Amfiteatar i Piazza Centrale pozornica brojnih dešavanja svakog dana u Luštici Bay
Raznovrstan ljetnji kalendar čini Lušticu Bay središtem dešavanja na crnogorskoj rivijeri – predstave, koncerti i izvedbe međunarodnih festivala svakoga dana izvode se na različitim lokacijama novog grada na obali.
Promocija lokalnog nasljeđa tema je nastupa klape „Maris“ iz Kotora u subotu, 12. avgusta od 20:30 sati u amfiteatru u Marina naselju. Sedmočlana ženska klapa bavi se obradama i izvođenjem pop i mediteranske muzike. Ovom nastupu pridružena je izložba „Mare Ad Astra“ 12 umjetnilkih radova umjetnice Violete Beke Milovanović koja će početi u 19 časova.
Local Culture Pop-up Concert Klapa Maris
Ljubitelje zvijezda privući će posmatranje kiše meteora „Perseid Meteor Shower“ zakazano za 13. avgust iz udobnih lejzi-begova na Marina plaži, uz hranu i piće koji se mogu poručiti u Marina Beach baru. Posjetiocima se savjetuje da instaliraju neku od besplatnih aplikacija koje predstavljaju realističnu mapu zvjezdanog neba kako bi mogli da prate kretanje u univerzumu tokom dogadjaja i na taj način.
„Noviteti su uvijek bili zaštitni znak Luštice Bay, a ovog ljeta posjetiocima predstavljamo brojna nova dešavanja i raznovrsne sadržaje koji privlače publiku različitih životnih doba i afiniteta. Za nas je važno da njegujemo aktivan i zdrav životni stil, u kome će naći mjesta zdravo prirodno okruženje, sportske aktivnosti, probrana ishrana, bogat kulturni i zabavni život i, nadasve, lijepa druženja koja oplemenjuju i povezuju sve nas u zajednicu kojoj želimo da pripadamo“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.Ulaz na sve događaje je slobodan.
Rusko ministarstvo digitalnog razvoja zabranilo je zaposlenicima korištenje Appleovih iPhonea i iPada za rad, izvijestila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na ministra Maksuta Šadaeva.
– Uvedena je zabrana korištenja Apple mobilnih uređaja – pametnih telefona i tableta – za pristup radnim aplikacijama i razmjenu poslovne e-pošte, rekao je Maksut Šadeaev novinarima na digitalnoj konferenciji, objavila je agencija.
– Dopušteno je koristiti iPhone za osobne potrebe, dodao je.
Ministarstvo je izdalo zabranu dva mjeseca nakon tvrdnji glavne ruske sigurnosne službe FSB-a, da je nekoliko tisuća Appleovih uređaja kompromitirano kao rezultat špijunske operacije SAD-a.
Apple je odbacio optužbe. Američka Nacionalna sigurnosna agencija, za koju je FSB rekao da je surađivala s Appleom, odbila je tada komentirati te tvrdnje.
Fešta od ribe i vina u starim Krašićima i ove godine okupila je brojne turiste ali i mještane koji su uživali u zabavnom programu uz besplatnu ribu i vino.
Fešta je i ove godine organizovana na na glavnom pristaništu i obližnjem šetalištu a za sve prisutne, vrijedne domaćice iz ovog tivatskog naselja, pripremale su preko 300 kilograma ribe. Organizatori su obezbijedili i oko 500 litara crnog i bijelog vina kao i besplatan prevoz brodićima iz Tivta.
Ivona Petrović predsjednica MZ Krašići kazala je da su Krašići tipično primorsko mjesto koje je u priodu 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka imalo ribarske fešte koje su bile uobičajena aktivnost.
„Mještani bi se tada okupili, izvukli malo ribe u mreži i uz muziku i vino dešavala su se druženja, odnosno fešte. 90-tih godina ta praksa je prekinuta da bi je grupa entuzijasta iz ove Mjesne zajednice ponovo pokrenula, posle skoro 30 godina, 2019. godine. Uslijedila je opet pauza zbog korone da bi se ponovo fešta desila prošle godine, sada i ove i nadam se da će postati tradicija“, kaže Petrović.
Fešta se i ove godine organizuje zahvaljujući dobroj volji i entuzijazmu prvenstveno mještana ove mjesne zajednice uz podršku Opštine i Turističke organizacije grada.
Fešta od ribe i vina u Krašićima
Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević zadovoljna je načinom i organizacijom fešte dodavši da su se mještani ove mjesne zajednice zaista potrudili da budu dobri domaćini te da smatra da se niko od gostiju ko se odlučio da bude na fešti od ribe i vina nije pokajao.
„Gosti imaju priliku da degustiraju ribu i vino, ali i da uživaju u lijepim zvucima muzike pored mora. Da su organizatori vodili računa o svemu, govori i činjenica da su organizovali besplatan prevoz brodićima iz Tivta obzirom da Krašići imaju problem sa parking prostorom. Zadovoljna sam što vidim da su ljudi u velikom broju došli na ovu manifestaciju“, rekla je Lakičević.
Ona je kazala da je Turistička organizacija ove godine bila sponzor i podrška za tri ribarske večeri ali da to nije sve kada je riječ o događajima koji se baziraju na degustaciji i gastronomiji.
„U junu smo imali Žućenica fest, imaćemo Lastovsku feštu, od 17.-20. avgusta u marini Porto Montenegra biće upriličen gastro vikend tako da se pokazujemo kao dobri gastronomi i kao neko ko voli da sprema i ugosti“.
Fešta od ribe i vina u Krašićima
Lakičević ističe da su ovoga ljeta u gradu relizovani brojni koncerti i manifestacije a da je za brojne događaje koji nijesu u njihovoj organizaciji, turistička bila podrška. U narednom periodu, u čast uplovljenja broda Jadran i proslave njegove 90. godišnjice biće upriličeno niz manifestacija.
„19. avgusta će tim povodom u Tivtu biti organizovana svečanost, 20. avgusta imaćemo jedriličarsku regaatu, od 23. – 27. u Tivtu će se održati međunarodni festival dječijeg folklora gdje očekujemo oko 300 mališana iz regiona i vjerujem da brojke ali i gužva koja je vidljiva u gradu, potvrđuju da je sezona u punom jeku“ naglašava Lakičević.
Fešta od ribe i vina u Krašićima potrajala je do kasno u noć a goste su zabavljali Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, klapa Škuribanda i bend Kuba.
Obilježena 71. godina Bućarske olimpijade - foto Roko Stjepčević
1 od 14
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Olimpijada Đurđevo brdo - otvaranje jul 2023.
U Đurđevom brdu – opština Tivat, u petak je obilježena 71. godišnjica od kada je na tom zogu 1952. godine bačena prva buća na taj način ozvaničeno prvo organizovano takmičenje u ovom sportu u Crnoj Gori, “Bućarska olimpijada“.
Povodom obilježavanja ovog događaja, upriličen je svečani program, koji je brojne posjetioce proveo kroz bogatu povjest o bućanju u Tivtu.
U ime organizatora BK Brđanin posjetioce je pozdravio Mato F. Krstović.
Olimpijski plamen zapalio je Zvonko Vuksanović najstariji član BK Brđanin koji se sa puno emocija prisjetio prošlih vremena:
Prikazani su film o BK Brđanin i stare fotografije koje su podsjetile na dugu tradiciju bućanja u Đurđevom brdu odakle je sve počelo i prve početke takmičenja u ovom sportu.
Prisutnima se obratio Neven Staničić, koji je prezentirao kako je sve počelo kada je u pitanju bućanje u Tivtu, te na potrebu da i bućanje konačno postane olimpijski sport.
Nasljednicima pobjednika prve Bućarske olimpijade davne 1952. godine uručene su plakete zahvalnice.
Brđani – 71. godina Bućarske olimpijade
Posjetioce je pozdravio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović koji je porijeklom iz Tivta.
“Pomoć Vlade, kao i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstavlja pomoć očuvanja jedne prekrasne tradicije. Tradicije, koju treba čuvati i kojoj moramo dati novi poticaj zbog generacija koje dolaze” – poručio je Božinović.
Davor Božinović – Brđani – 71. godina Bućarske olimpijade
Državni ured za Hrvate izvan RH pomogao je projekat uređenja zogova i prostorija BK Brđanin iz Đurđevog brda koji su ove godine domaćini 67. Bućarske olimpijade.
Nakon kulturnog dijela programa brojne posjetioce zabavljao je Ansambl Toć duboko u noć.
KotorArt Don Brankovi dani muzike, u okviru serijala Pjace od džeza organizuju koncert Njemačkog nacionalnog džez orkestra. Koncert će biti u nedjelju, 13. avgusta, na Pjaci od Kina, sa početkom u 21 čas i 30 minuta. Ulaz je slobodan.
Pod vođstvom Nilsa Klajna, orkestar će predstaviti rezultate četvrtog takmičenja kompozitora BuJazzO, kroz svoj program Muzika budućnosti. Naime, mladi muzičari i aranžeri do trideset godina pozvani su da dostave djela za džez orkestar i/ili vokalni ansambl, 2022. godine. Odabrane radove Orkestar predstavlja u tekućoj 2023/24. koncertnoj sezoni.
Ovaj oficijelni ansambl Federalne Republike Njemačke postoji od 1988. Osnovao ga je Peter Herbolchajmer a trenutno je pod vođstvom dirigenta Nils Klajna. Klajn, ujedno je i saksofonista koji je jedan od najpoželjnijih mladih muzičara na današnjoj njemačkoj džez sceni. Kao saksofonista i klarinetista na međunarodnoj sceni, dobio je džez nagradu ECHO, 2015. godine, i Džez nagradu Javnog servisa Njemačkog radija, 2011. godine. Njegovi projekti i kompozicije za džez i klasične ansamble nastavljaju da nižu priznanja muzičke kritike. Radi kao profesor džez saksofona na Visokoj školi za muziku i ples u Kelnu, od 2016. godine.
Zadovoljstvo nam je ugostiti ovakav orkestar koji se smatra visokokvalitetnom sponom između edukacije, s jedne, i karijere, s druge strane, te odličnom „fabrikom“ talenata iz koje izlaze uspješni džez muzičari. U orkestru su svoje karijere započeli danas poznate džez zvijezde kao što su Til Brener, Rožer Cicero, Julija Hilsman, Tom Gebel, Nils Vogram, Mihael Volni i Nils Vilker. – istakli su iz PR službe festivala.
Nakon Kotora, u ponedjeljak, 14. avgusta u Luštici Bay, sa početkom u 21 čas, nastupa nonet BuJaazzO orkestra a partner događaja, pored Luštice Bay je i Ambasada Republike Njemačke u Crnoj Gori.
U devet hrvatskih zračnih luka u junu je bilo gotovo 1,5 milijuna putnika ili 15,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu su sve luke ostvarile poraste broja putnika, podaci su DZS-a.
U prvoj polovini godine zračne luke uslužile su ukupno 4,1 milion ili 24,4 posto više nego u prvoj polovici 2022.
Porast broja putnika i u junu i u prvoj polovini 2023. pratio je na zračnim lukama i porast operacija zrakoplova, kojih je u junu bilo nešto više od 15 hiljada ili jedan posto više nego u junu 2022., a na razini prvih pola godine gotovo 50 hiljada ili sedam posto više.
Promet tereta je pak na bio manji – u junu za 11,4 posto s 887 tona, a u prvih šest mjeseci za 3,9 posto manji s nešto više od 4.500 tona.
Splitska zračna luka s najviše putnika u junu
Najviše putnika u junu imala je zračna luka Split, 484 hiljada ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik.
Zagrebačka zračna luka je s 344,9 tisuća putnika u plusu od 18,5 posto, a dubrovačka je s tek nešto manje putnika ili 343 hiljada ostvarila porast od 10,2 posto u odnosu na jun 2022. godine.
Kroz zračnu luku Zadar u lipnju je prošlo 208 hiljada putnika ili 22,1 posto više nego u šestom mjesecu prošle godine.
U zračnim lukama Pula i Rijeka bilo je gotovo 65 hiljada putnika odnosno 26,2 hiljada, što je za sedam odnosno 0,3 posto više nego u lanjsko junu.
S najvećim porastom broja putnika od 171,4 posto, na njih malo više od pet hiljada u junu se ističe zračna luka Osijek.
Otočne zračne luke, na Braču i (pristanište) na Lošinju, također su u plusu u odnosu na jun 2022. – Brač od 30,5 posto, sa nešto više od 2600 putnika, i Lošinj od 22,6 posto sa 190 putnika.
Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, Ujedinjene Kraljevine i Francuske, s kojih je svih prevezeno i više putnika nego u lanjskom lipnju.
Havajski dužnosnici još uvijek pokušavaju utvrditi što je uzrokovalo smrtonosni šumski požar koji je zastrašujućom brzinom zahvatio Lahainu na otoku Maui, usmrtivši najmanje 67 ljudi i desetkujući to povijesno ljetovalište bez ikakvog upozorenja stanovnicima.
Očekivalo se da će broj poginulih rasti jer timovi za potragu pretražuju pougljenjene ruševine grada uz pomoć pasa leševa, nakon što je požar zapalio 1000 zgrada i ostavio tisuće ljudi bez domova u, kako kažu dužnosnici, najgoroj prirodnoj katastrofi u povijesti države.
“Dok se nastavljaju napori za gašenje požara, potvrđeno je još 12 smrtnih slučajeva od danas u 13 sati usred aktivnog požara u Lahaini. Time je broj mrtvih porastao na 67 ljudi”, stoji u priopćenju okruga Maui.
Guverner Josh Green upozoravao je da će broj vjerojatno i dalje rasti. “Bez sumnje, bit će još smrtnih slučajeva. Ne znamo, u konačnici, koliko će ih se dogoditi”, rekao je Green za CNN kada je broj žrtava iznosio 59. Tri dana nakon katastrofe ostalo je nejasno jesu li neki stanovnici dobili ikakvo upozorenje prije nego što je vatra progutala njihove domove.
Otok ima sirene za hitne slučajeve namijenjene upozoravanju na prirodne katastrofe i druge prijetnje, no čini se da se nisu oglasile tijekom požara. Dužnosnici nisu ponudili detaljnu sliku o tome koje su točno obavijesti poslane i jesu li poslane putem tekstualnih poruka, e-pošte ili telefonskih poziva.
Vatrogasni zapovjednik okruga Maui Bradford Ventura rekao je na tiskovnoj konferenciji u četvrtak da je brzina požara učinila “gotovo nemogućim” osoblju na prvoj liniji da komuniciraju sa službenicima za upravljanje hitnim situacijama, koji daju naredbe za evakuaciju u realnom vremenu. Također je naveo da je mobilna telefonska usluga bila prekinuta.
“Uglavnom su se sami evakuirali s prilično malo obavijesti”, rekao je, misleći na stanovnike četvrti u kojoj je požar prvotno izbio.
Boka i Lovćen, neizreciva ljepota i konačno dostupna trasa koja otvara pogled na nasvakidašnji spoj mora i kamena.
Ostalo je još svega dva dana do 14. avgusta i otvaranja Žičare „Kotor – Lovćen“, a mi vam donosimo najvažnije informacije o 22 minuta vaše nezaboravne vožnje!
Gdje se nalazi stanica za ukrcaj?
Na svega par stotina metara od Jadranske magistrale, neposredno pred ulazak u tunel Vrmac je locirana stanica Dub.
Parking je prostran i može da primi preko 300 automobila, tako da ukoliko dolazite automobilom nema razloga za brigu. Osim toga, u okviru kompleksa Dub dostupni su i Tasting bar, La Parisienne, suvenirnica i ostali sadržaji vrijedni vaše pažnje, zato zastanite i obiđite donju stanicu.
Kotor – Lovćen žičara
Sada o pogledu…
Najkraće rečeno, 22 minuta čistog užitka! Pogled na zaliv Boke Kotorske, poluostrvo Vrmac, tvrđavu Goražda pa sve do plaže Jaz i otvorenog mora, te jedinstveni obronci planine Lovćen. Bez obzira na doba dana, ljepota jedinstvene Boke ostavlja bez daha.
Gondole pružaju mogućnost užitka u 360° pogledu, sa zaštitnim staklima visoke transparentnosti. Dovoljno su prostrane, pa ćete i u uslovima pune popunjenosti imati osjećaj komocije i privatnosti.
Na vrhu – uživanje u svježini vazduha i prirodi
Kada stignete na Gornju stanicu Kuk, tu vašoj avanturi nije kraj, pa odaberite predah u restoranu sa fantastičnim pogledom ili aktivni odmor. U okviru kompleksa žičare nalaze se dva kilometra pješačkih staza, vidikovci, ali i organizovane hiking i biking ture. Isplanirajte i odlazak do Cetinja, Mauzoleja, Ivanovih korita … Ne žurite, sve do posljednjeg spuštanja gondola u 21h i uživajte u prizoru zalaska sunca!
Brojne cjenovne povoljnosti za posjetioce
Za vožnju žičarom u jednom smjeru za odrasle potrebno je izdvojiti 13 eura, dok je cijena povratne karte 23 eura. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta sedam eura, odnosno 12 eura za oba smjera. Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za OSI, pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi 7 eura, odnosno 12 eura za oba pravca.
Žičara Kotor – Lovćen
Popusti važe za plaćanja Mastercard platnim karticama
Vlasnici Mastercard platnih kartica u periodu od otvaranja žičare do 15. septembra mogu ostvariti umanjene cijene u iznosu od pet eura za svaku kupljenu kartu. Popusti važe za plaćanja Mastercard platnim karticama na biletarnicama žičare, a koje su izdale sve banke u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, bez obzira na tip kartice.
Pored toga, zahvaljujući strateškom partnerstvu sa Crnogorskom komercijalnom bankom koja je pružila finansijsku podršku izgradnji žičare „Kotor – Lovćen“, njihovim klijentima biće omogućene zanačajne povoljnosti prilikom kupovine karata.
Žičara Kotor – Lovćen
Takođe, u narednom periodu posjetioce iz Crne Gore očekuju i posebni paketi.
I samo se opustite – bezbjednost je u rukama najboljih!
Konstrukcija i oprema žičare je usklađena sa najsavremenijim standardima uz garanciju kvaliteta i bezbjednosti renomirane kompanije Leitner, sa tradicijom dužom od vijeka i liderskom pozicijom u oblasti proizvodnje i ugradnje “ropeway” sistema. Poštujte instrukcije osoblja na žičari i spremni ste za vožnju.
Važno je da znate i ove informacije. Dužina Žičare „Kotor-Lovćen“ je 3.900 metara, a visinska razlika 1.316 metara. Vožnja traje 22 minuta u oba pravca, a maksimalna brzina je 6 m/s. Gondola ima 48, a mogu da prime 10 putnika.
Prva komercijalna vožnja Žičarom „Kotor-Lovćen“ planirana je za 14. avgust u 10 sati.
agena-marin-polupodmornica-proizvodnja – foto Noli List
“U pandemiji smo donijeli neke rizične odluke koje su se pokazale ispravnima. Korona nam je omogućila da vidimo što možemo, a što ne. I da shvatimo da je manje više. To nas je oporavilo”, kaže brodograditelj Mladen Peharda koji je svoju polupodmornicu za razgledavanje podmorja isporučio u 17 zemalja.
Mladen Peharda iz Svetog Filipa i Jakova şudjelovao je kao klinac od 12-13 godina na regati na Krku gdje je zamijetio barbu s glass-boatom kako sjedi na rivi i ispija bevandu. Prišla mu je jedna obitelj, barba ih je ukrcao na brod i proveo đir. „Pomislio sam: “To je ludilo od posla’”, kaže Mladen.
Imao je poduzetničkog duha i zarana je počeo maštati i skicirati brodove. Kad je malo porastao počeo je raditi kao skiper. Prilikom jednog uplovljavanja na Kanarima susreli su se s podmornicom koja se vraćala u luku i Mladen je, kao i mnogi, bio impresioniran njenim moćnim izgledom. Odlučio je tada napraviti svoj radni brod i počeo je kombinirati izgled podmornice i glass-boata. Napravio je koncept polupodmornice, broda od 10 metara za 12 putnika za razgledavanje podmorja, piše Točka na i.
Mladen Peharda Foto: Novi list
„Pomogao mi je prijatelj Samo Potokar s kojim sam jedrio, a koji radi radne gumenjake. Puno mi je pomogao i svu dokumentaciju izradio pokojni Mihovil Dekaris iz Trogira, a cura i ja smo, uz pomoć velikog broja prijatelja i rodbine, tri godine u dvorištu radili prvu polupodmornicu. Dva do tri mjesec sam bio skiper, a osam mjeseci sam radio podmornicu”, prisjeća se Mladen.
Puno energije uloženo u dizajn
Prvi prototip završen je 2005., a nekoliko godina kasnije osnovao je tvrtku Agena Marin te su krenuli s pripremom kalupa za proizvodnju, odobrenjima i na kraju 2012. – 2013. s proizvodnjom. Prvih par godina paralelno su vodili i turističku agenciju kroz koju su nudili kratke izlete polupodmornicom na području biogradske rivijere. Brod se pokazao fenomenalnim, postao je atrakcija i vrlo brzo su se pojavile kopije.
„Polupodmornice su postojala i prije nas. Kad sam napravio koncept broda, mislio sam da sam jedini koji je nacrtao proširenu kobilicu, da ljudi sjede ispod površine mora. Tek sam kasnije shvatio da su Australci projektirali takav tip broda još 70-tih godina. Ali ti brodovi nisu imali vizualni identitet, nisu izgledali kao podmornice. Oni su glass-boat i nemaju efekt kakav imamo mi. Mi smo puno energije utrošili na dizajn, da brod izgleda kao da je sad izronio i po tome smo jedinstveni u svijetu. Mnogi su nas kopirali, većina s malo uspjeha”, razlaže Mladen.
U početku su se financirali vlastitim i obiteljskim sredstvima: „Kao kapetan i skiper imao sam dobre prihode, nešto su mi posudili roditelji i tako. Tata mi je bio poduzetnik, ali za samu gradnju podmornice više nije imao toliko da mi pomogne. Pred sam kraj za opremanje broda i otvaranje agencije digao se kredit od 100.000 kuna, a u prvoj sezoni nam je i jedan telekom bio generalni sponzor. I prijatelj Branimir Baričić je dao svoj komad znanja i energije”.
Foto: Novi listFoto: Novi list
Vrhunski proizvod s vrhunskim komponentama
Mladen ističe kako ga je od prvog dana zanimao izvoz. Plan je bio prodati 30 brodova u Hrvatskoj, kako bi se stvorila referentna lista, i onda krenuti u izvoz. Taj koncept se pokazao jako dobrim.
“Pet godina smo radili jako dobar posao i bili smo jedina polupodmornica u Hrvatskoj. Čim je brod krenuo u prodaju, ljudi su ga htjeli. Jedan od razloga za osnivanje agencije bio je što sam htio da svaki novi proizvod bude predstavljen kroz nju, da ona preuzme proces dorade broda nakon godinu-dvije. Ali sezona je kratka i ne možete imati cijeli tim na plaći cijele godine, a okupljati novi tim svake godine, uz sve druge probleme s isporukama, je iscrpljujuće. Voditi dvije firme paralelno na zahtjevnom nivou jednostavno nije išlo i odlučili smo se maknuti od turizma. Tako smo prije pandemije donijeli odluku da ugasimo agenciju i prodamo svoje brodove. To se pokazalo dobrom odlukom.”
Rizične, ali – pokazalo se – uspješne odluke u pandemiji
A onda je stigla korona: “U koroni nas je najviše satralo što smo imali 4-5 brodova u fazi izrade, za njih su kupci trebali platiti sljedeću ratu, a svi su povukli ručnu. Nama se dogodilo da smo morali platiti dobavljače, a kupac je zaustavio plaćanje. Uzimanjem kapare ništa ne bismo dobili, kao niti neplaćanjem opreme i materijala. Svog kapitala nismo imali. Neposredno prije korone smo mijenjali krovište na proizvodnoj hali i sva dobit iz prethodne godine otišla je u krov. Nevjerojatno je da smo uspjeli preživjeti. Donijeli smo tada par odluka koje su bile ruski rulet, ali su se pokazale ispravnima. Korona nam je omogućila da i mi povučemo ručnu, riješimo neke probleme u organizaciji, da vidimo što možemo, a što ne. I da shvatimo da je manje više. To nas je oporavilo. Prije smo stalno grizli i imali velike ambicije. A onda smo shvatili da se i sporije može napredovati”.
Dobili su, kaže Mladen, potpore za očuvanje radnih mjesta, što im je održalo glavu iznad vode. A čim je korona malo popustila, prodaja polupodmornica je skočila. Većina brodova prodana je na temelju kontakata od prije tri do pet godina: „Ti su ljudi tada razmišljali o kupnji našeg broda, ali su kupnju odgodili. No, od rujna prošle godine počeli su se javljati i telefonski poziv bio je dovoljan da dogovorimo kupoprodaju. Već do kraja godine prodali smo 4 – 5 novogradnji”.
Ukupno je prodano više od 70 polupodmornica u 17 zemalja. Veći model, za 55 putnika, prodan je samo jedan, na Krku, kupcu koji već ima dvije manje podmornice. Model je, kaže Mladen, vrhunski, ali zbog veličine i zahtjeva Hrvatskog registra brodova i cijena je „žestoka”.
Solarni brod kao slavljenički projekt
Pred koronu je pokrenut i projekt solarnog broda, koji je predstavljen 2021. godine. Bio je to slavljenički projekt povodom desetogodišnjice tvrtke Agena Marin.
Solar Ferry namijenjen je za kratke panoramske izlete, izlete od 20 do 30 minuta u neposrednoj blizini mjesta ili grada na obali mora ili jezera. Mladen vožnju uspoređuje s vožnjom kočijom kroz neki park u centru grada. „Namjena nije bila prijevoz putnika iz točke A u točku B, nego panoramsko romantično razgledavanje okoline. Vjerujem da nam takvih panoramskih izleta brodom na Jadranu nedostaje.”
Mladen Peharda Foto: Novi list
Uporaba prirodnih materijala
Mladen kaže kako u gradnji pokušavaju što je moguće više koristiti „materijale koji imaju smisao”. PET materijal od samljevenih PET boca koji su koristili za Solar Ferry, koristili su i za polupodmornicu. Iako je malo teži od običnog PVC-a, cijenom je prihvatljiviji i ima ekološku komponentu, ali glavni razlog zašto su se odlučili za njega je odlična dugoročna izdržljivost materijala.
Posebnost Solar Ferryja je i dizajn po uzoru na pilot cuttere, pilotine s kojima su kapetani izlazili na otvoreno more da dočekaju trgovačke škune i uvedu ih u luke. To su bile, tumači Mladen, jednostavne jedrilice fenomenalnih maritivnih sposobnosti. Slične forme – uske, oštre, okomite prove – bili su i svi prvi parobrodi.
Jedan od zadataka Solar Ferryja je bio napraviti bolji industrijski proizvod od polupodmornice, da se brže sastavlja, da je tehnologija proizvodnje jednostavnija, a drugi je bio ispraviti greške iz brendinga polupodmornice.
Taxi Cat prodan u Italiju i Hong Kong
Između Solar Ferryja i polupodmornice nastao je Taxi Cat (katamaran). Prvi je zaplovio 2018. na Korčuli, jedan je prodan u Italiju i dva u Hong Kong. Na temelju njega je napravljen koncept 12 metarskog multifunkcionalnog broda koji je modularan, rastavlja se i ulazi u kontejner. No, kao i kada je riječ o Solar Ferryju, razvoj je privremeno obustavljen.
Danas Agena Marin ima devet zaposlenih. Proizvodni pogon je u Poličniku kraj Zadra, a trenutni kapacitet je deset brodova godišnje. Mladen kaže kako bi trebao pet-šest novih ljudi kako bi smanjio pritisak, na svakoj poziciji jednu do dvije osobe – od administracije, brend menadžera, proizvodnje, laminacije… Nikad nije bilo vremena ni novaca da se firma vrhunski brendira, da se vrhunski postavi marketinški, dodaje.
„S ovim brojem ljudi imamo fenomenalnu produktivnost. Što se tiče administracije, trenutno sve to radim sam, pišem postove za Facebook, slikam… Puno energije odlazi na to. S druge strane, radim prodaju i nema troškova. Manje je više”, ponavlja krilaticu uz osmijeh.
Sada ponovo razmišljaju o franšizi zbog brendiranja tvrtke, valoriziranja stečenog znanja, dizajna i općenito podizanja vrijednosti. No, riječ je o specifičnom proizvodu i nije lako donijeti odluku.
Kaže kako u glavi i ladicama ima još tridesetak projekata koji si razrađeni do određene razine. „Nadam se da će svi zaplivati jednog dana, ali trenutno više razmišljam kako s djecom otići na produženi vikend nego kako prodati brod više.”
Što se tiče budućnosti, priznaje da mu je najveći egotrip “nova zastavica u nekoj zemlji”.
“Strašno želim isporučiti polupodmornicu na neku turbo egzotičnu lokaciju kao što su norveški fjordovi, Švedska ili Finska. Ili Kanada, Velika jezera, Australija… Tamo bi podmornica bila mrak”, zaključuje razgovor Mladen Peharda.
Velikim Abrumom koji je održan sinoć upućen je jedinstveni poziv svim Kotoranima i mnogobrojnim gostima sa svih krajeva svijeta da se priključe karnevalskim feštama i budu dio nezaboravne povorke koja se sprema za večeras sa početkom u 21h. Tokom abruma sve prisutne su animirale različite gostujuće karnevalske trupe, mažoretke i gradska muzika, a najveće oduševljene izazvale su talentovane plesačice iz internacionalne samba škole “Samba Serbia”, koja dolazi iz brazilske četvrti u Novom Sadu.
“Uživamo ovdje kod vas na Karnevalu u Kotoru, već smo tu treću godinu i uvijek jedva čekamo da dođemo. Oduševljeni smo, uživamo. Po kvalitetu je vrlo blizak karnevalu u Riju. Ja sam tamo bila i igrala, mogu da kažem da je veoma blizu kotorskom,” ispričala je Neda Mantok ispred kluba “Samba Serbia”.
Za svu publiku kojoj je defile i performans u različitim djelovima grada skrenuo pažnju na veliku feštu koja se tri dana dešava u Kotoru, ali i sve one koji su dobro upućeni u kvalitet Karnevala u Kotoru, organizatori ispred NVU “Fešta” su priredili dva sjajna koncerta na glavnom gradskom trgu.
Iako tek na početku svoje karijere i tek po prvi put u Crnoj Gori, članovi slovenačke grupe Polkaholiki svojom nevjerovatnom energijom i pažljivo odabranim repertoarom u trajanju od skoro dva sata, kupili su srca mnogobrojne publike koja je ispunila Trg od oružja.
Abrum u Kotoru
“Ovo je bilo stvarno ludo, stvarno smo se veselili ovom karnevalu. Ova vaša publika je nevjerovatna, pjevala je vaše pjesme, ali i naše pjesme koje smo zasvirali na kraju. Ovo je prvi put, nećemo ga nikada zaboraviti i sigurno ćemo se vratiti,” kazao je Matic ispred sastava Polkaholiki.
Svoju zaraznu polka melodiju su na oduševljenje svih prisutnih prilagodili širokoj lepezi kako domaćih, tako i stranih hitova koje su obradili. I sinoć su izveli svoju obradu pjesme “Drugi joj raspliće kosu “ Miše Kovača kojom su se predstavili u hrvatskom show program-u “Supertalent”.
“Tada je u žiriju najviše bila oduševljena Maja Šuput. Obradu smo i sinoć svirali i svi su pjevali, tako da ova pjesma radi čuda. Talent show je bio neko naše otvaranje za širu javnost i više nastupa, te sada sviramo u Hrvatskoj, sviramo kod vas u Crnoj Gori, te ćemo u budućnosti možda nastupati u Srbiji i Njemačkoj,” istakao je mladi muzičar.
Reneu, Maticu, Žigi i Gašperu koji čine sastav Polkaholiki, posebna čast je bila nastupiti prije izuzetne pjevačice kakva je Nina Badrić, a čije su pjesme i ovom prilikom rado obradili.
Badrić je stoga i sama stavila fokus na talentovane momke i tražila da je upute u atmosferu Karnevala u Kotoru, pošto je i njoj prvi put da nastupa na ovoj tradicijonalnoj manifestaciji.
Abrum u Kotoru
“Veliko mi je zadovoljstvo da sam nakon 11 godina u Kotoru. Za kotrosku publiku sam pripremila pjesme koje ljudi znaju, koje rado pjevaju. Uzbuđena sam zbog reakcije publike na novu pjesmu “Nemoj”, koja je duet sa Petrom Grašom. Nadam se da ću je pjevati svim Kotoranima,” kazala je Badrić neposredno pred izlazak na scenu.
Hrvatska pop senzacija je očarala puni trg publike kako novom pjesmom, tako i dobro poznatim hitovima iz višedecenijske karijere, te je publika zajedno sa pjevačicom osjećala svaku emociju, pjevala tekstove pjesama uglas i plesala na sve razigrane ritmove iz pjevačicine bogate diskografije.
Pozivu na karneval je prisustvovao i predsjednik Evropske federacije karnevalskih gradova, Lars Allgel oduševljen koji je oduševljen načinom na koji Kotor svake godine organizuje odlične karnevale i tako opravdava svoju istaknutu poziciju među drugim karnevalskim gradovima koji su dio FECC-a.
“Čuo sam pjesme, zvuče mi poznato i vidim kako održavaju ljude zajedno. Pjevaju zajedno, pomalo su nostalgični, Osjećam se jako srećno jer je osnovna funkcija karnevala ispunjena, a to je da održimo ljude srećnima i u prijateljskim odnosima,” istakao je Allgel.
Ono što će dodatno doprinijeti ovogodišnjem izdanju Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala, jesu i dobre vremenske prognoze koje će omogućiti da se večerašnja velika karnevalska povorka prikaže u punom sjaju.
“Ove godine je karneval zakazan za sedmicu kasnije nego inače, te zaista imaju sreće jer je vrijeme nevjerovatno dobro. Mislim da će današnji karneval biti jedna uspješna priča, biće prisutne grupe iz različitih zemalja, ali i članovi FECC-a, imamo jako dobru mrežu i svi smo jako dobri prijatelji,” dodaje predsjednik FECC-a.
Večeras od 21 sat kreće 21. Internacionalna ljetnja karnevalska povorka, glavnom gradskom saobraćajnicom uz mnoštvo inostranih i domaćih karnevalskih grupa, a potom će uslijediti koncerti grupa “Trio Gušti” i “Cubalcanica” od 22 sata. Na svim pjacama i pjacetama posjetioce očekuje karnevalska muzika i atmosfera do ranih jutarnjih sati.
Podsjetimo, večeras, 12. avgusta, saobraćaj na potezu od Ljetnjeg bazena do kružnog toka kod glavne Pošte, zbog prolaska karnevalske povorke, biti zatvoren od 20 i 45 minuta.
Takođe, priobalni put od samoposluge „Aroma“ u Dobroti do Ljetnjeg bazena biće zatvoren od 14 sati do završetka karnevalske povorke.
Organizatori karnevla su članovi NVU “Fešta”, dok su pokrovitelji Turistička organizacija (TO) Kotor i Opština Kotor.
