje kao i susrete sa zanimljivim ljudima Rambo će snimati, a materijal će biti montiran u TV serijalu pod radnim nazivom “Putopisi solarnog Odiseja”.
Rambo Amadeus – foto privatna arhiva
Pozvao je regionalne TV stanice, TV producente, ekološke i druge NGO, proizvođače i distributere novih i čistih tehnologija, turističke zajednice, marine, turističke i glazbene festivale i nositelje održivog razvoja u cjelini, kao fanove i prijatelje koji žive duž jadranske obale, a žele da doplovi do njih.
Zainteresirani mogu poslati svoje prijedloge za suradnju na info@ramboamadeus.com sa subjektom “Putopisi solarnog Odiseja”
Poziv je otvoren do 31. decembra kako bi pravovremeno mogao isplanirati svoj projekt.
Rambo je svojedobno stoljeće staru podrtinu drvenog broda pretvorio u solarni retro jedrenjak s dva jarbola, dva floka (prednja jedra) i dva glavna jedra.
Jedrilicu na solarni pogon pokreće isključivo energija sunca – na palubi ima solarne panele, baterije se pune na suncu čitav dan, a motor služi samo za uplovljavanje i isplovljavanje – i to ponekad. Kako se navodi, autonomija broda uz pomoć baterija je četiri sata pri punoj brzini od 5 čvorova.
U sudski registar Trgovačkog suda u Zadru upisano je brisanje subjekta ADRIA, dioničko društvo za ulov, preradu i promet ribom. Time je okončana agonija nekada moćnog riborerađivača čije su konzerve bile poznate diljem bivše države, piše portal 057info.hr.
Ratna zbivanja, privatizacija na hrvatski način, uništavanje proizvodnje kako bi se oslobodile nekretnine, izvlačenje strojeva u druge tvrtke, dovelo je do konačne propasti tvrtke koja je u najboljim vremenima zapošljavala hiljadu radnika, pritom veliki broj žena.
Problemi su počeli kada je uprava kreditima opteretila poslovanje firme, a zatim je i poznati brend Eva prodan Podravci. Državna kompanija nastavila je u nekim konzervama prodavati domaći proizvod, no još češće etiketu Eva lijepi na uvozne proizvode. Kupite li tunjevinu Eva, pogledajte deklaraciju kako biste vidjeli u kojem je svjetskom oceanu ulovljena i gdje je zapakirana.
Dugovi prema bankama i radnicima su se gomilali te je proglašen stečaj. Najvrjedniju imovinu – tvornički krug u Gaženici – na dražbi je otkupila špekulantska tvrtka H-ABDUCO, tvrtka kći Addiko banke, koja je za njega platila 29 milijuna kuna, kako bi podmirila svoja potraživanja u stečaju. Nedugo nakon otkupa tvornički krug ponovno je stavljen na prodaju, a iako se navodi kako je zamljište prodano, stari vlasnik još uvijek je upisan u katastru.
Na svega dan od otvaranja 66. Međunarodnog beogradskog Sajma knjiga, mnogi sajamski noviteti su već u Herceg Novom. Tim hercegnovske Knjižare So i ove godine donosi mnoge hitove po okončanju Sajma, za 10 dana…
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, bokeljologije, istorije, konspirologije, arhitekture i knjiga za djecu.
Pomorska privreda Boke Kotorske u XVIII vijeku knjiga je koja sabira većinu radova koje je znameniti istoričar Miloš Milošević posvetio istoriji pomorstva u Boki. Nakon uvoda sa poetičnim naslovom „Pomostvo – izvor života na kamenu“, Milošević piše o Profesionalnom formiranju pomoraca u Boki Kotorskoj u 17. i 18. vijeku, kreditiranju pomorske privrede, o događajima i najznaćajnijim porodicama iz Kotora, Perasta, Dobrote, Stoliva i Herceg Novog, o pomorskim elementima u obiteljskom arhivu Balovića iz Perasta.
Deca rata Zorana Milekića romansirano je svjedočanstvo o sudbini djece sa Kozare. Milekić je naslikao portret djece koja su preživjela rat odvojena od porodice i u strepnji da više nikada neće vidjeti roditeljski dom. Knjiga prati dvije porodice koje 1941. godine bježe od ustaša, Nijemaca, smrti. Glavni junaci Dragoje, Jelena i Mika prerano su odvojeni od roditelja i odvedeni u logore Stara Gradiška i Jastrebarsko. Ovi mali heroji morali su da budu mudri i strpljivi. Istinita priča o njima svjedočanstvo je o veličini dječje nade i snage u teškim vremenima, ali i opomena da se ovakve priče ne zaborave. Izdavač je Laguna.
Karlove šetnje s knjigama Karstena Hena roman je o magičnoj moći knjiga da povezuju ljude. Karl je stari knjižar koji tačno zna šta ko čita. Kupci ga vole, naročito oni kojima knjige donosi na kućni prag.. To, naravno, smeta njegovoj šefici koja samo čeka starčevu grešku kako bi ga otpustila. Uskoro upoznaje neobičnu djevojčicu Šašu, koja nije slična nijednom književnom liku. Kada spletom nesretnih okolnosti Karl ipak dobije otkaz, to će teško pasti onima koji ga željno iščekuju u svojim domovima. Međutim, moć knjiga i jedna devetogodišnja djevojčica pokazaće da su čuda ipak moguća. Izdavač je Laguna.
Janičarove uspomene Konstantina Mihailovića knjiga je napisana početkom XVI vijeka. U proljeće 1453. godine Konstantin sa 1500 odabranih konjanika biva poslan sultanu Mehmedu II od strane despota Đurđa. On piše o tome kako je sa svojim drugovima pokušao, i na kratko uspio, da pobjegne iz turskog ropstva, te kako je nakon toga slijedila surova kazna. Tri godine nakon toga, prilikom turskog pokušaja osvajanja Beograda, Konstantin je već uveliko među janičarima. Učestovao je i u ratu protiv Moreje i mnogim drugim ratovovima. Jedan dio knjige posvećen je i vojevanju u Bosni. Izdavač je Talija.
Mistrija i mač Bojana Timotijevića knjiga je o Slobodnim zidarima i Templarima. Vitez Remzi je u svom čuvenom govoru 1737. u Velikoj loži Francuske tvrdio da su Slobodni zidari nastali od vitezova Krstaša. Čak i danas mnogi eminentni Slobodni zidari razmišljaju kao on, po pitanju porijekla Slobodnog zidarstva. I pojedini istoričari se slažu sa ovom smjelom tvrdnjom da se korijeni vuku iz vremena krstaških ratova, kada je osnovan i templarski red. Templari su za potrebe gradnje njihovih zamkova i sakralnih zdanja angažovali kamenorezačke Gilde, iz kojih su potekli Slobodni zidari. Izdavač je Mali princ.
Srbija opisana kućama Nenada Novaka Stefanovića predstavlja pouzdan vodič za nezaboravno putovanje od Sombora i Novog Sada do Kuršumlije i Novog Brda, od Novog Pazara, Kragujevca do Beograda, od najranijih epoha pa do današnjih dana. Ova knjiga je pokušaj da se kroz arhitektonske stilove penjemo i spuštamo po vertikali prostora na kojem se nalazi Srbija, da zavirimo u kolektivno sjećanje ili kako se nekad govorilo u dušu vremena. Avantura čitanja počinje pričom o najstarijim kućama čiji se ostaci još mogu dodirnuti – Lepenskim virom, a završava se blokom 23 na Novom Beogradu. Izdavač je Laguna.
Najlepše priče iz grčke mitologije knjiga je puna divnih ilustracija i nezaboravnih junaka koju je za mlađe čitaoce prepričala Stefanija Leonardi Hartli. Djeca će naučiti kako su prema grčkom mitu nastali Zemlja, Sunce i Mjesec, ko je bio vrhovni a ko ostali bogovi koji su gospodarili Olimpom. Naučićemo nešto više o Pandori i Prometeju. Proći ćemo kroz čuveni Minotaurov lavirint i vidjeti kako je Tezej uz pomoć Arijadne uspio da iz njega izađe. Saznaćemo nešto više i o Panu i njegovoj fruli, o nevjerovatnim Heraklovim pustolovinama, o kralju Midi, Perseju i Meduzi i o još mnogo toga, Izdavač je Laguna.
Glumci ispred improvizovane pozornice u Gornjoj Lastvi 1935.g.
Ljubav Tivćana ka pozorišnoj umjetnosti ne jenjeva. Voljeli su, umjeli i znali sami da režiraju i igraju „na daskama koje život znače“, a i kada su se odlučili na profesionalnu produkciju nisu omanuli. Svjedočanstva o vijeku pozorišnih dešavanja ispisao je istaknuti hroničar, novinar i publicista Slavko Krstović.
Maksim Zloković piše u monografiji Tivta (odjeljak „Kultura i prosvjeta u tivatskoj opštini“) da je krajem 1919. godine u kući Frana Staničića („Franova kazerma“) osnovan „Hrvatski dom“, u kome su se igrale pozorišne predstave, priređivale igranke i koncerti, te da je Dom prestao sa radom 1923. godine.
Na žalost, ne iznosi podatake kada su se i koje su se predstave igrale, što nije slučaj sa Tomislavom Grgurevićem. On u članku o Petru Peru Staničiću („Boka“, br. 44, str. 5, 01.05.1973.g.) zapisuje sjećanja najznamenitijeg tivatskog pozorišnog amatera i navodi podatak da je Staničić u maju 1923. godine započeo svoju karijeru suflirajući u predstavi „Protekcija“ Branislava Nušuća, koju su izveli diletanti Sokolskog društva Tivat – Lastva.
Ta 1923. godina mogla bi se uzeti kao godina u kojoj je utemeljen pozorišni život u gradu, jer su sačuvani podaci o predstavi koja se odigrala 11. novembra.
Petar Pero Staničić
Prvo je objavljena najava:
„Sloboda, ili smrt“
Tivat, 11. novemb.
Večeras u 20 sati naša podružnica Jugoslovenske Matice priređuje svečanost u sali gosp. Turka s ovim programom: a) pozdrav predsjednika, b) „Sloboda, ili smrt“, drama u 5 čina od (nadučitelj Marković), izvađaju mjesni i sokolski diletanti uz sudjelovanje građanske glazbe. Za ovu je svečanost veliki interes u općinstvu.
„Novo doba“, br. 264, str. 3, 15.11.1923.g.
Potom su iste nove pisale o viđenom:
„Sloboda ili smrt“ od gosp. nadučitelja Markovića
Tivat, 12. novem.
Sinoć je Jugoslavenska matica priredila svečanost Rapalskog dana, kojom je postigla potpuni moralni i materijalni uspjeh. Na toj svečanosti Tivat je pokazao koliko njegovi građani osjećaju za narodnu stvar i svoju neiskupljenu braću, jer se je skoro cio našao ove večeri u dvorani gosp. Turka, besplatno ustupljenoj. Tačno u 8 sati večeri predsjednik Matice otvorio je svečanost patriotskim govorom, završio sa poklikom: živio Kralj i živila Jugoslavija, našto je naša građanska glazba odsvirala državnu himnu. Zatim je slijedila predstava drame „Sloboda ili smrt“ od gosp. nadučitelja Markovića. Sujet je drame intrige Venecije kod Habzburgovaca kako da se unište senjski uskoci. U drami je mnogo aluzija na današnji odnos s našim prekomorskim susjedom. Komad je posve uspio, a diletanti su dokazali što sve može dobra volja i nastojanje oko nečega što je srcu priraslo. Svi su odigrali svoje uloge na opće zadovoljstvo. Naročito treba istaći gđu Vičić, gce Grunbaum i Darlić, te gg. Lonza, Grubišić, Kristan, Đurović, Grunbaum, Matošić, Bolić, Sladović, Ivančić, Mihanek, Radović, Kubiček, Belan i Darlić.
Čast našim diletantima koji nam eto priuštiše nekoliko sati izvanrednog uživanja. Danas se, u znak žalosti, viju zastave na po stjega.
„Novo doba“, br. 270, str. 4, 22.11.1923.g
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat priredilo je 6. februara 1926. godine veliku društvenu zabavu u prostorijama hotela „Soko“, a tokom te zabave izvedena je drama u 3 čina od dr Miladina Veličkovića Svinjareva u kojoj su igrali: gospođa K. Vičić, gospođice Z. Darbić, M. Disopra, A. Zajc i M. Babić, te gospoda S. Sladović, D. Kristan, T. Darbić i J. Grinbaum. Čist prihod sa zabave, koja se okončala plesom i izborom kraljice plesa, bio je namijenjen za „popravak strunenata i nabavku novih“.
Prelistavajući požutjele novinske stranice naredna godina u kojoj se bilježi pozorišna aktivnost diletanata, kako su se između dva svjetska rata nazivali glumci amateri, je 1928.
Sokolska zabava u Tivtu
Sokolsko društvo u Tivtu, priredilo je dne 20. o. mj. u prostorijama hotela „Soko” svoju prvu sezonsku zabavu. Bila je prikazana sa strane diletanata sokolskog društva u Tivtu, pod vodstvom brata kapetana Stojanovića, koji je i sam igrao glavnu ulogu, Nušićeva komedija „Sumljivo lice”, koja je izvedena vrlo dobro i na opšte zadovoljstvo prisutnih, tako da su pojedine scene bile više puta popraćene burnim aplauzom.
Čestitamo bratu Stojanoviću i našim diletantima, i želeći im uspješan i ustrajan rad, nadajmo se, da će nas ove sezone počastiti sa više lijepih pozorišnih komada.
Nova pozornica je bila izvanredno uređena. Osobito priznanje na radu ide bratu starosti Lesu i braći: Jerebu, Cotiću, Brani, Pilatu, Someru i Jambroviću, koji nijesu žalili ni truda ni muke i više dana do kasno u večer neumorno radili i time doprinijeli lijepom uspjehu zabave.
Zabava je bila vrlo dobro posjećena, kao nikada do sada, a počastili su je svojim posjetama, kao i uvijek, g. g. kapetan bojnog broda Jeločnik i načelnik Tivta Vuksanović, sa gospođama.
Preko igranke koja je trajala do zore, svirao je odlično orkestar ratne mornarice. Uopće je zabava, koliko u moralnom toliko u materijalnom, pogledu dobro ispala. Za pohvaliti je također, Upravu Podoficirske Čitaonice i g. Nikolu Bausa, marinskog vođu, koji su i ovom prilikom izašli u susret mjesnom sokolskom društvu, davši svoje klupe i stolice na raspolaganje.
Tivat, 22. oktobra 1928.
Premijera Čvora, Mjesnog amaterskog pozorišta, 1955.g.
„Narodna riječ”, br. 36, str. 4, 27.10.1928.g.
Iste godine članovi Hrvatskog tamburaškog društva „Napredak“ iz Gornje Lastve prvi put izvode pozorišne komade.
„Odjelu financijske kontrole Tivat Društvo prijavljuje zabavu koja će se održati 14. aprila 1928. godine u prostorijama gospođe Marije K. Marković sa sljedećim rasporedom kako stoji u dopisu: deklamacija, ‘Ne zovi vraga’ (šaljiva igra u jednom činu), ‘Zimski kaput’ (šaljiva igra u jednom), šaljiva pošta i ples. Početak zabave bio je zakazan za 8 sati uveče. Ulaznice za članove 3 dinara, a za one koji nisu članovi 6 dinara. Za ovu zabavu zahtijevano je žigosanje 60 ulaznica po 6 dinara i 40 ulaznica po 3 dinara i šaljive pošte 50 komada po 1 dinar. Na ukupnu sumu od 530 dinara obračunata je taksa od 20% ili 106 dinara.
Vjerovatno je i u ranijoj aktivnosti, pored tamburaškog zbora, djelovala i dramska grupa, ali je ova zabava bila događaj na kome se prvi put pominju pozorišni komadi koji su na zabavama izvođeni.“, navod je iz publikacije Anđelka Stjepčevića „Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi“. I svi naredni podaci u ovom tekstu preuzeti su iz tog, za to selo i za sam Tivat, izuzetno važnog djela u kome se nalazi pregled pozorišnih predstava HZD „Napredak“, Narodne čitaonice, Kulturno prosvjetnog društva „Naprijed“ i Kulturno prosvjetnog društva „Ilija Marković“.
Na osnovu zapisa u „Jadranskoj straži (br. 2, 1929.g.) zna se da su pripadnici Mornarice Kraljevine Jugoslavije u Tivtu imali pozorišnu družinu, sačinjenu od podoficira podmoričke flotile. U hercegnovskom Narodnom domu 5. januara 1929. godine premijerno su izveli dvije jednočinke (komedije), koje su privukle brojnu publiku. Po datumu izvođenja logično se zaključuje da je ova pozorišna družina djelovala i prethodne, 1928. godine.
– 15. novembar, gostiona g-đe Marije K. Marković: „Falsifikat“ drama u jednom činu, „Bijesan pas“ šala u jednom činu i „Sprema se na bal“ solo scena.
– 1. decembar, gostiona d-đe Marije K. Marković: „Ne zovi vraga“, šaljiva igra u jednom činu i „Tko je sluga“ dječija šala u jednom činu.
Ostaće tajna koja se predstava igrala na pozorišnoj večeri sa plesom, koju je 5. aprila 1930. godine organizovao Športski klub „Orjen“. Na pozivnici kap. Tripu Matkoviću i njegovoj cijenjenoj obitelji zapisano je da će se veče održati u dvorani restauracije „Sokol“, da će svirati provorazredni jazz Kr. Mornarcie, ali se ne navodi koja će se pozorišna predstava igrati.
Nisu samo fudbaleri ostavili trag u priči o pozorištu, deset godina kasnije učinili su to i stonoteniseri. Tivatski Table Tenis Club „Jadran“ u domu Jadranske straže organizovao je 6. travnja zabavu sa plesom uz prikazivanje pozorišnog komada u 2 čina „Grgičine gusle“ /prikaz iz ličkog života/.
* * *
Gornja Lastva, godina 1931.
– 4. veljače, gostiona Marije K. Marković, „Zaboravljeni kišobran“
– 15. april, gostiona g-đe Marije K. Marković, „Hipnotiziran“ vesela igra u jednom činu, „Dražestan suprug“ lakrdija u jednom činu i „Randevu“ šala u jednom činu.
Potvrda o pozorišnim aktivnostima u Glazbeno prosvjetnom društvu Tivat je i fotografija iz arhiva Borisa Bora Peana, na kojoj je diletantska družina Društva koja je igrala predstavu „Čikina kuća“. Datum na poleđini fotografije je 5. maj 1931. godine.
Godinu kasnije, muški naraštaj Sokolskog društva Tivat, na akademiji priređenoj u počast stogodišnjice rođenja Miroslava Tirša, izvodi, ostavljajući lijep utisak na prisutne, kazališni komad „Sokolić“.
U Gornjoj Lastvi publika je 1932. godine, u gostioni g- đe Marije K. Marković, vidjela pet predstava:
– 7. januar, „Ljubi slobodu“ šala u jednom činu i „Nemam vremena“ šala u jednom činu.
– 17. april, „Amerikanci dvoboj“ šala u jednom činu i „Purgeri i gospon“ šala u jednom činu.
– 4. jun, „Pero Tamburica“ šala u jednom činu.
Mirko S. Starčević, student prava, režirao je 1933. godine pozorišni komad „Nada Istre“, koji su povodom proslave Svetog Save igrali članovi Kulturno- prosvjetne sekcije Narodne Odbrane u Krtolima. U „Glasu Boke“ (br. 11, str. 3, 03.02.1933.g.) je zapisano da je predstava izazvala buru oduševljenja.
Sokolsko društvo Tivat sumiralo je šta se radilo u prvih pet mjeseci 1933. godine, a između ostalog istaknuto je da je 6. maja održana akademija na kojoj je izveden igrokaz „Nevidljivi Jurić“, od V. Cara Emina. „Moramo osobito naglasiti, da je tehnički deo bio izveden tako lepo i tehnički doterano, da su bile predmetom jednodušnog priznanja cele publike, što dokazuje maran i požrtvovan rad našeg načelništva“, navod je iz „Sokolskog glasnika“ (br. 22, str. 4, 26.05.1933.g).
Narodna odbrana u Krtolima priređuje u februaru 1934. godine zabavu u prostorijama mjesne osnovne škole, o kojoj je „Glas Boke“ (br. 66, str. 5, 10.03.1934.g.) pisao: „Zabavu je otvorio brat N. Barbić pozdravom gostima. Zatim su članovi kulturne sekcije Narodne odbrane davali komade „Dedinu priču“ od Paunkovića i „Školskog nadzornika“ od K. Trifkovića, a nekoliko đaka mjesne osnovne škole izrecitovalo je par vrlo lijepih deklamacija. I komadi i deklamacije izvedene su s dosta umjetničkog razumijevanja i ukusa, što je publika oduševljeno nagradila burnim odobravanjem.
Za ovako lijep uspjeh ove zabave doprinijeli su članovi sekcije dosta truda i žrtava, a u prvom redu njihov pretsjednik brat Vaso. Đ. Barbić, koji je diletante marljivo spremio i rukovodio vježbama. Ovo veče nam je pokazalo što se može kad se hoće!“
Pozivnica GPD Tivat, 1926..
LUTKARSKO POZORIŠTE
Po do sada pregledanoj arhivskoj građi prvo lutkarsko pozorište u Zetskoj banovini osnovano je u Tivtu 1934. godine.
Pozoriše s lutkama
Pozorište s lutkama Sokolskog društva Tivat proslavilo je svoje svečano otvorenje u domu Jadranske straže 12 juna ove god. uz prikazivanje veoma poučne i duhovite pripovjetke „Dobro se nagrađuje dobrim“ od brata Gustava Herolda. Posjeta je bila iznad očekivanja. Preko 300 dece iz Tivta i Lastve uz pratnju svojih nastavnika, te oko 100 odraslih članova Sokola prisustvovalo je ovom svečanom otvorenju. Oduševljenju dječjem nije bilo kraja a ne manje interesovanje vladalo je i kod odraslih, tako da je ova pripovijetka u toku jedne sedmice 3 puta bila s uspjehom prikazana.
Lutkarska trupa namjerava u skoro vrijeme gostovati na Cetinju i u ostalim većim mjestima župe Cetinje.
„Glas Boke, br. 84, str. 3- 4, 14.07.1934.g.
Rad lutkarskog pozorišta Sokolskog društva Tivat
Sokolsko društvo u Tivtu, pored rada na tjelesnom, prosvjetnom, muzičkom i streljačkom uzgoju, osnovalo je i sekciju „Pozorišta lutaka“. Ova vrlo korisna i uzgojna grana uspješno se sprovodi. Za kratko vrijeme po osnivanju uspjelo se da se ovo pozorište snabdije svim potrepštinama i dekoracijama, te bi se svojom kvalitetom moglo takmičiti sa prvim pozorištima ove vrste u Savezu. Kako je ovo pozorište prvo u našoj Župi, pa i na teritoriji čitave Zetske banovine, davano je nekoliko pretstava u mjestima Boke Kotorske kao i u Cetinju. Tako na dan 21 februara t. g. pozorište je napravilo izlet u Hercegnovi gdje je prikazivan vrlo poučni komad „Dobro pobjeđuje“ čiji je autor sami pročelnik ovog pozorišta, brat Herold Gustav. Isti komad je dobio treću nagradu pri zadnjem konkursu Prosvjetnog odbora Saveza te je nagrađen sa 500 dinara. Isto tako prikazivan je isti komad u Kotoru 3 marta tek. god. koji je u svakom pogledu uspio. Sama posjeta govori koliko ima interesovanja za ovu stvar. Naročito veliko interesovanje je kod mlađih naraštaja, koji sa puno pažnje i uživanjem prate pretstave. Za ovakove uspjehe doprinose i sama Sokolska društva, što je bio slučaj u Hercegnovom i Kotoru, gdje se naišlo na potpuno razumijevanje. Pozorište ima namjeru da posjeti još neka mjesta Boke Kotorske, nakon čega bi se napravila turneja po Crnoj Gori, kako bi se članstvo i u unutrašnjosti upoznalo sa ovom korisnom i uzgojnom granom života u sokolstvu.
Krš.,„Glas Boke“, br. 116, str. 3, 09.03.1935.g.
„Iz izveštaja pretsednika lutkarskog pozorišta brata Stojanovića vidi se, pisao je „Sokolski glasnik“ (br. 11, str. 3, 13.03.1936.g.) „da je ova korisna grana u društvu mnogo uznapredovala. Prikazivano je nekoliko poučnih komada te se postigao moralni i materijalni uspeh.“ Jedan od tih poučnih komada bila je bajka u 3 čina „Princeza trnoružica“.
Lutkarsko pozorište u novinama se pominje još 1937. godine. „Otsjek ‘Lutkarskog pozorišta’ u tivatskom Sok. društvu već je u kratkom vremenu uspio da prikaže svome članstvu nekoliko vrlo uspjelih pretstava sa poučnim komadima. Naročito zadovoljstvo ono priređuje svom mlađem članstvu. Lutkarski otsjek namjerava da uskoro napravi jednu turneju po Zetskoj banovini, a također i u Boki Kotorskoj, kako bi se sa ovom vrlo korisnom granom sokolskog rada upoznala i šira javnost“, zapis je iz „Glasa Boke“ (br. 209, str. 4, 16.01.1937.g.)
* * *
Amateri u Gornjoj Lastvi ponovo su se aktivirali 1935. godine:
– 29. jun, pred crkvom Male Gospe: „Poša po vragu“ šala, „Jazavac pred sudom“.
– 28. april, gostiona g-đe Marije K. Marković: „Stidljivi mladoženja“ i
„Nezapočeto i nesvršeno predavanje“.
Naredne godine na repertoaru su:
– 25. januar, gostiona g-đe Marije K. Marković: „Mudriji od mudrijeg“ drama u tri čina.
– 31. oktobar, Jugoslovenski dom u Donjoj Lastvi: „Nasamareni stric“ komedija u tri čina, „Duge hlače“ solo scena.
Godine 1936. bilježe se i predstave Hrvatskog pjevačkog društva „Ljudevit Gaj“ iz Donje Lastve. Naziv šaljivog komada, izvedenog februara mjeseca na zajedničkoj zabavi u Donjoj Lastvi sa PD „Zvonimir“ iz Mula, nije sačuvan, ali se zna da je mjesec dana kasnije u Jugoslovenskom domu odigrana komedija „Liječnik protiv volje“ od Molijera.
Kulturni rad društva „Ljudevit Gaj“ iz Lastve
Kotor, 12 V.
Prošle nedjelje u društvenoj dvorani priredilo je Hrvat. pjev. društvo „Ljudevit Gaj“ iz Donje Lastve svečanu akademiju u čast hrvatskih velikana Zrinjskog- Frankopana. Društvena dvorana bila je premalena da primi sve one, koji su htjeli da prisustvuju istoj. Među publikom bio je prisutan i g. Anđelo Marković, zastupnički kandidat sa liste dr. Mačeka u srezu boko-kotorskom.
Sam program akademije bio je dobro spremljen. G. Josip Talijić u svom zaista sadržajnom, jakom i patriotskom govoru u iscrpnim crtama istakao je značaj Zrinjskog- Frankopana u kulturnoj i političkoj povijesti hrvatskog naroda. Pjevački zbor je zatim otpjevao Zajčevu „U boj, u boj“ i Novakovu „Bog i Hrvati“. Poslije su društveni diletanti sa puno osjećaja i sigurnosti odigrali Ogrizovićev komad „U bečkom N. Mjestu“ koji je mnogom prisutnom izazvao suzu na oko. …
„Jadranski dnevnik“, br. 112, str. 4, 13.05.1936.g.
Naredne su godine diletanti „Ljudevita Gaja“ pripremili poznati hrvatski igrokaz „Graničari“ (s pjevanjem i plesom u tri čina) od J. Freundereicha, a s muzikom od Zajca. Premijera je bila u Jugoslovenskom domu.
GPD Tivat- diletantska družina iz predstave Čikina kuća, g. 1931. arhiv Boro Pean
Uspjeh „Graničara“ u Lastvi
Pjevačko društvo „Ljudevit Gaj“ u Donjoj Lastvi pokazalo je u kratkom razdoblju svoga opstanka vidan uspjeh u prosvjetno- kulturnom djelovanju svojim brojnim zbornim nastupima u mjestu i van mjesta. Tako je i posljednjom svojom pozorišnom priredbom na Duhove pružilo građanstvu iz mjesta i okoline neočekivan užitak, odigravši „Graničare“ pravom glumačkom vještinom i dobrom spremom. Glavne uloge bile su u rukama lica sa umjetničkim shvaćanjem i osjećanjem. I pjesma i gluma izvedene su u lijepom skladu. Bogatijom garderobom i scenarijom ansambl bi dao utisak dobre pozorišne družine.
Priređivači su zasluženo nagrađeni posjetom kakvu Lastva još nije vidjela, napetom pažnjom publike za čitavo vrijeme pretstave i dugotrajnim aplauzom iza svakog čina.
Ovaj uspjeh dao je družini potstreka, pa će sa svojim pretsjednikom na čelu, koji je istovremeno i režiser komada, posjetiti još neka mjesta u Boki. Nadati se da će ovoj turneji uspjeti još i bolje, a vjerujemo da će vrijedno građanstvo, koje znade cijeniti društveni prosvjetni rad, ukazati ovom Društvu punu pažnju, te mu svojom posjetom pružiti moralnu i materijalnu pomoć.
„Glas Boke“, br. 226, str. 2, 22.05.1937.g.
Nekoliko dana kasnije, diletantska sekcija Pjevačkog društva „Ljudevit Gaj“ igrala je ovu predstvu u prostorijama „Jadranske straže“ u Tivtu. Posjeta je, po zapisu iz „Glasa Boke“, bila jako slaba, a i sama gluma nije bila na onoj visini kao što je bila u Lastvi. Na raspoloženje diletanata, novinarska je konstatacija, vjerovatno je uticala slaba posjeta.
Prosvjetno tamburaško društvo „Sloga“ iz Mrčevca imalo je među svojim članovima i ljubitelje glume, koji su na prvoj zabavi Društva, održanoj 17. srpnja 1937. godine, izveli dva kazališna komada.
Nazivi za ta dva komada su neznani, baš kao i za dva komada odigrana na zabavi u korist siromašnih đaka, koju je 22. novembra 1937., na dan sv. Cecilije, priredilo Gospođinsko udruženje u Tivtu. Znano je da je u komadu, koji je sam napisao, uspješno glumio intendantski major Stojanović, te da nije izostao ni moralni, ni materijalni uspjeh zabave.
Iz 1938. godine tek jedan navod:
„Liječnik protiv volje“ od Moliera
U subotu 30 apila o. g. omladina u Lepetanima održala je uspjelu zabavu u prostorijama kuće g. I. Zifre. Mladi diletanti su veoma dobro odigrali „Liječnika protiv volje“ od Moliera, iza čega se razvio ples do kasno doba noći. Odaziv publike bio je preko svakog očekivanja.
„Glas Boke“, br. 274, str. 4, 07.05.1938.g.
O pozorišnim aktivnostima u 1939.g. nema vijesti u novinama, koje, očito je, nisu pratile šta se dešava u Gornjoj Lastvi. Nakon dvogodišnje pauze igraju se:
– 18. mart, kuća Ivović u Ćukose: „Mića kao vojnik“ i „Mića na zanatu“ solo scene, „Grozna četvrt sata“ šala.
– 29. april, kuća Ivović u Ćukose: „ Gluvi zet“ šala u jednom činu,
„Moderni prosjak“ solo scena, „Smušenjak“, solo scena- 18 juna, na prostoru pored crkve: „Grižnja savjesti“ drama u tri čina, „Gluvi zet“ šala u jednom činu.
– 9. decembar, kuća Ivović Ćukose: „Petrek pri fotografu“ šala u jednom činu, „Dimnjačar“ solo scena.
Godina 1940. donosi „šetnju“ od Krtola, preko centra grada do Gornje Lastve:
Uspelo veče „Bratstva Sv. Save“ u Tivtu
Pododbor „Bratstva Sv. Save“ u Tivtu održao je uspelu zabavu u dvorani „Jadranske straže“ u korist „Zimske pomoći“. O patronu pododbora govorio je
upravitelj Građanske škole g. Milutin Drecun. Diletanti su prikazali pozorišni komad „Pod maslinama na Krfu“. Zabavu su posetili oficiri ratne mornarice sa komandantom arsenala g. Vladimirom Saškijevićem na čelu. Režiser ove uspele priredbe je pretsednik Bratstva g. Bogoljub Milošević.
„Pravda“, br. 12.680, str. 18, 20.02.1940.g.
Naše vijesti – Krtoli
U subotu 9 ov. mj. Sokolska četa u Krtolima održala je vrlo lijepo i uspjelo pokladno zabavno veče, u dvorani Osnovne škole u Radovićima. Odigran je komad „Šolja čaja“, kojemu je prisustvovao veći broj naroda iz okolnih sela. Poslije zabave razvila se igranka. Odboru koji je pripremio ovu uspjelu zabavu treba odati priznanje, osobito učitelju g. Vasu Barbiću, koji se zauzimao da ova zabava bolje uspije.
„Glas Boke“, br. 368, str. 4, 16.03.1940.g.
Vijesti iz Boke – Tivat
Čitaonica radnika Pomorskog arsenala priredila je 4 ovog mjeseca pod pokroviteljstvom komandanta Pomorskog arsenala kapetana bojnog broda g. Saškijević M. Vladimira u prostorijama Podmorničke flotile svoju prvu zabavu, na kojoj je – pored ostalih tačaka programa – vrlo uspjelo izveden pozorišni komad „Ujež“ od Branislava Nušića. Uprkos slabom vremenu zabava je bila brojno posjećena i potpuno uspjela. Čist prihod bio je namijenjen u korist narodne odbrane.
„Glas Boke“, br. 376, str. 4, 18.05.1940.g.
Veličanstvena Sokolska Akademija u Tivtu
Sjajan uspjeh Sokolske akademije koja je održana 12 o. m. na ljetnoj bašti Sokolskog društva Tivat, oduševljeno je zadovoljila bez razlike sve prisutne, kojih je bilo preko jedne hiljade. Davno većeg moralnog i materijalnog uspjeha Tivat nije doživio. … Divno i do savršenstva precizno prikazan je alegorički komad „Pastirče“.
„Glas Boke“, br. 385, str. 2, 20.07.1940.g.
Gornja Lastva
– 6. januar, kuća Ivović u Ćukose: „Pjevački zbor u Trkljevcima“ šala u jednom
činu, „Petrek pri fotografu“ šala u jednom činu, „Mali fotograf“ solo scena.
– 6. februar, kuća Ivović u Ćukose: „Novo poduzeće“ šala u jednom činu (u okviru karnevalske priredbe).
– 16. jun, pred crkvom Male Gospe „Grižnja savjesti“ drama u tri čina.
– 7. septembar, kuća Ivović u Ćukose: „Analfabeta“ šala u jednom činu, „Dugme“ šala u jednom činu.
– 7. decembar, kuća Ivović u Ćukose:„Analfabeta“ šala u jednom činu.
Iz ove godine i jedna zanimljivost, rijetkima znana:
Igrokaz „Fabijola“
U Domu Jadranske straže u Tivtu, sa mnogo uspjeha, davan je od strane Časnih sestara iz Hercegnovoga igrokaz „Fabijola“. Priredbu je svojom posjetom uveličao preuzvišeni biskup Butorac kao i veliki broj sveštenstva.
„Glas Boke“, br. 383, str. 4, 06.07.1940.g.
Pred sam početak II svjetskog rata na području Kraljevine Jugoslavije u Krtolima se igrao „Jazavac pred sudom“.
Vijesti iz Boke- Krtoli
Bratstvo Sv. Save za podizanje pravoslavne crkve u Tivtu priredilo je pokladno veče 1 marta sa pozorišnim komadom od Petra Kočića („Jazavac pred sudom“) u prostorijama Osnovne škole u Radovićima. Čisti prihod namijenjen je za podizanje pravoslavne crkve u Tivtu.
Za ovako uspjeli program ima se zahvaliti gospodinu Ćetkoviću, činovniku Kr. pomorskog arsenala. Po završenom programu nastalo je narodno veselje do kasno u noć.
kontrola slovenske policije na granici s Hrvatskom , Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Slovenija je ponovno uvela kontrole na granici sa Hrvatskom. Riječ je o privremenoj mjeri zbog povećane opasnosti od terorističkih napada nakon eskalacije rata na Bliskom istoku i većeg priljeva ilegalnih migranata. Na snazi će biti 10 dana.
Na granici Hrvatske i Slovenije 12 je graničnih prijelaza za međunarodni putnički i teretni promet – dakle za građane Europske unije i treće zemlje, ostali su samo za državljane zemalja članica Unije, te – Norveške, Islanda, Lihtenštajna i Švicarske. Svi ostali – na tim prijelazima – neće moći prijeći granicu dok je ova mjera na snazi.
Koparska policija evidentirala dva ilegalna prelaska granice s Hrvatskom
U prvim satima subote, nakon što je Ljubljana od ponoći uvela kontrole granica s Hrvatskom i Mađarskom zbog povećanog rizika od terorističkih napada, slovenska policija evidentirala je dva ilegalna prelaska granice s Hrvatskom i šest s Mađarskom, prenijela je slovenska novinska agencija STA.
Koparska policija, koja je uvela nadzor na pet cestovnih i dva željeznička granična prijelaza s Hrvatskom, objavila je da je riječ o državljaninu Ekvadora, koji je imao putovnicu, i državljaninu Filipina, koji je putovao bez dokumenata i nema reguliran status u EU-u.
– Državljanin Ekvadora iskazao je namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, rekao je načelnik Odjela za državnu granicu i strance PU Kopar.
